Prirucnik 8

Priručnik 8 Bosanski jezik i književnost A. Verlašević & V.
Alić
Azra Verlašević ● Vesna Alić
PRIRUĈNIK 8
(Metodiĉki priruĉnik za nastavnike - uz Ĉitanku 8 i Radnu svesku 8)
1
Priručnik 8 Bosanski jezik i književnost A. Verlašević & V. Alić
Priprema i upoznavanje izvora za nastavu

bosanskog jezika i knjiţevnosti u osmom razredu
devetogodišnje osnovne škole
Upoznavanje s Ĉitankom 8
Struktura udţbeniĉkih jedinica u Ĉitanci 8
Upoznavanje s Radnom sveskom 8

Struktura udţbeniĉkih jedinica u Radnoj svesci 8
Upoznavanje s lektirnim naslovima
2
KNJIŢEVNOST
1
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Lirska narodna pjesma: Ljubavni rastanak
Nastavna oblast: Knjiţevnost
Nastavna jedinica: Lirska narodna pjesma Ljubavni rastanak
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadrţaja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: usmena knjiţevnost kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i

knjiţevnosti uopće, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, znaĉaj ljubavi u ţivotu
ĉovjeka
Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim znaĉajkama narodne knjiţevnosti, lirska
narodna pjesma, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke u lirskoj
narodnoj pjesmi, sadrţajna analiza, stilske figure, osjećanja u pjesmi, motivi
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emocionalnih i stvaralaĉkih

funkcija
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i

razgovora, metoda ĉitanja i pisanja
Oblici jeziĉke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni
Nastavna sredstva pomagala: Ĉitanka 8, kreda, biljeţnica, olovke, kasetofon,

audiozapis pjesme
Tematska korelacija
MeĊupodruĉna: kultura izraţavanja, jezik,
MeĊupredmetna: muziĉka kultura, medijska kultura
Tok izvoĊenja nastavnog sata
Motivacijski dio ĉasa:
 Oduvijek je bilo da ljubav ne zna dubine svoje dok ne doĊe ĉas rastanka.
3
Šta za vas znaĉi „duboka ljubav“? Kojim rijeĉima biste je opisali? Kako rastanak
moţe uĉiniti vidljivom „dubinu ljubavi“?
Glavni dio sata:

Najava teksta: Lirska narodna pjesma Ljubavni rastanak
Interpretativno ĉitanje teksta:

 Poslušajte audiozapis pjesme „Ljubavni rastanak“.
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saĉekati nekoliko trenutaka da uĉenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doţivljaja:
 Koja je tema ove lirske narodne pjesme?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaĉenje rijeĉi!
bostan – turski - vrt, voćnjak

kalem – turski – olovka, pero od trstike
murećep –turski- crnilo, vrsta crnog mastila, tinte
Interpretacija
 Lirske narodne pjesame su vrlo razliĉite po svojoj sadrţini. Pjevale su ih

najĉešće ţene i djevojke, a gotovo svaka lirska narodna pjesma ima svoju
melodiju kojom se pjeva. Posebno su njeţne i dirljive ljubavne pjesme,
ponekad pune tuge i ĉeţnje, a ponekad i vedrine i razdraganog doţivljaja
ljubavi.
 Po ĉemu je neobiĉan „ljubavni rastanak“ opjevan u ovim stihovima?
„Dva cvijeta u bostanu rasla:

plavi zumbul i zelena kada.
Plavi zumbul ode na Doljane,
osta kada u bostanu sama.“
 Temeljni motiv u ovoj pjesmi je motiv ĉeţnje za voljenim bićem koje je
daleko. Ovaj motiv je ĉest u lirskim narodnim pjesmama, kao naprimjer u
ovoj:
„ Ţarko sunce, na visoko ti si,

Moja draga na daleko ti si!
Ţarko sunce, spusti mi se niţe,
Moja draga, primakni se bliţe!"
 Po ĉemu se razlikuju ova dva motiva ljubavnog rastanka, a po ĉemu su

sliĉni?
4
 Alegorija je kazivanje u slici saĉinjenoj od niza metafora. Ko se skriva u ovoj

slici o dva zaljubljena cvijeta? Prepoznaj alegoriju u pjesmi "Ljubavni
rastanak". Ko su zapravo "plavi zumbul" i "zelena kada"?
 Po kome svojstvu se u pjesmi usporeĊuju dva cvijeta i momak i devojka?
 Kako je u pjesmi iskazano ljubavno osjećanje, otvoreno, ili skriveno, u
prenesenom znaĉenju?
 Pjesma je nastala u davna vremena kada nije bilo uobiĉajeno otvoreno
iskazivanje ljubavnih emocija. „Kada“ i „zumbul“ su metafore za djevojku i
momka oko kojih su razvijene pjesniĉke slike s prenesenim znaĉanjem.
Stoga je cijela pjesma ispjevana u alegoriji.
 Kako je opisana ljubavna ĉeţnja? Koje jeziĉko-stilsko sredstvo prepoznaješ
u ovoj strofi?
„Što je nebo - da je list artije,
Što je gora – da su kalemovi,
Što je more – da je crn murećep.
Pak da pišem tri godine dana
Ne bi moji ispisala jada“.
 Kako Kada u pismu opisuje snagu svojih osjećanja, veliĉinu svoje ljubavi
i dubinu bola? Da li je to uobiĉajeni osjećaj ljubavi/bola?
Kako zovemo ovu stilsku figuru?
 Bogatstvo pjesniĉkog jezika/slike se ne postiţe samo metaforom i
alegorijom. PronaĊi u pjesmi epitete i personifikacije.
 Tragovi starih vremena vide se i u arhaizmima. Prepoznaj ih u pjesmi.
Novi knjiţevni pojmovi

Ponovimo:
 Knjiţevnost dijelimo na narodnu (usmenu) i umjetniĉku (pisanu)
knjiţevnost. Usmena knjiţevnost je knjiţevnost koja je nastala i ţivi u
jednom narodu, prenosi se usmenim putem, a u njenom oblikovanju i
prenošenju je uĉestvovalo više nadarenih pojedinaca u duţem
vremenskom periodu. Autora usmene knjiţevnosti ne poznajemo, ali su
nam poznati neki njeni narodni pjevaĉi i sakupljaĉi narodnih umotvorina.
Na taj naĉin je djelo usmene knjiţevnosti trpjelo promjene, ali je suština
ostajala ista. Zovemo je i narodna knjiţevnost. U okviru usmene ili
narodne knjiţevnosti razlikujemo priĉe, pripovijetke, predaje, epske
pjesme, lirske pjesme, te pitalice, zagonetke, poslovice i sl.
 Lirske narodne pjesme su najĉešće pjevane uz pratnju muziĉkog
instrumenta lire i u razliĉitim prigodama – uz kolijevku, u svatovskoj
povorci, pri radu, pri udvaranju... Lirske narodne pjesme, dakle, imaju
razliĉite motive i iskazuju razliĉita osjećanja, a najraširenije su pjesme o
djevojkama i mladićima poznatim po svojoj ljepoti i razliĉitim ljubavnim
zgodama. U lirske narodne pjesme ubrajaju se ljubavne pjesme,
tuţbalice, obredne i obiĉajne i druge. One otkrivaju osjećajni svijet i
ţivot ljudi. I lirske narodne pjesme imaju stalnie epitete kao što su:
bijela svila, crne oĉi, dragi kamen...
Hiperbola (grĉ. prebacivanje) je stilska figura zasnovana na pretjerivanju

(preuveliĉavanju ili umanjivanju) radi isticanja odredjenih emocija, ideja, informacija.
U hiperboli se biraju prejake rijeĉi kojima se te emocije, ideje, informacije, stav o
neĉemu preuveliĉava i prelazi sve granice uobiĉajenog. U tragici hiperbolom se
5
naglašava patetiĉnost. Hiperbola moţe izazvati utisak i komiĉnog jer se ĉesto nalazi
na granici neuvjerljivosti i groteske. Danas je vrlo popularna u govoru mladih ljudi
(npr. Manji od makova zrna...)
Alegorija (allo – drugo, agoreio – govorim) oznaĉava figuru prenesenog znaĉenja.

To je slikanje jedne stvari (predmeta, situacija, prizora) koja oznaĉava drugu stvar
( predmet situaciju ili prizor). Sliĉna je metafori samo što se alegorija proteţe na
cijelu sliku ili ĉak na cijelu radnju. Alegorijska slika je jasna, odreĊena: jedan krug
pojava u potpunosti se odnosi na drugi krug pojava.
Stvaralaĉki rad
Ovu je pjesmu zabiljeţio naš knjiţevnik Alija Nametak od bošnjaĉkih iseljenika u

Turskoj. Ona pjeva o rastanku/rastancima, ali kakvom/kakvim?
Naša Bosno, naše vel'ko dobro
Ćutahijo, najviša planino,

S tebe mi se Adapazar vidi!
I po njemu šećerli sokaci,
Tu se šeću bosanski junaci,
Šerbe piju, a Bosnu spominju:
"Naša Bosno, naše vel'ko dobro
U tebi su do tri dobra moja:
Jedno dobro - ostarila majka;
Drugo dobro - moj roditelj babo;
Treće dobro - moja vjerna ljuba.
Ţarko sunce, na visoko ti si,
Moja draga na daleko ti si!
Ţarko sunce, spusti mi se niţe,
Moja draga, primakni se bliţe!"
O sakupljaĉu...
 Poznati sakupljaĉ bošnjaĉkih usmenih pjesama s kraja 18. vijeka je i

Dubrovĉanin Đuro Ferić, katoliĉki svećenik i pjesnik latinista. Znaĉajno je da je
Ferić prvi sakupljaĉ usmenih pjesama Bošnjaka koji sakupljene pjesme navodi
kao muslimanske. Ferićeve muslimanske pjesme se nalaze u cjelovitom i
autentiĉnom obliku u saĉuvanoj rukopisnoj zbirci.
Sinteza:
 Lirske narodne pjesme su najĉešće pjevane uz pratnju muziĉkog
instrumenta lire i u razliĉitim prigodama – uz kolijevku, u svatovskoj
povorci, pri radu, pri udvaranju... Lirske narodne pjesme, dakle, imaju
razliĉite motive i iskazuju razliĉita osjećanja, a najraširenije su pjesme o
djevojkama i mladićima poznatim po svojoj ljepoti i razliĉitim ljubavnim
zgodama. U lirske narodne pjesme ubrajaju se ljubavne pjesme,
tuţbalice, obredne i obiĉajne i druge. One otkrivaju osjećajni svijet i
6
ţivot ljudi. I lirske narodne pjesme imaju stalnie epitete kao što su:
bijela svila, crne oĉi, dragi kamen...
 Temeljni motiv u ovoj pjesmi je motiv ĉeţnje za voljenim bićem koje je

daleko. Ovaj motiv je ĉest u lirskim narodnim pjesmama.
Završni dio sata:

Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Potraţite nešto više o lirskoj narodnoj poeziji na internet stranici:

http://www.znanje.org/lektire/i22/08/02iv0808/narodna.htm
Posmatranje i praćenje:
Procjenjivanje i biljeţenje komentara o napredovanju uĉenika, ispunjavanje
obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
7
2
Narodna balada: Smrt Omera i Merime
Nastavna jedinica: Narodna balada: Smrt Omera i Merime
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjiţevnosti uopće, ljepota usmene

knjiţevnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doţivljaja usmene knjiţevnosti
kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje osjećaja za
pravdu, razvijanje ljubavi prema prema tradiciji, razvijanje ljubavi prema
usmenoj i pisanoj rijeĉi, spontano doţivljavanje pisane rijeĉi, istinoljubivost
kao vrijednost
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaĉajki usmene narodne knjiţevnosti,

osobenosti ţanra narodne balade, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja
poruke, uoĉavanje ţanrovskih i strukturnih osobenosti balade, sadrţajna
analiza, epski i lirski elementi u baladi, kompozicija, uoĉavanje razlika i
sliĉnosti izmeĊu balade i romanse, stilske figure, dramski elementi u baladi
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralaĉkih

funkcija, razvijanje sposobnosti uoĉavanja pravde
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda

usmenog izlaganja i razgovora, heuristiĉka metoda, metoda ĉitanja i pisanja,
raspravljanje
Oblici jeziĉke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni
Nastavna sredstva pomagala: Ĉitanka 8, kreda, biljeţnica, olovke, grafofolija

ilustracija teksta iz Ĉitanke 8, grafoskop, kasetofon i audiozapis balade
Tematska korelacija
MeĊupodruĉna: kultura izraţavanja, medijska kultura, jezik
MeĊupredmetna: historija, muziĉka kultura
 Razmislite o rijeĉima velikog pisca i mudraca:
8
„Ljubav nema drugih ţelja nego da se ispuni. Ali, ako volite a morate još i da ţelite,
neka vam ovo budu ţelje: Da se istopite i budete kao potok razigrani što pjeva svoj
milozvuk noći. (...) Da se probudite u praskozorje sa srcem krilatim i uputite
zahvalnicu za još jedan dan ljubavi.“
Kahlil Gibran (Halil Đubran)
Glavni dio sata:

Najava teksta: narodna balada Smrt Omera i Merime
 A šta se dogodi kada se ljubav ne ispuni?
Ĉita nastavnik ili pušta tonski zapis
 O baladi smo već mnogo nauĉili. Znamo da je to neraskidiv spoj epskih, lirskih
i dramskih elemenata. Znaĉi da balada ima narativan sloj koji je ispriĉan lirski,
emotivno, slikovito, ritmiĉno, melodiĉno, a dramski sukob dovodi do tragiĉnog
raspleta. U baladi se likovi sukobljavaju zbog raziĉitih motiva ( razliĉitih
pogleda na svijet i ţivot, ljubomore, socijalnih razlika, socijalnog statusa
uopće.
 Kako završava sukob u baladi?
besjeda - posebno pripremljen govor

zamiliti - dopadati se, sviĊati se
serdar - glavar, starješina, zapovjednik, vojvoda
loţnica - spavaća soba
divit - pribor za pisanje sa perom
objedljiv - onaj koji nje sklon nekoga laţno optuţiti
umoriti - oduzeti ţivot
Ċul - ruţa
Cjelivati - ljubiti
Poĉinuti - odmoriti se, otići na poĉinak, leći
Dvor -dvorište, avlija
Ĉardak - istureni dio gornjeg boja prema ulici u kućama orijentalne kulture
Sokak - ulica u mahali
Sablja - hladno povijeno oruţje od ĉelika sa oštricom na ispupĉenoj strani
Satesati - obraĊivati drvo tesarskom sjekirom i drugim alatom
9
Interpretacija
 Prepoznaj motive koji su bili uzrok dramskog sukoba u baladi „Smrt Omera i
Merime?
 Balada Smrt Omera i Merime pjeva o ljubavi ĉijem se ispunjenju isprijeĉila
jedna zapreka. Koja?
 Kako je u baladi predstavljena namjera roditelja da odluĉuju o udaji i ţenidbi
mladih?
 Ovo je ĉest motiv u našim baladama.
Djevojka je momku prsten povraćala
Djevojka je momku prsten povraćala

Kad ga je vraćala, gorko je plakala:
"Na ti momĉe prsten. Moj te rod ne ljubi:

ni otac, ni majka, ni brat, ni sestrica
neće da se zovem tvoja vjerenica."
 PronaĊi elemente dogaĊajnosti u baladi (epske elemente).

 U prvim stihovima balada nas uvodi u dramsku radnju. Šta saznajemo iz tih
stihova? Ko su uĉesnici zbivanja?
 Balada brzo razvija radnju i predoĉava zaplet. Od kojeg stiha od zapoĉinje?
Ko je u središtu zapleta?
 Kako objašnjavaš ovaj postupak Omerove majke?
„To ne sluša Omerova majka,
Već na silu oţenila sina,
I na silu dovela djevojku.“
 Šta je Omerovu majku ponukalo/ohrabrilo da tako odluĉuje? Šta iz tog
postupka saznajemo o obiĉajima vremena u kojem je nastala ova narodna
balada?
 U kojim stihovima je najvidljiviji sukob izmeĊu Omera i njegove majke? Šta iz
njih saznajemo o Omeru?
 Šta ovu baladu ĉini lirskom? PronaĊi stihove u kojima prepoznaješ lirski ton
balade.
 Ova balada izraţava i snaţne ljubavne emocije izmeĊu dvoje mladih. Tragiĉni
rasplet je motiviran i tim snaţnim ljubavnim emocijama. PronaĊi stihove koji to
potvrĊuju.
 Kako završava balada? Interpretiraj završne stihove:
„I proklinju i staro i mlado
Ko rastavi i milo i drago.“
 Koje osjećanje obuzima majke nakon što se tragedija dogodila?
 Kojim oblikom kazivanja je u baladi postignut dinamiĉan i dramatiĉan tok
radnje?
 Pribiljeţi glavne dogaĊaje u baladi, istiĉuću prepreke i posljedice tih
dogaĊanja. Ne zaboravi na preţivljavanja likova jer likovi osim što pripadaju
epskom sloju balade, nosioci su lirskih elemenata ali i uzrok i posljedica
dramskog sukoba.
 Poenta balade krije se u stihovima u obliku poslovice, izreke, aforizma. U
ĉemu je istinsko bogatstvo ĉovjeka? PronaĊi stihove i obrazloţi poentu.
10
 Prepoznaj kompoziciju balade. Podsjeti se: kompozicija je sastavljena od:

uvoda (ekspozicije), zapleta, kulminacije (vrhunca), preokreta i raspleta.
 Ljepota ove balade leţi i u njenom emocionalnom i slikovitom jeziku, naroĉitim

stilskim sredstvima, stihu. U ovoj pesmi se kao izraţajno sredstvo obilato
koriste stalni epiteti karakteristiĉni za narodnu poeziju (momĉe mlado, lijepom
Fatom, roda bogata, moja mila majko...).
 Koja je ovo stilska figura:
Đul miriše, mila moja majko,
Ċul miriše oko našeg dvora,
ĉini mi se - Omerova duša.“?
 Po kojem svojstvu su dovedeni u vezu mirisni „Ċul“ i „Omerova duša“?
 Obrati paţnju na završne stihove balade:

„Kad Omera od dvora pon'ješe,
Tada Mejru u sanduk spustiše;
Kad Omera na groblje don'ješe
Tada Mejru od doma pon'ješe;
Kad Omera u raku spustiše,
Tada Mejru na groblje don'ješe;
Kad Omera zemljicom posuše,
Tada Mejru u raku spustiše.“
 Da li je ista jaĉina tuge, bola iskazana svim stihovima?

U kojim stihovima tragiĉnost dostiţe svoju kulminaciju, vrhunac?
Tuga, bol postepeno rastu od prvih do posljednjih stihova u kojima je doţivljavaju
svoj vrhunac tragiĉnosti. Osjećanja tuge, bola su, dakle, gradacijski iskazana, od
najniţih do najvećih. Takva stilska figura zove se GRADACIJA / stupnjevanje.(lat.
gradatio; gadus – stepen, stupanj). U njoj se gradaciono niţu rijeĉi po teţini, smislu,
znaĉenju, da bi se osnovni dojam pojaĉao.
 Proĉitajte još jednom i naredni stih:
„Sabljama joj sanduk satesaše.“
Teše li se sanduk sabljama? Zašto je to sanduk a ne tabut? Zašto sanduk satesaše?
Šta se sugerira rijeĉima: sablje, sanduk, satesaše?
Izaberi rijeĉi koje to opisuju: snaga, brzina, ţestina, njeţnost, uţurbanost, ljutnja, bol.
 Koji glas dominira u ovom stihu?
Ponavljanjem glasa S postiţe se unutarnje sazvuĉje u stihu. Ovakva stilska figura
zove se ALITERACIJA. Aliteracija je jeziĉkostilski postupak ponavljanja istih glasova
ili glasovnih skupina u stihovima ili reĉenicama, ili ponavljanje istih suglasnika ili
slogova na poĉetku više rijeĉi.
Prepoznaj aliteraciju u stihovima:
Ciknu, viknu Fatima djevojka:
„Oj, bogami mila moja majko,
Sinoć ti je Omer poĉinuo!“
 Zašto narodni pjevaĉ koristi deminutiv zemljicom? Zašto je upotrijebio rijeĉ

posuše umjesto uobiĉajenih rijeĉi (zagrnuše, zatrpaše)?
Svaka rijeĉ u baladi svojim oblikom, melodiĉnošću, tananošću doprinosi njeţnosti,
osjećajnosti balade.
11
 U kakvom stihu je balada napisana? Zašto je narodni pjevaĉ ĉesto kratio

stihove?
„Tu se tuku do dv'je stare majke
I proklinju i staro i mlado
Ko rastavi i milo i drago.“
Ponovimo:
Balada je kraća usmena pjesma koju karakterizira istovremeno prisustvo epskih,
lirskih i dramskih elemenata. U imenu balade (prema italijanskoj rijeĉi balare –
plesati) prepoznajemo vezu ove pjesme s plesom uz koji je pjevana. Teme o kojima
usmena balada pjeva najĉešće su: djevojka zle sreće, dvoje zaljubljenih koje je smrt
rastavila, nesretni supruţnici i roditelji, razliĉiti sukobi u porodici... Radnja balade
duboko je proţeta emocijama, što je ĉini srodnom lirskoj pjesmi. Junaci balada
gotovo su uvijek ţene, a rasplet je po pravilu tragiĉan.
Termin balada uveo je u literaturu i nauku Englez Thomas Percy 1761. Godine, a
usvojen je krajem 19.vijeka. Najljepše balade obraĊuju sukob junaka koji proizilazi iz
suprotnosti tradicionalnih i individualnih normi (Hasanaginica, Hasan-aga, Omer i
Merima, Bisernaza).
GRADACIJA / stupnjevanje.(lat. gradatio; gadus – stepen, stupanj) je stilska figura u

kojoj se u gradacionom nizu navode rijeĉi po teţini, smislu, znaĉenju, da bi se
osnovni dojam pojaĉao.
ALITERACIJA ( lat. alliteratio; a littera – po slovu, od slova) je jeziĉkostilski postupak
ponavljanja istih glasova ili glasovnih skupina u stihovima ili reĉenicama, ili
ponavljanje istih suglasnika ili slogova na poĉetku više rijeĉi.
AFORIZAM je zbijeno izreĉena, saţeta, smislena misao o ţivotu i svijetu.
Stvaralaĉki rad
 Mnogi su naši pisci „uĉili“ od narodnih pjevaĉa. Proĉitaj šta o tome misli naš
poznati pisac:
„U pogledu jezika sposobnog da izrazi apstrakciju i da se sublimiše u intelektualni ili

emocionalni izraz, najviše sam uĉio od muslimanske narodne balade ... Najsublimniji
izraz cjelokupne naše narodne poezije a moţda i našeg jezika uopšte nalazi se u
baladi „Omer i Merima“:
Đul miriše, mila moja majko,

ĉini mi se Omerova duša.
Meša Selimović, „Sjećanja“
 Koju stilsku figuru prepoznaješ u ovim stihovima? Koja su znaĉenja njome

istaknuta?
 Povedite raspravu!
Dokaţite ili osporite tezu:
12
U baladi Smrt Omera i Merime je opjevan tragiĉan sukob izmeĊu iskrene

ljubavi i patrijarhalnih shvatanja roditelja te njihovog prava da odluĉuju o
sudbini svoje djece.
O sakupljaĉima...
 Jedna varijanta balade o smrti Omera i Merime potiĉe s kraja 18. vijeka,
zabiljeţena u Bubukićevom Poţeškom zborniku iz 1798. godine pod latinskim
nazivom „Divortium“ (divortium - raskršĉe). U prvim decenijama 18. stoljeća
bošnjaĉke balade i romance biljeţio je i nepoznati zapisivaĉ Erlangenskog
rukopisa.
 Francuz Marc Rene Bruere Desrivaux (1770 – 1823.) je hrvatski pisac, poznat
kao dubrovaĉki knjiţevnik Marko Bruerović. Boraveći kao konzul u gradu
velikog vezira, u Travniku, ostavio nam je rukopisnu zbirku koju ĉine usmene
lirske pjesme i balade
zabiljeţene preteţno meĊu Bošnjacima u Travniku i njegovoj okolini („Hvalila
se
Hasanaginica“, „Osman-aga na kuli siĊaše“ itd.)
Sinteza:
Balada je kraća usmena pjesma koju karakterizira istovremeno prisustvo epskih,
lirskih i dramskih elemenata. U imenu balade (prema italijanskoj rijeĉi balare –
plesati) prepoznajemo vezu ove pjesme s plesom uz koji je pjevana. Teme o kojima
usmena balada pjeva najĉešće su: djevojka zle sreće, dvoje zaljubljenih koje je smrt
rastavila, nesretni supruţnici i roditelji, razliĉiti sukobi u porodici... Radnja balade
duboko je proţeta emocijama, što je ĉini srodnom lirskoj pjesmi. Junaci balada
gotovo su uvijek ţene, a rasplet je po pravilu tragiĉan.
Ljepota ove balade leţi i u njenom emocionalnom i slikovitom jeziku, naroĉitim

stilskim sredstvima, stihu.
Završni dio sata:

Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
 Saznaj nešto više o baladama na sljedećoj internet adresi:

http://www.openbook.ba/izraz/no13/13_denana_buturovic.htm

13
3
Romska narodna pjesma: Ţelja
Nastavna jedinica: Romska narodna pjesma: Ţelja
Odgojni: ljepota usmene knjiţevnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doţivljaja

usmene knjiţevnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i
knjiţevnosti uopće, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje osjećaja za
uvaţavanje razliĉitosti, toleranciju
Obrazovni:
upoznavanje sa temeljnim znaĉajkama romske narodne pjesme, motivi,
osjećanje, raspoloţenje, unutrašnja rima u stihovima, melodiĉnost i
harmoniĉnost, vizualni i akustiĉki/auditivni elementi u pjesmi, upoznavanje sa
temeljnim znaĉajkama usmene narodne knjiţevnosti, upoznavanje sa romskom
knjiţevnošću, romska lirska pjesma, motivi, osjećanje, raspoloţenje,
melodiĉnost, harmoniĉnost

funkcija, upoznavanje i razvijanje osobenosti razliĉitog izraţavanja
emocionalnog doţivljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka
(glasa), koordinacija imaginacije i govornog izraza

razgovora, metoda demonstriranja, heuristiĉka metoda, metoda ĉitanja i
pisanja, ilustrativna metoda,
Oblici jeziĉke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni

rad
Nastavna sredstva pomagala: Ĉitanka 8, kreda, biljeţnica, olovke, grafoskop,

grafofolija- ilustracija teksta iz Ĉitanke 8, (grafoskop ili bim-projektor),
kasetofon i audiozapisi, flip ĉart
Tematska korelacija
MeĊupredmetna: Muziĉka kultura, istorija, TiZO
14

Didaktiĉka igra
Jedna uĉenik/novinar se predstavlja na romskom jeziku.
„Laĉho Ċive. (laĉo Ċive) „Dobar dan.
Mrno anav.......... (mrno anav) Ja se zovem ...
Sar san tu?“ (sar san tu?) Kako ste?
Uĉenik/novinar vodi intervju sa ostalim uĉenicima na temu: Šta znamo o Romima?

