Nastavna Jedinica 1 - Koncept Jedinstva - BOS

Nastavna jedinica 1: Koncept jedinstva
OBRAZOVANJE ZA MIR
Nastavna jedinica 1:
Koncept jedinstva
VERZIJA ZA NASTAVNIKE
Pripremili
dr. H.B. Danesh, FRCP(C)1
mr. Sara Clarke-Habibi2
1Dr. H.B. Danesh je profesor psihijatrije i razrješavanja sukoba sa preko četrdeset godina iskustva po pitanjima
vezanim za ljudski psihosocijalni i moralni/etički razvoj. On je istraživački radnik i predavač iz oblasti rješavanja
sukoba i mirovnog obrazovanja, osnivač i direktor Međunarodnog instituta Obrazovanje za mir, te glavni autor
programa Obrazovanje za mir.
2 Sara Clarke-Habibi je instruktivni dizajner sa magistarskom diplomom iz oblasti rješavanja sukoba i mirovnog
obrazovanja, te direktnim iskustvom u radu sa školama, vladama i multinacionalnim agencijama u postkonfliktnim

društvima.
© Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute 1

Predgovor
Ova nastavna jedinica je jedna od devet u “Obrazovanje za mir” Nastavnom programu,

dizajniranom za upotrebu u srednjim školama u Bosni i Hercegovini.
Svaka nastavna jedinica u “EFP Nastavnom programu” je sastavljena od sljedećih dijelova:
1. Pregled
2. Kontekst
3. Ciljevi učenja
4. Trajno razumijevanje
5. Ključne riječi
6. Konceptualni pregled
7. Ključna pitanja za nastavu
8. Primjeri pripreme lekcija
9. Štivo
10. Bilješke, linkovi i dodatni resursi
2 Nastavna jedinica 1: Koncept jedinstva


Pregled
Ova nastavna jedinica predstavlja tri “Zakona života”: Jedinstvo, Rast i Kreativnost koji su
očigledni u svim životnim procesima. Ovi Zakoni života se univerzalno primjenjuju na sve žive
jedinke, od biljaka, preko životinja do ljudskih bića. Ovi zakoni su primjenjivi i na organske
životne procese kao i na žive društvene sisteme. Kada smo svjesni ovih zakona, možemo
pomoći životnim procesima da cvjetaju. Kada ih ignorišemo, pucaju sile koje drže život zajedno,
uzrokujući bolest, propadanje i, na kraju, uništenje.
Kontekst
Cilj ove nastavne jedinice jeste obezbijediti priliku za učesnike da kritički razmišljaju o
konceptima jedinstva, rasta i kreativnosti i da otkriju kako su oni vezani za njihove živote.
Jedinstvo je temelj o kojem ovise svi životni procesi i na kojem su izgrađeni fundamentalni
principi Obrazovanja za mir. Jedinstvo je proces u kome se putem sila kohezije i ljubavi spajaju
dvije različite tvorevine. Jedinstvo uvijek prodrazumijeva različitost. Razmijevanja i cijenjenje
toga kako je jedinstvo u kontekstu različitosti bitno za život na zemlji, ključno je za kreaciju
kulture mira. Može se reći da je odsustvo ili slom jedinstva najznačajniji faktor u središtu
mnogih problema sa kojima se svijet danas suočava. Ukoliko je odsustvo jedinstva uzrok
problema, prepoznavanje i njegovanje jedinstva formira osnove za bilo koja moguća i trajna
rješenja.
Rezultati učenja
Po završetku ove nastavne jedinice, učesnici bi trebali moći :
1. Shvatiti, kroz biološke, ekološke i društvene primjere, kako je stanje jedinstva

preduslov za sve zdrave životne procese, i da je neodvojivo od stanja različitosti;
2. Razumjeti, kroz historijske događaje, kako je koncept jedinstva bio upotrebljavan i

zloupotrebljavan od strane društava;
3. Razmisliti o stanju jedinstva u njima, njihovim društvenim odnosima i njihovom

okruženju;
4. Pokazati svoju sposobnost da koriste stajalište zasnovano na jedinstvu u

dijagnosticiranju korjenskih uzroka koji se mogu pronaći u scenarijima konflikta, te
zajedno doći do kreativnih strategija za njihovo rješenje.

Točke za razumijevanje:
Nastavnici bi trebali pomoći učenicima da shvate i zapamte ove glavne točke:
• Jedinstvo je preduslov za život, rast i kreativnost;
• Jedinstvo nije isti koncept kao jednoličnost, nego, radije, postoji samo u uslovima
različitosti;
• Jedinstvo je prisutno gdje god mogu biti primjećeni zdravi životni procesi, bilo fizički,
psihički, društveni ili duhovni;
• U osnovi svih sukoba, nesloge, bolesti i nedostatka napretka, leži odsustvo jedinstva;
• Rast – bilo fizički, mentalni, emotivni, etički ili duhovni – je neophodan indikator života i
vitalnosti; ondje gdje se može primjetiti rast, tu život postoji. Ondje gdje se ne odvija
rast – ili gdje se primjećuje slabljenje ili propadanje – život je u opasnosti ili već
prestaje da postoji;
• Rast je neophodan za zdravlje, sazrijevanje, napredak i mir;
• Prirodan i neophodan rezultat rasta je kreativnost – stvaranje nečeg novog što dalje
njeguje proces života; ono što je destruktivno nije kreativno;
• Preduslov i za rast i za kreativnost je jedinstvo u kontekstu različitosti.

Ključne riječi
Jedinstvo: svrsishodna integracija dvije ili više jedinstvenih zasebnih tvorevina u stanju
harmonije i saradnje, koja rezultira kreacijom nove, razvijene tvorevine, obično više prirode.
Uniformnost: svojstvo ili stanje uniformnog, istovjetnosti, bez različitosti (na primjer, u
rukovođenju, mišljenju, formi, ponašanju, izgledu itd.).
Život: sila ili stanje koje je rezultat jedinstva materije i svijesti, i karakterišu ga procesi rasta,
razvoja i kreativnosti.
Ljubav: dinamička sila privlačenja koja vuče i spaja dva ili više elemenata u stanje jedinstva,
dajući život kolektivnoj cjelini.
Rast: proces povećanja ili ekspanzije; obično praćen pozitivnom promjenom koja je
kvantitativna (“On je porastao (u visinu)”). Takođe, u govoru, korišten pri aludiranju na pozitivnu
promjenu koja je kvalitativna.
Razvoj: odnosi se na pozitivnu, kvalitativnu promjenu (“Ona je razvila svoj izraz kao muzičar.”).
Sazrijevanje: Dolazi od jednostavnog, biološkog osvrta na životni ciklus (“sazrijevanje do faze

reproduktivne spremnosti”), ali takođe korišten da ukaže na psihološki ili karakterni razvoj, a u
nekim slučajevima na kulturni razvoj društva.
Kreativnost: proces koncipiranja, izražavanja ili stvaranja nečeg novog što je jedinstveno i što
njeguje nastavak i poboljšanje životnih procesa.
Različitost: različita, specifična ili jedinstvena svojstva ili elementi; bogatstvo, raznolikost.
Princip: standard kojeg se neko drži, općenito povezan sa shvatanjem “ispravnog” ili “dobrog”;
opsežan i temeljni zakon, doktrina, ili pretpostavka; pravilo ili kodeks ponašanja; vrijednost koja
upravlja nečijim postupcima.
Zakon: izjava koja opisuje redovne ili šablonske odnose između primjetnih pojava3; opšte
pravilo koje tvrdi šta se uvijek dešava kada postoje isti uslovi4; princip ponašanja obvezujući ili
nametnut od strane kontrolirajuće vlasti.5
Svijest: jedinstvena i istaknuta ljudska osobina koja obuhvata ne samo racionalne misli, nego i
emotivnu i duhovnu svjesnost; temelj cijelog ljudskog razvoja, aktivnosti i civilizacije.
Transcendentnost: kvaltitet ili stanje izlaska izvan ili izdizanja iznad ograničenja običnog
iskustva.
Duhovnost: svjestan, dinamičan, progresivan i integrativan proces u kojem pojedinci i/ili

društva dostižu svoj najpotpuniji potencijal u stanju jedinstva. Ovaj razvojni proces proizvodi
sve više nivoe svijesti i razumijevanja, i rezultat je uticaja koji imaju korijenje i u nauci i u religiji.
3 Wikipedia.
4 Cambridge Advanced Learner’s Dictionary.
5 Merriam-Webster Dictionary.

Univerzalan: koncept, stanje ili stvar koja postoji svugdje ili u svim uslovima; uključuje svakog
i/ili sve; opsežno, široko i svestrano.


