Povijest – usmeni

1. Osnovni pojmovi iz povijesti:

Povijest, kao znanstvena disciplina, istražuje i analizira prošle događaje, procese i ljude kako
bismo bolje razumjeli kontekst sadašnjosti. Razdoblja poput prapovijesti, antike, srednjeg
vijeka i modernog doba pomažu nam organizirati i razumjeti složeni lanac događaja koji su
oblikovali svijet.

2. Nastanak ljudske vrste:

Lucy, ili Australopithecus afarensis, važan je fosil jer pruža uvid u evoluciju naše vrste.
Evolucija opisuje postupno prilagođavanje i razvoj Homo sapiensa kroz milijune godina, od
primitivnih hominida do modernog čovjeka.

3. Kameno doba:

Starije kameno doba: Ljudi su koristili jednostavne kamene alate za preživljavanje, ovisili su o
lovnom i skupljačkom načinu života.
Mlađe kameno doba: Pojava poljoprivrede transformirala je društva, omogućujući stalna
naselja i razvoj prvih plemenskih zajednica.
4. Metalno doba i gradovi:

Razvoj metalurgije označavao je prijelaz u složenije društvene strukture. Gradovi su

procvjetali zahvaljujući povećanoj trgovini, razvoju zanatskih vještina i rastućoj urbanizaciji.
5. Prve civilizacije:
Prve civilizacije, poput onih u dolinama rijeka Eufrata i Nila, karakterizirale su se razvojem
pismenosti, izgradnjom monumentalnih građevina, sustavima vlasti te naprednim znanjem u
poljoprivredi.
6. Mezopotamija:

Mezopotamija, smještena između rijeka Eufrata i Tigrisa, bila je dom Sumeraca, Babilonaca i
Asiraca. Razvili su pismo, zakone, matematiku i graditeljstvo poput Visećih vrtova Babilona.
Egipat:

7. Egipat, smješten uz rijeku Nil, procvjetao je pod vlašću faraona. Građeni su

monumentalni hramovi i piramide, a hijeroglifi su koristili za pisanje.
8. Kreta:

Minojska civilizacija na Kreti, predvođena kraljem Minosom, poznata je po palatinskim

gradinama i pismu Linear A, koje još uvijek nije potpuno dešifrirano.
9. Naseljavanje Grčke:
Migracije naroda i osnivanje gradova-država (polisa) oblikovali su grčko društvo. Svaki polis
bio je autonomna politička jedinica s vlastitim zakonima i institucijama.
10. Polisi:
Atena: Atena se isticala demokratskim sustavom, umjetničkom produkcijom i filozofskim
razmišljanjem.
Sparta: Spartanci su se fokusirali na vojnu moć i čvrstu društvenu hijerarhiju, odgajajući
vojno sposobne građane.
 11. Grčka kolonizacija Sredozemlja:

Grčki gradovi proširili su svoj utjecaj osnivanjem kolonija diljem Sredozemlja, šireći kulturu,
trgovinu i političke ideje.

12. Gospodarstvo Grčke:

Gospodarstvo Grčke temeljilo se na trgovini, poljoprivredi (uzgoj maslina i vinove loze) te
raznovrsnim zanatima.

13. Grčko-perzijski ratovi:

Sukobi poput Bitke kod Maratona, Termopila i bitke kod Salamine označili su otpor grčkih
polisa Perzijskom Carstvu, ističući hrabrost i odlučnost Grka.
14. Peloponijski ratovi:
Rat između Atene i Sparte (431.-404. pr. Kr.) bio je sukob interesa i snaga, označavajući
slabljenje grčkih polisa i otvarajući put za Aleksandra Velikog.
15. Makedonija:
Makedonija, pod vodstvom Aleksandra Velikog, osvojila je ogroman teritorij, uključujući
Perzijsko Carstvo. To je dovelo do helenističkog razdoblja, gdje su se grčki utjecaji širili na
nove teritorije.