Ne flip ĉart zapišite sve uĉeniĉke odgovore, a zatim dodajte još neke podatke.
Romi su najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini. Njihova tradicija
proţeta je vjeĉitim lutalaĉkim duhom, romantiĉarstvom, ali i vedrim, strastvenim i
slobodnim duhom u pjesmi, plesu, muzici.
Romi svoj jezik nazivaji e romani ĉhib i on pripada indijskoj grani jezika. Taj jezik je
kroz stoljeća pretrpio promjene jer se miješao s drugim jezicima. Romski jezik
poznaje samo muški i ţenski rod.
Glavni dio sata:
Najava teksta: Romska narodna pjesma: Ţelja

Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Ĉitanke 8

 U pjesmi je progovorio snaţni i nemirni duh romskog naroda – i nadahnuto
izrekao svoju snaţnu ţivotnu energiju sublimiranu u ţelju. Kakvu?
Me kamama
Sa so dikhav jakhenca
te avol te astarav vastenca,
te dandalav dandenca
i ćumidav mujeha.
Ţelja
Sve što vidim oĉima

da mi je da dograbim rukama,
da zagrizem zubima
i poljubim usnama.
15
(Romska narodna pjesma, preveo: Šaban Mujić)
Interpretacija
 Pjesma izraţava snaţnu ţelju da se ţivot ţivi „punim plućima“, da se „grabi

rukama“ i „grize zubima“. Kako shvatate ovakvu ţelju. Šta to za vas znaĉi?
 Jedan veoma mudar ĉovjek je rekao: “Ne ţalosti ĉovjeka siromaštvo, već
ţelja.” Koje ţelje mogu raţalostiti ĉovjeka? A mogu li se sve ispuniti?
 Ţivot je satkan od bezbroj ţelja. Jedan veliki pisac veli: “Nikad nećete dobiti
ţelju, a da pritom niste dobili i moć da je ispunite. Ipak, moţda ćete za njeno
ostvarenje morati raditi.” (Richard Bach) A šta raditi kako bi vam se ţelje
ispunile moţete saznati iz ovih rijeĉi jedne mudre i plemenite ţene:
“Ţivot je prilika - iskusi je.
Ţivot je ljepota - divi joj se.
Ţivot je san - uĉini ga stvarnim.
Ţivot je izazov - suoĉi se s njim.
Ţivot je zadatak - izvršavaj ga.
Ţivot je igra - igraj se.
(…)
(Majka Tereza)
 Koju biste reĉenicu izdvojili i zašto? Prokomentirajte sljedeću misao

Majke Tereze: „Ţivot je tajna – pronikni je.“
Stvaralaĉki rad
“Ţivot je himna - pjevaj je.”
Hava nagila (na hebrejskom ‫ )הבה נגילה‬je hebrejska narodna pesma. Naslov pjesme
u prijevodu znaĉi Radujmo se. Ova je pjesma zapravo pozdravna himna koja ima
svoju melodiju i plesnu koreografiju. Nauĉite je pjevati, plesati, a ako ţelite i - svirati.
Hava nagila
Transliteracija Hebrejski tekst Prijevod
Hava nagila ‫הליגנ הבה‬ Veselimo se

Hava nagila ‫הליגנ הבה‬ Veselimo se
Hava nagila ve nis'mecha omidub i es omileseV ‫הבה נגילה ונשמחה‬
sretni!
(strofa se ponavlja jednom)
Hava neranenah ‫הננרנ הבה‬ Pjevajmo
Hava neranenah ‫הננרנ הבה‬ Pjevajmo
Hava neranenah ve nis'mecha ‫החמשנו הננרנ הבה‬ Pjevajmo i budimo
sretni!
(strofa se ponavlja jednom)
Uru, uru achim! !‫ורוע‬, ‫םיחא ורוע‬ Probudite se, probudite
se braćo!
16
Uru achim b'lev sameach ‫חמש בלב םיחא ורוע‬ Probudite se, braćo,
sa srećom u srcu (sth se ponavlja ĉetiri puta)
Uru achim, uru achim! !‫םיחא ורוע‬, ‫םיחא ורוע‬ Probudite se, braćo,
probudite se, braćo! B'lev sameach ‫חמש בלב‬
Sa srećom u srcu
Hava nagila (notni zapis)
O istraţivaĉu...
Srpskohrvatsko-romsko-engleski rjeĉnik Radeta Uhlika
 Romolog Rade Uhlik (1899 - 1991.) jedan je od najistaknutijih lingvista

koji je poznavao sve romske dijalekte prostora bivše Jugoslavije i jedan
od najvećih prijatelja Roma na našim prostorima. Posebnu paţnju je
posvetio gurbetskom dijaletku Roma koji su ţivjeli u BiH, u Sarajevu i
Prijedoru. Iza sebe je ostavio više od 43 vrijedna djela iz gramatike
romskog jezika, sakupljene romske priĉe i pjesme, kao i srpsko-
hrvatski-romsko-bosanski rjeĉnik. Prvu zbirku pjesama objavio je 1937.
godine u Prijedoru pod nazivom „Romane gilja“/“Romske pjesme“.
Prvi rjeĉnik je napisao još davne 1947. godine pod nazivom
„Srpskohrvatsko-ciganski reĉnik: Romane alava“. Drugi Uhlikov
„Srpskohrvatsko-romsko-engleski rjeĉnik („Romengo alavari“) objavljen
je 1983. godine. Njegova djela su saĉuvana u Zemaljskom muzeju
Bosne i Hercegovine.
Sinteza:
Romi su najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini. Njihova tradicija
proţeta je vjeĉitim lutalaĉkim duhom, romantiĉarstvom, ali i vedrim, strastvenim i
slobodnim duhom u pjesmi, plesu, muzici.
Romi svoj jezik nazivaji e romani ĉhib i on pripada indijskoj grani jezika. Taj jezik je
kroz stoljeća pretrpio promjene jer se miješao s drugim jezicima. Romski jezik
poznaje samo muški i ţenski rod.
 U pjesmi Ţelja je progovorio snaţni i nemirni duh romskog naroda – i

nadahnuto izrekao svoju snaţnu ţivotnu energiju. Pjesma izraţava
snaţnu ţelju da se ţivot ţivi „punim plućima“, da se „grabi rukama“ i
„grize zubima“
17
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Video zapis muzike i plesnih koraka hebrejske narodne pjesme Hava nagila moţete
naći na internet adresi:
http://www.youtube.com/watch?v=LgvKCucx0oU&feature=related
18
4
Ivo Andrić: Knjiga
Nastavna jedinica: Ivo Andrić: Knjiga
Struktura i tip sata: Usvajanja novih nastavnih sadrţaja
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjiţevnosti uopće, razvijanje ljubavi

prema bh tradiciji, razvijanje ljubavi prema muzici, razvijanje osjećaja za
jednakopravnost i uvaţavanje razliĉitosti
Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim znaĉajkama umjetniĉke knjiţevnosti,

upoznavanje s karakteristikama novele, tok dogaĊaja, sadrţajna analiza, tema i
ideja, analiza likova

funkcija, upoznavanje osobenosti razliĉitog izraţavanja emocionalnog
doţivljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka (glasa),
koordinacija imaginacije i govornog izraza

pisanja, ilustrativna metoda,
Oblici jeziĉke i socijalne komunikacije: individualni, individualizirani, frontalni
Nastavna sredstva pomagala: Ĉitanka 8, kreda, biljeţnica, olovke, grafoskop i

grafofolija sa ilustracijom iz Ĉitanke 8, flip ĉart
Tematska korelacija
MeĊupodruĉna: kultura izraţavanja, jezik, medijska kultura
MeĊupredmetna: muziĉka kultura, likovna kultura
NEMIR- ŠTO JE TO? Na flip ĉartu, u paukovoj mreţi, ispišite sve rijeĉi na koje vas
asocira rijeĉ nemir ( strepnja, strah, uzbuĊenje, ljubav...). Obrazloţite vaše doţivljaje.
Šta sve izaziva u vama nemire?
19
 Kako se susreću ove dvije misli. Što im je zajedniĉko?
“Dio sam svake knjige koju sam proĉitao.” (John Kieran)
“Ljudi koji su ĉitali dobre knjige, ţivjeli su više

od onih koji nisu… Nije istina da imamo samo
jedan ţivot. Ako moţemo ĉitati, moţemo ţivjeti
onoliko ţivota koliko poţelimo... ” (S. I. Hayakawa)
Glavni dio sata:
Najava teksta: Ivo Andrić: Knjiga

 Koje osjećanje prema knjizi razvija djeĉak s poĉetka ove priĉe? Kakav dan
išĉekuje?
rezak - oštar, odsjeĉen

ironiĉan - podrugljiv, zajedljiv
mašiti se - posegnuti za neĉim
ekspedicija - putovanje s odreĊenom svrhom, npr. znanstvenom
polarni krajevi - zemlje koje leţe oko pola
Interpretacija
 Kako razumijevaš sljedeću misao: „... za djeĉaka je nastupilo ostvarenje
jednog dugo sanjanog i ţeljenog trenutka.“?
 Kako se bibliotekar obraćao Ċacima? Kako ga pisac opisuje?
 Šta je djeĉaka zbunjivalo u njegovu obraćanju Ċacima?
 O ĉemu djeĉak mašta dok promatra brojne knjige stoţene na policama
biblioteke?
 Walt Disney, slavni ameriĉki filmski producent je jednom prilikom izjavio: „Ima
više blaga u knjigama nego što pirati traţe na ostrvima s blagom. A najbolje od
svega je da u ovom blagu moţete uţivati svaki dan vašeg ţivota.“ Po ĉemu su
slavni filmaš i djeĉak istomišljenici?
 Ĉega se djeĉak uplašio kada ga je bibliotekar „grubo probudio“ iz maštanja?
20
 „Neproĉitana priĉa nije priĉa; to su male crne taĉkice na pulpi. Ĉitalac, ĉitajući
je oţivljava: ĉini je ţivom, ĉini je priĉom.“ (Ursula K. Le Guin) Koju će knjigu
oţivjeti djeĉak iz naše priĉe? Kako je tekao njihov prvi susret?
 Koja su se osjećanja „miješala“ u djeĉaku dok se udaljavao od biblioteke?
 Šta je djeĉaku pokvarilo dugo išĉekivani uţitak ĉitanja?
 Kako razumijevate zadnju misao iz priĉe: „I taj bol je rastao sa sumrakom.“?
 Ĉime je najviše izazvan djeĉakov nemir?
 Kako bi se ti osjećao/la u takvoj situaciji?
 Ĉovjekova unutarnja preţivljavanja popraćena su i neki vidljivim fiziološkim
promjenama: u ponašanju, izgledu. PronaĊi dijelove teksta u kojima to
prepoznaješ.
 Utvrdi koliko likova i koliko dogaĊaja je obuhvaćeno radnjom priĉe.

Novela je kratki prozni oblik koji se bavi pojedinaĉnim sudbinama malog broja likova i
u kojem je detaljno opisan obiĉno samo jedan dogaĊaj. Ako je knjiţevnik je usmjeren
na analizu duševnog stanja lika takvu novelu zovemo psihološka novela.
Stvaralaĉki rad
Jedan pjesnik je rekao: „Neke knjige su nezasluţeno zaboravljene; nijedna nije

nezasluţeno zapamćena.“ (W. H. Auden) Prokomentiraj ovu misao.
 PronaĊi priĉu i proĉitaj je u cjelosti. Upoznat ćeš se s djeĉakovim strahovima
od bibliotekara, s njegovim neprospavanim noćima zbog knjige koja se
pocijepala i isprljala, s njegovim nemirima.
 U svoj Dnevnik ĉitanja zabiljeţi glavni dogaĊaj i prepiši reĉenice koje naroĉito
naglašavaju djeĉakova unutarnja preţivljavanja.
 Obradi pismeno temu: Na tvom licu sam otkrio/la nemir.
 PronaĊi poneku „nezasluţeno zaboravljenu knjigu“, proĉitaj ju i preporuĉi je
svojim prijateljima/icama, nastavniku/ici. Kaţi im zašto misliš da je „zasluţila“
svoju ĉitalaĉku publiku.
O knjiţevniku...
Ivo Andrić
 Ivo Andrić (1892-1975) roĊen je u Travniku, u Višegradu je pohaĊao

osnovnu školu, a najstariju bosanskohercegovaĉku srednju školu, Veliku
gimnaziju, u Sarajevu. Studij je zapoĉeo na Mudroslovnom fakultetu
Kraljevskog sveuĉilišta u Zagrebu, a nastavio u Beĉu, Gracu i Krakovu.
1961. godine dobio je Nobelovu nagradu za knjiţevnost za cjelokupno
ţivotno djelo. Napisao je brojna knjiţevna djela, meĊu kojima su: “Ex
Ponto“, „Nemiri“, „Put Alije Đerzeleza“, „Na Drini ćuprija“, „Travniĉka
21
hronika“, „Prokleta avlija“, „O priĉi i priĉanju“ - govor prigodom dodjele

Nobelove nagrade za knjiţevnost (1961.) itd.
Sinteza:
Novela je kratki prozni oblik koji se bavi pojedinaĉnim sudbinama malog broja likova i
u kojem je detaljno opisan obiĉno samo jedan dogaĊaj. Ako je knjiţevnik je usmjeren
na analizu duševnog stanja lika takvu novelu zovemo psihološka novela.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
 Ovo je internetska stranica Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i

Hercegovine: http://www.nub.ba/#. Potraţi na njoj šta sadrţe specijalne
zbirke koje posjeduje:
 Rukopisna zbirka;
 Zbirka rariteta i starih knjiga;
 Kartografska zbirka;
 Muziĉka zbirka;
 Grafiĉka zbirka i
 Zbirka doktorskih disertacija u rukopisu.
Saznajte za neki biblioteĉki raritet – nešto što posjeduje rijetku vrijednost.


22
5
Abdulah Sidran: BAŠESKIJA
Nastavna jedinica: Abdulah Sidran: BAŠESKIJA
Odgojni: ljepota knjiţevnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doţivljaja

knjiţevnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i knjiţevnosti uopće,
razvijanje ljubavi prema bh tradiciji
Obrazovni:
upoznavanje sa temeljnim znaĉajkama lirske pjesme, motivi, osjećanje,
raspoloţenje, unutrašnja rima u stihovima, melodiĉnost i harmoniĉnost,
vizualni i akustiĉki/auditivni elementi, ljetopis, slobodan stih, retoriĉko pitanje,
opkoraĉenje

funkcija, upoznavanje i razvijanje osobenosti razliĉitog izraţavanja
emocionalnog doţivljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka
(glasa), koordinacija imaginacije i govornog izraza

pisanja, ilustrativna metoda

rad

grafofolija- ilustracija teksta iz Ĉitanke 8, (grafoskop ili bim-projektor),
kasetofon i audiozapisi
Tematska korelacija
MeĊupredmetna: historija,
23

Motivacija
 Proĉitajte ovaj zapis našeg slavnog ljetopisca:
„Godina 1176. (23. VII 1762 - 11. VII 1763)
- 20. temuza ove godine pojavila se kuga i u Sarajevu, i to najprije na
Vratniku, gdje je okuţen došao iz unutrašnjosti Ĉabrić s Vratnika, koji je
odmah i umro. Zatim je umro i njegov brat hadţi Sulejman Ĉabrić,
kazandţija.
- Iza toga kuga se pojavila na Hridu, Ĉekaluši, Banjskom Brijegu. (...) Ova
bolest je pustošila pune tri godine i u samom gradu Sarajevu pomorila oko
15.000 duša. Kronogram o prestanku haranja kuge je ovaj: Bože, koji si
riznica svih dobrota, saĉuvaj nas svega ĉega se plašimo.“ (Mula Mustafa
Bašeskija)
 Ĉega se sve ljudi plaše? Šta nam o tome govori ovaj odlomak iz
„Ljetopisa“?
Glavni dio sata:
Najava teksta Abdulah Sidran: BAŠESKIJA

 Ljetopis je dokument o prošlosti iz kojeg saznajemo mnogo o vremenu

u kojem je nastao. Ova Sidranova pjesma je inspirirana ljetopiscem
Bašeskijom. Šta iz pjesme saznajemo o vremenu u kojem je ona
nastala. Po ĉemu je to vrijeme sliĉno onome o kojem govori Bašeskija u
svom „Ljetopisu“?

huliti - ruţno govoriti, sramotiti
premoć - prednost, prvenstvo
kalem - zašiljena trska za pisanje na Istoku, pero
ĉama - dosada, stanje bez akcije, prazno raspoloţenje
kotiti - prekomjerno se mnoţiti
ponad - iznad
Interpretacija
24
 Na jednom mjestu u Ljetopisu Bašeskija je napisao: ”Najveci su ugled

uţivali, što je razumljivo u ovakvim vremenima, bezobzirni i opaki ljudi”.
Koja vremena su naklonjena „bezobzirnim i opakim“ ljudima? Kakvim
ljudima je naklonjeno vrijeme u koje je smještena naša pjesma? Šta o
tome saznaješ iz sljedećih stihova:
„(...) Šutnja i ĉama. Koga si,
noćas, otrgnuo gradu? Ĉije ćemo ime pominjati
jutrom, uz duhan i kahvu, narednih dana? Treba
biti mudar, neka se strava ĉekanja na licu
ne oĉituje. Jer, dugo je trebalo dok shvatih:
ovo je grad u kom sve bolesti zarazne su. Širi se
ljubav ko ţutica i kuga. I mrţnja se jednako koti.“
 Jadan naš pisac je napisao: “Samoća je raskoš bogatih duhova.” (Ivo Andrić)
Kako se ova misao odnosi sparam sljedećih stihova u pjesmi „San o Bašeskiji“:
„(...) Ne hulim, samoću
sam ovu primio kao dar, ne kaznu, ko premoć, nipošto
uţas.“
Kakvu istinu traţi Mula - Mustafa?
Kako ţeli da ode s ovog svijeta?
Proĉitaj još jednom završni dio pjesme:
„Griješim li
prema sebi, tek tada sam drugima prav. Prema
njima griješim li, pravdu sebi ispunjavam.
Šta je onda istina, reci mi, Boţe moj? Moli te
skromni Mula - Mustafa, što druge ţelje nema već
tiho da bude, i još tiše ode, kad doĊe ĉas.“
Zbog ĉega pjesma liĉi na prozu?

Kako zovemo ovakav stih u pjesmi?
Prepoznaj opkoraĉenja u pjesmi.
Proĉitaj paţljivo stihove pjesme i kaţi:

Da li ova pjesnikova pitanja zahtijevaju odgovore?
„- Kamo
će stići, Boţe, koji sve znaš?
- Koga si,
noćas, otrgnuo gradu?
- Ĉije ćemo ime pominjati
jutrom, uz duhan i kahvu, narednih dana?
- Mislim li pravo, Boţe?
- Jer, bolest otkuda - jasno mi je,
al' otkuda zdravlje?
- Pitaju li to ovi ljudi oko mene
(što isto ih primam, znajuć da ni dva nisu ista,
ni pred Tvojim ni pred mojim licem), pitaju li?
- I znaju li da ih motrim?
-Šta je onda istina, reci mi, Boţe moj?“
25
 Ovakva stilska sredstva nazivamo retoriĉkim pitanjem. Retoriĉko pitanje je oblik

upitnih reĉenica koje se ĉesto znaju nizati jedna na drugu, ali bez namjere da
stvarno oznaĉe pitanje, nego svojim upitnim oblikom naglašavaju odreĊen
osjećajni stav.
 Opkoraĉenjem se rijeĉ ili dio stiha prenosi u naredni stih ĉime se postiţe
poseban ritam u pjesmi.
 Većina suvremenih pjesama nije napisana tako da poštuje ustaljena pravila o
gradnji strofe, stihova ili rime. Stihovi se u takvim pjesmama niţu, ĉesto se dio
stiha prenosi u naredni stih, razliĉite su duljine, pravih rima nema ili se
povremeno pojavljuju. Ritam je karakteristiĉan samo za pjesmu u kojoj je
ostvaren. Takav stih se naziva slobodnim stihom.
 Retoriĉko pitanje je poseban oblik upitnih reĉenica koje se ĉesto znaju nizati
jedna na drugu, ali bez namjere da stvarno oznaĉe pitanje, nego svojim upitnim
oblikom naglašavaju odreĊen pojaĉavaju emocionalne, dramske i misaone
napetosti u lirskoj pjesmi.
O knjiţevniku...
Abdulah Sidran
 Abdulah Sidran je roĊen 1944. godine u Sarajevu. Bosanskohercegovaĉki je

pjesnik, prozaik i filmski scenarist. Osnovnu školu, gimnaziju i Filozofski
fakultet pohaĊao je u Sarajevu. UreĊivao je mnoge omladinske listove i
ĉasopise. Poĉeo je pisati sredinom sedamdesetih godina u generaciji mladih
knjiţevnika koju ĉesto nazivaju ”šezdeset-osmaškom”. Za svoje pjesniĉke
knjige nagraĊivan je najznaĉajnijim knjiţevnim i društvenim priznanjima.
Njegova knjiga poezije objavljena u ratu, ”Sarajevski tabut”, nagraĊena je
izuzetnim priznanjem, ”Nagradom slobode” PEN-centra Francuske. Napisao je
knjiţevna djela: ”Šahbaza”, ”Kost i meso, ”Sarajevska zbirka”, ”Sarajevski
tabut”, ”Sarajevska molitva”, ”Sarajevske priĉe”, ”Zašto tone Venecija” itd.
Stvaralaĉki rad
 Poslušaj videozapis pjesme „Bašeskija“ na internet adresi:
http://www.youtube.com/watch?v=eyhnnjvsmHg
 Pripremi se za vjeţbu izraţajnog ĉitanja.
Utvrdi:
 intonaciju
 stanke
 tempo
26
Sinteza:
 Opkoraĉenjem se rijeĉ ili dio stiha prenosi u naredni stih ĉime se postiţe
poseban ritam u pjesmi.
 Većina suvremenih pjesama nije napisana tako da poštuje ustaljena pravila o
gradnji strofe, stihova ili rime. Stihovi se u takvim pjesmama niţu, ĉesto se dio
stiha prenosi u naredni stih, razliĉite su duljine, pravih rima nema ili se
povremeno pojavljuju. Ritam je karakteristiĉan samo za pjesmu u kojoj je
ostvaren. Takav stih se naziva slobodnim stihom.
 Retoriĉko pitanje je poseban oblik upitnih reĉenica koje se ĉesto znaju nizati
jedna na drugu, ali bez namjere da stvarno oznaĉe pitanje, nego svojim upitnim
oblikom naglašavaju odreĊen pojaĉavaju emocionalne, dramske i misaone
napetosti u lirskoj pjesmi.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Snimi svoje ĉitanje pjesme Bašeskija kako bi lakše otkrio/la šta je dobro u tvom
ĉitanju, a šta bi moglo biti i bolje.
27
6
Skender Kulenović: STEĆAK
Nastavna jedinica: Skender Kulenović: STEĆAK
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjiţevnosti uopće, ljepota

knjiţevnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doţivljaja knjiţevnosti kao
vrijednost, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje ljubavi prema pisanoj
rijeĉi, spontano doţivljavanje pisane rijeĉi, istinoljubivost kao vrijednost
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaĉajki umjetniĉke knjiţevnosti, osobenosti

ţanra misaone/refleksivne pjesme, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja
poruke, uoĉavanje ţanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, sadrţajna
analiza, lirski elementi pjesmi, lirske slike, katren, sonet, stilska sredstva,
duţina stiha, rima,

funkcija/ razvijanje sposobnosti uoĉavanja pravde
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog

izlaganja i razgovora, heuristiĉka metoda, metoda ĉitanja i pisanja,
Oblici jeziĉke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni i individualizirani

ilustracija teksta iz Ĉitanke 8, grafoskop, kasetofon i audiozapis, dnevnik
ĉitanja
Tematska korelacija
MeĊupodruĉna: kultura izraţavanja, medijska kultura, jezik,
MeĊupredmetna: historija, muziĉka kultura, likovna kultura
STEĆAK
„Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njem i u njemu nisu drugi unijeli
ni znali da vide. Jest kamen, ali jeste i rijeĉ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jeste
28
materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i ţivot, jest
prošlost, ali jeste i budućnost.“
Mak Dizdar
Prokomentirajte ove rijeĉi našeg poznatog pjesnika.
Stećak iz Radimlje
Glavni dio sata:

Najava teksta

 Šta je pjesnik vidio na stećku? Kakvo je to „ćutnje govorom“? Uporedi
znaĉenje stiha sa znaĉenjem sintagme „govor tišine“?
Pjesma se moţe obraditi istraţivaĉkim radom u 4 grupe (po strofama)

dok - unutarnji dio luke
ĉun - ĉamac
29
Interpretacija
 Dok stećak ĉuti, simboli govore. Šta nam poruĉuju crteţi uklesani na stećku?
 Razmotrimo simbole po strofama:
1. Katren: stećak
Sunce i Mjesec na stećcima simboliziraju nebeske laĊe na kojima
pravedne duše ĉekaju na svoj odlazak u Raj. Šta o njihovom simboliĉnom
znaĉenju saznaješ iz stihova:
„Njegov mjesec i sunce, što znaĉe posmrtne laĊe,
davno su prevezli dušu, vjekuju sad u doku.“
 Naša narodna izreka „Dok je Sunca i dok je Mjeseca...“ ovim simbolima nas
ţeli podsjetiti na beskrajno trajanje harmoniĉnog poretka u prirodi, odnosno
beskrajno proticanje vremena – u znaĉenju „Dok postoje Sunce i Mjesec...“, ili
„otkad je svijeta i vijeka...“ Koje bi onda znaĉenje mogle imati rijeĉi „vjekuju
sad u doku“? Kako shvataš pjesnikove rijeĉi da je stećak jaĉi od „kandţa
kiše“? Ĉemu sve stećak odolijeva?
 2. Katren: šira perspektiva stećka

U drugom katrenu imamo širu perspektivu, udaljavanje od simbola ka slici
stećka daleko od grada. Koje motive prepoznaješ u ovoj slici? Koja simboliĉka
znaĉenja ima zmija koja svoj „reljef“ iscrtava na stećku? („Zmija mu krene uz
reljef, svoj reljef svije sred ĉela.“)
 1. Tercina: lirski subjekt.