Temeljni zakon života
U svim zdravim živim organizmima i sistemima—bilo biljnim, životinjskim ili ljudskim—prisutna
su tri stanja: jedinstvo, rast i kreativnost. Ukoliko ijedan od ova tri uslova nedostaje, taj život je
ugrožen i može postati slab i nefunkcionalan. Mi, ustvari, možemo definisati određene “životne
zakone” izvedene iz naših posmatranja efekata koje prisustvo ili odsustvo ovih osnovnih stanja
ima na kvalitet životnih procesa. Pogledajmo pobliže Životne zakone:
1) Zakon jedinstva
Jedinstvo je život, Život je jedinstvo
Jedinstvo je preduslov za sve zdrave životne procese, bilo biohemijske, psihološke, ekološke,
društvene ili političke. Bez jedinstva, život ne može postojati. Život je izuzetno stanje koje
nastaje spajanjem dvije ili više tvorevina u stanje jedinstva. Po ovom stajalištu, život je rezultat
jedinstva i bit će održavan onoliko dugo koliko se održava stanje jedinstva6. Drugim riječima,
odnos između jedinstva i života je recipročan — jedinstvo omogućava život, a zdravi životni
procesi njeguju jedinstvo. Ova pojava se može primjetiti na svim nivoima postojanja i u svim
oblicima života.
Ovo su neki od primjera principa jedinstvo je život, život je jedinstvo:
• Na biološkom nivou, spermatozoid i jajašce se spajaju u materici majke, i iako

veoma različiti, stvaraju život kada se ujedine.
• Na fizičkom nivou, elektroni i neutroni se spajaju i stvaraju atom, osnovnu jedinicu
cijelog materijalnog postojanja.
• U ljudskom tijelu, atomi, ćelije i sistemi funkcionišu zajedno u ujedninjenoj cjelini
kako bi tijelo živjelo, raslo i ostalo zdravo.
• Na društvenom području, pojedinci i grupe se ujedinjuju formirajući porodice,
organizacije i društva.
6 U biološkim životnim procesima, jedinstvo takođe može biti shvaćeno kao “homeostaza”. Homeostaza je
održavanje stabilnog unutrašnjeg ambijenta, bilo u ćeliji ili organizmu kao cjelini. Ovo je neophodno za život i mora
biti održavano tokom cijelog životnog ciklusa… Ljudsko tijelo se neprestano prilagođava promjenama s ciljem
održavanja biološke ravnoteže. Jedinstvo dijele sve žive vrste time što su im zajedničke određene biološke,
hemijske i psihološke karakteristike. Svi organizmi se prilagođavaju svojim specifičnim okruženjima kako bi
preživjeli. Organizmi moraju nekako živjeti u harmoniji sa drugim organizmima, a njihova fizička ograničenja mogu
biti određena vanjskim okruženjem. http://www.msnucleus.org/membership/html/k-6/lc/lcoverview.html

Definicija:
Jedinstvo je svrsishodna integracija dvije ili više jedinstvenih zasebnih tvorevina u

stanje harmonije i saradnje, koja rezultira kreacijom nove, razvijene tvorevine, obično
više prirode.
Kada god se različite komponente spoje u uslovima jedinstva, može nastati novo i više stanje
života. Kada dijelovi našeg tijela funkcionišu na skladan i ujedinjen način, tijelo je živo i zdravo.
Kada naše međusobne odnose karakteriše jedinstvo, naši društveni sistemi (porodice,
organizacije, gradovi) napreduju. Kada su naše misli, osjećaji i djela međusobno ujedinjeni, i u
skladu sa univerzalnim etičkim principima, dolazi do dva rezultata: naše psihološko stanje je
mirno; a naše duhovno stanje napreduje. Dokle god se održava jedinstvo, nastavlja se život.
Suprotno tome, kada god se prekine jedinstvo, prekida se i život: nastaju sukobi, zajedno sa
neredom i, na kraju, uništenjem.
Razmotrite šta se dešava sa ljudskim tijelom kada su jedinstvo i homeostaza koji održavaju
zdravlje svih tjelesnih sistema potkopani? Tijelo obolijeva; osoba nije više zdrava i ne može
izvršavati funkcije na poslu ili kod kuće. Psihološki osoba može postati poremećena; i ako
bolest ostane netretirana, fizičko nejedinstvo može ugroziti život te osobe. Zaista, kada
shvatimo važnost jedinstva u održavanju života i zdravlja, spremno možemo prepoznati da
zajednički faktor koji leži u svim sukobima, bolestima i, općenito, manjku napretka, jeste
odsustvo jedinstva. To je fundamentalni zakon postojanja.
Jedinstvo u različitosti
Mnogi ljudi nalaze koncept jedinstva iznenađujućim i u njegovoj jednostavnosti i u njegovoj

složenosti. Naročito ova posljednja karakteristika, “složenost”, čini jedinstvo takvom enigmom.
Dok se jedinstvo odnosi na stanje istovjetnosti, ono takođe zahtjeva različitost i razlike kako bi
postojalo.
Ljudsko tijelo, sa različitim organima i sistemima, demonstrira istinu da jedinstvo jedino može
funkcionisati ukoliko je takođe prisutna i različitost. Bili bismo veoma ograničeni u onome što
možemo postići ukoliko bi svako od nas bio samo jedan organ, poput para plućnih krila. Zaista,
upravo prisustvo mnogih različitih vrsta ćelija, organa i sistema omogućava ljudskom tijelu da
se razvija. Što su elementi raznolikiji, to život postaje napredniji. Uporedite svoje tijelo sa tijelom
amebe. Razlika između ta dva je stepen različitosti između dijelova koji ih čine. Ekologija nam
pokazuje kako je različitost bitna za održavanje života. Takođe, što je društvo raznovrsnije, veći
su njegovi izazovi, ali su veći i njegovi resursi i rafiniranost.

Pregledajmo zajedno neke od primjera:
Primjer: Ljudsko tijelo
Naša tijela su živi dokaz kako stanje “jedinstvo u različitosti” funkcioniše da bi održalo život i
zdravlje složenog živog bića. Između ostalog, svako od nas ima srce, pluća i mozak. Jedini
način za ove izuzetno važne organe da funkcionišu jeste da rade zajedno. Mozak signalizira
plućima da uzmu kisik; kisik cirkulira kroz krv pomoću srca, koje takođe dobija znak od mozga.
Krv opskrbljena kisikom hrani mozak, itd. To je kooperativan odnos, u kojem razni organi sa
različitim funkcijama, rade zajedno kako bi održali život. Ukoliko se, čak i na trenutak, prekine
ovaj odnos, život cijelog organizma je ugrožen.
Organi tijela koji rade zajedno, daju primjer zdravog živog procesa, ili sistema. Zamislite da
mozak odluči da ne šalje signale. Svi organi i tkiva bi skapavali zbog nedostatka kisika – čak i
sam mozak. Ukoliko bi se organi međusobno takmičili, rezultat ne bi bio zdrav sistem. Svi
organi bi bili izloženi negativnom djelovanju, sistem bi se raspao, i smrt bi bila krajnji rezultat.
Kao u tijelu, možemo vidjeti da su ljudski društveni sistemi – poput naših porodica, zajednica i
društava – takođe sačinjeni na sličan način. Ljudske društvene sisteme čini mnogo različitih
naroda. Svaka osoba je jedinstvena, a kada se spoje naše jedinstvene misli, osjećaji, talenti i
sposobnosti, mi možemo postići velike stvari. Upravo se kroz procese saradnje i jedinstva
razvija nauka; inoviraju nove tehnologije; formiraju jednaka, pravedna, slobodna i napredna
društva; i kreira civilizacija mira.
Primjer: Umjetnost kuhanja

Određene dijetalne materije poput vitamina, proteina, karbohidrata, masnih kiselina i
minerala su osnovni prehrambeni proizvodi neophodni za nastavak života. Svi ljudi ih
trebaju: na biološkom nivou, čovječanstvo je jedno. S ciljem zadovoljenja naših bioloških
potreba, ove hranjive komponente moraju biti kombinovane kako bi proizvele uravnoteženu
ishranu. Stoga, nije iznenađujuće da su svi narodi razvili opširne pristupe pripremi i
konzumiranju hrane kako bi postigli zajedničke prehrambene ciljeve. Istovremeno, svaka
kulturna grupa je razvila svoje kulinarske vještine na jedinstven način, dodajući društveno i
kulturne značenje osnovnom zadatku fizičke ishrane. Ako bismo putovali po svijetu,
probajući kulinarske vještine različitih nacija i naroda, pronašli bismo skoro beskonačan broj
recepata koji se oslanjaju na isti niz sastojaka. Ova izuzetna različitost pristupa i pripremi i
konzumaciji hrane dodaje nemjerljiv stepen zadovoljstva i značenja običnom činu jedenja, i
čini ovu ljudsku aktivnost jednim od najmoćnijih primjera kreacije jedinstva uz slavljenje
različitosti.
Koncept “jedinstvo u različitosti” ukazuje na činjenicu da, u jezgru naše čovječnosti, mi dijelimo
zajedničku prirodu; stoga, mi smo u stvarnosti “jedno”. Takođe je točno i vezano za naše
“jedinstvo u različitosti”. Koncept “različitosti u jedinstvu” se odnosi na proces zajedničkog
dijeljenja različitih stajališta, karakteristika, potreba i težnji dok jurimo za zakonitim ciljevima u
ujedinjenom i pravednom okviru. Ove dvije definicije, kombinovane – “jedinstvo u različitosti” i
“različitost u jedinstvu” – obuhvataju važne aspekte koncepta jedinstva.
Istinsko jedinstvo ne može biti uspostavljeno upotrebom sile, moći, autoritarijanizma ili kontrole.
Neka društva su pokušavala uspostaviti jedinstvo žrtvovanjem različitosti i nametanjem