Koja pitanja sebi postavlja lirski subjekt? Koja ga osjećanja obuzimaju? Šta o
tome
saznaješ iz stihova u prvoj tercini:
„Posljednju blijedu zelen s jesenjom travom dišem.
Ĉuj, zvoni zrelo stablo – to lijes mi teše ţuna.“?
Jesenji pejzaţ asocira pjesnika na jesen njegovog ţivota. Pjesnik predosjeća
vlastitu
smrt, predosjeća da diše posljednjim disanjem jesenje trave.
 2. Tercina: sonet kao stećak
Posljednji stih u drugoj tercini glasi:
„lezi pod stećak stiha bez prevoznika – ĉuna.“
I ovaj sonet moţe biti nadgrobni spomenik. Kome? Koliko dugo će ĉuvati
uspomenu na pjesnika?
Stećak jeste simbol smrti, ali i vjeĉni spomenik koji podsjeća ljude da iza sebe
moraju ostaviti neko vrijedno djelo, nešto po ĉemu će biti zapamćeni kao ljudi.
Umjetniĉka djela nadţivljuju ĉovjeka, ali i svjedoĉe o njegovom postojanju. To
je ujedno i poenta ove pjesme.
 Pjesma je sastavljena od dva katrena i dvije tercine. Kojoj vrsti lirskih
umjetniĉkih pjesama pripada ova pjesma?
 Kakva je duţina stihova?

Uoĉi rimu u 1. i 2. strofi.
U obje strofe rimuju se 1. i 4. stih i 2. i 3. stih. Metriĉka shema izgleda ovako:
„Stećak mramorni ćuti govorom scena po boku, A
jaĉi od kandţa kiše, povampirenja i kraĊe. B
30
Njegov mjesec i sunce, što znaĉe posmrtne laĊe, B

davno su prevezli dušu, vjekuju sad u doku.“ A
Ova rima se shematski moţe predstaviti ovako: ABBA. Ovakva rima zove se
obgrljena rima.
 Pjesnikov jezik je ekspresivan, slikovit, bogat.
- Prepoznaj stilske figure u poĉetnim stihovima pjesme:
„Stećak mramorni ćuti govorom scena po boku,
jaĉi od kandţa kiše, povampirenja i kraĊe.“
- Prepoznaj stilsku figuru: „Stećak mramorni...“

- Kakve tragove ostavlja kiša na stećku? Koja je ovo stilska figura: „...kandţa
kiše...“?
 Pjesnik ponekad u stihovima iskazuje proturjeĉnu misao koja je suprotna
uobiĉajenom ili logiĉkom mišljenju. Takva stilska figura zove se PARADOKS.
- Šta je proturjeĉno u stihovima „ćuti govorom scena“?
 U kakvom odnosu su rijeĉi zvoni i stablo u ovom stihu:

„Ĉuj, zvoni zrelo stablo – to lijes mi teše ţuna.“
Da li su ove rijeĉi po bilo ĉemu spojive? Ima li nešto da ih meĊusobno povezuje?
Stilska figura kojom se u vezu dovode dvije prirodno nespojive pojave, osobine,
naziva se
SINESTEZIJA.
 Razmotrimo i ovaj stih: „Zašto sam došao ovdje, kad sve već ovdje piše?“
Stihovima je postavljeno pitanje. Da li se traţi odgovor na to pitanje?
Stilska figura kojom se postavlja pitanje na koje nije potrebno dati odgovor jer je on
već poznat, ili je dat u narednim stihovima, zove se RETORIĈKO PITANJE.

Misaona/refleksivna pjesma je ona pjesma u kojoj pjesnik kazuje svoja
razmišljanja, misli do kojih dolazi, svoje stavove, pogled na svijet, ali i svoja
osjećanja. Tema misaone/refleksivne pjesme najĉešće je ţivot, smisao ţivota, smrt,
sudbina, ljepota, umjetnost.
Strofa: Strofa koja broji dva stiha naziva se dvostih ili distih, strofa od tri stiha
trostih ili tercina, a strofa od ĉetiri stiha - ĉetverostih ili katren.
Sonet je poseban oblik lirske pjesme sastavljene od dva katrena i dvije tercine,
odnosno pjesme koja je sastavljena od ĉetrnaest stihova.
Kada se u strofi rimuju 1. i 4. i 2. i 3. stih, takva rima se zove obgrljena rima.
PARADOKS je stilska figura kojom se iskazuje neka proturjeĉna misao suprotna
uobiĉajenom ili logiĉkom mišljenju.
SINESTEZIJA JE stilska figura kojom se u vezu dovode dvije prirodno nespojive
pojave, osobine.
RETORIĈKIM PITANJEM se postavlja pitanje a da se ne traţi odgovor je je on
poznat onome ko postavlja pitanje.
Stvaralaĉki rad
 Prepoznaj u pjesmi i ostale stilske figure: epitete, personifikacije,

onomatopeje, metafore.
31
 Simbol ljiljana je vrlo prisutan na na stećcima. Postavljan je najćešće na

prednju, najvaţniju stranu stećka i uvijek je urezan na najistaknutijim stećcima
odreĊenih nekropola. Koristili su ga bosanski vladari na grbovima i peĉatima –
bio je, dakle, simbol srednjevjekovne bosanske drţave. Saznaj koji se sve
simboli pojavljuju na bosanskohercegovaĉkim stećcima, nacrtaj neke od njih i
opiši njihovo simboliĉno znaĉenje.
 Prepiši pjesmu Staćak u u dnevnik ĉitanja, i ponešto što ti je naroĉoto
intersantno: osjećanja, raspoloţenja, stilske figure... Pjesmu moţeš i ilustrirati.
Ljiljani na stećku - bosanskom srednjovjekovnom nadgrobnom spomeniku
Ljiljan na posudi iz rimskog doba od prije 2000 godina iskopanoj u Ilidţi kod Sarajeva
Zlatnik kralja Tvrtka I (14. vijek) sa ljiljanima
O knjiţevniku...
Skender Kulenović
32
 Skender Kulenović (1910-1978) roĊen je u Bosanskom Petrovcu, gdje je

završio osnovnu školu, a potom nakon naglog osiromašenja porodice prelazi u
majĉino rodno mjesto, Travnik, gdje je pohaĊao Jezuitsku gimnaziju. U trećem
razredu gimnazije javio se prvim knjiţevnim radom, sonetima „Ocvale primule.
Studirao je pravo na Zagrebaĉkom sveuĉilištu i suraĊivao u brojnim listovima i
ĉasopisima. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Pisao je pjesme i poeme,
komedije, eseje, kritike, putopise, crtice, priĉe te romane. Knjiţevna djela su
mu: „Stojanka majka Kneţopoljka“, poema, komedije „Djelidba“, „Veĉera“, „A
šta sad?“, poema „Ševa“, poema, priĉe za djecu „Gromovo Ċule“, roman
„Ponornica“ itd.
Sinteza:
Stećak jeste simbol smrti, ali i vjeĉni spomenik koji podsjeća ljude da iza sebe
moraju ostaviti neko vrijedno djelo, nešto po ĉemu će biti zapamćeni kao ljudi.
Umjetniĉka djela nadţivljuju ĉovjeka, ali i svjedoĉe o njegovom postojanju. To
je ujedno i poenta ove pjesme.
Završni dio sata:
 Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 71.
Saznaj više o ...
Saznaj više o Skenderu Kulenoviću na internet stranici:

http://www.camo.ch/skender_kulenovic.htm
obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij
33
7
Zuko Dţumhur (Nekrolog jednoj ĉaršiji)
OD JEGULJE DO ŢABLJIIH BATAKA
Nastavna jedinica: Zuko Dţumhur (Nekrolog jednoj ĉaršiji)

Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje osobnog doţivljaja prirode

kao vrijednosti, razvijanje interesa za razliĉitost u doţivljaju, izraţavanju
doţivljaja prirode rijeĉju, zvukom, razvijanje sposobnosti za uoĉavanje ljepote,
razvijanje ljubavi prema putovanjima
Obrazovni: upoznavanje sa prijelaznim nauĉno-knjiţevnim vrstama, uoĉavanje

ţanrovskih i strukturnih osobenosti putopisa, objektivni i subjektivni elementi
u opisivanju,
Funkcionalni: razvijanje, izgraĊivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i

komunikativnih sposobnosti, izgraĊivanje estetskih vrijednosti,

razgovora, metoda demonstriranja, heuristiĉka metoda, ilustrativna metoda
Oblici jeziĉke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,

individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: Ĉitanka 8 kreda, biljeţnica, olovke, flomasteri,

boje, grafofolija - ilustracija teksta iz Ĉitanke 8, grafoskop
Tematska korelacija
MeĊupodruĉna: kultura izraţavanja, jezik, medijska kultura,
MeĊupredmetna: likovna kultura, geografija, historija

"Sve teĉe – veli drevni mudrac – sve je vjeĉni putnik, vjeĉna ţelja za
putovanjima i kao što putuje u nama nemirna krv poput vode na zemlji, kao naša
misao što leti snagom vjetra i brzinom svjetla, tako se cijeli naš svemir nalazi na
34
vjeĉnom putovanju. O kako je krasno vama, ptice selice, što svake godine putujete
na Siciliju, u Saudijevu Arabiju, u faraunski Egipat! Blago i vama nujni i sivi, tragiĉni i
purpurni oblaci, nebeski putnici!"
Antun Gustav Matoš
Glavni dio sata:

Najava teksta

 Zulfikar Zuko Dţumhur je bio višestruko talentiran i svestrano obrazovan, a

prije svega bio je hodoljub koji je do kraja svoga ţivota obilazio svijet i o
viĊenom govorio i pisao. Šta o njegovom hodoljublju saznaješ iz ovog
odlomka? Na kakav naĉin opisuje krajeve po kojima hodi?

Nujno - više sjetno nego tuţno
kijamet - nevrijeme, nepogoda
ahar - konjušnica
vezir - najviša titula u drţavnoj hijerarhiji Turske carevine
sijaset - mnoštvo
klanac - uzak prolaz s okolnim strmim stranama meĊu brdima
debrent – franc. Debris – ruševine
sinji - siv, boje pepela
matica - glavna, središnja struja u vodenom toku
riza – dio monaške odjeće
vlastela - plemićki upravljaĉki staleţ
spahija - bolje stojeći muslimanski seljak u Bosni
berat - sultanov ukaz
kolajna - odlikovanje
riznica - prostor u kojem su pohranjene dragocjenosti, blago
porta - crkveno dvorište
ćuk - noćna ptica grabljivica iz porodice sova
Interpretacija
35
 Koji su detalji iz ovog krajolika zaokupljali Zukinu paţnju? Kako ih je doĉarao?

 U kojim detaljima iz ovog odlomka je posebno naglašena znatiţelja jednog
vjeĉitog putnika?
 Naš poznati pisac Ivo Andrić je rekao kako knjiga Zuke Dţumhura „Nekrolog
jednoj ĉaršiji“, iz koje je i ovaj odlomak, „razvija pred našim pogledom brz ali
širok film utisaka i zapaţanja o ljudima, ljudskim odnosima i naravima (...)
Ĉitajući je, putovat ćete po ćudljivom redu voţnje, ali zanimljivim putevima, a
za voĊu i nenametljivog tumaĉa imaćete jednog umjetnika ţiva duha i bogata
srca." Koji je to „ĉudljivi red voţnje“ koji vas je poveo na ovo zanimljivo
putovanje?
 Šta o tome saznaješ iz sljedećeg odlomka:
„Pomno razgledah crkvenu riznicu i izaĊoh u prosrtranu portu punu velikih

kamenih krstaĉa nad davno opojanim humkama minulih manastirskih
starješina. Na istoku je visoko brdo, u brdu mali gaj, u gaju veliki hrast, oko
hrasta jasen, iza jesena zelena grana, a na grani ćuk. S druge strane leţale su
livade, po livadama ovce, za ovcama ĉobani, iza bijelih stada vinogradi, za
vinogorjem Neretva, na Neretvi ĉun. Zvono na tornju. Podne u vrijeme ruĉka.
Zamire i posljedni odjek zvona prema Istoku i prema Zapadu. Mislim se da li
da ruĉam jegulje na Karaotoku, ili da produţim na Metković na ţablje
batake?“
 Naš putopisac je u jednoj putopisnoj priĉi zabiljeţio: "Samo se slike

dugo pamte, a rijeĉi već sutradan promijene svoj red." (Osveta mrtvih
sultana)
Prokomentiraj ove rijeĉi.

 Putopis je prozno knjiţevno djelo u kojem pisac subjektivno i slikovito
opisuje neku zemlju, kraj, krajolik, ljude i atmosferu. Putopisac iskazuje
i svoje dojmove i osobne doţivljaje s tog putovanja. Predmetom
njegova interesovanja su prirodne ljepote, kulturno- historijske
znamenitosti, ljudi i njihovi obiĉaji...
Stvaralaĉki rad
Šta je predmet interesovanja putopisca Z. Dţumhura u ovom odlomku?
APRIL NA SIRKEDŢIJU
April bane u tijesne sokake Sirkedţija kao pijani kicoš s koferima punim sunca. April
uvijek dugo putuje do Sirkedţija na karoserijama automobila. April uskaĉe u odţake
ćevabdţinice, viri iz nabora iznošenih parhetskih haljina, igra na sakatim repovima
pijetlova, ozeleni ţalosne vrbe za tarabama, uspava sve ţute maĉore i osvijetli
ljubiĉasti "beze" na usnama prodavaĉica. April ostade na prašnjavim tavanicama po
Sirkedţiju. Naseli se ovdje tek poslije šetnje glavnim ulicama grada, pošto ogrije
fasade i izljubi gospodsku djecu po parkovima. April otvara vrata dućana i
muhalebdţinica i puzi memljivim zidovima preko šarenih panorama obale po kojoj se
koĉopere ţirardo šeširi starinskih kicoša u redengotima. Dopodne, april daje
besplatne predstave sunĉanih igara za mahalsku djeĉurliju...
36
O knjiţevniku...
Zulfikar Zuko Dţumhur
Zulfikar Zuko Dţumhur, putopisac, slikar i karikaturista, roĊen je u Konjicu 1920.

godine. Osnovnu školu i niţu gimnaziju završio je u Beogradu, a višu gimnaziju u
Sarajevu.
Završio je likovnu akademiju u klasi Petra Dobrovića. SaraĊivao je kao karikaturista i
ilustrator u mnogim listovima i ĉasopisima. Objavio je više od 10.000 karikatura.
Napisao je scenarije za više kratkih i igranih filmova. Radio je i na sarajevskoj
televiziji kao pisac scenarija i voditelj serije emisija Hodoljublja. Napisao je: „Nekrolog
jednoj ĉaršiji“, „Pisma iz Azije“, „Hodoljublja“, „Putovanja bijelom laĊom“, „Pisma iz
Afrike i Evrope“ itd.
Sinteza:
 Putopis je prozno knjiţevno djelo u kojem pisac subjektivno i slikovito
opisuje neku zemlju, kraj, krajolik, ljude i atmosferu. Putopisac iskazuje
i svoje dojmove i osobne doţivljaje s tog putovanja. Predmetom
njegova interesovanja su prirodne ljepote, kulturno- historijske
znamenitosti, ljudi i njihovi obiĉaji...
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...

Proĉitajte naslovnu putopisnu priĉu „Nekrolog jednoj ĉaršiji“ na internet adresi:
http://www.scribd.com/doc/22679047/zuko-dzumhur-nekrologij-jednoj-carsiji
 PronaĊi neke od putopisa Zuke Dţumhura ( „Nekrolog jednoj ĉaršiji“,

„Pisma iz Azije“, „Hodoljublja“, „Putovanja bijelom laĊom“, „Pisma iz
Afrike i Evrope“) i upoznaj se sa zanimljivostima krajeva kojima je slavni
putopisac proputovao. Svoja zapaţanja, ono što ti se posebno sviĊa,
pribiljeţi u svoj Dnevnik ĉitanja. Nekad će ti zabilješke iz tvog dnevnika
dobro doći.
37
8
Derviš-paša Bajezidagić : GAZEL O MOSTARU
Nastavna jedinica: Derviš-paša Bajezidagić : GAZEL O MOSTARU

knjiţevnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doţivljaja knjiţevnosti kao
vrijednost, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, spontano doţivljavanje pisane
rijeĉi
Obrazovni: tarih, gazel, osobenosti gazela u bh knjiţevnoj tradiciji, razvijanje

vještine pravilnog razumijevanja poruke pjesme, analiza, kompozicija, poenta,
jezik i stil

funkcija/ razvijanje sposobnosti uoĉavanja pravde

izlaganja i razgovora, heuristiĉka metoda, metoda ĉitanja i pisanja, digresija
Oblici jeziĉke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, induvidualizirani

ilustracija teksta iz Ĉitanke 8, grafoskop, kasetofon, audiozapis
Tematska korelacija
MeĊupredmetna: historija, likovna kultura, muziĉka kultura
Kako pjesnikovo pero moţe dati svijetu svjetlost? Neka vam pomognu u razmišljanju
sljedeće rijeĉi o jednom pjesniku:
38
 „Iako mu je ime Derviš (siromah), bio je na polju znanosti vladar.

Njegovo pero dalo je svijetu dosta svjetla, bio je mjesec na nebu
umjetnosti.“ (17.st. Riza o Derviš-paši Bajezidagiću)
 Pjesnik Derviš-paša Bajezidagić je napisao ovaj „Tarih o gradnji mosta

u Mostaru”:
“Ćupriju podiţe koja podsjeća na l k d ge

Allahu moj! Ima l΄ na svijetu po ljepoti dr ge?
Jedan je Derviš zadivljen stao i rekao rijeĉi:
Ostavit ćemo ćupriju a mi ćemo prijeći.”
S turskog: Lamija Hadţiosmanović i Salih Trako.

Prepjevao: Muhamed Dţelilović
Jednostavnost, ĉistota izraza, lahak jezik, savršena forma, osnovne su karakteristike

ovog tariha. Iz jednostavnog narodnog duha izviru jednostavni a duboki stihovi o
vjeĉnom, svevremenom postojanju mosta.
 Tarihi su kraće pjesme pisane nekim konkretnim povodom (roĊenje,

smrt, polazak u rat, sklapanje mira, poĉetak ili završetak gradnje
mostova, puteva, ĉesama...
 Mnogi su pjesnici bili opĉinjeni ljepotom Starog mosta u Mostaru i kula koje ga
okruţuju. Ovaj velicanstveni spomenik arhitekture turskog vremena podignut
je za vrijeme vladavine Sulejmana Veliĉanstvenog 1566. godine po nacrtu
neimara Hajrudina, a pod nadzorom dobrotvora - Mehmeda KaraĊoza.
Krešimir Ledić: Stari most
Glavni dio sata:

Najava teksta
39

 Bajezidagić je mostarski pjesnik koji je ţelio u pjesmi ovjekovjeĉiti svoj rodni

grad i opisati njegovu ljepotu. Pjesnik u ovom gazelu iskazuje golemu ljubav
prema svome gradu. Kako to postiţe?.

gazel - lirska pjesma na nekom od orijentalnih jezika
bajan - ĉudnovato lijep, raskošan, ĉaroban
opajati - opijati
ćuprija - most
ĉarna - crna
velebni – veliĉanstven, uzvišen
šarna - šarena
mejdan - povelik prazan prostor u gradu, polje, trg
šeher - grad
ures - ukras
Interpretacija
 Potraţite motive koji opisuju ljepotu Mostara. I priroda daruje ljepotu gradu.
Šta „zadivljene oĉi podraţiva“? Kakvo je izobilje „rajske bašĉe“?
 Kakvu ljepotu ĉovjek daruje gradu? Potraţite je u sljedećim stihovima:
„S dvije kule velika ćuprija

Pruţila se preko rijeke ĉarne,
Te sa svojim velebijim lukom
Priĉinja se poput duge šarne.“
 Mostarski most simbolizira ljepotu kao univerzalnu vrijednost. On svjedoĉi o

ljepoti i skladu (harmoniji) prirode i ĉovjekovih graditeljskih sposobnosti. Kako
ovi stihovi opisuju tu harmoniju? PronaĊite poreĊenje kojim je ona doĉarana.
40
 Uvjerili ste se kako je Bajezidagić vrstan pjesnik tariha, autor je jednog od

najljepših tariha u našoj knjiţevnosti na orijentalnim jezicima – tariha o gradnji
Mostarskog mosta. Koje simboliĉno znaĉenje ima most u završnim stihovima
tariha:
“Jedan je Derviš zadivljen stao i rekao rijeĉi:
Ostavit ćemo ćupriju a mi ćemo prijeći.”?
 Most potiĉe na divljenje i ushićenje ĉovjekovim graditeljskim sposobnostima.
Šta su mostovi ĉovjeku?
 Mostovi kao kamene, postojane graĊevine predstavljaju i poveznice vremena,
svjedoĉe o njihovu proticanju i krhkosti i prolaznosti ljudskog postojanja.
Proĉitajte još jedan tarih posvećen Starom mostu u Mostaru i pronaĊite
stihove koji istiĉu ovo znaĉenje Starog mosta:
 “Rat il stoglav satrap il zmaj zemljotresa
sruše sve do zvijezda, i nebo se jada.
Ti miran i savit preko mrakobjesa,
ljude i rijeku puštaš ušću nada...”
(Skender Kulenović, iz Tariha Za Stari most u Mostaru)

Gazel je vrsta kratke lirske pjesme koja se sastoji od 10 do 30 stihova. Ove pjesme
obiĉno imaju ljubavnu tematiku, (ljubav prema ţeni, prijatelju ili uzvišenom biću,
rodnom gradu...).
Tarihi su kraće pjesme pisane nekim konkretnim povodom (roĊenje, smrt, polazak u
rat, sklapanje mira, poĉetak ili završetak gradnje mostova, puteva, ĉesama...).
O knjiţevniku...
 Derviš-paša Bajezidagić je poznati mostarski pjesnik iz 16. i s poĉetka 17.

stoljeća. RoĊen je u Mostaru u šestom deceniju XVI vijeka, a poginuo kod
Budima 1603. Godine. Nakon školovanja u rodnom gradu nastavlja uĉenje u
Istanbulu i tu dospijeva u dvorsku sluţbu. Naroĉito se bavio, kako je sam
zabiljeţio, prouĉavanjem arapske i perzijske lijepe knjiţevnosti. Ostavio je iza
sebe po jedan divan na turskom i na perzijskom jeziku. Napisao je vrlo uspjelu
pjesmu o svom rodnom gradu i tarih posvećen Starom mostu u Mostaru, a
ostavio je Mostaru i medresu, mekteb i dţamiju i opremio biblioteku uz
dţamiju. Derviš-paša spada meĊu najznaĉajnije pjesnike osmanskog vremena
u Bosni.
Stvaralaĉki rad
Uporedi stihove: „Jedan je Derviš zadivljen stao i rekao rijeĉi:
Ostavit ćemo ćupriju a mi ćemo prijeći.” Derviš-paša Bajezidagić
i stihove: “ Ima jedna modra rijeka

Ima jedna modra rijeka
Valja nama preko rijeke.” Mak Dizdar
U ĉemu je sliĉnost izmeĊu ovih stihova?
41
Sinteza:
rodnom gradu...).
rodnom gradu...).
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...