uniformnosti, putem pokušaja da učine sve istim7. Druga društva su žrtvovala jedinstvo s ciljem
sticanja uočene koristi od različitosti grupe, ili apsolutnog individualizma. Opširan primjer
pokazuje da oba ova pristupa neizbježno rezultiraju povećanom razjedinjenošću, sukobom i
društvenim slomom. Više od puke tolerancije razlika, istinsko jedinstvo se odnosi na svjesnu
želju za onom vrstom bogatstva u životu koje jedino može biti obezbijeđeno ujedinjenjem
različitosti u jedan viši izraz. Jedinstvo, poput ovoga, promovira rast; osigurava individualno i
društveno zdravlje; i njeguje kreativnost. Putem moći jedinstva, karakteristika ljudskog života
postaje promišljena, namjerna, svrsishodna pojava, stvar izbora, a ne samo rezultat bioloških
sila ili društvenih procesa izvan kontrole.
Kada duboko shvatimo princip Jedinstvo je život, Život je jedinstvo, mi onda eliminišemo
najteže prepreke za postizanje mira. Mi shvatamo da kreacija jedinstva uz čuvanje i njegovanje
različitosti je neophodan i neosporan uslov za sve što postoji. Koncept jedinstva u različitosti
zahtjeva potpuno razumijevanje i prihvatanje činjenice da, u samom jezgru naše čovječnosti,
mi smo jedno i isti, dijeleći zajedničku prirodu. Mi smo svi plemenita bića sa sposobnošću da
volimo, razumijemo i stvaramo. Ipak, način na koji razvijamo i izražavamo ove sposobnosti će
biti jedinstvene za svakog pojedinca i grupu. Ova jedinstvenost je u srži pitanja različitosti.
Drugim riječima, različitost nije niti jednoličnost niti naročita sklonost, nego jedinstvenost u
kontekstu jednakih prilika i varijacija interesa i dostignuća.
Sila ljubavi
Ovaj značajan i direktan odnos između života i jedinstva, s jedne strane, i sukoba i
razjedinjenosti, s druge strane, postoji zbog druge temeljne sile koja fukcioniše u kontekstu
života; to jeste, ljubav. Ljubav je osnovna sila jedinstva. U međuljudskim odnosima, ljubav
zauzima centralno mjesto i njeno odsustvo je, prilično često, ako ne uvijek, temeljni razlog za
prisustvo sukoba.
Ljubav nije puka emocija. Često je viđena kao takva, ali ustvari, ljubav je mnogo šira pojava s
mnogo različitih načina izraza. Ljubav je ta moćna sila privlačenja koja okuplja ljude i stvara
prijateljstva, brakove, porodice, zajednice i civilizacije. Ljubav je takođe pokretačka sila iza onih
veselih, kooperativnih i kreativnih inicijativa koje čine život značajanim i produktivnim.
Nadalje, ljubav je više od samog ljudskog iskustva. Primarna privlačna sila ljubavi takođe
djeluje u fizičkom univerzumu. Mi ovu silu nazivamo različitim imenima – poput kohezije,
vezivanja, magnetizma i gravitacije – ali u njenim različitim izrazima možemo vidjeti da su njena
svojstva i dejstva slični. Jednostavno rečeno, ljubav uspostavlja odnose između stvari, i drži ih
zajedno – bilo da se radi o česticama, komponentama živih organizama, planetama ili
narodima.
7 Postoje mnogi dokazi samo iz 20. vijeka o neuspjehu “prisilnih ujedinjenja” koja su uspostavila naizgled skladna
društva putem obuzdane različitosti među njihovom populacijom. Stoga su ovi eksperimenti u uspostavljanju
društvenog reda redovno propadali, često uzrokujući izuzetnu patnju i gubitke tokom procesa. Primjećeni šablon u
takvim situacijama je da, skoro čim je uklonjena autoritarijanska sila koja nameće ove stanje uniformnosti, prirodna
različitost u okviru društva ponovo izbija na površinu, često praćena takmičenjem za moć između grupa, koje onda
vodi ka suprostavljanju, sukobima i nasilju.

Primjer: Sila gravitacije

Adapted from “From Apples to Orbits: The Gravity Story”
http://library.thinkquest.org/27585/frameset_intro.html
Gravitacija je sila privlačenja između svih stvari u univerzumu. To je najslabija poznata sila u
prirodi, ali ipak uspijeva držati zajedno galaksije i solarne sisteme. Svaki komad materije je
okružen nevidljivim gravitacionim poljem koje prema njemu povlači bilo koju drugu materiju
unutar tog polja. Što je materija masivnija, i što je bliža drugom komadu materije, to će
gravitaciono polje biti snažnije.
Jedna od jedinstvenih karakteristika gravitacije jeste to što je ona uvijek sila privlačenja. To
joj daje prednost u odnosu na druge sile poput elektromagnetizma koja može biti ili
privlačna ili odbijajuća te je stoga sklona poništavanju same sebe. Drugo, gravitacija može
djelovati na velikim razdaljinama. Dok jaka nuklerana sila ne može doseći od atoma do
atoma, privlačne sile gravitacije se mogu protegnuti preko skoro beskrajnih prostora.
Sila ljubavi u ljudskom životu je veoma slična sili gravitacije u fizičkom životu. Ne može se
vidjeti, ali njeni efekti se osjećaju širom svijeta. Ljubav je ta moćna sila privlačenja koja
okuplja ljude – čak i sa velikih udaljenosti – kako bi kreirali prijateljstva, brakove, porodice,
zajednice i civilizacije.
Koje još korelacije možeš povući

između sile gravitacije i sile ljubavi?

Definicija:
Ljubav je dinamička sila privlačenja koja vuče i spaja dva ili više elemenata u stanje
jedinstva, dajući život kolektivnoj cjelini.
U ljudskom životu umijeće voljenja ne dolazi automatski. Trebamo obrazovanje, smjernice i

primjere o tome kako voljeti na zdrav i zreo način. Istina je da je prirodna sklonost djece da
imaju ljubav za svoje roditelje, članove porodice i druge sa kojima se susreću u svom malom
univerzumu. Ipak, ova ljubav je ograničena i zavisna ljubav, kao i egocentrična. Iz ovih početnih
klica ljubavi, potrebno je da naučimo voljeti druge na univerzalan, bezuslovan, autonoman i
autentičan način. Takav zreo izraz ljubavi je moguć samo u okviru parametara istovjetnosti
čovječanstva i urođene plemenitosti ljudske prirode.
2) Zakon rasta
Rast kao znak života
Rast je urođena karakteristika svake žive tvorevine i znak da su prisutni zdravi životni procesi. I
pojedinci i društva su predmet zakona rasta, kao i biološki i društveni organizmi. Nijedna živa
tvorevina nije izuzeta od zakona rasta. Ondje gdje je primjetan rast, život postoji. Gdje nema
rasta – ili gdje se primjećuje suprotno od rasta, tj. raspad ili propadanje – sam život je u
opasnosti ili već prestaje da postoji. Rast i život su međusobno zavisni: život stvara rast, a rast
održava život.
Dok su principi života i rasta jasno primjetni i shvaćeni u biološkim naukama, upravo njihovo
djelovanje u društvenim tvorevinama poput porodice; ekonomskih, obrazovnih, vjerskih, i
političkih institucija; i društvu kao cjelini, nije u potpunosti cijenjeno ili shvaćeno.
Kod biljaka i životinja, tok i ograničenja rasta su unaprijed određeni, dok je kod ljudskih bića
rast u velikoj mjeri određen njihovim izborima. Ljudska bića nisu samo predmet biološkog rasta,
nego doživljavaju i spoznajni, emocionalni, društveni i duhovni rast. Kako je ljudski rast
kvalitativan koliko i kvantitativan, možemo ga takođe nazvati i izrazom “razvoj”.
Definicije:
Rast opisuje pozitivnu kvantitativnu promjenu, povećanje ili širenje.
Razvoj opisuje pozitivnu kvalitativnu promjenu koja je rezultat procesa evolucije ili
specijalizacije ka naprednijem stanju postojanja.

Diskusija: Univerzalni zakoni koji vladaju ljudskim životom
Šta je “zakon”?
Koji univerzalni zakoni vladaju ljudskim životom?
Šta se dešava kada ignorišemo zakon?
Postoji mnogo zakona koji se primjenjuju na ljudski život: neke od njih su kreirali kulturalni
ili pravni sistemi i različiti su od mjesta do mjesta, od društva do društva; drugi su
univerzalni zakoni, nezavisni od bilo koje kulture, političkog sistema ili grupe, i primjenjivi
na cijelo čovječanstvo. “Zakon” može biti definisan na sljedeći način:
Zakon: a) izjava koja opisuje uobičajene ili šablonske odnose između primjetnih pojava; b)
opšte pravilo koje kaže šta se uvijek dešava kada postoje isti uslovi; c) princip ponašanja,
obvezujući ili nametnut od strane kontrolirajućeg autoriteta.
Kada je u pitanju dejstvo, zakoni nisu predmet ličnih mišljenja. Drugim riječima, zakon
djeluje bilo da se on nekom sviđa ili ne, bilo da vjeruje u njega ili ne, i bilo da ga prihvata ili
ne. Ako zanemarimo zakon, moramo se suočiti sa posljedicama koje automatski slijede.
Postoje dvije vrste univerzalnih zakona koji vladaju ljudskim životom. To su naučni zakoni i
duhovni zakoni. Jedan od naučnih zakona je zakon gravitacije. Zamislite se sa nekim na
sedmospratnici, i ta osoba kaže: “Ne vjerujem u zakon gravitacije. Ja sam odrasla osoba i
inteligentna i slobodna. Neću dozvoliti da mi praznovjerni zakon, koji ne vidim, diktira šta
mogu raditi.” Ipak, svi znamo da ako bi ova osoba zakoračila sa krova zgrade. Možemo
zamisliti kako zakon gravitacije automatski odgovara: “Zdravo gospodine, molim Vas siđite
dole i dozvolite mi da se predstavim!” Nije važno da li neko vjeruje u zakon gravitacije ili
ne: ukoliko ga zanemari, snosit će posljedice. Jedini način da se bude slobodno u odnosu
na zakon gravitacije jeste shvatiti ga i pravilno iskoristiti. Kako je čovječanstvo unaprijedilo
svoje shvatanje zakona gravitacije, naučili smo da ronimo, skijamo i letimo! To je bilo
moguće ne zato što smo pokušali narušiti zakon gravitacije, nego zato što smo shvatili
njegova svojstva, poštovali ga i koristili ga u svoju korist.
Postoji, takođe, kategorija duhovnih zakona. Najvažniji od ovih zakona je pandan zakona
gravitacije: to jeste, zakon ljubavi. Zakon ljubavi djeluje u ljudskom životu. Ako idemo protiv
njega, snosićemo posljedice. Nije bitno ko smo ili koliko smo moćni. Mi smo predmet ovog
zakona. Kada neko naruši zakon ljubavi, ono što nastaje umjesto nje je odbijanje, mržnja,
uništenje, nasilje i rat. Kada neko naruši privlačni zakon ljubavi, ono što nastaje je
odbijanje. Baš kao kod zakona gravitacije, jedini način na koji možemo biti slobodni u
okviru zakona ljubavi, jeste da naučimo KAKO voljeti. I što je naša ljubav univerzalnija, to
je rezultat izvanredniji; dok, što je naše viđenje ljubavi ograničenije, to je opasniji njen
rezultat. Takva ograničena ljubav je razlog što ljudi kažu: “Voljan sam ubiti druge za ljubav
prema mojoj porodici, grupi, religiji i zemlji.” Ovo su ograničene vrste ljubavi. Stoga, što je
ta ljubav ograničenija, to je rezultat destruktivniji; a što je ljubav univerzalnija, to će
kreativniji biti rezultat.

Jedinstvene dimenzije ljudskog razvoja
Ovdje, nakratko pregledajmo različite aspekte ljudskog razvoja i njihovu relevantnost za mir:
Kada posmatrama opšte šablone individualnog rasta – unutar maternice i u svim fazama ovog
života – možemo pronaći paralele sa opštom evolucijom ljudske vrste na zemlji. U okviru ovih
paralelnih procesa, tri odvojene, ali ipak međusobno povezane, dimenzije ljudskog rasta mogu
biti identifikovane: biološki rast, psihosocijalni rast i duhovni rast. Mi znamo mnogo o biološkom
i psihološkom aspektu ljudskog razvoja, ali manje o duhovnoj dimenziji.
Biološki razvoj
Biološki razvoj, u svom najširem smislu, se naziva evolucijom i datira od pojave života prije
nekih četiri milijarde godina. U skladu sa opšteprihvaćenom teorijom evolucije, najranije
poznata ljudska vrsta, Homo habilis, se pojavio u Keniji prije oko dva miliona godina. Prije oko
milion godina Homo erectus je evoluirao u Homo sapiens. Data je postavka, da su kao odgovor
na sile iz okruženja i imperative opstanka u divljem i opasnom svijetu, nastale osnovne
karakteristike ljudske psihe kakve danas nalazimo. Uspravan položaj, jedinstvene ljudske ruke
sa okretnošću i fleksibilnošću, te oštar ljudski vid, su značajni primjeri evolucije ljudske vrste.
Pošto se život, kako ga mi proživljavamo, ne odvija samo na biološkom nego i na

psihosocijalnom i duhovnom nivou, neophodno je da shvatimo dinamiku i ovih aspekata
ljudskog razvoja.
Psihosocijalni razvoj
Kada su se, zbog daljeg razvoja mozga, viši nivoi svijesti pojavili tokom evolucije ljudske vrste,
počela je nova era ljudskog života. Opstanak vrste nije više samo zavisio od sučelja bioloških i
okolišnih sila. Ljudska svijest, iako još uvijek primitivna u svom razvoju, je ušla u arenu ljudskog
razvoja. Ljudska bića sada nisu samo doživljavala mnoštvo osjećaja i emocija poput gladi,
seksualne uzbuđenosti, boli, straha, ljutnje i tjeskobe, nego su takođe bila svjesna ovih emocija
i bila sposobna odgovoriti na njih sa određenim stepenom izbora. Era svjesnog donošenja
odluka je počela. Upravo ova svijest i izbor oblikuju karakter psihosocijalne faze ljudske
evolucije. Stoga, prirodna selekcija je sada praćena svjesnim izborom kao mehanizmima
ljudske evolucije.
Tokom ove faze našeg razvoja, izumljena je poljoprivreda, pripitomljavanje životinja, te vještone
formiranja zajednice. Takođe imamo dokaze da su čak prije stotinu hiljada godina ljudska bića
imala amajlije i razvijene ritualne pogrebe. Naši preci su počeli postavljati temeljna pitanja
poput: Ko smo? Koja je svrha našeg života? Šta je izvor života? I, koja je misterija smrti? To su
egzistencijalna i duhovna pitanja.

Definicija:
Duhovnost je svjestan, dinamičan, progresivan i integrativan proces u kojem pojedinci i/ili

društva dostižu svoj najpotpuniji potencijal u stanju jedinstva. Ovaj razvojni proces
proizvodi sve više nivoe svijesti i razumijevanja, i rezultat je uticaja koji imaju korijenje i u
nauci i u religiji.
Prije nekih četrdeset i pet hiljada godina, ljudska bića su počela komunicirati jasnije i
usklađenije. Izumljen je jezik. Načini komunikacije među ljudima su se dramatično poboljšali. I
ideje i iskustva su se lakše i jasnije razmjenjivali. Sa ovim razvojem, ljudska vrsta je prešla
svoje doba ranog djetinjstva, i ušla u fazu aktivnog i znatiželjnog perioda djetinjstva. Tokom ove
faze, pretvaranje, praznovjerje i strah od nepoznatog i stranaca bili su pomješani sa
eksperimentisanjem, učenjem na greškama, i kooperativnim življenjem u malim naseljima.
U središtu svih aspekata ljudskog života tokom ove faze su bile dvojne moćne sile opstanka i
zadovoljenja. Ljudska bića su postepeno učila da opstanak ne treba da se odvija samo pod
bijednim i otežanim okolnostima. Sada, oni shvataju da je život doista više od samog
preživljavanja, i da imaju sposobnost da kreiraju manje bolan i čak prijatan život. Za svakog od
nas ponaosob, sile opstanka i zadovoljenja igraju značajne uloge u oblikovanju naših života,
naročito tokom faza djetinjstva i adolescencije. Takođe, ova ista dinamika može biti primjećena
da utiče na naš kolektivni društveni razvoj takođe.
S jednog stajališta, mogli bismo tvrditi da faze biološkog i psihosocijalnog razvoja čovječanstva
odgovaraju fazama našeg kolektivnog djetinjstva i adolescencije. Ipak, duhovni razvoj je
direktno vezan za proces ulaska čovječanstva u odraslo doba.
Duhovni razvoj
Dok je biološki razvoj rezultat zahtjeva okoline i imperativa opstanka; a psihosocijalni razvoj se
odvija kao odgovor na nagone za zadovoljenjem i samoispunjenjem, ljudski duhovni razvoj se
dešava kao odgovor na naše urođene potrebe za transcendentnim i univerzalnim. Kroz proces
duhovnog rasta, mi, ljudska bića, počinjemo pokazivati svojstva i sposobnosti kojima se najviše
divimo, i u nama samima i jedni u drugima. Među ovim karakteristikama su: ljubav, istina,
pravda, ljubaznost i privučenost ljepoti. S ciljem razvijanja ovi karakteristika, i pojedinci i
društva, moraju postići istinsku transcendentnost – proces koji nas vodi iznad života
ograničenog zapovjedima naših instinktivnih sila i sebičnih ciljeva.
Mogli bismo ovoj trećoj fazi ljudskog razvoja dati druge nazive, i neki komentatori su to i učinili.
Ostaje činjenica da se cijela drama ljudske historije pomjera sa određenih granica materije na
neograničene, podjednako realne i apstraktne, domene svijesti i duha. Duhovnost, međutim,
ostaje enigma za mnoge ljude. To iz razloga što je koncept duhovnosti nedovoljno definisan i
istražen. Za naše svrhe, mi bismo željeli prezentirati sljedeću definiciju duhovnosti:
Dok su centralni ciljevi biološke i psihosocijalne faze ljudskog razvoja: opstanak, sigurnost,
dominacija, zadovoljstvo i uspjeht; duhovni rast karakteriše svjesnost o istovjetnosti ljudske