Poslušajte u cjelosti Tarih Skendera Kulenovića posvećen Starom mostu na sljedećoj
internet adresi: http://www.youtube.com/watch?v=YxYyN7-QPDI
42
9
Enver Ĉolaković: Legenda o Ali-paši
Nastavna jedinica: Enver Ĉolaković: Legenda o Ali-paši
Odgojni: razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u

knjiţevnom djelu, uvaţavanje snage ljubavi, snage vjerovanja, izgraĊivanje
pozitivnih osobina liĉnosti/etiĉnost, dobroĉiniteljstvo, dareţljivost, prihvatanje i
razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje empatije,
razvijanje ljubavi prema domovini, bh tradiciji
Obrazovni: roman kao knjiţevna vrsta, mjesto i vrijeme radnje, sadrţajna

analiza, kompozicija (tema, ideja, karakterizacija likova), oblici kazivanja,
cjeline u tekstu, statiĉni i dinamiĉni motivi
Funkcionalni: razvijanje, izgraĊivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,

komunikativnih, stvaralaĉkih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja,

dijaloška metoda, metoda demonstriranja, heuristiĉka metoda,
Oblici jeziĉke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad
Nastavna sredstva pomagala: Ĉitanka 8, flip ĉart, kreda, biljeţnica, olovke,

grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz Ĉitanke 8, dnevnik ĉitanja
Tematska korelacija
MeĊupodruĉna: jezik, kultura izraţavanja, medijska kultura
MeĊupredmetna: historija
 O ĉemu budni sanjate?
43
"Spavam i sanjam da sam leptir

koji spava i sanja da je ĉovjek
koji spava i sanja da je leptir." (Ĉuang Ce)
 Ostvaruju li se ponekad vaši snovi? Jednom junaku iz romana su se ostvarili,

a njegov autor je izjavio:
“Legendu sam poĉeo pisati sa odreĊenim ciljem, da saĉuvam naš jezik bosanski.
I to ne jezik konfesija ili nacija u Bosni nego jezik Bosne. Bosna je moja
domovina… Bosna ima tu nekakvu svoju sudbinu da su je uvijek vukli lijevo i
desno…“ (intervju s Enesom Ĉengićem, Svijet, Sarajevo, 26. februar 1971.)
Glavni dio sata:

Najava teksta

 Prepoznaj vrijeme i mjesto radnje romana.
bedem - debeli zid oko utvrĊenoga grada

ledina - neobraĊena ili neobradiva livada
turban - zavoj oko kape
snatriti - zanositi se mislima, sanjariti
firale - starinska lahka plitka obuća koja se nosila u svako doba godine
ĉakšire - vrsta muške donje odjeće sa dugim turom i uskim nogavicama
hamiliti - militi, gmizati, sporo se kretati
valija - guverner vilajeta u bivšem Otomanskom Carstvu
odrvati - osloboditi se neĉeg, odbraniti se
perjanica - ukras od perja na kapi ili šeširu
ĉelenka - vrsta perjanice, napravljena od zlata ili srebra u obliku spojenih pera
vilajet - pokrajina, provinicija, teritorija jednog valije
ĉauš - ĉin u turskoj vojsci
padišah - vladarska titula
haraĉ - redovni porez u vrijeme Osmanske Carevine
hamal - nosaĉ, neĉiji poslušnik
bakal - trgovac, prodavaĉ namirnica
ikindija - svakodnevna molitva u islamu koja se obavlja izmeĊu podneva i zalaska
sunca
abdest - umivanje lica, pranje ruku i nogu prije molitve
44
mujezin - dţamijski sluţbenik, oglašivaĉ namaskog vakta

munara - dţamijski toranj sa kojeg mijezin oglašava namaski vakat
zembilj - torba ili kotarica posebnog oblika napravljena od koţe ili ispletena od trske
izba - mala kućica, siromašna kuća, straćara
ćulah - krpa od valjane vune
fermen - dio stare narodne nošnje, vrsta prsluka
Ċube - odora, mantija muslimanskih vjerskih sluţbenika
ĉalma - platno omotano oko fesa ili koje druge sliĉne kape
selam - muslimanski pozdrav, znaĉi: spas, mir, smirenost
bakalnica - trgovina namirnicama
hadţiluk - ĉin izvršenja hadţa u sveta vjerska mjesta; hodoĉašće
paša - osoba koja upravlja pašalukom
pašaluk - podruĉje kojim upravlja paša
at - konj, pastuh, ţderijebac plemenite vrste
ud - vrsta mirisavog drveta za kaĊenje porijeklom iz Indije
Interpretacija
 Okosnicu romana „Legenda o Ali-paši“ predstavlja priĉa o preobrazbi Alije
Leptira od hamala do visokog dostojanstvenika. To se prvo dogaĊa u snu, a
onda u njegovom stvarnom ţivotu. U tu priĉu upletena je i priĉa o Alijinoj
velikoj ljubavi - lijepoj Almasi, kćerci jedinici sarajevskog bakala Mehage.
 Koji dio priĉe sadrţi ovaj odlomak? Kako se hamal Alija Leptir prepušta svojim
snovima? Neka vam pomogne u razmišljanju sljedeći odlomak iz priĉe:
„Nije osjetio kako mu kroz poderanu staru firalu na desnoj nozi viri prst. Nije
osjetio kako mu na okrpljenim ĉakširima hamile bube, nit je ĉuo sviruckanje i
zujanje muha oko sebe... On je bio u polusnu, sretan, sretan.. A smjela misao
vezla je nit po nit nov ţivot po njegovu mozgu...“
O ĉemu je snivao Alija? U što bi utrošio svoje blago?
Šta o njemu kao ĉovjeku saznajemo iz njegovih monologa?
 Jedan poštovalac Ĉolakovićeva djela je napisao: „S uţitkom se ĉita ovaj
osebujni roman Envera Ĉolakovića. Pred svojim oĉima kao da vidimo kako
ţive oni stari ljupki dijelovi Šeher-Sarajeva. Vidimo uske i buĉne prolaze
ĉaršije, pune ţivota i rada. (...) A sada nam majstorsko pero Ĉolakovića otkriva
drugu, pravu stranu ovoga ĉaršijskog ţivota. Otkriva nam dušu onih starih,
šutljivih ljudi koji gotovo nepomiĉno sjede pod starim niskim svodovima
ĉarsijskih zgrada i zgradica, neumorno kuckajući...“ (D. Đurić) PronaĊite u
ovom odlomku opise „ĉaršijskog ţivota“. Šta iz ovog odlomka saznajete o
ţivoti sarajevskih hamala?
 Po ĉemu je misao Alije Leptira „smjela“?
 Ĉime je Alija Leptir motiviran da sanja kako postaje paša? Koje osobine
posjeduje Ali-paša u njegovim snovima?
 U Alijinim snovima pojavljuje se jadan Arap. Po ĉemu je on sliĉan likovima iz
bajki koje ste već upoznali?
 Prokomentirajte njegove rijeĉi: „Zlato i blago, sine Alija, u ruci tvrdice su krpa,
a krpa u ruci dareţljiva dobriĉine - zlato.“
Stvaralaĉki rad
45
 Ne propusti proĉitati i ovaj roman. U Dnevnik ĉitanja zabiljeţi vrijeme i mjesto

radnje, ispriĉaj kratak sadrţaj, navedi glavne i sporedne likove i njihove
osobine, navedi najljepše citate, odredi temu i ideju... sve ono što misliš da je
bitno za djelo. Ne zaboravi napisati izdavaĉa, godinu izdavanja djela, brojeve
nekih vaţnih stranica u djelu...
Odredi temu i ideju i u ovom odlomku.
 Napiši sastav na temu: „Zlato i blago u ruci tvrdice su krpa, a krpa u ruci
dareţljiva dobriĉine - zlato.“
O knjiţevniku...
Enver Ĉolaković
Enver Ĉolaković (1913-1976.) rodio se u Budimpešti. Nesretno i burno djetinjstvo,

protkano selidbama i putovanjima proveo je uglavnom u Budimpešti, a nakon Prvoga
svjetskog rata obitelj Ĉolaković se seli u Sarajevo. Uz brojne pjesme objavljuje i
pripovjetke, novele, eseje, kazalisne prikaze. Napisao je: roman „Legenda o Ali-paši“,
autobiografsko djelo „Knjiga majci“, roman u nastavcima „Mujica Hanka“, komediju
„Moja ţena krpi ĉarape“, zbirku pripovjedaka „Lokljani“, roman „Melun“ itd.
Sinteza:
 Enver Ĉolaković u svom obraćanju ĉitateljima ovako govori o svom romanu:
„Ovo je dakle, samo legenda, hikjaja, ono što je moglo nekada i biti, ali
vjerovatno - sigurno ĉak - nije ni bilo, nego je sve to rodila mašta naših dobrih
djedova i pradjedova, pri dimu ţuta tutina i mirisu crne kahve. (...) Njezin cilj je,
ukratko, da vas, dragi ĉitatelju, odvede u zlatnu prošlost, u kojoj se ţivjelo zato
da se uţiva ţivot, a ne da se stjeću i gomilaju milijuni, poloţaji i medalje…“
Kako Alija Leptir „uţiva ţivot“ u svojim snovima?
Završni dio sata:

Domaća zadaća:
Saznaj više o...
 Saznaj više o romanu legenda o Ali-paši. Envera Ĉolakovića. Roman u

elektronskoj formi moţete naći na internet stranici:
http://bosnamuslimmedia.files.wordpress.com/2010/05/legenda-o-ali-pasi-
enver-colakovic
46
10
11 Uzorak obrade nastavne jedinice:
Meša Selimović: ZLATNA PTICA
(Odlomak iz romana „Derviš i smrt“)
Nastavna jedinica: Meša Selimović: ZLATNA PTICA


knjiţevnom djelu, uvaţavanje snage ljubavi, snage vjerovanja, izgraĊivanje
pozitivnih osobina liĉnosti/etiĉnost, dobroĉiniteljstvo, dareţljivost, prihvatanje i
razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje empatije,
razvijanje ljubavi prema domovini, bh tradiciji

cjeline u tekstu, statiĉni i dinamiĉni motivi


Oblici jeziĉke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, grupni

rad

Tematska korelacija
MeĊupredmetna: historija, likovna kultura
 Šta su „zlatne ptice“ ljudskih snova, gdje su vaši „zlatni snovi“? U kojim
snovima pronalazite sreću? Naslikajte ili iskaţite rijeĉju, reĉenicom prve
inspiracije na ovo pitanje!
47
Glavni dio sata:

Najava teksta


 Ovaj odlomak govori o jednom prijateljstvu. Po ĉemu je ono neobiĉno?
derviš - pripadnik derviškog reda, skroman, povuĉen, poboţan ĉovjek

derviš-asker - derviš-vojnik
ĉador - šator
han - svratište, konaĉište
slakovina - divlja trava
ćudorednost - moralnost
snatrenje - sanjarenje
Interpretacija
 Ko pripovijeda o tom prijateljstvu?

 Ĉime je motivirana djeĉakova privrţenost dervišu?
 Strahovi su prirodni dio odrastanja. Prisjetite se vlastitih strahova. Šta vam o
njima govore stihovi s poĉetka ovog odlomka:
 „Ima jedna greda koja udara u glavu,
Ima jedan vjetar koji lupa kapkom,
Ima jedan miš koji viri iz kuta.“
 Koje djeĉakove osobine upoznajemo iz derviševa opaţanja?

 Šta o djeĉaku saznajemo iz njegova sljedećeg razgovora s dervišem?
- Hoće li na granama niknuti cvijeće? - pitao me.
- Moţda hoće – rekao sam, pomalo i sam vjerujući u to cvjetno oţivljavanje
sivog drveta.
- Gdje je sunce? – pitao me jednom.
- Iza oblaka.
- Je li uvijek tamo? I kad je oblaĉno?
- Uvijek.
- Moţemo li ga vidjeti kad se popnemo na vrh topole?
48
- Ne moţemo.
- A na munaru?
- Ne moţemo. Iznad munare je oblak.
- A kad bi se probila rupa u oblaku?
 Šta je derviša privuklo djeĉaku? Kakav je njegov odnos prema djeĉakovim
strahovima i ţeljama? Zašto?
 I djeĉak i derviš maštaju o „zlatnoj ptici“. Šta ona, zapravo, simbolizira? Kako
se tim maštanjima „ostvaruje sreća“?
Stvaralaĉki rad
 Pripremite olovke, boje (voštane, vodene, drvene), plastelin, glinamol, kolaţ

papir, makazice, ljepilo. Podijelite se u ĉetiri grupe, ĉetiri flip ĉarta stavite na
pod, sjedite i budite kreativni! Iskaţite svoju sreću na papiru, pronaĊite svoju
„zlatnu pticu“. Radove izloţite u školskom hodniku ili na neko drugo vidno
mjesto. Ne zaboravite ponešto od toga saĉuvati u Dnevniku ĉitanja!
O knjiţevniku...
Meša Selimović
Meša Selimović (1910-1982.) roĊen je u Tuzli. U rodnom gradu završio je osnovnu

školu i gimnaziju. Završio je studij knjiţevnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Radio je kao profesor Više pedagoške škole u Sarajevu, bio je umjetnicki direktor
"Bosna-filma", direktor drame Narodnog pozorišta itd. Dobitnik je brojnih nagrada i
priznanja. Napisao je knjiţevna djela: „UvrijeĊeni ĉovjek“, „Prva ĉeta“, „Magla i
mjeseĉina“, „Derviš i smrt“, „Tvrdjava“, „Ostrvo, „Krug“ itd
Sinteza:
 Ovaj odlomak govori o jednom prijateljstvu. Ĉime je motiviranio prijateljstvo
djeĉaka i derviša? O ĉemu maštaju? Šta simbolizira „zlatna ptica“?
Završni dio sata:
Domaća zadaća: Radna sveska 8: Radni kutak broj:
 Saznaj više o...
 Saznaj više o piscu Meši Selimoviću iz njegovih rijeĉi:
49
 „Smiješno je moţda, bio sam ĉovjek s onim od juĉe i hoću da budem ĉovjek s
ovim od danas, drukĉijim, moţda i suprotnim, ali me to ne buni, jer ĉovjek je
promjena, a zlo je ako ne poslušamo savjest kad se javi.“
 „Lijepa rijeĉ je kao lijepo stablo, korijen mu je duboko u zemlji, a grane se pod
nebo uzdiţu.”
 „Teško će se sporazumjeti dva ĉovjeka koja misle razliĉito. Lako će se
sporazumjeti dva ĉovjeka koja misle.”
 „Ljubav je valjda jedina stvar na svijetu koju ne treba objašnjavati ni traţiti joj
razlog.“
 (Meša Selimović)
50
11
Jacques Prevert: ZA TEBE LJUBAVI MOJA
Nastavna jedinica: Jacques Prevert: ZA TEBE LJUBAVI MOJA
Odgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane rijeĉi, ljepotu osobnog doţivljaja

pjesme, razvijanje interesa za razliĉitost u doţivljaju, izraţavanje doţivljaja
ljubavi rijeĉju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i
vrijednosti u knjiţevnom djelu
Obrazovni: umjetniĉka lirska pjesma, ljubavna pjesma, motivi, osjećanje u

pjesmi, lirske slike, strofa, stilske figure, upoznavanje sa elementima
izraţajnog ĉitanja pjesme, slobodni stih, uoĉavanje i imenovanje pojedinosti u
pjesmi, uoĉavanje i doţivljavanje ljepote pjesniĉkog jezika, povezivanje
pjesniĉke slike s muziĉkim izrazom, uoĉavanje ţanrovskih i strukturnih
osobenosti lirske pjesme

komunikativnih sposobnosti

Nastavna sredstva pomagala: flip ĉart, Ĉitanka 8, kreda, biljeţnica, olovke,

grafofolija - ilustracija teksta iz Ĉitanke 8, grafoskop, dnevnik ĉitanja
Tematska korelacija
 Šta ljubav daje, a šta uzima?
"Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe." (Kahlil Gibran)
51
Glavni dio sata:
Najava teksta: Jacques Prevert: ZA TEBE LJUBAVI MOJA

 Kome je namijenjena ova pjesma?
Interpretacija
 Odakle potiĉu motivi pjesme, iz vanjskog ili unutarnjeg pjesnikovog svijeta?

 Motivi u ovoj pjesmi bi se tematski mogli razdvojiti ovako:
1. ljubav daje...
2. ljubav uzima...
 Šta ljubav daje? Istraţite to u prve dvije strofe:
„Otišao sam na trg ptica

I kupio sam ptica
za tebe
moja ljubavi
Otišao sam na trg cvijeća

I kupio sam cvijeća
za tebe
moja ljubavi“
 Kako razumijevate sljedeće stihove?
„Otišao sam na trg gvoţĊa

I kupio sam okove
teške okove
za tebe
moja ljubavi
 Kakvi su to „okovi ljubavi“? Šta nam o tome govori završna strofa u pjesmi?
52
„A zatim sam otišao na trg roblja
I tamo sam te traţio
Ali te nisam našao
Moja ljubavi.“
 Šta znaĉi „okovati“ nekoga? Kako se sve moţe neko „okovati“? Koji je
preneseni smisao ovih rijeĉi? Moţe li se „okovati“ voljena osoba? Zašto?
 Koja osjećanja preovladavaju u pjesmi:
- ljubavna razdraganost
- ljubavna ĉeţnja
- ljubavna patnja?
Na kojim epitetima i poreĊenjima pjesnik gradi stihove?
 Kakav je ritam pjesme? Na koji naĉin je postignut?
 Pjesma je ispjevana slobodnim stihom. Šta si o slobodnom stihu nauĉio/la? Po

ĉemu ga prepoznaješ u ovoj pjesmi?
Ljubavna lirska pjesma izraţava ljubav prema voljenoj osobi, divljenje, ĉeţnju,
sreću, ali i patnju bol zbog rastanka. U modernoj poeziji, umjesto nizanja podudarnih
redaka, stihova, pjesnici rašĉlanuju pjesniĉki izraz na stihove razliĉite duţine i bez
sheme rimovanja, pa ĉak i bez same rime. Takva vrsta stiha zove se slobodni stih.
Stvaralaĉki rad
 Ko je sretniji, onaj koji daje ljubav, ili onaj koji je uzima?

 Kad se istovremeno i daje i uzima ljubav?
Budi li, moţda, pjesma u tebi neke asocijacije, misli, slike?
Iskaţi svoj doţivljaj ljubavi pjesmom.
Poezija Jacques Preverta (Ţak Prevera) sigurno zasluţuje mjesto u tvom Dnevniku
ĉitanja.
O knjiţevniku...
Jacques Prévert /Ţak Prever (1900 - 1977.), francuski je pjesnik nazvan "pjesnikom
Pariza". Poznat je po pjesmama lirskog ugoĊaja, od kojih su mnoge uglazbljene
("Barbara", "Uvelo lišće") Prever je pjesnik neposredne osjećajnosti. U njegovu
pjesništvu prepoznatljiv je istanĉan osjećaj za ljudsku intimu, te revolt prema onima
koji onemogućavaju ljudsku sreću. Autor je velikog broja filmskih scenarija ("Obala u
53
magli", "Dan se raĊa", "Ljubavnici iz Verone", "Djeca raja"). Njegov poetski izraz
bogat je svakidašnjim, narodnim jezijom. Poznate su mu zbirke: „Spektakli“, „Kiša i
lijepo vrijeme“ itd.
Sinteza:
Ljubavna lirska pjesma izraţava ljubav prema voljenoj osobi, divljenje, ĉeţnju,
sreću, ali i patnju bol zbog rastanka. U modernoj poeziji, umjesto nizanja podudarnih
redaka, stihova, pjesnici rašĉlanuju pjesniĉki izraz na stihove razliĉite duţine i bez
sheme rimovanja, pa ĉak i bez same rime. Takva vrsta stiha zove se slobodni stih.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o...
 Ako nemaš njegovu zbirku poezije Ţaka Prevera, najljepše pjesme ćeš
pronaći na internet adresama:
http://www.sftim.com/forum2/forum/index.php?topic=34.0
http://www.caskanja.com/forum/Tema-Zak-Prever
54
12
Slavko Kolar: BREZA
Nastavna jedinica: Slavko Kolar: BREZA
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjiţevnosti uopće, ljepota osobnog

doţivljaja knjiţevnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijeĉi,
spontano doţivljavanje pisane rijeĉi, razvijanje osjećaja za pravdu,
istinoljubivost kao vrijednost, razvijanje ljubavi i empatije prema ljudskoj
patnja, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgraĊivanje pozitivnih
osobina liĉnosti
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaĉajki umjetniĉke pripovijetke, osobenosti

ţanra pripovijetke, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke,
sadrţajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija
proznog djela (tema, fabula, likovi), hronološki naĉin kazivanja, likovi, elementi
izraţajnog ĉitanja, uoĉavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija,
deskripcija, dijalozi

funkcija, razvijanje sposobnosti uoĉavanja pravde, izgraĊivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti

razgovora, heuristiĉka metoda, metoda ĉitanja i pisanja
Oblici jeziĉke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani

ilustracija teksta iz Ĉitanke 8, grafoskop, dnevnik ĉitanja
Tematska korelacija
MeĊupredmetna: Likovna kultura
55
Proĉitajte pjesmu i pokušajte odgovoriti kako bolest promijeni ĉovjeka?
LANJSKA PJESMA
Mirišu silno bijeli cvjetovi

i pada sitna kiša proljetna
ja kisnem sam.
O nitko ne zna kako je

teško hoditi sam i bolestan,
bez ikog svoga
u zlatno proljeće.
U srcu mome nema ljubavi

u srcu mom su tavni spomeni
davni i muĉni.
Silno mirišu bijeli cvjetovi.

Kisnem. Bez mira, bez ljubavi
Sam i ţalostan.
Ivo Andric
Glavni dio sata:

Najava teksta
Slavko Kolar: BREZA

 Radnja ove priĉe se dogaĊa u malom selu u Hrvatskom zagorju. Ĉiji i kakav
ţivot opisuje?
56

sablast - strašilo, utvara
hripljati - hripati, ispuštati pri disanju hrapav šum iz pluća i bronhija
nacrkevati se - naspavati se, naljenĉariti
obojci - komad tkanine koji se nosio umjesto ĉarapa ispod stopala ili se obavijao do
koljena
soldaĉija - soldateska, vojniĉka rulja
rekrut - regrut, novajlija u vojsci
blago - neka velika vrijednost npr. novac, zlato, puno ovaca, krava
strojna – uspravna
ţandar - policajac, pandur
cimerman – meĊimurski: stolar, tesar
ćuška - šamar, pljuska
kanda - kao
gizdav - kitnjast, nakićen, nakinĊuren
mustaĉi -brkovi
paĉati se - miješati se
barjaktar - nositelj zastave
Interpretacija
 Zašto je Janica ponekad ţeljela biti „malko bolesna“?