rase, i zdravom rastu SVIH oblika života, uključujući i ljudska bića i živo okruženje. U ovom
domenu, pojedinci i društva, zajedno ulaze u koordinirani proces činjenja života sigurnijim,
ugodnijim, pravednijim, miroljubivijim, ljepšim, veselijim, kreativnijim, plodonosnijim i suvislijim.
Stoga, dok mi kao ljudska bića doživljavamo fizički rast samo određen period, naš način
razmišljanja i shvatanja nastavlja da se razvija tokom cijelog našeg života. Dokaz
intelektualnog razvoja se može vidjeti u povećanom znanju i mudrosti pri primjeni potrebne
stručnosti na pravilan način u različitim kontekstima i pri različitim izazovima. Duhovni rast
može biti viđen u dubljem shvatanju složenosti života; i u povećanom cijenjenju onih
univerzalnih principa koji ujedinjuju naše misli, osjećaje i postupke u službi čovječanstvu.
Pojedinci i društva trebaju da rastu fizički kako bi ostali zdravi; da rastu intelektualno kako bi
stekli znanje i bili informisani; da rastu duhovno kako bi učinili život svrsishodnim, kreativnim i
prosvijetljenim. Takav proces rasta je zahtjevan i bolan, te traži fundamentalnu promjenu u
našem razmišljanju. Ova promjena svijesti nam se već dešava, ali mi reagujemo na nju radeći
sve što je u našoj moći da ignorišemo, diskreditiramo i degradiramo njene revolucionarne i
dalekosežne implikacije. Mi se opiremo ovoj novoj paradigmi stvarnosti jer ona izravno ide
protiv gledišta i iskustava koji su karakterisali individualni i kolektivni život tokom biološke i
psihosocijalne faze evolucije naše vrste. Ova promjena u našem razmišljanju je postepena, ali
definitivna, realizacija našeg fundamentalnog ljudskog jedinstva. Jedinstvo je parola i glavna
karakteristika sljedeće faze ljudskog razvoja.
Promjene naših ideja i rezultirajući postupci oblikuju zajednice u kojima živimo i društva koja
gradimo. Ako živi organizam prestane rasti, obolijeva. Ako prestane rasti na duži period, umire.
Isto važi i za pojedince i društva koja ne rastu kako bi zadovoljili promjenjive zahtjeve datog
vremena.
3) Zakon kreativnosti
Prirodan i neophodan razultat rasta je kreativnost. Kada se život razvija, kada rastemo, mi
stvaramo nešto novo – nešto što dalje njeguje životne procese. Kreativnost znači konstruktivan
rezultat ili pozitivno dejstvo nastali iz zdravih životnih procesa, poput pupoljaka na grani drveta.
Ono što je destruktivno po život, poput oluje koja čupa drvo iz korijena, nije kreativno.
Drvo daje plod koji hrani druga živa bića, i takođe nastavlja sopstveni život donoseći novo
drveće. Par donosi na svijet novo dijete koje će rasti i obogatiti njihove živote i doprinijeti svijetu
oko njih. Obrazovna institucija daje ideje, invencije ili programe koji će podržati razvoj različitih
segmenata društva. Određeni filozofi su kreativno razmišljali o ključnim pitanjima života i dali,
kao svoje plodove, nove ideje i modele za bolje društvo. Sve veće religije kroz svoja učenja
oblikuju nove načine života, vrste odnosa, društvene institucije, zakone, etiku i šablone
vjerovanja, i usljed toga prouzrokovali nastanak cijele nove civilizacije.
Kreativnost je često i grubo shvaćena kao nesputano ili nekonvencionalno izražavanje bilo
čega što osoba koja “kreira” želi prenijeti, bez obzira na pozitivan ili negativan uticaj koji taj
izraz ima na druge. Međutim, kada ljudski um stvori atomsku bombu, naprimjer, ili druga
sredstva za ubijanje, to nije istinska kreativnost. Da bi živo biće imalo kreativne rezultate u
životu, radije nego destruktivne, on/ona treba biti u stanju jedinstva sa cijelim čovječanstvom,
kao i u stanju neprestanog rasta i razvoja u svom mentalnom sklopu. Takva osoba postaje
katalizator za otkrića i kreativnost koji vode izgradnji novih, boljih i miroljubivijih društava.

Definicija:
Kreativnost je proces izražavanja nečeg novog što je jedinstveno i što njeguje nastavak i
poboljšanje životnih procesa.
Kreativnost ima mnogo oblika, i uvijek je rezultat rasta u kontekstu jedinstva u različitosti.
Jedinstvo, rast i kreativnost su u neprestanom odnosu jedni sa drugima.
U životu ljudskog bića, rast i kreativnost se odvijaju u njegovom fizičkom, intelektualnom,

društvenom i duhovnom aspektu. Plodovi ljudske kreativnosti mogu biti izraženi kroz
književnost, nauku, društvenu organizaciju i na bilo koji drugi način što doprinosi daljem razvoju
čovječanstva i obogaćenju našeg svakodnevnog života. Kreativnost inspiriše rast; a recipročno,
mi rastemo kroz kreativna nastojanja. Kreativnost napreduje u stanju različitosti jer različiti
stimulansi i iskustva inspirišu nove uslove ljudskog zajedništva i jedinstva
Mi stvaramo na dva nivoa: kreiramo naše sopstveno jedinstveno biće – to jest, ko smo mi kao
pojedinci; i doprinosimo kreaciji našeg društva. Ljepota svjeta je u velikoj mjeri zbog činjenice
da svako od nas različito doprinosi cjelokupnoj slici. Svako društvo i svaki pojedinac u okviru
društva je jedinstven. Svaka osoba sa sobom donosi svoje jedinstvene misli, osjećaje i
iskustva. U miroljubivom društvu, jedinstvenost manje grupe i pojedinaca se cijeni i slavi, dok
se istovremeno održava opšti osjećaj solidarnosti i jedinstva sa većom grupom. Civilizacija, u
svom istinskom smislu, je civilizacija sposobna za kreaciju jedinstva dok aktivno njeguje i slavi
različitost.

Rezime
U ovoj nastavnoj jedinici, naučili smo da:
Jedinstvo je ključni preduslov za život, rast i kreativnost.

• Jedinstvo nije isto kao uniformnost, nego zahtjeva različitost.
• U osnovi svih sukoba, neslaganja, bolesti i manjka napretka, leži odsustvo jedinstva;
Kada je jedinstvo prisutno, dešava se kreatvan rast i razvoj.

• Rast i razvoj – bilo fizički, mentalni, emocionalni, etički ili duhovni – su indikatori
zdravih životnih procesa, koji su mogući samo u stanju jedinstva.
• Gdje nema rasta – ili gdje se može primjetiti suprotno od rasta, drugim riječima,
propadanje ili oronulost – sam život je u opasnosti, pokazujući da je jedinstvo
kompromitovano.
Istinska kreativnost ne uzorkuje uništenje.

• Kreativnost je stvaranje nečeg novog što njeguje nastavak zdravih životnih procesa.
• Što god bilo destruktivno ne može, po definiciji, biti shvaćeno kao kreativno.
Dokazi pokazuju da čovječanstvo napreduje ka jedinstvu.

• Što čovječanstvo više razumije i primjenjuje princip jedinstvo u različitosti, to se više
uspostavlja globalna i napredna civilizacija mira.

Ključna pitanja za nastavu
Sljedeća pitanja mogu biti korištena zа dalji pregled i istraživanje koncepta Nastavne jedinice 1
sa vašim učenicima:
1. Šta je primarni zakon postojanja?

2. Ako je jedinstvo zakon života, zašto vidimo toliko sukoba i previranja u svijetu?
3. Zašto ljudi često smatraju jedinstvo i uniformnost za iste? Kakav je odnos između
jedinstva i različitosti?
4. Analizirajte ovu izjavu: “Život je jedinstvo, jedinstvo je život.”
5. Kakve jednostavne primjere biste mogli dati da objasnite ideju “život je jedinstvo,
jedinstvo je život”?
6. Kako možemo znati da je princip “univerzalan”?
7. Šta princip čini “zakonom”?
8. Šta se dešava kada ignorišemo zakon jedinstva i ponašamo se u suprotnosti sa njim?
9. Kojih primjera se možete sjetiti da pokazuju istovjetnost čovječanstva?
10. Kako možemo pojačati jedinstvo u svakodnevnom životu, porodici, razredu, zajednici i
društvu, dok održavamo i slavimo našu različitost?
11. Šta je rast? Kako promoviramo rast u nama samima i našim odnosima?
12. Kako mjerimo rast? Šta je rezultat rasta?
13. Da li su kreativnost i slobodno eksperimentisanje isto?
14. Koja je pravilna ravnoteža između slobode i discipline u procesima rasta i kreativnosti?
15. Šta ukoliko neki nečiju “kreativnost” smatraju konstruktivnom, a drugi destruktivnom?
Kako neko može prosuditi?
16. Šta uzrokuje konflikt?

Razmišljanje
Razmišljanje je veoma moćno sredstvo za učenje. Ono nam pomaže da shvatimo stvari koje
proučavamo i iskustva koja proživljavamo. Što više razmišljamo o sebi, o svojim odnosima
prema drugima, i svijetu oko nas, bolje smo pripremljeni da razlučimo, prioritiziramo i djelujemo
po važnim pitanjima.
Postajanje mirotvorcem je veoma važan i izazovan zadatak. Razmišljanjem o principima mira,

mi smo sposobniji za donošenje odluka o sopstvenom razvoju koji će nam pomoći da sigurno
postignemo cilj mira.
Kako budemo prelazili svaku od nastavnih jedinica EFP Nastavnog programa, pokušajte
ostaviti nešto vremena za razmišljanje.
Sljedeća pitanja su tu da vam pomognu započeti ovaj proces:
Pitanja za lično razmišljanje:

1. Razmišljanje o sebi
• Šta me čini jedinstvenim?

• Kako mogu povećati jedinstvo u odnosima sa drugima?
• Da li osjećam jedinstvo u sebi?
• Šta volim; i kako pokazujem tu ljubav?
Fokusno pitanje
Unutrašnji mir dolazi kada su fizička, intelektualna, emocionalna i duhovna dimenzija
nečije ličnosti razvijene i u harmoniji jedna sa drugom.
Da li se razvijam u svakom području svoje ličnosti?

Da li su ovi razvoji u harmoniji jedan sa drugim?
Šta je potrebno da uradim kako bih povećao svoj unutrašnji mir?
2. Razmišljanje o porodici, radnom mjestu i prijateljstvu
• Da li je moja porodica primjer jedinstva u različitosti?

• Da li je moje radno mjesto ili porodica rastuće i kreativno okruženje? Zašto da ili
zašto ne?
• Da li su u mojoj porodici različite ideje i talenti dobrodošli i otvoreno predstavljeni?
Na radnom mjestu?
• Šta ja mogu učiniti da doprinesem jedinstvu u mojoj porodici? Na radnom mjestu?
U krugu prijatelja? Smislite tri primjera stvari koje biste mogli učiniti za svako od
navedenog.

Fokusno pitanje
Razmislite o sljedećoj izjavi: “Porodica je radionica civilizacije.”
Šta vi mislite da to znači?

Ako želimo nastanak civilizacije mira, kakve vrste porodica su nam potrebne?
Kakve bi bile njihove karakteristike?
3. Razmišljanje o društvu
• Kakav je stav mog društva prema različitosti?

• Kako moje društvo shvata koncept jedinstva?
• U kojim područjima moje društvo raste?
• U kojim područjima moje društvo doživljava konflikt?
• Šta možemo uraditi zajedno kao kolektiv kako bismo ojačali jedinstvo i mir u
našim zajednicama?
• Koga bismo trebali uključiti i kako?
Fokusno pitanje
Razmislite u sljedećoj izjavi: “Što je društvo raznovrsnije, to su veći njegovi izazovi, i
jači i veći njegovi resursi.” Diskutujte.
4. Razmišljanje o svijetu u cjelini
• Kada pogledam svijet, kako vidim da je istovjetnost čovječanstva izražena?

• I na koje načine vidim da je izražena različitost čovječanstva?
• Kako će izgledati svijet kada čovječanstvo prihvati i svoju bogatu različitost i svoju
fundamentalnu istovjetnost?
Fokusno pitanje
Proučite svijet i sve njegove narode kao jedno tijelo:
Kakvo je stanje ovog tijela?

Da li je zdravo? Da li je bolesno? Kakve znakove vidimo i gdje?
Kako zdravlje “tijela čovječanstva” može biti poboljšano?
Kakva je povezanost jedinstva sa zdravljem čovječanstva?

Ideje za anketna pitanja:
• Koliko često su moje misli, osjećaji i postupci u harmoniji?

Rijetko? Ponekad? Često? Uvijek?
• (Označite što se odnosi na vas) Osjećam jedinstvo sa:
sobom svojom baštom

svojom majkom svojim knjigama
svojim ocem svojim crtežima
svojom sestrom svojima nadama /
svojim bratom težnjama
svojim bakom i svojim domom
djedom svojom kulturom
svojim rođacima svojom religijom
svojim profesorom svojom zemljom
svojim drugovima iz drugim kulturama
razreda drugim religijama
svojim komšijom drugim zemljama
svojim prijateljima čovječanstvom
svojim kućnim Bogom
ljubimcima …itd.

Nastavna sredstva
Sada je, kao profesora u programu Obrazovanje za mir, vaš zadatak da predstavite diskusiju o
Jedinstvu u vašem razredu, i da pomognete svojim učenicima da istraže značenje Jedinstva i
njegovu primjenu u svojim životima i svijetu u cjelini.
Što mlade generaciju budu više razumjele šta je jedinstvo u različitosti to će postati sposobniji
za izgradnju autentične i trajne kulture mira. Vaša uloga kao profesora i mentora u ovom
procesu je izuzetno važna.
Kako bi vam pomogli početi, u ovaj odlomak uključen je određen broj pomagala koja bi vam
mogla biti od koristi. Ova pomagala su samo smjernice, a vi ste podstaknuti da razvijate svoje
sopstvene ideje o tome na koji način najbolje istražiti ove teme sa vašim učenicima.
Kao dodatak ovim primjerima, takođe se osvrnite na Nastavnu jedinicu o Obrazovnoj

metodologiji gdje ćete moći pronaći praktične smjernice o tome kako učiniti vaš razred
okruženjem kreativnim i efektivnim za učenje, kao i druge odlične ideje vaših kolega profesora
koji integriraju Obrazovanje za mir u svoje predmete.
Kako budete radili sa konceptima Obrazovanja za mir, sigurno ćete razviti nove ideje za
lekcije, aktivnosti i procjenjivanje. Podstičemo vas da svoja razmišljanja, ideje ili resurse
proslijedite Obrazovanju za mir tako da oni mogu biti dodani našoj Banci EFP resursa da ih
ostali profesori mogu koristiti. Svoje ideje nam pošaljite na e-mail adresu: efp-
balkans@efpinternational.org ili poštom na našu adresu:
EFP-Balkans
Fra Anđela Zvizdovića 1/A
71000 Sarajevo
Radujemo se vašem javljanju!

Ideje za aktivnosti:
Biologija: Vi ste član Međunarodnog istraživačkog tima za Ljudski genetički

materijal koji je otkrio da je gentički kod skoro 99,9% isti kod svih ljudskih
bića. Pozvani ste da govorite na konferenciji o miru i razvoju. Šta mislite
da je važno za učesnike konferencije kako bi razumjeli i ljudsku
istovjetnost i veliki disparitet životnih uslova koje trenutno vidimo u
svijetu?
Muzika: Istražite koncept i principe harmonije u muzičkoj kompoziciji. Šta odvaja

melodične od nemelodičnih tonova? Kako biste vi definisali harmoniju?
Zašto harmonija stvara osjećaj ljepote u muzici?
Informatika: Nastanak komunikacijskih tehnologija, a naročito interneta, je

revolucionalizirao individualni i kolektivni život širom svijeta. Kojih je to
deset načina na koje je internet djelovao kao ujedinjujuća sila među
narodima svijeta? Da internet ne postoji, šta bi bilo potrebno da se
postigne tih istih deset stvari?
Domaćinstvo: Vi ste stručnjak nutricionist koji je pozvan da objasni važnost

uravnotežene dijete za odražavanje jedinstva u tijelu, i drugim aspektima
svakodnevnog života poput učenja i kreativnosti. Objasnite temelje dobre
ishrane i njene efekte na ljudsko zdravlje. Kakve efekte dijeta ima na
energiju, školski uspjeh, spavanje, raspoloženja, međusobne odnose itd.
Kakve paralele možete povući između individualne ishrane i zdravlja, i
potreba za društveno zdravlje i napredak?
Historija: Historijski gledano, ratovi su nastajali u svrhu sticanja političke, a naročito

ekonomske prednosti, uprkos ogromnih materijalnih i ljudskih gubitaka
koje rat redovno donosi. Nakon Drugog svjetskog rata, zapadnoevropske
zemlje su odlučile da koriste princip ekonomske međuzavisnosti da bi
spriječile mogućnost rata. Šta su se složile raditi ove nacije? Dajte kratak
historijski pregled, i koristeći moderni automobil ili računar kao primjer,
prikažite ovaj novi sistem na djelu.

Nastavna jedinica 1, Primjer lekcije 1: JEDINSTVO
FOKUS: Jedinstvo je život; Život je jedinstvo
KONTEKST: Jedinstvo je prvi fundamentalni zakon života i preduslov za mir. Razumijevanje

jedinstva će omogućiti učenicima da shvate i efektivnije rade na izgradnji mira.
TOČKE ZA RAZUMIJEVANJE:
• Jedinstvo je prisutno gdje god se mogu vidjeti zdravi životni procesi, bilo fizički,
psihički, društveni, duhovni;
• Jedinstvo je ključni preduslov za život, rast i kreativnost;
• U osnovi svih sukoba, nesuglasica, bolesti i manjka napretka, leži nedostatak
jedinstva.
KLJUČNA PITANJA:
1. Kako možemo diferencirati “jedinstvo” od “uniformnosti”?
2. Kakvi postoje dokazi da su zakoni života univerzalni?
PROCES UČENJA:
1. Predstavite učenicima temu Jedinstvo pišući naziv na tabli. Pitati učenike da kroz
diskusiju iznesu riječi i koncepte za koje oni misle da su povezani sa konceptom
jedinstva
2. Početi diskusiju o različitim stepenima jedinstva u okviru međuljudskih odnosa tj.
počevši od jednostavnih odnosa baziranih na jednoličnosti (koncept jedinstva u
djetinjstvu) do odnosa baziranih na različitosti, učenju i međuzavisnosti (zreli koncept
jedinstva)
3. Iznesite primjer bašte s ciljem demonstriranja funkcije i ljepote jedinstva u različitosti,
a onda preći na ljudsko tijelo kao krajnji primjer jedinstva u različitosti.
4. Kroz ove primjere, od učenika se traži da diskutuju o principu “Jedinstvo je život,
Život je jedinstvo” vezano za biološke, socijalne i psihološke pojave.
5. Sa učenicima pregledati instrukcije za zadatke.