 Kakav je bio odnos ukućana prema Janici? Ko ju je posebno „gnjavio“ i zašto?
Moţe li se to pripisati obiĉajima, svekrvinoj/svekrovoj naravi, ili i jednom i
drugom? Potkrijepite svoje mišljenje odlomkom iz priĉe.
 Kako se Janica „nosila“ s tom grubošću? Šta o tome saznaješ iz sljedećeg
odlomka: „Naljuti se poneki put Janica, misleći pući će od jada, sve bi ih
pobila, dabome osim Marka. Ali brzo je srdţba proĊe, pa krotko, ĉak i veselo
posvršava svoje poslove.“
 Pisac nam u priĉi daje i fiziĉki opis Janice. PronaĊite to mjesto u priĉi i kaţite
kako
njen izgled kontrastira ţivotnim okolnostima u kojima se nalazi.
Prokomentirajte njegovu povezanost s naslovom priĉe.
 Šta o Janici-djevojci govori retrospektivno ispriĉan dio pripovijetke?
 Šta je nagnalo Miku da oţeni Janicu? Kakav je njegov odnos prema

Janici? Šta o tome saznaješ iz ovog odlomka:
„Ćušio je Janicu u ovu godinu dana kako zajedno ţive, tek jedanput. Pa i tu je ona
bila kriva, priznala je i sama, jer koji ju je Ċavo gonio da se na nj otresa kada je
vidjela da je malo, ko reći ćemo, pijan.“
 Kako se Mika ponaša prema bolesnoj Janici? Koje su „njega brige trle“?
 Kako biste okarakterizirali odnos ukućana prema Janici? Izaberite odgovor
i prokomentirajte svoj/e izbor/e:
1. grubost
2. odsustvo ljubavi
3. odsustvo milosti
4. poštovanje obiĉaja
5. uobiĉajeno ponašanje
57
 Pronalazi li Janica ljudsku milost u stvarnom ţivotu?

 Naš veliki pjesnik Izet Sarajlić je ispjevao pjesmu ljudskoj milosti. Proĉitajte
pjesmu i povedite razgovor o ljudskoj milosti i plemenitosti.
LJUDSKA MILOŠTA
Ljudska milošto,
gdje si?
Zar jedino
u knjigama?
Izet Sarajlić
 Slavko Kolar u ovoj pripovijeci daje sliku ţivota seljaka na selu. Motiv krhke
Janice unio je duboku lirsku notu u pripovijetku. Vjerno su prikazani ponori
ljudskih slabosti, ljudske tragedije.
Iskaţi ideju pripovijetke!
 PronaĊi u tekstu dijelove koji otkrivaju ljepotu stila i jezika Slavka Kolara.
Prepoznaj naraciju, deskripciju, dijaloge i monologe!
 Šta saznajemo o Marku iz odlomka? Kako knjiţevnik promatra lik primitivnog
ĉovjeka sa sela?
 Kako je knjiţevnik osvijetlio lik Janice?
„Tanka je ona i slabašna. Ali visoka i strojna. Pa dok druge cure i snaše teško
koraĉaju kao medvjedi, u njenom hodu ima nešto ritma, moţda ĉak i elegancije. Oĉi
su joj plave, plavlje od jasnoga neba, a za kosu rekoše neki da je crvenkasta, a neki
da je zlatna ili pozlaćena. Svakako izvrsno je pristajala onom okruglom, bijelom lišcu i
onim nasmijanim, malim usnicama...
 Knjiţevnik nam je, pored fiziĉkog opsa, dao i psihološku, govornu i socijalnu
karakterizaciju lika Janice. PronaĊi u tekstu odlomke koji ovo potvrĊuju.
Stvaralaĉki rad
 Ukratko, bez navoĊenja konkretnog sadrţaja pripovijetke, kaţi o ĉemu

pripovijeda Slavko Kolar u ovoj pripovijeci. Ovo je jedan primjer a ti pokušaj to
kazati svojim rijeĉima: Ova nam priĉa govori o ljudskim slabostima, o
zaostalosti jedne seoske sredine, o nepravdi prema ĉovjeku, o odnosima
meĊu ljudima.
 Potraţite ljudsku milost u stvarnom ţivotu i/ili u nekoj knjizi i napišite kraći tekst
na tu temu.
 Uradi u svoju biljeţnicu, pomoću teksta, tok dogaĊaja i svakom dijelu daj
kratak naslov.
O knjiţevniku...
58
Slavko Kolar
Slavko Kolar (1891- 1963.) hrvatski je knjiţevnik roĊen u Palešniku, pokraj

Garešnice, a djetinjstvom vezan za taj kraj kao i zaviĉaj svoje majke - Moslavinu. U
hrvatsku knjiţevnost unio je elemente humora i satire kao posebnog naĉina
sagledavanja društvenih zbivanja. Najpoznatija knjiţevna djela su mu dvije
antologijske knjige pripovijedaka “Ili jesmo – Ili nismo” i “Mi smo za pravicu”, a osim
pripovijedaka, od kojih je deset namijenio djeci, pisao je i kazališna djela, filmske i
televizijske scenarije, kritike, ĉlanke, prikaze itd.
Sinteza:
 Slavko Kolar u ovoj pripovijeci daje sliku ţivota seljaka na selu. Motiv krhke
Janice unio je duboku lirsku notu u pripovijetku. Vjerno su prikazani ponori
ljudskih slabosti, ljudske tragedije.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
 Saznaj više o istoimenom filmu „Breza“ (iz 1967.g.), ĉiji je reţiser i scenarist
Ante Babaja, na internet adresi: http://hr.wikipedia.org/wiki/Breza. To je film o
njeţnoj seoskoj djevojci, koja se od ostalih djevojaka razlikovala kao ''breza od
bukve'', o njenoj uništenoj mladosti i promašenoj udaji…
59
13
Dara Sekulić: Majka
Nastavna jedinica: Dara Sekulić: Majka

Obrazovni: umjetniĉka lirska pjesma, minijatura, haiku pjesma, motivi,

osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stilske figure, upoznavanje sa
elementima izraţajnog ĉitanja pjesme, slobodni stih, uoĉavanje i imenovanje
pojedinosti u pjesmi, uoĉavanje i doţivljavanje ljepote pjesniĉkog jezika,
povezivanje pjesniĉke slike s muziĉkim izrazom, uoĉavanje ţanrovskih i
strukturnih osobenosti minijature, bogatstvo izraza



individualizirani

ilustracija iz Ĉitanke 8
Tematska korelacija
60
Motivacija
Prokomentirajte ovo sjećanje našeg poznatog pisca:
„Sjećam se: polazio sam na 'škole'. Mati je grcala ispraćajući me:
- Pripazi, sinko, grad je dušmanin. Ne iĊi sredinom dţade, satrće te
štogod, ama nemoj ni plaho uz kraj - da te, boj se, ne udari
nešto s krova, vego hajde 'nako, 'nako...
Dalje nije znala. Ili nije mogla!...“
Majka, Zija Dizdarevic
Iz ĉega proizilazi majĉin strah?
dušmanin - neprijatelj, protivnik

dţada - put, cesta, drum
Ismet Mujezinović: Majka
Glavni dio sata:

Najava teksta: Dara Sekulić: Majka
MAJKA
Veĉe: suho bilje. Oĉi pepeo.

Noć: brige zavjese.
Jutro: podupre dan leĊima
i ostane uspravno.
Dara Sekulić
 Za Daru Sekulić kaţu da je pjesnikinja ljubavi i ĉistog ljudskog srca.
Prepoznajte to u pjesmi „Majka“. Kakvom ljubavlju su „natopljeni“ ovi stihovi?

61
 Šta za vas znaĉi „ĉisto ljudsko srce“? Gdje ga pronalazite u ovoj pjesmi?
 U ovoj kratkoj pjesmi sjećanje na majku je predstavljeno kroz tri doba dana.
Koliko je tu pjesniĉkih slika?
 Zamislimo prvu pjesniĉku sliku sadrţanu u stihu: „Veĉe: suho bilje. Oĉi pepeo.“
Koje asocijacije u vama izaziva ovaj stih? Šta nam govori taj majĉin „pepeljasti
pogled“?
1. asocijacije na majĉin mukotrpni ţivot;
2. na majĉinu starost i iscrpljenost;
3. na bezmjernu majĉinu ljubav...
 Šta donosi noć? Kakva se to „zavjesa“ od briga nadvila nad slikom majke?
 Koje doba dana donosi majci novu ţivotnu snagu? Šta je bodri da uvijek
iznova „podupre dan leĊima / i ostane uspravno"?
 Šta za vas znaĉi „ostati uspravno“? Odaberite neki/e od ponuĊenih odgovora i
obrazloţite svoj izbor: dostojanstveno podnositi ţivotne nedaće, ostati pošten,
biti ustrajan u svojim ciljevima, ne „povijati leĊa“ pred ţivotnim izazovima...
 Razmislite: Odakle majke crpe snagu da istraju sa ţivotnim nedaćama? Za
koga one to ĉine? A kome je to vaţno?
 Koja su osjećanja prema majci iskazana u ovoj pjesmi? Ko joj to daruje kroz
stihove?
 Kakav je stih u pjesmi, slobodan ili vezan rimom? "
 Pjesnikinja je s malo rijeĉi postigla bogatstvo izraza! Prepoznaj mnoštvo
stilskih figura u ovoj kratkoj pjesmi.
Minijatura je pjesma kratke forme i saţeta izraza. Pjesma je po saţetom i

ekspresivnom izrazu bliska haiku pjesmi.
Haiku pjesma je nastala u starom Japanu, a nalazimo je i u kineskome i indijskom
pjesništvu. Temelji se na originalnoj i ţivopisnoj pjesniĉkoj slici i formi od tri stiha. Prvi
i treći stih imaju po pet, a drugi sedam slogova, što ukupno iznosi sedamnaest
slogova.
Naši pjesnici se ne pridrţavaju strogo broja slogova, ali se koriste brojem stihova(tri) i
pjesniĉke slike su im saţete.
Uporedite osobine japanske haiku pjesme i haiku pjesme Dubravka Ivanĉana.
Proljeće U proljeće
Noć proljetna. Bijele cipelice

Stabla trešnjina: s trešnjinih stabala i crvena lopta
Zora silazi. U zelenom proljeću.
Macyo Bašo Dubravko Ivanĉan
Proljeće odlazi
oklijevajući u
kasnom cvijetu trešnje.
62
Buson
 Razlika u broju slogova ove japanske haiku pjesme je nastala zbog teškoća u
prijevodu jer je nemoguće prepjevati pjesmu na bilo koji jezik a da ona zadrţi
isti broj slogova i svu svoju ljepotu.
Stvaralaĉki rad
 Pjesnikinja Dara Sekulić je jednom prilikom izjavila: „Nemoguće bi bilo ţivjeti

kada bismo plakali nad svime što nam se dogaĊa, jer ţivot ipak nije samo plaĉ,
u svijetu ima dobrote.“ Gdje vi pronalazite tu dobrotu? Potraţite je i u nekoj priĉi i
obrazloţite svoj izbor
O knjiţevnici...
Dara Sekulić je roĊena 1931. godine u selu Kordunski Ljeskovac. Nakon pogibije
roditelja boravila je po djeĉjim domovima i Ċaĉkim internatima. Gimnaziju je pohaĊala
u selu Rujevac na Baniji, Splitu, Karlovcu, Zagrebu..., a Višu školu za socijalne
radnike završila je u Sarajevu gdje ţivi od 1953. godine. Zastupljena je u brojnim
antologijama u zemlji i svijetu. Pjesme su joj prevoĊene na mnoge jezike. Objavila je
knjige: „Odsanjani dom“, „Grlom u jagode“, „Gorak konak“, „Licem od zemljice“,
„Licem prema suncu“, „Brat moj Tesla“ itd.
Sinteza:
Minijatura je pjesma kratke forme i saţeta izraza. Pjesma je po saţetom i
ekspresivnom izrazu bliska haiku pjesmi.
Završni dio sata:

Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Saznaj više o pjesnikinji Dari Sekulić i njenoj poeziji na internet adresi

http://www.matbibli.rs.ba/Pisci/Sekulic.htm
63
14
Sergej Jesenjin: Pismo majci
Nastavna jedinica: Sergej Jesenjin: Pismo majci

vrijednosti u knjiţevnom djelu, razvijanje empatije
Obrazovni: umjetniĉka lirska pjesma, elegija, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske

slike, strofa, stilske figure, upoznavanje sa elementima izraţajnog ĉitanja
pjesme, strofa, stih (katren), rima, uoĉavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi,
uoĉavanje i doţivljavanje ljepote pjesniĉkog jezika, povezivanje pjesniĉke slike
s muziĉkim izrazom, uoĉavanje ţanrovskih i strukturnih osobenosti elegije,
bogatstvo izraza


razgovora, heuristiĉka metoda, ilustrativna metoda

individualizirani

ilustracija iz Ĉitanke 8, dnevnik ĉitanja
Tematska korelacija

 Kakva je ljubav majke prema djeci? Šta sve majke ţele za svoju djecu? Šta vam
o tome govore ovi stihovi iz pjesme našeg pjesnika Skendera Kulenovića:
64
(...)
„A ona,
ko zemlja pregladnjela,
u ţile sinu-jablanu svoj zadnji sok je brizgala:
Od starog zara haljine mi skrojila
da joj u školi ne krijem golih laktova,
a kad joj se vraćah s knjigama,
s glaĊu u mozgu,
sa zimom pod noktima,
dva mi je promrzla krompira gulila
i nekakvu mi pticu bajala
koja je pjevala kad joj je bilo najgore:
Samo da jednom kuću i srce joj napunim
i na put pravi da joj izaĊem...“
Skender Kulenović: Na pravi put sam ti majki izaš'o
Glavni dio sata:

Najava teksta: Sergej Jesenjin: Pismo majci

Ljubav prema majci ĉesta je tema u knjiţevnosti. Kako je predoĉena u ovoj pjesmi?
utvara - sablast, avet

ĉemer - gorĉina, bol, jad, patnja
Interpretacija
 Koje emocije prema majci iskazuje lirski subjekt? Ĉime je motivirano njegovo
emocionalno uzbuĊenje? Šta vam o tome govore ovi stihovi:
„Pišu mi da viĊaju te ĉesto

zbog mene veoma zabrinutu
65
i da ideš svaki ĉas na cestu

u svom trošnom starinskom kaputu.“
 Kakva priviĊenja ima majka? Iz ĉega ona proizilaze?
 Pjesma je nastala u vrijeme velikih društvenih promjena u Rusiji, pjesnikovoj
domovini. U kakvoj su vezi te promjene i majĉina priviĊenja?
 Kakav je stav lirskog subjekta u vezi s tim promjenama? Prepoznaj to u
pretposljednjoj strofi:
„I ne uĉi da se molim. Pusti!
Nema više vraćanja ka starom.
Ti jedina utjeha si moja,
svjetlo što mi sija istim ţarom.“
Protumaĉi preneseno znaĉenje, metaforu u ovom stihu.
 U pjesmi je iskazana i nostalgija za „rodnim domom“. PronaĊi stihove koji
opisuju sliku zaviĉaja. Kakva je ta slika? O kakvom emocionalnom odnosu
lirskog subjekta prema zaviĉaju ona govori?
 PronaĊi stihove koji iskazuju:
- razoĉarenje u ţivot
- buntovan i nemirni ţivot
- privrţenost, njeţnost i ljubav prema majci
- nostalgiju za toplinom doma i za zaviĉajem
 Iz ĉega proizilazi ţudnja za povratkom „niskom domu“? PronaĊi ĉime je

motivirana ta ţelja u sljedećim stihovima:
„Nemoj budit odsanjane snove,

nek miruje ono ĉega ne bi:
odveć rano zamoren ţivotom,
samo ĉemer osjećam u sebi.“
 Neka ti pomognu u razmišljanju stihovi iz jedne druge Jesenjinove pjesme,
pjesme „Što sam? Tko sam?“:
„Što sam? Tko sam? Ja sam samo sanjar,
ĉiji pogled gasne u magli i memli,
ţivio sam kao usput, ko da sanjam,
kao mnogi drugi ljudi na toj zemlji.“
Koji „odsanjani snovi“ ostavljaju „ĉemer“ u duši?
 Koja osjećanja su u pjesmi najjaĉe iskazana, a kojim osjećanjima je pjesma

proţeta?
 Kojoj vrsti lirske umjetniĉke pjesme pripada ova pjesma?
Elegija (grĉ. elegos „tuţbalica“) je pjesma u kojoj se izraţava tuga za onim što je
prošlo ili što je daleko: bol zbog prolaznosti ţivota, zbog prohujale mladosti, zbog
izgubljene ljubavi, zbog smrti drage osobe, bol zbog daljine zaviĉaja i nostalgija za
njim.
Stvaralaĉki rad
66
 Pjesma je napisana u obliku pisma. Zašto je pjesnik odabrao ovu formu

iskazivanja osjećanja? Kakav ton pjesnik postiţe ovom formom? Napiši
stihovano pismo majci.
 Opiši portret svoje majke u nekom posebnom trenutku (zabrinutosti, njeţnosti,
straha, radosti...)
O knjiţevniku...
Sergej Aleksandroviĉ Jesenjin
Sergej Aleksandroviĉ Jesenjin, (ruski Сергей Александрович Есенин), (1895 -

1925.) jedan je od najomiljenijih pesnika Rusije. Poĉeo je pisati poeziju s devet
godina. PohaĊao je studije na Moskovskom drţavnom univerzitetu, a u Petrograd je
došao 1915. i ušao u knjiţevne krugove u kojima je pobudio zanimanje seoskim
motivima u poeziji. Stvorio je pjesništvo posvećeno selu i prirodi, s mnogo metafora
koje crpi iz seoskog ţivota i vjerovanja. Jesenjinova poezija stekla je mnoge
poklonike i izvan pjesnikove domovine. Pjesniĉka djela su mu: „Pjesma o keruši“,
„Mangup“, „ Ispovijest mangupa“, „Ja sam poslednji pjesnik u selu“ „Molitva za
umrle“, „Pismo majci“, „Ko sam, šta sam?“, „Snjeţno polje“ itd.
Sinteza:
Elegija (grĉ. elegos „tuţbalica“) je pjesma u kojoj se izraţava tuga za onim što je
prošlo ili što je daleko: bol zbog prolaznosti ţivota, zbog prohujale mladosti, zbog
izgubljene ljubavi, zbog smrti drage osobe, bol zbog daljine zaviĉaja i nostalgija za
njim.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Audio-zapis pjesme „Pismo majci“ moţete pronaći na sljedećim internetskim

stranicama:
http://www.youtube.com/watch?v=lucXbKfBSQc&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=2xrrpKhIXUs&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=jREf4fRE0fg&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=zE5UADnypHQ&feature=player_embedded#!
67
15
Milan Ogrizović: SMRT HASANAGINICE
Nastavna jedinica: Milan Ogrizović: SMRT HASANAGINICE
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, izgraĊivanje pozitivnih osobina

liĉnosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u dramatiĉnim
trenucima, razvijanje ljubavi prema bh knjiţevnoj tradiciji, pozorištu/kazalištu
Obrazovni: dramatizacija knjiţevnog djela, vremenska i prostorna lokalizacija

teksta, drama u uţem smislu, sadrţajna analiza, motivi, kompozicija dramskog
djela (fabula, tema, ideja), karakterizacija likova, upoznavanje sa historijskim
okolnostima na koje drama referira, dramatiĉnost i dinamiĉnost kompozicije,
dramska napetost, didaskalije, protagonist i antagonist,

komunikativnih i stvaralaĉkih sposobnosti

razgovora, metoda demonstriranja, heuristiĉka metoda, igra
uloga/dramatizacija

rad, individualizirani rad, rad u parovima
grafofolija sa ilustracijom iz Ĉitanke 8, oprema za glumce
Tematska korelacija
MeĊupredmetna: muziĉka kultura, likovna kultura, historija, geografija
68
Mnoga su knjiţevna djela dramatizirana i prilagoĊena za izvoĊenje na pozornici. To

se u nekoliko navrata dogodilo s baladom Hasanaginica koja je oduvijek zaokupljala
paţnju mnogih knjiţevnika. Hasanaginica predstavlja tragiĉnu priĉu o ljubavi i
ponosu, o tragiĉnom nesporazumu izmeĊu muţa i ţene. Ĉime je motivirana odluka
Hasanage da izrekne poznate vam stihove: „Ne ĉekaj me u bijelom dvoru, / Ni u
dvoru, ni u rodu momu“?
Prisjetite se najdramatiĉnijih/najdinamiĉnijih dijelova balade. Koji bi izdvojio/la?
Glavni dio sata:

Najava teksta
Milan Ogrizović
SMRT HASANAGINICE

 Koji dio dramske radnje obuhvaća ovaj odlomak iz drame Hasanaginica
Milana Ogrizovića? Gdje se zbiva radnja i koji likovi sudjeluju u njoj?
kadija - šerijatski sudija

bešika - kolijevka
nigda - nikad, ni u koje vrijeme, ni u kakvoj prilica
hanuma - gospoĊa
zaridati - plakati ridajući, zajecati
kada - kaduna, gospoĊa, ugledna ţena, dobra domaćica
beg - plamić u Osmanskom carstvu, ugledan bogat ĉovjek
begovica - begova ţena
aga - plemić za vrijeme Turskog Carstva, bogat i moćan ĉovjek
pustimice - pusto, ţalosno, velika bol, ţaljenje za ĉim
buklija - posuda s vinom kojim se ĉeste svati
duvak - svadbeni veo nevjeste
jenĊija - djeveruša, ţena ili djevojka koja prati nevjestu
rahmet - Boţija milost, pokoj
Interpretacija
69
 U drami je drugaĉija tehnika graĊenja dramske napetosti u odnosu na narodnu

baladu. Obratite paţnju na didaskalije, upute o scenskom ponašanju likova
(Onda pohrli prema bešici i pane na nju, Oĉajno zagrli kolijevku, kao da će je
ponijeti...). Šta Ogrizović postiţe ovim dramskim izraţajnim sredstvima?
 Koja osjećanja razdiru Hasanaginicu u trenutku praštanje s djecom? Šta o
tome govore ove njene rijeĉi?
„Bogom brate, svata starješino!
Ne ćeraj me od djeteta moga!
Progledo je. Nasmijao mi se!
Smiješ mi se! Majki svojoj! Zlato!
Ostavljam ti suze svoje, sine!
Na ih tebi i – spominji majku!“
 Koja vam je scena opraštanja Hasanaginice s djecom, po snaţnom

izraţavanju ljubavi prema djeci i materinskog bola - posebno dirljiva?
Zbogom, zbogom!
 Koje znaĉenje u sceni praštanja imaju sljedeće Hasanaginiĉine rijeĉi? Po
ĉemu je ovaj trenutak poseban? Kome se sve obraća i koja je osjećanja
razdiru?
(Oĉajno zagrli kolijevku, kao da će je ponijeti.)
Ne, ne: zbogom! Ne, ne!
Ti ćeš sa mnom!
(Zarida.)
Dajte mi to dijete
Vi neljudi!
 Kako na razvijanje dramske radnje utiĉu Hasanagine rijeĉi:
„Ajte amo, sokolovi moji,
Kad se neće smilovati na vas
Majka vaša srca kamenoga.“?
 Kada nastupa preokret u razvijanju dramske napetosti? Kakav rasplet on
nagovještava? Šta o tome saznaješ iz sljedećih Hasanaginih rijeĉi:
„Ljubo moja, taku sam te htio!
(Strgne joj duvak s lica.)
Daj mi amo oĉi da ih vidim!
Je l' sanak il je zbilja sevdah?
Oĉi daj mi!?
 A kakav je konaĉni rasplet? Usporedi ga s tragiĉnim završetkom u baladi
„Hasanaginica“!
 Promentirajte ovu misao i kaţite kako se ona moţe odnositi na dramu
„Hasanaginica“
“Uĉinio sam nekoliko pogrešaka u tragedijama. Mislio sam da je tragedija kad
glumci plaĉu. Ali tragedija je kad plaĉe publika.” (Frank Capra)
 Ko su pokretaĉi zbivanja, nosioci radnje u drami „Hasanaginica“? Svakako to

su glavni likovi Hasan-aga i Hasanaginica. Za njih se kaţe da su protagonisti.
Likovi koji se suprotstavljaju svojim mislima, djelovanjem glavnim likovima,
sukobljavaju se s njima zovu se antagonisti.
 Koji likovi su u ovoj drami antagonisti?
70