Nastavna jedinica 1, Primjer lekcije 1: JEDINSTVO (nastavak)
AKTIVNOSTI i ZADACI:
Profesori mogu izabrati između slijedećih primjera zadataka, ili kreirati sopstvene:
1. Zadatak: napisati kratki rad (250 riječi) o slijedećem: “U cijelom svijetu, u svakoj sferi
života, od psihologije do fizike, od farme do porodične kuhinje, raste svjesnost o međusobnoj
povezanosti cijelog života….. ponovno otkriće vrijednosti koje postoje hiljadama godina –
vrijednosti koje prepoznaju naše mjesto u prirodnom redu, našu neraskidivu vezu jednih sa
drugima i sa zemljom” - Helena Norberg Hodge, Ancient Futures: Learning from Ladakh.
2. Može se reći da je slom jedinstva u centru mnogih problema sa kojima se suočava svijet
danas. Diskutovati trenutne izazove sa kojima se suočava svjetska ekološka uprava sa
stajališta usmjerenog ka jedinstvu. Učenici bi trebali imati na umu slijedeća pitanja pri pisanju
rada:
- Kako ekološka degradacija može biti viđena kao rezultat razjedinjenosti u prirodnim
sistemima zemlje?
- Kako jedinstvu usmjeren pristup može biti angažovan za donošenje rješenja
problema?
3. Dnevnik: Osvrnite se na odnose u životu koji bi mogli biti poboljšani kroz povećanje
jedinstva. Koje biste korake poduzeli da povećate jedinstvo u ovim odnosima? Kojih se još
poteškoća možete sjetiti, a kojima bi koristila implementacija principa jedinstva u različitosti?
Zašto?
4. Dnevnik: Osvrnite se na štivo nastavne jedinice i diskusiju u razredu. Koristeći primjere iz

sopstvenog života, opišite šta mislite da se podrazumjeva pod “Jedinstvo u različitosti”. Kako
ono može biti više njegovano u vašim odnosima prema drugima i u vašoj zajednici?

Nastavna jedinica 1, Lekcija 2: JEDINSTVO
FOKUS: Zakon rasta i Zakon kreativnosti
KONTEKST: Rast i kreativnost su dva fundamentalna aspekta svih životnih procesa. Shvatanje
šta su preduslovi za rast i indikatori kreativnosti daje temelj za njegovanje naprednih okruženja
i odnosa.
TOČKE ZA RAZUMIJEVANJE:
• Rast – bilo fizički, mentalni, emocionalni, etički ili duhovni – je neophodan
indikator života i vitalnosti; gdje je primjetan rast, život postoji; gdje nema rasta –
ili gdje postoji prisustvo suprotnog od rasta tj. propadanje, – životni procesi mogu
biti ometani ili odsutni.
• Rast je neophodan za zdravlje, sazrijevanje, napredak i mir.
• Prirodan i neophodan rezultat rasta je kreativnost – kreacija nečeg novog što dalje
njeguje životne procese; “kreativnost” koja je destruktivna, nije istinska
kreativnost.
• Preduslov za rast i kreativnost je jedinstvo u kontekstu različitosti.
KLJUČNA PITANJA:
1. Da li su kreativnost i slobodno eksperimentisanje isto?
2. Koja je pravilna ravnoteža između slobode i discipline u procesima rasta i kreativnosti?
3. Kada pojedinci ili grupe u odnosu jedni prema drugima imaju poteškoće, prolaze kroz
konflikt, da li je to znak različitosti? Ili znak raspada?
4. Šta ukoliko nečiju “kreativnost” neki smatraju konstruktivnom, a drugi destruktivnom?
Kako neko može prosuditi?
PROCES UČENJA:
1. Neka učenici daju pregled koncepta Jedinstvo u različitosti, kao jednog od
fundamentalnih zakona života.
2. “Brainstorm” ostale primjere toga kako jedinstvo u različitosti, rast i kreativnost donose
nevjerovatne rezultate.
3. Koristite Ključna pitanja da vodite diskusiju razreda o konceptima jedinstvo u
različitosti, rasta i kreativnosti.
4. Sa učenicima pregledati instrukcije za zadatke.

Nastavna jedinica 1, Lekcija 2: JEDINSTVO (nastavak)
AKTIVNOSTI i ZADACI:
Profesori mogu izabrati između slijedećih primjera zadataka, ili kreirati sopstvene:
1. Projekat: Organska bašta zahtjeva visok nivo biorazličitosti i kreativnih tehnika da bi se

zaštitile biljke od insekata ili drugih vrsta zaraza. Podijelite učenike u male grupe i neka istraže
principe organske bašte, dajući posebnu pažnju aspektima vremena, discipline, tehnike,
fleksibilnosti i umjerenosti potrebne za proizvodnju uspješne organske ljetine. Neka učenici
kreiraju panel sa ilustracijama/slikama i objašnjenjima procesa. Zatražite od njih da izvuku
zaključke o “Jedinstvu”, “Rastu” i “Kreativnosti” na osnovu svojih otkrića, i da povežu svoje
shvatanje sa svojim životom i međusobnim odnosima.
2. Pismeni zadatak: Osvrnite se na set citata uključenih na kraju ove nastavne jedinice.
Napisati 1-2 stranice diskusije o jednom od ovih citata, s obzirom na koncepte predstavljene u
Nastavnoj jedinici.
3. Dnevnik:
a) Postoje li određeni periodi u vašem životu kada ste osjetili promjenu u načinu na koji
vidite stvari? Opišite kako se oni mogu vidjeti kao periodi rasta za vas. Šta ste naučili o
sebi ili onima oko vas u toku ovog perioda?
b) Kreativnost se obično izjednačava sa umjetničkom sposobnošću. Koje druge vrste
kreativnosti postoje? Na kojim poljima svog života smatrate da ste kreativni? Da
rastete? U kojim drugim područjima biste željeli da povećate vašu kreativnost,
produktivnost ili konstruktivnost?
DODATNI RESURSI:
Nastavna jedinica 1, Lekcija 2 Štivo – Citati

Nastavna jedinica 1, Primjer lekcije 2 – Štivo

Izaberite jedan od slijedećih citata i diskutujte:
“Razlog zbog kojeg svijetu manjka jedinstvo i zbog kojeg leži slomljen i u gomilama, je taj što je
čovjek razjedinjen sam sa sobom.”
Ralph Waldo Emerson (1803–1882), Američki esejist, pjesnik, filozof. Nature, ch. 8
(1836, revised and repr. 1849). Cited in The Columbia World of Quotations, 1996.
“Izgradimo oltare Blagoslovljenom jedinstvu što drži prirodu i duše u savršenom rješenju, i
prisiljava svaki atom da služi univerzalnom kraju.”
Ralph Waldo Emerson (1803–1882), Američki esejist, pjesnik, filozof. “Fate,” The
Conduct of Life (1860). Cited in The Columbia World of Quotations, 1996.
“Od kolijevke pa do groba ovaj problem uspostavljanja reda u haosu, usmjeravanja kroz
prostor, discipline kroz slobodu, jedinstva kroz višestrukost, je uvijek bio, i mora uvijek biti
zadatak obrazovanja, i to je pouka religije, filozofije, nauke, umjetnosti, politike i ekonomije …”
Henry Brooks Adams (1838–1918), Američki historičar. The Education of Henry B.
Adams, p. 731, The Library of America (1983). Cited in The Columbia World of
Quotations, 1996.
“Možda, najveće zadovoljstvo u umjetnosti je identično najvećem zadovoljstvu u naučnoj teoriji.

Emocija koja prati jasno prepoznavanje jedinstva u složenosti se čini toliko sličnom u umjetnosti
i u nauci da je teško ne pretpostaviti da su psihološki iste. To je, kao što je i bila, finalna faza u
oba procesa. Ova emocija jedinstva u nauci dolazi iz procesa čistog mehaničkog rezonovanja;
u umjetnosti ona dolazi iz procesa u kojem je emocija cijelo vrijeme bila neophodan pratilac.”
Roger Fry (1866–1934), Britanski slikar, kritičar umjetnosti. “Art and Science,” Vision
and Design, Brentano’s (1920). Cited in The Columbia World of Quotations, 1996.
“Gle, kako je dobro i kako je milo kao braća zajedno živjeti!”

Psalmi 133:1
“Egoizam podiže svoje središte u sebi; ljubav to smješta van sebe na osovini univerzalne
cjeline. Ljubav cilja na jedinstvo, egoizam na osamu. Ljubav je građanski vladalac napredne
republike, egoizam je despot u razorenoj kreaciji.”
Wilhelm Schlegel (1767–1845), Njemački pjesnik. Philosophical Letters, no. IV. Cited in
The Columbia World of Quotations, 1996.
“Uzrok postojanja je jedinstvo i kohezija, a uzrok nepostojanja je razdvajanje i razdor.”