Dramatizacija nekog knjiţevnog djela je njegova priprema za izvoĊenje na pozornici
a to podrazumijeva izradu scenarija za dramsko djelo. Mnoga knjiţevna djela su
dramatizirana (epske pjesme, romani, novele).U djeĉijoj knjiţevnosti su poznate
dramatizacije: Junaci Pavlove ulice F. Molnara, Mali princ A.de Saint- Exuperyja,
Kraljević i prosjak M. Twaina...
Protagonist:U starogrĉkoj drami protagonist je bio glumac koji je igrao glavnu ulogu.
Danas ta rijeĉ ima više znaĉenja: prvak drame, nosilac glavne radnje i pokretaĉ
zbivanja u knjiţevnom, pozorišnom ili filmskom djelu, glavni junak.
Antagonist: je lik koji se suprotstavlja svojim mislima, djelovanjem glavnim likovima,

sukobljava se s njima. Ili, jednostavno: neprijatelj, suparnik ( onaj koji je
suprotstavljen protagonisti).
Stvaralaĉki rad
 Ogrizović u svoju dramu uvodi likove kojih nema u baladi Hasanaginica i u
slobodnoj obradi proširuje radnju. Na koje prizore se odnosi to proširenje u
zadnjem ĉinu?
 Zadnji prizori u drami su:
a. Hasanagino priznavanje ljubavi
b. Hasanaginicina smrt u naruĉju muţa
 Odnose li se i ovi prizori na slobodnu Ogrizovićevu obradu, ili ih prepoznajete

iz balade?
 U kojem od ovih prizora ste pomislili kako bi rasplet mogao krenuti ka
drukĉijem završetku?
O knjiţevniku...
Milan Ogrizović
Milan Ogrizović (1877 - 1923.) hrvatski je knjiţevnik roĊen u Senju. Završio je studij
u Zagrebu i radio kao srednjoškolski profesor, te lektor i dramaturg u Hrvatskom
narodnom kazalištu u Zagrebu. Pisao je pjesme, novele, crtice, operna libreta, ali je
ponajprije dramski pisac. Najpoznatije su mu drame "Dah", "Hasanaginica" i
"Prokletstvo". Povremeno se bavio glazbenom kritikom, a posebnu pozornost
posvećivao je operi te je pisao libreta za njih. Autor je tragiĉnoga igrokaza
"Nepoznati" o ţivotu Vatroslava Lisinskog. Baveći se i knjiţevnom kritikom, Ogrizović
71
je najavio dva velika hrvatska pisca svojega doba: Antuna Gustava Matoša i
Miroslava Krleţu.
Sinteza:
Dramatizacija nekog knjiţevnog djela je njegova priprema za izvoĊenje na pozornici
a to podrazumijeva izradu scenarija za dramsko djelo. Mnoga knjiţevna djela su
dramatizirana (epske pjesme, romani, novele).
Protagonist:U starogrĉkoj drami protagonist je bio glumac koji je igrao glavnu ulogu.
Danas ta rijeĉ ima više znaĉenja: prvak drame, nosilac glavne radnje i pokretaĉ
zbivanja u knjiţevnom, pozorišnom ili filmskom djelu, glavni junak.
Antagonist: je lik koji se suprotstavlja svojim mislima, djelovanjem glavnim likovima,

sukobljava se s njima. Ili, jednostavno: neprijatelj, suparnik ( onaj koji je
suprotstavljen protagonisti).
 Ko su pokretaĉi zbivanja, nosioci radnje u drami „Hasanaginica“? Svakako to

su glavni likovi Hasan-aga i Hasanaginica. Za njih se kaţe da su protagonisti.
Likovi koji se suprotstavljaju svojim mislima, djelovanjem glavnim likovima,
sukobljavaju se s njima zovu se antagonisti.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Potraţite ponešto zanimljivo o ovoj drami na sljedećim internetskim stranicama:

http://teatar.hr/732/hasanaginica/
http://www.find-docs.com/Hasanaginica-knjiga-pdf.html
72
16
Alija Nametak: Tuturuza i šeh Meco
Nastavna jedinica: Alija Nametak: Tuturuza i šeh Meco

knjiţevnom djelu, uvaţavanje snage ljubavi i dobrote, snage vjerovanja,
izgraĊivanje pozitivnih osobina liĉnosti/etiĉnost, dobroĉiniteljstvo, dareţljivost,
prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u razliĉitim trenucima,
razvijanje empatije, razvijanje ljubavi prema domovini, bh tradiciji

cjeline u tekstu, statiĉni i dinamiĉni motivi, humor u knjiţevnom djelu



individualizirani

Tematska korelacija
MeĊupredmetna: likovna kultura
 Šta vam o dobroti govore sljedeći stihovi:

“Dobrota u rijeĉima stvara povjerenje.
Dobrota u mislima stvara dubinu.
73
Dobrota u davanju stvara ljubav.”?
(Lao Tse)
Glavni dio sata:

Najava teksta

Ćija dobrota vas je ganula u ovom odlomku?

kamata - svota koja se plaća za iznajmljeni novac ili se dobija za uloţeni novac
zeman - vrijeme
jeda - ne bi li, da bi
telal - javni objavljivaĉ, dobošar
ahbab - prijatelj
somun - okrugli pekarski hljeb
upremase - naspram
alem - dragi kamen, dijamant
sevab - dobro djalo koje zasluţuje Boţiju nagradu
šejtan - vrag, Ċavo
hedija - dar, poklon
imáće - imanje, bogatstvo
dirhem - starinski srebrni novac
aspra - nekad najsitniji dio turske valute
medresa - muslimanska srednja i viša vjerska škola
rijal - novĉana jedinica
hajirli - dobro, sretno, ĉestito
šilte - vuneni ĉetverouglasti dušeĉić za sjedenje
mizan-terezije - vaga djela na sudnjem danu
mahšer - mjesto suĊenja na onom svijetu
tas - vrsta metalne zdjele posebnog oblika
otjelovljene - ostvarenje, djelatnost duha kojom sam postaje tijelo
dţennet - raj
neuzu billah - Boţe saĉuvaj
dţehennem - pakao
perĉin - kika, pletenica
insan - ĉovjek, osoba
74
Interpretacija
 Kako je trgovac pomagao drugima? Je li on nekome priĉao o tome?

 Koliko bogatstva je ostalo iza njega?
 Od koga se uĉio dobroti trgovĉev sin? U ĉemu je bila njegova dobrota?
 Kome je on pomagao i kako?
 Kako je nagraĊen za to svoje dobro djelo?
 Kamo je odvela dobrota trgovĉevog sina? Šta mu se dogodilo?
 Je li mladog trgovca siromaštvo promijenilo?
 Potkrijepi svoje mišljenje odlomkom iz priĉe.
 Šta je iznenadilo trgovca u snu?
 Koje su primisli razotkrile trgovĉevu dobrotu? Potraţi odgovor u sljedećem
odlomku iz priĉe:
„... doĊu na onaj drugi tas neke trgovĉeve primisli kako je on zbilja dobar
ĉovjek, kako je on to dao od svega srca, ali se u isto vrijeme ĉuje odnekud
glas: „To si ti uradio da se znadne da nije nitko više od tebe dao“, a tas sa
sevabima opet se digne.“
 Kako je trgovĉeva sina ovaj san promijenio? Ĉemu ga je pouĉio?
 U ĉemu su se razlikovale oĉeva i njegova dobrota?

 Šta je tema a šta ideja ovog odlomka?
 Prisjeti se: svako priĉanje je sastavljeno od: uvoda, poĉetka radnje, razvoja
radnje, kulminacije, preokreta, raspleta i završetka. Preokret i završni
dijelovi nisu obavezni. Da li su uoĉljivi u ovoj priĉi? Koja je funkcija
preokreta?
 Šta saznajemo iz završnog dijela priĉe:
„I postade sasvim drugi ĉovjek. I otada je radio dobra djela i zaraĊivao sevabe, ali
je sve radio bez ikakve primisli. Kao kad insan diše. Kad diše ne misli: sad ću
udahnuti, pa: sad ću izdahnuti. Tako je i on radio i trošio na Boţjem putu, a nikad nije
pomišljao zašto to radi, jer ga je san pouĉio da dobro treba raditi radi samoga
dobra.“?
 Prepoznaj kompozicione dijelove priĉe i daj im naslove.
Stvaralaĉki rad
 Napiši sastav na temu: „Jednom rukom daj, a drugom sakrij.“
 Ovaj roman se prvi put pojavljuje u El-Kalemovom izdanju. Neki dijelovi
romana su se nalazili razasuti po periodici u kojoj su prvobitno i objavljeni.
Pripremu ovog izdanja izvršio je dr. Fehim Nametak, sin Alije Nametka.
Roman je humoristiĉan, pouĉan, i zasluţuje mjesto u tvom Dnevniku
ĉitanja. Zabiljeţi ponešto o nekoj drugoj priĉi iz romana u svoj Dnevnik
ĉitanja.
75
O knjiţevniku...
Alija Nametak
Alija Nametak (1906 - 1987.) bosanskohercegovaĉki je pripovjedaĉ, dramatiĉar i
folklorist roĊen u Mostaru gdje je završio osnovnu školu i klasiĉnu gimnaziju, a studij
knjiţevnosti završio je na Filozofskom fakultetu Sveuĉulišta u Zagrebu. Prvim
knjiţevnim tekstovima javio se u zagrebaĉkim knjiţevnim ĉasopisima za vrijeme
studija (Književnik, Omladina, Savremenik, Vijenac, Hrvatsko kolo). Intenzivno se
bavio i skupljanjem i objavljivanjem usmene knjiţevnosti. Objavio je knjige: „Bajram
ţrtava“, „Dobri Bošnjani“, „Ramazanske priĉe“, „Za obraz“,“Mladić u prirodi“, „Dan i
sunce“, „Trava zaboravka“, „Tuturuza i šeh Meco“ itd.
Sinteza:
Neki dijelovi romana su se nalazili razasuti po periodici u kojoj su prvobitno i

objavljeni. Pripremu ovog izdanja izvršio je dr. Fehim Nametak, sin Alije Nametka.
Roman je humoristiĉan.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Potraţi informacije o ovom romanu i njegovom autoru na sljedećim internet

stranicama: http://www.knjige.ba/
http://www.camo.ch/alija_nametak.htm
76
17
Josip Kozarac: MOJ DJED
Nastavna jedinica: Josip Kozarac: MOJ DJED

patnji, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgraĊivanje pozitivnih
osobina liĉnosti, razvijanje ljubavi prema porodici

proznog djela (tema, fabula, likovi), hronološki i retrospektivani naĉin
kazivanja, karakterizacija glavnog lika, elementi izraţajnog ĉitanja, uoĉavanje i
imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi


razgovora, heuristiĉka metoda, metoda ĉitanja i pisanja

ilustracija teksta iz Ĉitanke 8, grafoskop, dnevnik ĉitanja
Tematska korelacija
MeĊupredmetna: Informatika
77
Prokomentirajte ovu misao:

 Istinska veliĉina sastoji se u tome da budemo veliki u malim stvarima.
Glavni dio sata:

Najava teksta: Josip Kozarac: MOJ DJED

 Koji je dogaĊaj potaknuo pisca da piše o svom djedu?

odar - uzdignuto mjesto na koje se spušta sanduk sa tijelom pokojnika
piknjica - mala pjega, mrlja u obliku taĉke
hajka - gonjenje psima (divljaĉi na lovaĉke zasjede)
gumno - mjesto za vrpšidbu ţita uz pomoć konja
priĉest - crkveni obred priĉešćivanja, okrugli tanki listići od bijelg brašna (hostija) ili
mrvice bijelog hljeba i bijelo vino kojima se priĉešćuje
uskrs - krišćanski blagdan koji se svetkuje kao dan Kristova uskrsnuća
slamnjaĉa - vrsta starinskog dušeka napunjena slamom
vršaj - mjesto za vršidbu ţita
preslica - jednostavna drvena sprava za predenje vine
stalak - drveni predmet za novoroĊenĉad za odrţavanje u uspravnom poloţaju dok
ne nauĉe samo stajati (dubak)
svetka - sveĉanost, obiljeţavanje nekog blagdana
oprava - odjeća, haljine
triĉarija - trica, bezvrijedna stvar, sitnica, glupost
cifrarija - cifranje, dotjerivanje, kinĊuriti se
Interpretacija

 Razmislite o ovoj reĉenici: „Smrt ne postoji. Ljudi umiru tek kad ih svi
zaborave." (Isabel Allende) Kako se ona moţe odnositi i na našu priĉu?
 Šta iz priĉe saznajemo o djedovom izgledu? PronaĊi reĉenice koje ga opisuju.
 Kakve je ţivotne navike imao djed? Kako bi ih okarakterisao/la?
 Šta vam o djedovu karakteru govore sljedeće njegove rijeĉi:
„A kad nestane toga strahopoštovanja u vama, onda najbolje da nestane i
mene, ne daj boţe, da te nesreće doţivim!“?
78
 Kakav je djed prema sebi, a kakav prema bliţnjima? Pokušaj odabrati

rijeĉi koje to opisuju: blag, strog, dobronamjeran, grub, ljutit, njeţan...
 Kako je djedovo okruţenje prihvatalo njegovu narav? Šta su njegovi bliţnji
osjećali prema njemu?
 Koja su osjećanja obuzela djedove bliţnje kada su se suoĉili s njegovom
smrću? Šta o tome saznaješ iz sljedećeg odlomka: „Djed je tako srastao nama
uz dušu i oko da nijesmo ni pomisliti mogli da bi on ikad umro; nama je uza nj
tako bilo kao da će navijek ţivjeti. Kad prvi put ĉusmo: umro nam djed! –
zazujaše nam te rijeĉi tako ĉudno u ušima da smo u prvi ĉas ostali bez bola i
bez suza...“?
 Šta pisac osjeća prema svome djedu? PronaĊi reĉenice koje potkrepljuju tvoje
mišljenje.
 Kojim je „malim stvarima“ djed ispunjavao svoj ţivot? U kojim je malim
stvarima bio
 „velik“?
 U tekstu je djedov lik osvijetljen na više naĉina. Dat je njegov vanjski izgled,
unutrašnji/psihološke osobine, govorna karakterizacija, osvijetljen je i kroz
svoje postupke i ponašanja.
Vanjski izgled: Kao srebro bijela kosa, nije mogla još bjeljom postati, naborano ĉelo,
lice sa plavim i crvenkastim piknjicama, jednako lice bilo je ljeti i zimi jednako, lice
kao iz kamena isklesano, uvijek isti hod, i govor ostao mu isti, bijelo obuĉen, ĉinilo bi
nam se da ţmiravim oĉima sanja, dareţljiv...
Unutarnje/psihološke osobine: Ţivio je kao sat, dobro poznaje prirodu (On je vidio
prvu grlicu i ĉuo prvog slavuja), pametan, djed se znao svaĉijoj ćudi prilagoditi,
svakome djed hoće po volji uĉiniti, poštovan, radi bez prigovora, ne voli lijenost, ne
radi teške poslove...
Govorna karakterizacija: dodao bi sveĉanim glasom, govor ostao mu isti, nekad
stog a nekad umilan i njeţan.
Koje smo djedove osobine upoznali kroz njegove postupke?
 Paţljivo pogledaj vremenski slijed dogaĊaja. Iz kojeg vremena pisac poĉinje
svoju priĉu? U kojem vremenu se priĉa nastavlja? Odredi vrijeme dogaĊaja:
- djedova smrt
- djedova kuća, opis posjeta djedu
- djedovo poznavanje prirode i gostoprimstvo
- djedov odnos prema pravdi
- djedov odnos prema radu
- djedovi savjeti
- djedove priĉe
- djedova pomoć drugima
- djed na sajmu, njegova dareţljivost
- djedu nije teško umrijeti
- djedova smrt
Kako se zove takav slijed dogaĊaja?
Slijed priĉanja dogaĊaja/doţivljaja:

Već smo nauĉili da kada se u knjiţevnom djelu prate dogaĊaji onim slijedom kako su
se oni i zbivali - govorimo o vremenskom (hronološkom) slijedu kazivanja.
79
Kada pisac prekida hronološki (vremenski) slijed dogaĊaja i vraća se unatrag, na

dogaĊaje koji su se zbili u prošlosti, rijeĉ je o retrospektivnom slijedu dogaĊaja.
Stvaralaĉki rad
 Opišite neku osobu iz svoje obitelji: kako izgleda, kako ţivi, kako se odnosi
prema svome okruţenju, a kako ga to okruţenje doţivljava...
 PronaĊi u pripovijeci i u Dnevnik ĉitanja napiši karakteristiĉne reĉenice opisa
djedovog:
- vanjskog portreta (fiziĉkog izgleda)
- unutarnjeg portreta (moralno- etiĉkih osobina)
O knjiţevniku...
Josip Kozarac
Josip Kozarac (1858 - 1906.) hrvatski je novelist, romanopisac, pjesnik. Osnovnu

školu i gimnaziju je završio u Vinkovcima, a fakultet šumarstva u Beĉu. Prije fakulteta
ţivio je dosta slobodan i neobuzdan ţivot. Puno je vremena provodio u prirodi,
jednostavno promatrajući ţivot koji se odvijao oko njega. Svoj spisateljski dar razvio
je pišući poeziju, a kasnije je svoj talenat pronašao u pisanju proze. Bio je pisac
oštrih zapaţanja i jednostavnih misli. Pisao je djela koja su se u opisivanju slavonske
sredine najĉešće temeljila na stvarnim dogaĊajima. Djela su mu: „Zmija“, „Priĉe djeda
Nike“, „Moj djed“, „Biser-Kata“, „Slavonska šuma“, „Mrtvi kapitali“, „MeĊu svjetlom i
tminom“ itd.
Sinteza:
Kada se u knjiţevnom djelu prate dogaĊaji onim slijedom kako su se oni i zbivali -
govorimo o vremenskom (hronološkom) slijedu kazivanja. Kada pisac prekida
hronološki (vremenski) slijed dogaĊaja i vraća se unatrag, na dogaĊaje koji su se
zbili u prošlosti, rijeĉ je o retrospektivnom slijedu dogaĊaja
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Saznaj više o Josipu Kozarcu na internet stranicama:

http://www.lipovljani.hr/Default.aspx?tabid=88
http://www.sumari.hr/kozarac/
80
18
Vesna Parun: KAD SUNCE UMIVA OĈI
Nastavna jedinica: Vesna Parun: KAD SUNCE UMIVA OĈI

ljubavi prema prirodi, domovini rijeĉju, zvukom, razvijanje sposobnosti za
prepoznavanje ljepote i vrijednosti u knjiţevnom djelu,
Obrazovni: umjetniĉka lirska pjesma, oda, himna, motivi, osjećanje u pjesmi,

lirske slike, strofa, stilske figure, upoznavanje sa elementima izraţajnog ĉitanja
pjesme, strofa, stih (katren), ukrštena rima, uoĉavanje i imenovanje pojedinosti
u pjesmi, uoĉavanje i doţivljavanje ljepote pjesniĉkog jezika, uoĉavanje
ţanrovskih i strukturnih osobenosti ode i himne, bogatstvo izraza

izlaganja i razgovora, heuristiĉka metoda, metoda ĉitanja i pisanja

ilustracija teksta iz Ĉitanke 8, grafoskop, kasetofon i audiozapis romanse
Tematska korelacija
MeĊupredmetna: muziĉka kultura, informatika
 Proĉitajte stihove „Ode radosti“, njemaĉkog pjesnika Friedricha Schillera, uz

završni stavak Beethovenove „Devete simfonije“. U njoj pjesnik slavi ideal
81
bratstva i ujedinjenosti ĉovjeĉanstva. Skladatelj Ludwig van Beethoven ju je

uvrstio u završni stavak svoje Devete simfonije, te je tako postala naroĉito
poznata.
Radost iskro sve ljepote, Kćeri iz Elizija,

Opojna ti moć krasote, Uzvišena misija.
Tvoje snove veţu niti što nastavi moda zla,
Svi će ljudi braća biti, Krilo tvoje spajat' zna.
Komu bješe sklona sreća Biti drugu vjeran drug,
Tomu sreća još je veća Primit' u svoj topli krug
Ma i samo jedno biće Koje svojim smije zvat',
A tko nema takvo biće plaĉuć' skrit' se mora znat'.
 Prema kome pjesnik iskazuje divljenje u ovim stihovima?
„O ĉuda! Kol'ko je mnogo krasnih bića

Ovdje! Kako je lijep taj ljudski rod!
O hrabri novi svijete koji imaš
Baš takve ljude!” (Shakespeare)
Glavni dio sata:

Najava teksta: Vesna Parun: KAD SUNCE UMIVA OĈI


burkati - ĉiniti nemirnim, uzbuĊivati
krijes - velika vatra na otvorenom prostoru
krijesiti - iskriti
kormilo - naprava za upravljanje brodom
Interpretacija
82
 Pjesnikinja pjesmu zapoĉinje jednom kontrasnom slikom u koju smiješta dva

suprotstavljena motiva. Proĉitajte prve stihove i kaţite po ĉemu su
suprotstavljeni motiv sunca i motiv hladnog i tamnog rova:
„Kad sunce umiva oĉi visoko u planini,

U tvome rovu hlad je, i tama ko u grobu...“?
 Ova pjesma slavi ĉovjeka i njegovo djelo. Ona je oda ĉovjeku. Koje ĉovjekove
mogućnosti pjesma istiĉe/slavi? Potkrijepi svoje mišljenje stihovima iz pjesme.
 Da li je ĉovjeku dovoljna snaga za ostvarenje njegovih ciljeva? Šta ti o tome
govore sljedeći stihovi:
„Bez tebe toĉak spava i vrpca miruje,

Niti huĉi ţrvanj, niti hljeb miriše,
Ni oganj se ne krijesi, nit ima ko da kuje,
Nit zemlja u krilu blago ţetve njiše.“?
 Koje osobine ĉovjek mora posjedovati? Šta ti o tome govori ova misao:
"Nakon dugog razmišljanja došao sam do uvjerenja da će ĉovjek koji ima
dubok cilj taj cilj i ostvariti, te da se ništa ne moţe suprotstaviti volji koja je
spremna za njegovo ostvarenje poloţiti ĉak i ţivot." (Benjamin Disraeli)?
 Ton pjesme je ozbiljan i sveĉan, kako i priliĉi odi. Šta provijava iz te

ozbiljnosti? Kakva je ozbiljna zadaća pripala ĉovjeku? Šta o tome saznaješ iz
završnih stihova pjesme:
„Ti bdiš kroz pomrĉine i strepiš kroz oluje,
I svijet je tvoje djelo; ti sam se nad njim znojiš.“?
 Navedi stilska izraţajna sredstva kojim je pjesnikinja osjećajno, lirski kazala

da je u svemu što vidimo oko sebe, svuda gdje buja ţivot, ugraĊen ĉovjekov
stvaralaĉki rad.
Kojim je stihom pjesma napisana?
Kako zovemo strofe od ĉetiri stiha?
Istraţi rimu.
„I gdje se dimi grad, i mostovi gdje bruje, A
Gdje brod valove sijeĉe, ti na kormilu stojiš, B
Ti bdiš kroz pomrĉine i strepiš kroz oluje, A
I svijet je tvoje djelo; ti sam se nad njim znojiš.“ B
Primijetio/la si da se rimuju 1. i 3. stih i 2. i 4. stih.

Shematski bismo ovakvu rimu mogli prikazati i ovako ABAB.
Ovakva rima se zove UKRŠTENA rima.
 Kako ona utiĉe na ritmiĉku organizaciju pjesme?
Oda je sveĉana pjesma posvećena zasluţnim osobama, znaĉajnim dogaĊajima i

temama kao što su ljubav, domovina i sl. UgoĊaj ode je uvijek sveĉan, ozbiljan i
naglašen. Ĉesti je pjesniĉki oblik u svim vremenima.
83
Grĉki liriĉar Pindar u svojim odama veliĉao je pobjednike na olimpijskim igrama a

rimski pjesnik Horacije ode je posvećivao ljubavi.
UKRŠTENA rima podrazumijeva rimovanje 1. i 3. i 2. i 4. stiha.
Stvaralaĉki rad
 Koje osobine posjeduje bosanski ĉovjek? Kako naš poznati pisac Branko
Ćopić doţivljava duh bosanskog ĉovjeka u sljedećim stihovima:
„I duh rudarski s punom paradom:

S pijukom, lampom i dugom bradom,
U kristal kucka, kamenje para,
Kroz Bosnu traţi rudišta stara,
Pod zemljom brdo gvozdeno buši,
Uz vreli izvor obojke suši.“ (Branko Ćopić: „Bosna“)?
 Uoĉi sliĉnosti i razlike izmeĊu ode i himne.
Himna proljeću
Nage noge proljeća jure

Po zori ţivota,
Nage noge proljeća prolaze kao vjetar,
One su prvi cvjetovi što miris daju zelenilu
I nabujalo vrelo našega ţivota.
II
Zemlja je pehar srebrni

Napunjen opojnim pićem.
III
Ljudi piju sok u proljeće

Da bi se njime opili,
Da bi plesali i pjevali pjesme.
IV
Ne recite im da su prestupili granicu

Ako se predadu ludosti...oni plešu
I luduju proljećem opijeni.
Pa zar je prestup srljati u ludost?

Oni su tako sretni! Umijte,
84
Umijte noge proljeću ţivota!
VI
Ĉak i ţuborenja tiha i tajnovita

Odjekuju bistrim nebom.
Ĉak i odjeci smijeha
Postaju tihi kao suze.
VII
Bijele ruke i bijele noge!

Pjesme vjetra trepere i odzvanjaju svjeţe.
Oh, sve je, sve je dopušteno jer je proljeće došlo.
I sami prestupi vrijedni su zavisti
U proljeće ţivota!
Shungetsu Ikuta
 Kojim pjesniĉkim slikama je predoĉeno proljeće u pjesmi?

 Kojim osjećanjima i raspoloţenjima je pjesma proţeta?
Pjesma je spjevana proljeću. Lirski subjekt poziva ljude na zajedniĉku sveĉanost u
ĉast proljeća jer s proljećem se raĊa novi ţivot.
 U mnogim krajevima, sredinama ljudi obiljeţavaju poĉetak proljeća
sveĉanostima, radnim akcijama koje imaju sveĉan karakter.
Kakvim tonom lirski subjekt pjeva o proljeću?
 Pjesma nosi naziv Himna proljeću.

Podsjetimo se:
Himna je lirska pjesma posvećenu nekomu ili neĉemu što ĉovjek smatra vrijednim
najvećeg poštovanja, divljenja ili oboţavanja. Himna je puna zanosa, ushita,
sveĉanog raspoloţenja, teţi uzvišenom tonu koji se izraţava sveĉanim, polaganim
ritmom, a njezin sklop motiva sastoji se uglavnom u nabrajanju i potenciranju osobina
onoga kome je himna posvećena (zemlji, domovini, Bogu, prirodi...).
 Napiši i ti svoju Himnu proljeću.
O knjiţevnici...
Vesna Parun
Vesna Parun je roĊena 1922. godine na otoku Zlarinu kod Šibenika. Studirala je u
Zagrebu, a već 1945. godine objavljuje prve zbirke pjesama. Ova savremena
85
hrvatska pjesnikinja pored lirskih pjesama piše i drame, te poeziju za djecu. Tematski
je vezana za pejzaţe, domovinu, za ĉovjeka uopšte. Osnovne odlike njene lirike su
osjeĉajnost, ljepota izraza i metaforiĉnost. Poznate su joj zbirke pjesama za odrasle
su: „Vidrama vjerna“, „Zore i vihori“, „Crna maslina“, „Bila sam djeĉak“. Za djecu je
objavila više pjesniĉkih zbirki. Zbirka „Maĉak Dţingiskan i Miki Trasi“ pretvorena je u
djeĉiji igrokaz i prikazuje se kao mjuzikl. Uspješne su i ostale djeĉije zbirke: „Tuga i
radost šume“, „Zec mudrijan“, „Kornjaĉin oklop“ itd.
Sinteza:
Oda je sveĉana pjesma posvećena zasluţnim osobama, znaĉajnim dogaĊajima i

temama kao što su ljubav, domovina i sl. UgoĊaj ode je uvijek sveĉan, ozbiljan i
naglašen. Ĉesti je pjesniĉki oblik u svim vremenima.
Himna je lirska pjesma posvećenu nekomu ili neĉemu što ĉovjek smatra vrijednim
najvećeg poštovanja, divljenja ili oboţavanja. Himna je puna zanosa, ushita,
sveĉanog raspoloţenja, teţi uzvišenom tonu koji se izraţava sveĉanim, polaganim
ritmom, a njezin sklop motiva sastoji se uglavnom u nabrajanju i potenciranju osobina
onoga kome je himna posvećena (zemlji, domovini, Bogu, prirodi...).
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o...
 Jednu pjesmu posvećenu proljeću i ĉovjeku, moţeš poslušati na sljedećoj

internet stranici:
http://vijesti.gorila.hr/gorilopedija/lifestyle/glazba/crvena_jabuka_nekako_s_pro
ljeca2
86
19
Ernest Hemingvej: Starac i more
Nastavna jedinica: Ernest Hemingvej: Starac i more

spontano doţivljavanje pisane rijeĉi, razvijanje ljubavi prema ĉovjeku i empatije
prema ljudskoj patnji, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgraĊivanje
pozitivnih osobina liĉnosti,

proznog djela (tema, fabula, likovi), tema i ideja, karakterizacija glavnog lika,
elementi izraţajnog ĉitanja, uoĉavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci,
naracija, deskripcija, monolozi



ilustracija teksta iz Ĉitanke 8,
Tematska korelacija
MeĊupredmetna: informatika,
87
 Prokomentiraj ovu misao:

"Ali ĉovjek nije stvoren za poraze (...) Ĉovjek moţe biti uništen, ali ne i pobijeĊen."
(Starac i more)
Glavni dio sata:

Najava teksta: Ernest Hemingvej: Starac i more

Šta je u središtu zbivanja ove priĉe? U središtu zbivanja ove priĉe je lov i ulov velike
ribe sabljarke, borba s njom i ribama grabeţljivicama, ali i portret starca Santiaga.
Pisac osvjetljava njegov fiziĉki izgled, njegova unutarnja preţivljavanja, njegovu
upornost/ustrajnost i ogromno ţivotno iskustvo.
brazgotina - trag na koţi koji je ostao nakon zarasle rane

oĉenaš - molitva hrišćana – kršćana koja poĉinje rijeĉima: Oĉe naš
zdravomarija - molitva hrišćana – kršćana
pobijesniti - razbijesniti, uĉiniti nešto bijesnim
pramac - prednji dio broda ili ĉamca, kljun, krma
otpoĉinuti - Poĉinuti, odmoriti se, otići na poĉinak, leći
pasatni - stalni niski (pri)morski vjetrovi
jard – (engl. Yard) jedinica za duţinu (0,9144 metara)
ustavice - manje brane
harpun - oruĊe sliĉno koplju, nazubljeno s dva ili tri šiljka na vrhu, koje se
upotrebljava u lovu na velike ribe
Interpretacija
 Iz ĉovjekova ţivotnog iskustva izvire i njegova mudrost, njeţnost, odluĉnost i
nepokolebljiva vjera u sreću i uspjeh.
 Kako ovaj odlomak svjedoĉi o ĉovjekovoj ustrajnosti?
88
 Koliko se na Santiaga moţe odnositi ova misao o ĉovjekovoj ustrajnosti:

„Ustrajnost je kad devetnaest puta doţivite neuspjeh, a onda dvadeseti put
uspijete.“ (Andrews)
 Kako je povremene neuspjehe u savladavanju ribe doţivljavao starac? Šta
vam o tome govori ovaj odlomak:
„Ne smijem iznevjeriti sama sebe, pa da umrem kraj ovakve ribe“, reĉe. „Boţe,
pomozi mi da izdrţim, kad sam je već tako lijepo priveo. Izmolit ću ti stotinu
oĉenaša i stotinu zdravomarija. Ali ih sada ne mogu moliti! Uzmi, kao da sam
ih već izmolio“, pomisli. „Izmolit ću ih kasnije.“?
 Ko je neprijatelj starcu Santiagu? Kakvu on snagu posjeduje? Da li ju je starac

oĉekivao?
 Ako prihvatimo ideju da riba simbolizira snagu prirode, a starac snagu ĉovjeka
u ovladavanju prirodom, šta je ĉovjeku još neophodno u borbi sa silama
prirode?
 Za Santiaga je riba neprijatelj ĉijoj se snazi i ljepoti divi. On s njom priĉa kao
sa ljudskim bićem. Prokomentirajte sljedeće njegove rijeĉi: „Ribo, uništit ćeš
me“, reĉe u sebi starac. „Ali, imaš pravo. Nikad nisam vidio većeg, ljepšeg,
mirnijeg ili plemenitijeg stvora od tebe sestro. DoĊi i ubij me! Svejedno mi je,
tko će ubiti koga.“
 Starac posjeduje brojne osobine koje ga ĉine uistinu velikim: hrabrost,

izdrţljivost, domišljatost, upornost, uvaţavanje protivnika, suosjećanje s
patnjom drugih... Koju od starĉevih osobina prepoznajete u sljedećem
odlomku:
„Izgleda, da ti se muti u glavi, starĉe“, pomisli. „Ne daj da ti se muti. Ne daj se i

podnesi sve kao ĉovjek. Ili kao riba“, pomisli.
 PronaĊite u priĉi za svaku od nabrojanih straĉevih osobina odgovarajući

odlomak.
 Starac je savladao ribu koja je bila fiziĉki jaĉa. Kakvu snagu je on posjedovao?
 Santiago vodi dvostruku borbu: jednu sa fiziĉki jaĉom ribom i drugu sa samim
sobom, svojim tjelesnim slabostima koje mora savladati da bi savladao ribu.
Izdvoji odlomke u kojima je prikazana njegova borba sa samim sobom, borba sa
tijelom koje ga izdaje.
 PronaĊi u odlomku Santiagove unutarnje monologe, Santiagov razgovor sa

samim sobom. Kako starac hrabri samog sebe?
„Ne bih mogao izdrţati još mnogo krugova. No, moraš, reĉe sam sebi. Dobar si,
dobar!“
„Ne daj da ti se muti. Ne daj se i podnesi sve kao ĉovjek. Ili kao riba“, pomisli.
89
 Objasni zašto Santiago glasno razgovara sam sa sobom, zašto hrabri svoje ruke,
noge, zašto razgovara s ribom.
Izdvoj odgovor/e za koje smatraš da su ispravni:
1. nije ni svjestan svog glasnog govora zbog uzbuĊenja
2. jer je ljut
3. jer ţeli da ostane budan
4. jer mu nedostaje društvo
5. jer je navikao da priĉa sam zbog staraĉke usamljenosti
6. jer tako stiĉe samopouzdanje
7. jer je s njim riba koju smatra nekim ko je ravan njemu,
ljudskim bićem.
 Ispriĉaj fabulu ovog odlomka. Posebno se zadrţi na Santiagovoj borbi sa
ogromnom ribom.
Kakva je fabula:
a) opširna, sa puno dogaĊaja
b) uţa, sa puno opisa, monologa
Šta je tema ovog odlomka? A šta ideja? U ĉemu leţi ĉovjekova snaga?
 Naslov romana ima simboliĉno znaĉenje: Starac i more. Kako ga moţemo dovesti
u vezu sa sintagmama „ĉovjek i ţivot“ ili „ĉovjek i priroda“?
Saznaj više o ...
 Šta ţanrovski predstavlja ova proza? Novelu, pripovijetku ili roman? Ako djelo
posmatramo sa kvantitativnog stanovišta, ovo je kratka proza, manja je od
stotinjak stranica. Po tome je ovo duţa novela kao što postoje i duţe
pripovijetke.“Starac i more“ ima osobine novele: nema sloţenu radnju ni fabulu,
priĉa je mirna, bez zapleta, malo je narativnih elemenata, malo je opisa,
preovladavaju unutrašnji monolozi i opis Santiagovog psihološkog stanja. Dijalozi
su oskudni, monolozi ĉešći i vrlo jaki. Nabrojane osobenosti odvajaju ovu novelu
od pripovijetke koja ima zanimljivu, dinamiĉnu radnju s više likova, više dijaloga i
deskripcije. Navedene osobenosti vaţe i za psihološki roman koji se ĉesto naziva
poetski ili lirski roman. Ipak najĉešće je svrstavanje ovog djela u kratki savremeni
roman s obzirom da je radnja ĉvrsto organizirana, bez mnogo likova i epizoda,
likovi i obrati djeluju snaţno, tako da se s malo teksta postiţe snaţan dojam.
Nema epske opširnosti, postoji jedinstvo radnje, likova i raspoloţenja, duboko
zalazi u ljudske karaktere i probleme te njihov odnos prema ţivotu. Kako god da
ţanrovski odredimo ovo djelo, nesporno je jedno: to je snaţna umjetniĉka proza,
duboko psihološka, jednostavna a znaĉenjski bogata.
O knjiţevniku...
90
Ernest Miller Hemingway/Ernest Miler Hemingvej (1899

– 1961.) je poznati ameriĉki pripovjedaĉ i novinar ovog stoljeća. Bio je pripadnik
pariškog udruţenja izgnanika dvadesetih godina dvadesetog veka, i jedan od
veterana Prvog svetskog rata, koji su kasnije bili poznati kao „izgubljena generacija“.
Poznat je po posebnom naĉinu pisanja koji karakterizira škrtost na rijeĉima. Mnogi
njegovi romani se danas smatraju klasiĉnim djelima ameriĉke knjiţevnosti. Dobio je
Pulicerovu nagradu za svoj roman „Starac i more“, kako i Nobelovu nagradu za
knjiţevnost 1954. godine. Napisao je mnoge novele i romane, a posebno se istaknuo
romanom o Prvom svjetskom ratu “Zbogom, oruţje”, romanom o španjolskome
gradanskom ratu “Kome zvono zvoni” i kratkim romanom “Starac i more”. Ostala
djela su mu: „I sunce se ponovo rada”, „Imati i nemati”, „Smrt popodne”, „Preko rijeke
i u šumu” itd.
Sinteza:
 Riba simbolizira snagu prirode, a starac snagu ĉovjeka u ovladavanju

prirodom. Za Santiaga je riba neprijatelj ĉijoj se snazi i ljepoti divi. On s njom
priĉa kao sa ljudskim bićem. Starac posjeduje brojne osobine koje ga ĉine
uistinu velikim: hrabrost, izdrţljivost, domišljatost, upornost, uvaţavanje
protivnika, suosjećanje s patnjom drugih...
Završni dio sata:

Domaća zadaća:
Stvaralaĉki rad
Prikupite što više podataka o ţivotu, zanimanju i strasti ribara (da li ţive od ribolova,
kad idu u ribolov, dokle seţe njihova upornost...) Podaci mogu biti i humoristiĉni.
Nakon što savlada ribu, starac plovi prema obali. Ali borba nije završena, on se više
ne bori s ribom, ali se bori s morem za ribu i vlastiti ţivot. Proĉitajte pripovijetku do
kraja i saznajte da li u borbi s prirodom ĉovjek moţe biti potpuni pobjednik. Napišite o
tome kraći sastav.
91
20
Scott O'Dell: OTOK PLAVIH DUPINA
Nastavna jedinica: Scott O'Dell: OTOK PLAVIH DUPINA

spontano doţivljavanje pisane rijeĉi, razvijanje ljubavi prema ţivotinjama,
razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgraĊivanje pozitivnih osobina
liĉnosti,
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaĉajki romana, osobenosti ţanra romana,

pustolovni/avanturistiĉki roman, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja
poruke, sadrţajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta,
kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), priĉanje u 1. licu,
karakterizacija glavnog lika, elementi izraţajnog ĉitanja, uoĉavanje i
imenovanje pojedinosti u odlomku, naracija, deskripcija

funkcija, izgraĊivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih
sposobnosti

Oblici jeziĉke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, grupni

ilustracija teksta iz Ĉitanke 8, grafoskop,
Tematska korelacija
MeĊupredmetna: Likovna kultura, geografija, biologija, informatika,
92
Prisjetite se i odgovorite:
 Već ste upoznali jednog Robinzona, pustolova koji je nakon brodoloma,

dvadeset i osam godina ţivio sasvim sam na nenaseljenom ostrvu kraj ameriĉke
obale, blizu usća velike rijeke Orinoko. Od lišća je pravio odjeću i obuću, od
drveća luk i strijele, a od kamena oštre noţeve, napravio je peć, sto i stolice...
ţive na udaljenim pustim ostrvima dobili ime? Na otoku je stekao i jednog odanog
prijatelja. Ko je to bio?
 Poznajete li neku ţenu koja je doţivjela sliĉnu sudbinu?
O jednoj takvoj Robinzonki govori i roman „Otok plavih dupina“ autora Scotta O'Della
iz Juţne Kalifornije, blizu ĉije se obale nalazi opisani otok koji ima oblik dupina. Njeno
ime je bilo Karana. Ţivjela je u svom selu na Otoku plavih dupina usred Pacifiĉkog
oceana. Kada je došao brod s neznancima koji su lovili vidre, mnogi pripadnici
njenog naroda su stradali, pa je pleme odluĉilo potraţiti novi otok. Karana je zbog
brata ostala na starom otoku. Izgradila je kuću, izraĊivala oruĊe, pravila odjeću,
pripitomila divljeg psa... i išĉekivala brod koji će je povesti njenom narodu. Jednoga
dana brod sa bijelim ljudima se pojavio...
Glavni dio sata:

Najava teksta
Scott O'Dell: OTOK PLAVIH DUPINA (delfina)

93
 Priĉa je ispriĉana u prvom licu (ih-form). Šta je pisac postigao ovim oblikom
pripovijedanja?

dapaĉe - štaviše
napose - posebno, zasebno, odvojeno
rt - uski istureni dio zemljišta koji se diţe u visinu
dine - vjetrom nanesene gomile pijeska u pustinji ili uz morsku obalu
halja - haljina
suĉelice - nasuprot kome, licem u lice, oĉi u oĉi, neposredno
draga - manji morski zaliv
krletka - kafez, mala ţiĉana ili pletena kutija za drţanje ptica ili drugih ţivotinja
kormoran - vrsta ptice
ţal - morska obala prekrivena sitnim kamenjem koju zapljuskuju valovi
tabor - mjesto dje na otvorenom boravi vojska, skupina istomišljenika
hrid - isturena i strma kamena gromada, stijena koja strši, hridina
misija - zadatak, poziv, poruka
kanu - ĉamac sjevernoameriĉkih Indijanaca, ĉamac, sportska disciplina
liga - savez, drštvo, zajednica
preplet - ono što je prepleteno, preplitanje
Interpretacija
 Koja osjećanja obuzimaju Karanu dok išĉekuje susret s „bijelim ljudima“? Šta
je to „steţe u grudima“?
 Iz ĉega proizilazi Karanino ushićenje ljudskim glasom? Prokomentirajte njenu
misao: „To su bili zvuci ljudskog glasa. A takvome zvuku nema ravna na
cijelome svijetu.“
 Šta je prepreka njenu komuniciranju s „bijelim ljudima“? Kako je prevazilazi?
 S koliko povjerenja Karana uspostavlja tu komunikaciju? Šta vam o tome
govori sljedeći odlomak:
„Bio je došao po vidre, ali vidri nije bilo. Zacijelo je ipak bilo još nekih koje su
pamtile Aleute, jer onog jutra nije nijedne bilo na vidiku. Znala sam kamo su
bile otišle. Bile su otišle do Visoke hridi, ali kad su mi ljudi pokazali oruţje koje
su ponijeli da bi njime ubijale vidre, zavrtjela sam glavom i pravila se da ih ne
razumijem. Pokazivali su u moje vidrino krzno, a ja sam svejedno vrtjela
glavom.“?
 Kakva osjećanja preplavljuju Karanu kada se oprašta sa svojim
otokom? Prokomentirajte ovaj njen oproštaj sa svojim domom:
„Krenuli smo ravno prema suncu. Dugo sam stajala i gledala Otkok
plavih dupina. S vida mi je posljednje išĉeznuo visoki rt. Mislila sam na
(...) malu crvenu lisicu koja bi mi uzaludno grebala po ogradi, i na svoj
kanu skriven u špilji, i na sve one sretne dane. Iz mora su izranjali
dupini i plivali ispred broda.“
94
Roman ( lingua romana-romanski jezik) je obimno epsko djelo u prozi. U romanu se

prikazuje dogaĊaj ili dogaĊaji koji najĉešće obuhvataju duţi vremenski period,
ponekad i ĉitav ţivot junaka. No ponekad, to moţe biti i kraći vremenski period.
Postoje romani koji obuhvataju i samo jedan dan.
Pustolovni/avanturistiĉki roman je roman u kojemu su u prvom planu neobiĉni,
uzbudljivi, pustolovni dogaĊaji i doţivljaji. Likovi nisu ĉudesni i nemogući, iako su
neobiĉni i posebni, skloni uzbudljivim zgodama koje se dogaĊaju na dramatiĉnim i
opasnim mjestima (dţungle, prerije, pusti otoci, civilizacijski zaostali krajevi...).
Stvaralaĉki rad
 Rad u ĉetiri grupe:
Zadaci se rade na većim papirima.
I grupa: Uporedite sredinu u kojoj se našao Robinzon Kruso i sredinu u kojoj je ţivjela
Robinzonka (Karana).
II grupa: Uporedite razloge zbog kojih su se našli usamljeni na otocima.
II grupa: S kim se vraća Robinzon a s kim se vraća Robinzonka? Gdje se vraća
Robinzon a gdje Robinzonka?
IV grupa: Nacrtajte na jednom flip ĉartu Robinzona i Robinzonku ili na otoku ili u
povratku kući. Oboje na jednoj ilustraciji. Koliko su njih dvoje skupa Robinzoni?
Prezentirajte vaše radove ostalim uĉenicima, uraĊene zadatke I, II i III grupe
zalijepite na rubove ilustracije IV grupe i okaĉite je u uĉionicu.
O knjiţevniku...
Scott O'Dell
Scott O'Dell/Skot O'Del (1898 – 1989.) roĊen je u Los Angelesu. Ţivotno iskustvo je
sabirao na putovanjima po Juţnoj Kaliforniji, volio je izuĉavati morski svijet. Prije
nego što se posvetio spisateljskoj karijeri radio je kao kamerman u Holivudu (radio
na i na filmu „Ben Hur“), bio je ranĉer, knjiţevni kolumnist... Pisao je knjige za djecu i
za doprinos djeĉijoj literaturi dobio je znaĉajne nagrade i mnoga priznanja. Najboljim
njegovim djelom smatra se njegov roman „Otok plavih dupina“, a napisao je i knjige:
„Crni biser“, „Pjevajući mjesec“ itd. Dobio je i nagradu „Hans Kristijan Andersen“ za
ţivotno djelo 1972.
Sinteza:
Pustolovni/avanturistiĉki roman je roman u kojemu su u prvom planu neobiĉni,
uzbudljivi, pustolovni dogaĊaji i doţivljaji. Likovi nisu ĉudesni i nemogući, iako su
neobiĉni i posebni, skloni uzbudljivim zgodama koje se dogaĊaju na dramatiĉnim i
opasnim mjestima (dţungle, prerije, pusti otoci, civilizacijski zaostali krajevi...).
95
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...

 Provjerite svoje poznavanje engleskog jezika tako što ćete saznati
nešto više o piscu Skotu O'Delu na sljedećoj internet stranici:
http://www.scottodell.com/moreabt.htm!
96
21
Dobriša Cesarić: OBLAK
Nastavna jedinica: Dobriša Cesarić: OBLAK

rijeĉju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u
knjiţevnom djelu
Obrazovni: umjetniĉka lirska pjesma, misaona/refleksivna pjesma, motivi,

poenta, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stih, rima, stilske figure,
upoznavanje sa elementima izraţajnog ĉitanja pjesme, uoĉavanje i imenovanje
pojedinosti u pjesmi, uoĉavanje i doţivljavanje ljepote pjesniĉkog jezika,
povezivanje pjesniĉke slike s muziĉkim izrazom, uoĉavanje ţanrovskih i
strukturnih osobenosti misaone pjesme



individualizirani

grafofolija - ilustracija teksta iz Ĉitanke 8, grafoskop
Tematska korelacija
MeĊupredmetna: likovna kultura, informatika
97
 Kako umjetnost moţe oplemeniti ţivot ĉovjekov? Odgonetnite to iz rijeĉi

jednog poznatog pisca: „Dvije su stvari koje nas ĉuvaju pred oĉajem,
samo dvije stvari: zvjezdano nebo i umjetnost.“ (Jakob Wassermann)
 Koliko ste vi spremni prepustiti se uţitku koji pruţa neko umjetniĉko
djelo?
Glavni dio sata:

Najava teksta

 Pisac Ivo Andrić je zabiljeţio: "Vrijednost ljepote je u beskrajnoj
raznolikosti vidova u kojima nam se javlja. U tome je i njena
oplemenjujuća snaga i njena najveća draţ." U kojem vidu se pojavljuje
ljepota u ovoj pjesmi?
Interpretacija
 Proĉitajte prve dvije strofe pjesme i odgonetnite koji su im glavni motivi.

U kakvom su odnosu ove dvije slike: slika oblaka „ponad grada“ i slika
ljudi ĉije su oĉi „uprte u zemne stvari“?
 Šta su to „zemne stvari“? PronaĊite stihove iz kojih to saznajemo!
 Ko moţe/ţeli, a ko ne moţe/ne ţeli vidjeti „ljepotu“? Šta nas spreĉava
da vidimo „ljepotu“?
 Ljudi ne mare za ljepotu, zaokupljeni su materijalnim vrijednostima.
Oblak je umjetnik, pjesnik, biće koje je estetski senzibilizirano za ljepotu
koju svi ljudi ne mogu vidjeti. Oblak je u pjesmi ima simboliĉnu i
alegoriĉnnu vrijednost.
„I plovio je sve ti više,
Ko da se kani dić do boga;
Vjetar visine ga je njiho,
Vjetar visine raznio ga.
 Šta nam ove slike govore o ljudskom ţivotu, ljudskim teţnjama? Na kakve
ljude podsjećaju?
98
Svako knjiţevno djelo predstavlja prikaz konkretnih ţivotnih pojava. Ali te ostvarene
slike sadrţe i dublja i šira znaĉenja koja nas upućuju na razmišljnje o ĉovjeku i
njegovom ţivotu.
Pjesma „ Oblak“ ima dvije razine znaĉenja:
1. doslovnu: ljepota oblaka koji se pojavljuje i nestaje
2. alegorijsku: oblak kao simbol izdvojenog pojedinca koji „krvari“ ljepotu, kao simbol
tragiĉne izdvojenosti i stvaralaĉke usamljenosti.
Misaona/refleksivna pjesma (lat. reflectere – obraćati, odraziti) zasnovna je na

razmišljanju lirskog subjkta koje je potaknuto doţivljajem nekog motiva. Doţivljaj se
reflektira u našim mislima, što dovodi do spoznaje neke ţivotne istine kazane
pjesniĉkim jezikom. U misaonim pjesmama naglašena je zaokupljenost ĉovjekom i
njegovim postojanjem.
Alegorija je izraţajno sredstvo kojim se na preneseni naĉin prikazuju ljudska
svojstva, stavovi o ţivotu. Nositelji alegorijskih slika su ĉesto ţivotinje, posebno u
basnama i bajkama. Alegorijama se i mi ĉesto sluţimo kada ne moţemo ili nećemo
da neke pojave kaţemi/prikaţemo otvoreno (npr. „trut do truta“...).
Stvaralaĉki rad
 Cesarićev oblak, poput kakvog pjesnika, teţi neĉemu višem, slobodnim
prostorima, izgara u ljepoti nebeskih sfera ( digao se „iznad zemnih stvari“) i
teţi dignuti se još više ( „ko da se kani dić do boga“), sve dok ga visine kojima
je teţio ne raznesu.
Uradi pismeni sastav na temu: Ţelim / ne ţelim postati oblak
O knjiţevniku...
Dobriša Cesarić
Dobriša Cesarić (1902 - 1980.) hrvatski je pjesnik roĊen u Slavonskoj Poţegi.