Sir `Abdu'l-Bahá Abbas Effendi (1844-1921), Perzijski filozof. The Promulgation of
Universal Peace, p. 207 (1912).
“Dakle, sigurno je, u radu prema političkom jedinstvu ljudske vrste, graditi na tvrdnji da svako
ljudsko biće je rođeno u jedinstvu iz kojeg ne može pobjeći, u kojem on ima prava, i kojem on
duguje službu – jedinstvu koje obuhvata svu različitost ljudskih vrsta, jedinstvu koje će
trijumfovati nad svim tendecijama ka podvajanju, i jedinstvu koje će dostići svoje ideale samo
onda kada ima organe putem kojih može djelovati kada, u moći i entuzijazmu svjetske svijesti,
svjetske svrhe, i svjetske volje, dosegne veličanstvene visine sopstvenog bića, prepozna

sopstveno dostojanstvo i sposobnost, i pokuša uraditi ono što koristi njegovoj uzvišenoj prirodi
s ciljem promocije svog sopstvenog mira i prosperiteta.”
Raymond Landon Bridgman. World Organization, pp. 114-115 (1905). Cited in The
Columbia World of Quotations, 1996.
“Kakvo ćemo reći da je carstvo Božije? Ili u kakvoj ćemo ga priči iskazati? Ono je kao zrno
gorušičino koje kad se posije u zemlju, manje je od svih sjemena na zemlji. A kad se posije,
uzraste i bude veće od svog povrća, i pusti grane velike da u njegovu hladu mogu ptice
nebeske živjeti.”
King James Bible, Mark (4:30-32)
”Dobrobit ljudske vrste, njen mir i sigurnost, su nedokučivi ukoliko, i sve dok, njeno jedinstvo
nije čvrsto uspostavljeno.”
Baha'u'llah (1817-1892), Perzijski plemić, prorok.. Gleanings from the Writings of
Baha'u'llah, p. 286.
“Blagoslovljeno je pojavljivanje probuđenih;

Blagoslovljeno je učenje istini;
Blagoslovljena je harmonija zajednice;
Blagoslovljena je posvećenost onih koji žive u miru.”
Dhammapada - Sayings of the Buddha 2 (prevod: J. Richards)

Prošireno istraživanje:
Publikacije
Danesh, H.B. Unity: the Creative Foundation of Peace.
Danesh, H.B. “The Violence-Free Family”
Bortoft, Henri. The Wholeness of Nature - Goethe's Way of Science. Lindisfarne Press.
Laszlo, Ervin. The Systems View of the World: A Holistic Vision for Our Time (Advances in
Systems Theory, Complexity and the Human Sciences). Hampton Press: 1996.
Henri Bortoft. The Wholeness of Nature - Goethe's Way of Science. Lindisfarne Press.
Web linkovi
Stanford Encyclopaedia of Philosophy. Aristotle’s Metaphysics – Revisiting Unity.
http://plato.stanford.edu/entries/aristotle-metaphysics/#UR
Stanford Encyclopaedia of Philosophy. Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling – Identity
Philosophy. http://plato.stanford.edu/entries/schelling/#3
The Columbia Encyclopaedia Online, Life. http://www.bartleby.com/65/li/life.html
“Unity in Diversity” Website and Online Professional Development Video,
http://www.learner.org/channel/workshops/socialstudies/session3/index.html
PBS TeacherSource – for K-12 lesson samples and resources for all subjects
http://www.pbs.org/teachersource/
Opšti online resursi

The Columbia Encyclopaedia Online, www.bartleby.com/65
The Columbia World of Quotations, www.bartleby.com/quotations
The Merriam-Webster Online Dictionary, www.merriam-webster.com
The Stanford Encyclopaedia of Philosophy, http://plato.stanford.edu
Wikipedia: The Free Encyclopaedia, http://www.wikipedia.org
Art History Timeline: The Metropolitan Museum of Art
http://www.metmuseum.org/toah/splash.htm
ZAVRŠNI CITAT o “Jedinstvu”
“Jedinstvo nije, ono što je, samo stanje koje je rezultat osjećaja uzajamne dobre volje i
zajedničke svrhe, ma koliko duboki i iskreni ti osjećaji bili, ništa više nego što je organizam
proizvod nekog slučajnog i bezobličnog udruženja različitih elemenata. Jedinstvo je pojava
kreativne moći, čije postojanje postaje očigledno kroz dejstva koja kolektivna akcija proizvodi i
čije odsustvo je iznevjereno slabošću takvih napora. Koliko god često hendikepirana
neznanjem i izopačenošću, ova sila je primarni uticaj koji vodi napredak civilizacije, proizvodeći
pravne kodekse, društvene i političke institucije, umjetnička djela, tehnološka dostignuća bez
kraja, moralne prodore, matrijalni prosperitet, i duge periode javnog mira čiji je prijašnja slava
živjela u uspomenama narednih generacija kao zamišljene “zlatne godine”.”
Iz Century of Light, str. 41

Nastavna Jedinica 1 - Koncept Jedinstva - BOS

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nastavna Jedinica 1 - Koncept Jedinstva - BOS

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Nastavna jedinica 1: Koncept jedinstva

obrazovanja, te direktnim iskustvom u radu sa školama, vladama i multinacionalnim agencijama u postkonfliktnim

© Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute 1

Ova nastavna jedinica je jedna od devet u “Obrazovanje za mir” Nastavnom programu,

Svaka nastavna jedinica u “EFP Nastavnom programu” je sastavljena od sljedećih dijelova:

2 Nastavna jedinica 1: Koncept jedinstva

Nastavna jedinica 1: Koncept jedinstva

1. Shvatiti, kroz biološke, ekološke i društvene primjere, kako je stanje jedinstva

2. Razumjeti, kroz historijske događaje, kako je koncept jedinstva bio upotrebljavan i

3. Razmisliti o stanju jedinstva u njima, njihovim društvenim odnosima i njihovom

4. Pokazati svoju sposobnost da koriste stajalište zasnovano na jedinstvu u

© Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute 3

• Jedinstvo je preduslov za život, rast i kreativnost;

• Rast je neophodan za zdravlje, sazrijevanje, napredak i mir;

• Preduslov i za rast i za kreativnost je jedinstvo u kontekstu različitosti.

4 Nastavna jedinica 1: Koncept jedinstva

Sazrijevanje: Dolazi od jednostavnog, biološkog osvrta na životni ciklus (“sazrijevanje do faze

Duhovnost: svjestan, dinamičan, progresivan i integrativan proces u kojem pojedinci i/ili

© Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute 5

6 Nastavna jedinica 1: Koncept jedinstva

Nastavna jedinica 1: Koncept jedinstva

Ovo su neki od primjera principa jedinstvo je život, život je jedinstvo:

• Na biološkom nivou, spermatozoid i jajašce se spajaju u materici majke, i iako

© Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute 7

Jedinstvo je svrsishodna integracija dvije ili više jedinstvenih zasebnih tvorevina u

Mnogi ljudi nalaze koncept jedinstva iznenađujućim i u njegovoj jednostavnosti i u njegovoj

8 Nastavna jedinica 1: Koncept jedinstva

Pregledajmo zajedno neke od primjera:

Primjer: Ljudsko tijelo

Primjer: Umjetnost kuhanja

© Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute 9

10 Nastavna jedinica 1: Koncept jedinstva

Primjer: Sila gravitacije

Koje još korelacije možeš povući

© Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute 11

U ljudskom životu umijeće voljenja ne dolazi automatski. Trebamo obrazovanje, smjernice i

Rast opisuje pozitivnu kvantitativnu promjenu, povećanje ili širenje.

12 Nastavna jedinica 1: Koncept jedinstva

Diskusija: Univerzalni zakoni koji vladaju ljudskim životom

© Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute 13

Pošto se život, kako ga mi proživljavamo, ne odvija samo na biološkom nego i na

14 Nastavna jedinica 1: Koncept jedinstva

Duhovnost je svjestan, dinamičan, progresivan i integrativan proces u kojem pojedinci i/ili

© Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute 15

16 Nastavna jedinica 1: Koncept jedinstva

U životu ljudskog bića, rast i kreativnost se odvijaju u njegovom fizičkom, intelektualnom,

© Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute 17

Jedinstvo je ključni preduslov za život, rast i kreativnost.

Kada je jedinstvo prisutno, dešava se kreatvan rast i razvoj.

Istinska kreativnost ne uzorkuje uništenje.

Dokazi pokazuju da čovječanstvo napreduje ka jedinstvu.

18 Nastavna jedinica 1: Koncept jedinstva

Ključna pitanja za nastavu

1. Šta je primarni zakon postojanja?

© Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute 19

Postajanje mirotvorcem je veoma važan i izazovan zadatak. Razmišljanjem o principima mira,

Sljedeća pitanja su tu da vam pomognu započeti ovaj proces:

Pitanja za lično razmišljanje:

• Šta me čini jedinstvenim?

Da li se razvijam u svakom području svoje ličnosti?

2. Razmišljanje o porodici, radnom mjestu i prijateljstvu

• Da li je moja porodica primjer jedinstva u različitosti?

20 Nastavna jedinica 1: Koncept jedinstva