Djetinjstvo je proveo u Osijeku gdje je završio osnovnu školu i ĉetiri niţa razreda
gimnazije. Za vrijeme Prvog svjetskog rata dolazi u Zagreb gdje završava gimnaziju,
a poslije studira pravo i filozofiju. Poslije Drugog svjetskog rata radio je kao urednik u
izdavaĉkoj kući Zora. U knjiţevnosti se prvi put pojavljuje kao ĉetrnaestogodišnjak, a
za prvu zbirku pjesama „Lirika“ dobio je nagradu Jugoslavenske akademije.
SuraĊivao je u mnogim knjiţevnim ĉasopisima, objavljivao knjiţevne prikaze,
prevode s njemaĉkog, ruskog, talijanskog, bugarskog i maĊarskog jezika. Objavio je
knjige: „Lirika“, „Spasena svijetla“, „Izabrani stihovi“, „Pjesme“ itd.
99
Sinteza:
Misaona/refleksivna pjesma (lat. reflectere – obraćati, odraziti) zasnovna je na

razmišljanju lirskog subjkta koje je potaknuto doţivljajem nekog motiva. Doţivljaj se
reflektira u našim mislima, što dovodi do spoznaje neke ţivotne istine kazane
pjesniĉkim jezikom. U misaonim pjesmama naglašena je zaokupljenost ĉovjekom i
njegovim postojanjem.
Svako knjiţevno djelo predstavlja prikaz konkretnih ţivotnih pojava. Ali te ostvarene
slike sadrţe i dublja i šira znaĉenja koja nas upućuju na razmišljnje o ĉovjeku i
njegovom ţivotu.
Pjesma „ Oblak“ ima dvije razine znaĉenja:
1. doslovnu: ljepota oblaka koji se pojavljuje i nestaje
2. alegorijsku: oblak kao simbol izdvojenog pojedinca koji „krvari“ ljepotu, kao simbol
tragiĉne izdvojenosti i stvaralaĉke usamljenosti.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o
Potraţi još neke Cesarićeve pjesme na sljedećim interneskim stranicama:
... http://www.cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/dobrisa-cesaric.html
http://www.poezijaonline.info/dobrisa-cesaric-biografija/
100
22
Erih Koš: UJKA FILIP
Nastavna jedinica: Erih Koš: UJKA FILIP

patnji, razumijevanje normi ljudskog ponašanja (u ratnim okolnostima),
izgraĊivanje pozitivnih osobina liĉnosti, razvijanje ljubavi prema porodici

sadrţajna analiza, prostorna i vremenska lokalizacija teksta, kompozicija
proznog djela (tema, fabula, likovi), karakterizacija glavnog lika, portret,
elementi izraţajnog ĉitanja, uoĉavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci,
naracija, deskripcija, dijalozi, monolozi


usmenog izlaganja i razgovora, heuristiĉka metoda, metoda ĉitanja i pisanja

Tematska korelacija
MeĊupredmetna: historija, informatika
101
 Šta je za vas moralno postupanje?
"O moralu znam samo toliko da je moralno ono poslije ĉega se dobro
osjećate, a nemoralno ono poslije ĉega se osjećate loše." (Ernest
Hemingway)
Glavni dio sata:

Najava teksta: Erih Koš: UJKA FILIP

U priĉu nas uvodi lik ujka Filipa koji pokazuje ushićenje sretnim okolnostima koje su
omogućile da preţivi rat. Kako to pokazuje?
cepteti - drhtati, podrhtavati

otoman - mekani leţaj bez naslona
oveštali - star, pohaban
etaţera - polica, stakleni ormar sa više pregrada za stakleno posuĊe ili knige
pianino - vrsta klavira kod kojeg su ţice napete uspravno
naftalin - tvrda tvar, bijele boje i jakog mirisa, štiti krzna i vunene predmete od
insekata
tor - ograĊen prostor u koji se zatavaraju ovce
moriti - uništavati, muĉiti
tunjav - spleten, nesnalaţljiv, koji sporo shvaća, tupoglav
prosektura - ustanova pri velikim bolnicama za praktiĉno rješavanja zadataka iz
podruĉja patološke anatomije, u kojem se obavaljaju seciranja i bekteriološka
ispitivanja
lešinar - preneseno onaj koji koristi tuĊu nesreću za svoju korist, koji gazi preko
leševa
reza - zatvaraĉ za vrata, zapor, zasun, ereza
Interpretacija
 Koje svoje osobine naglašava ujka Filip, a šta o njemu saznajete iz govora
pripovjedaĉa:
102
„Kao i uvek, mislio je prvo na sebe, samo na sebe a onda se tek setio da i
nekog drugog ima u sobi.“?
 Kakve emocije u vama izaziva njegovo ushićenje?
 Kako nam je pripovjedaĉ doĉarao sobu ujka Filipa? Potraţite taj opis i kaţite
koliko vam ovaj opis enterijera govori o osobnosti ujka Filipa.
 Najveći dio pripovijetke je ispriĉan u formi monologa. Kako ova forma
doprinosi razotkrivanju karaktera ujka Filipa? Šta iz njegova govora saznajemo
o njegovim stavovima, osobinama?
 Naš pjesnik Abdulah Sidran ovako pjeva o ratu:

„rat je veliko zlo, koje hoda
u kuću doĊe, u dušu uĊe
i kuću i dušu uzme“
(Abdulah Sidran: Sarajevski tabut)
PronaĊite u ovim stihovima poveznicu s ratnim iskustvom ujka Filipa. On je spasio
svoj ţivot, a šta je tom prilikom izgubio?
 Šta o tome saznajete iz sljedećeg odlomka u priĉi:
„Štefi im je pokazala moje ordenje iz prvog rata, a i sva odlikovanja svoga oca, kojih
je imala celu gomilu. Upisala se opet u dobrovoljne bolniĉarke, nosila je i kukasti krst
na rukavu, na kući je isticala zastavu, pozivala oficire na veĉeru, a ja sam sa posla
odlazio pravo kući, manji od makova zrna, i bez velike potrebe da bih izlazio na ulicu.
Štefi je dokazala da sam se sa njom venĉao u crkvi - katolik dakle - a tvrdili smo da
nije mati bila Nemica. Prevario sam ih. Prevario svinje jedne! Morao sam da se
poniţavam, da laţem i da varam, straha sam se nagutao, al eto me ţiva sa glavom i
ramenima.“?
Kakva se osjećanja „miješaju“ u ovom monologu ujka Filipa?
 Pisac portret ujka Filipa upotpunjuje kroz njegov odnos prema Štefi. Šta iz tog
odnosa saznajemo o ujka Filipu?
 Marchand, jedan lik i filma „Niĉija zemlja“ Danisa Tanovića, veli:
„Neutralnost ne postoji pred licem ubojstva. Ne pokušavati sprijeĉiti ga znaĉi
birati stranu.“ Danis Tanović u jednom intervjuu ovu izjavu komentira rijeĉima:
„Budući da moramo birati stranu, trebamo izabrati onu pravu. Zbog toga
moramo biti etiĉni...“
Kako ujka Filip „bira stranu“? Da li je njegovo postupanje moralno? Obrazloţite

svoj stav.
 Razmislite kako će ujka Filipov „odabir strane“ uticati na njegov budući ţivot?
Prokomentirajte njegov završni monolog u priĉi: „Ostao sam ţiv, ostao je ţiv
tvoj ujka Filip, ali šta mu vredi kad su svi ostali mrtvi, kad ostalih više nema. Sa
kime sada da se druţi? Ko će moći da ga razume?“
 Dio priĉe je ispriĉan retrospektivno. PronaĊite taj odlomak i kaţite šta se
naglašava retrospekcijom.
 Šta oslikavaju enterijeri? Kakav dojam ostavlja u nama soba u kojoj se ujka
nalazi?
 U kakvom odnosu su enterijer i portret ujka Filipa?
Šta simbolizira posljednja reĉenica: „I navrati“, a Štefi je bez reći zatvorila vrata i ĉulo
se kako je iznutra namakla rezu.
103
 Prepoznaj osnovnu ideju teksta.
Stvaralaĉki rad
Moral se, kao skup nepisanih pravila i obiĉaja koji u odnosima meĊu ljudima
prosuĊuju šta je dobro, a šta zlo, oslanja na svijest i savjest pojedinca. Kao odgovor
na nemoralno ponašanje javljaju se griţnja savjesti, prijekor i prijezir okoline...
Podijelite svoja saznanja o moralnom postupanju s drugovima/drugaricama iz
razreda. Povedite raspravu na temu: Najvaţnija ljudska teţnja je teţnja za
moralnošću.
O knjiţevniku...
Erih Koš
Erih Koš (1913 – 2010.) je pripovjedaĉ, romansijer, esejist i kritiĉar. Rodio se u

Sarajevu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a potom je studirao pravne nauke
na Pravnom Fakultetu u Beogradu. Poslije završenih studija radi kao pravnik u
Sarajevu i Beogradu. U knjiţevnosti se javio pred Drugi svjetski rat esejima i
kritikama, ali će se kasnije više baviti romanom i pripovjetkom. Bavio se
prevoĊenjem. Djela su mu: „U vatri“, „Tri hronike“, „Zapisi o malim ljudima“,
„Kruševaĉki knez“, „Vreme ratno“ itd.
Sinteza:
 U priĉu nas uvodi lik ujka Filipa koji pokazuje ushićenje sretnim okolnostima
koje su omogućile da preţivi rat. Najveći dio pripovijetke je ispriĉan u formi
monologa.
 Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Obavijesti se opširnije o Erihu Košu na internet adresi: http://sr.wikipedia.org/Erih Koš
104
23
Antun Gustav Matoš: NOTTURNO
Nastavna jedinica: Antun Gustav Matoš: NOTTURNO

prirode rijeĉju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i
Obrazovni: umjetniĉka lirska pjesma, pejzaţna pjesma, motivi, osjećanje u

pjesmi, lirske slike, strofa (katren), stih, rima, stilske figure, upoznavanje sa
elementima izraţajnog ĉitanja pjesme, uoĉavanje i imenovanje pojedinosti u
pjesmi, uoĉavanje i doţivljavanje ljepote pjesniĉkog jezika, povezivanje
pjesniĉke slike s muziĉkim izrazom, uoĉavanje ţanrovskih i strukturnih
osobenosti lirske pjesme


Oblici jeziĉke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, rad u

grupama

grafofolija - ilustracija teksta iz Ĉitanke 8, grafoskop,
Tematska korelacija
MeĊupredmetna: muziĉka kultura, likovna kultura, informatika
105
 Zatvori oĉi i zamisli: topla ljetna noć, tišina. Samo se ĉuju zrikavci kojima put
svijetle svici. Lagani povjetarac donosi malo svjeţine s mirisom podnevne
vreline.
 Koje slike još vidiš? Šta ĉuješ? Nacrtaj svoju viziju ljetne noći.
Glavni dio sata:

Najava teksta: Antun Gustav Matoš: NOTTURNO

Kakva osjećanja i raspoloţenja pjesma budi u tebi?
mlaĉnost - mlakost, stanje, osobina ili svojstvo onoga što je mlaĉno

ćuk - vrsta ptice
netopir - šišmiš, noćni letaĉ
pir - slavlje, gozba, svadbeno veselje
vir - duboko mjesto u rijeci gdje se voda vrtloţi, vrtlog, vrelo, mjesto gdje voda izvire
bat - zvuk koji se ĉuje od vojniĉkog koraka, konjskih kopita

muk - tajac, mir, tišina
huk - hujanje ili huĉanje koje se slijeva u jedinstveni šumni slijed
Interpretacija
 Proĉitaj stihove koji predoĉavaju osnovna osjećanja i raspoloţenja u pjesmi.
 U kakvoj vezi su lirski subjekt i topla noć, puna zvukova, mirisa, treperenja?
 Ova lirska pejzaţna pjesma je izgraĊena na motivu noći. Notturno zapravo i

oznaĉava pjesniĉku tvorevinu kojom se iskazuje noćni ugoĊaj. Kako ga pjesnik
iskazuje u ovoj pjesmi?
 U pjesmi je oslikano idiliĉno ozraĉje noći kojem se prepušta lirski subjekt dok
ţivot tone u san. S kojim motivima zapoĉinje taj noćni smiraj? Potkrijepite ovu
tvrdnju stihovima iz Matoševa Notturna.
 Motivi iz prve strofe (laveţ, ćuk il' netopir, miris cvijeća, tajni pir) govore i o
stanju duše, raspoloţenju, ĉovjekovu doţivljaju svijeta. Da li oni izraţavaju
osjećaj ĉovjekove bliskosti s predmetima i zvukovima u prirodi, ili iskazuju
106
osjećaj ĉovjekove emocionalne uznemirenosti? Djeluju li ovi motivi ljupko ili

zastrašujuće? Obrazloţite svoj doţivljaj ovih stihova.
 U drugoj strofi se dodatno umiruje ton u doţivljaju ozraĉja noći:
„Sitni cvrĉak sjetno cvrĉi, jasan

Kao srebren vir;
Teške oĉi sklapaju se na san,
S neba rosi mir.“
Izdvojite motive koji doprinose ovom stišavanju.
 Matoševom Notturnu je prepoznatljivo postepeno smirivanje tonova (gradacija

zvukova), od „jakog i strasnog“ ka „jasnom“, „teškom“ i „pospanom“, do „muka“
i „sve tišeg huka“ u završnoj strofi. Ne napuštaju noć samo zvukovi. Razmislite
o postupnom „zatamnjenju“ vizuelnih slika u pjesmi. Potraţite odgovor u
posljednjoj strofi Matoševa Notturna:
„Kroz samoću, muk,

Sve je tiši huk;
Ţeljeznicu guta već daljina.“
 Šta se to gasi s gašenjem noći, gašenjem treperenja, zvukova? Kakva

osjećanja/raspoloţenja u lirskom subjektu budi ovaj smiraj:
- bol, ĉeţnju, patnju za ljepotama koje mora ostaviti
- ravnodušnost prema ritmu zbivanja u prirodi
- ushićenje drhtavom slikom ljetne noći, gašenjem ljepote dana, svjetla, kao
simbolima gašenja ţivota...?
 Obratite paţnju na strukturu pjesme. Pjesma je sastavljena od dva katrena i dvije
tercine.
Kako se zove takva pjesma?
 Koji se stihovi se rimuju u prvoj i drugoj strofi? Predstavi rimu shematski. Kako
zovemo takvu rimu?
 Obrati paţnju na sljedeći stih: “blaga svjetlost sipi sa visina”. Koji se
samoglasnici ponavljaju u stihu? Ĉemu doprinosi njihovo ponavljanje?
 Glasovna stilska figura koja nastaje ponavljanjem istih samoglasnika radi
postizanja odreĊenog zvukovnog ugoĊaja ili glasovnih efekata, zove se
asonanca.
Pejzaţna lirska pjesma opisuje krajolik/pejzaţ, prirodnu pojavu , detalj(motiv) iz

prirode istovremeno iskazujući osjećanja, raspoloţenja i misli.
Pejzaţna lirska pjesma u kojoj se predoĉuje sretan ţivot u uljepšanom obliku, miran,
bezbriţan, staloţen, zove se idila.
Notturno: (tal. notturno) ili nokturno (lat. nocturnus-noćni) je vrsta umjetniĉkog djela
(knjiţevno, muziĉko, likovno) koje prikazuje noć, noćne prizore, noćna raspoloţenja.
Asonanca je glasovna stilska figura koja nastaje ponavljanjem istih samoglasnika
radi postizanja odreĊenog zvukovnog ugoĊaja ili glasovni efekata.
Stvaralaĉki rad
107
Ljepoti pjesniĉke rijeĉi doprinose brojne stilske figure. Prepoznajte ih u pjesmi.

Rad u grupama:
I grupa: Odredi u pjesmi epitete i onomatopeje.
II grupa: Odredi u pjesmi poreĊenja ikontrast.
III grupa: Prepoznaj u pjesmi metafore i aliteraciju.
IV grupa: Prepoznaj u pjesmi opkoraĉenja, asonance i eliptiĉne reĉenice.
O knjiţevniku...
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (1873 - 1914.) hrvatski je pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i
putopisac. RoĊen je u Srijemu, u Tovarniku. 1898. godine odlazi u Ţenevu, a odatle
1899. Godine u Pariz, u kojem će ostati punih pet godina i za vrijeme toga boravka
napisati najznaĉajniji dio svoje proze. Ostavio je iza sebe dvadesetak knjiga: od
pripovijedaka, feljtona i putopisa, do pjesama, kritika i polemika. Matoševa poezija
ima snaţni peĉat domoljublja, imao je istanĉan osjećaj za jezik i njegovu
melodioznost. Djela su mu: „Iverje“, „Novo iverje“, „Ogledi“, „Vidici i putovi“, „Umorne
priĉe“, „Naši ljudi i krajevi“ itd.
Sinteza:
Pejzaţna lirska pjesma opisuje krajolik/pejzaţ, prirodnu pojavu , detalj(motiv) iz
prirode istovremeno iskazujući osjećanja, raspoloţenja i misli.
Pejzaţna lirska pjesma u kojoj se predoĉuje sretan ţivot u uljepšanom obliku, miran,
bezbriţan, staloţen, zove se idila.
Notturno: (tal. notturno) ili nokturno (lat. nocturnus-noćni) je vrsta umjetniĉkog djela
(knjiţevno, muziĉko, likovno) koje prikazuje noć, noćne prizore, noćna raspoloţenja.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...

O Matošu moţeš saznati puno više na sljedećim internet adresama:
http://www.biografije.org/matos.htm
http://dzs.ffzg.hr/html/Mato2.htm
http://knjiga-za-plazu.bloger.hr/default.aspx?id=1103532
108
24
Branko Ćopić: BAŠTA SLJEZOVE BOJE
Nastavna jedinica: Branko Ćopić: BAŠTA SLJEZOVE BOJE

istinoljubivost kao vrijednost, razumijevanje normi ljudskog ponašanja,
izgraĊivanje pozitivnih osobina liĉnosti, razvijanje ljubavi prema porodici

kazivanja, karakterizacija glavnog lika, elementi izraţajnog ĉitanja, uoĉavanje i
imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi,
humoristiĉnost proze, humoristiĉna priĉa, humorist


Oblici jeziĉke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, grupni rad,

individualizirani

Tematska korelacija
109
MeĊupredmetna: historija, informatika
Dragi moj Zijo,
(...)
Kako li smo nekada, zajedno, djeĉaĉki, lirski zaneseni, tugovali nad pjesnikom
Garsijom Lorkom i zamišljali ono proskozorje kad ga odvode, bespovratno, pustim
ulicama Granade.
Bio sam, skorih dana, i u Granadi, gledao sa brijega osunĉan kamenit labirint njenih
ulica i pitao se: na koju su ga stranu odveli? Opet si tada bio pored mene, sasvim
blizu, i ne znam ko je od nas dvojice šaputao Lorkine rijeĉi pune jeze:
“Crni su im konji, crne potkovice.”
Umnoţavaju se po svijetu crni konji i crni konjanici, noćni i dnevni vampiri, a ja sjedim
nad svojm rukopisima i priĉam o jednoj bašti sljezove boje, o dobrim starcima i
zanesenim djeĉacima. Gnjuram se u dim rata i nalazim surove bojovnike: golubljeg
srca. Prije nego što me odvedu, ţurim da ispriĉam bajku o ljudima. Njeno su mi
sjeme posijali u srce još u djetinjstvu i ono bez prestanka niĉe, cvjeta i obnavlja se.
(...)
(Knjiţevniku ZIJI DIZDAREVIĆU, ubijenom u logoru Jasenovac 1942.)
 Šta su našem piscu Branku Ćopiću „posijali u srce još u djetinjstvu“?
Glavni dio sata:

Najava teksta
Kojem periodu u odrastanju je pisac posvetio ovu priĉu?
spektar - snop raznobojnih zraka koji se stvara prelamanjem svjetlosti kroz prizmu
sljez - vrsta ljekovite biljke
prosinuti - poĉeti sjati, iznenada bljesnuti
110
ĉivit - plava boja, modar kao ĉivit, indigo

kvit - koji su izravnati u raĉunima i meĊusobnim obavezama
beĉiti se - neobiĉajeno izbuljiti oĉi, zgledati se s nekim u ĉudu
haps - hapšenje, uhićenje koga radi odvoĊenja u zatvor
uzjoguniti se - biti tvrdoglav, jogunast, zainatiti se
uzrikiti se - zagledati se
tur - zadnji dio pantalona
vajda - korist
buvara - zatvor
Interpretacija
 Zbirka priĉa “Bašta sljezove boje” sadrţi 54 kratke priĉe razdijeljene u tri cjeline. Priĉa
koju ste proĉitali pripada ciklusu pod naslovom “Jutra plavog sljeza” u kojem se pisac
posvećuje svojim uspomenama na djetinjstvo. Kojim bojama (osjećanjima) Ćopić boji
ovu uspomenu?
 Ćopić u ovoj priĉi slika jednu zgodu vezanu za djeĉaĉke dane, i u nju upliće
svoga djeda.
 Po ĉemu je zanimljiv djed Rade?
 Kako je djed Rade predstavljen u priĉi:
- opisom njegovog vanjskog izgleda, odjeće, obuće...
- opisom njegovog ponašanja
- neposrednim navoĊenjem osobina
- kroz njegove postupke i ponašanja
- kroz njegov govor
- kroz njegova razmišljanja, preţivljavanja...?
Opredijeli se za neke odgovore i potkrijepi ih primjerima.

 Šta o djedu saznajemo iz ovih njegovih reĉenica:
„A je li ti, šiškavico, ovakva i onakva, ti mi bolje od mene znaš kakav je vuk,
a?! Nije zelen? Pazi ti nje! Ja se s vucima rodio i odrastao, ĉitavog vijeka s
njima muku muĉim, a ona ti tu... Po turu bi tebe trebalo ovim štapom, pa da
se jednom nauĉiš pameti...“?
Kakav je djed Rade:

- ohol
- šaljivdţija
- tvrdoglav
- dobriĉina
- nagle naravi
- tvrdoglav
- osjećajan
- uporan...?
Potkrijepi svoje mišljenje primjerima iz teksta.
 Prepoznaj sliĉnosti izmeĊu djeĉaka Branka i djeda.
Priĉa je humoristiĉna. Ko i kako izaziva u nama smijeh? Ĉime?

Navedi primjere iz teksta. A šta te u priĉi rastuţilo?
111
 Djelo Bašta sljezove boje predstavlja neku vrstu pišĉeve biografije, Ćopić ju je
posvetio svom drugu iz djetinjstva, piscu Ziji Dizdareviću. Posveta u formi
pisma, nezaobilazna za razumijevanje djela, sadrţi i reĉenicu: «Prije nego me
odvedu, ţurim da ispriĉam zlatnu bajku o ljudima». Pod dojmom tragiĉnog
stradanja svoga prijatelja u logoru, Ćopić ţeli priĉati priĉe o «o dobrim
starcima i zanesenim djeĉacima» iz doba svog djetinjstva. Šta je bajkovito u
svijetu djetinjstva? Kakvo utoĉište pruţa svijet djetinjstva?
 Ovo je priĉa o ljudskoj dobroti u jednoj „bašti sljezove boje“. Kako ovaj prostor
kontrastira svijetu u kojim vladaju „crni konji i crni konjanici, noćni i dnevni
vampiri“?
 Ciklus priĉa „Jutra plavog sljeza“ posvećen je ranom djetinjstvu, vremenu
obiljeţenom vedrinom prvih djeĉaĉkih snova i ţudnji za nepoznatim i dalekim,
tajnovitim i bajkovitim svjetovima. PronaĊite u priĉi taj ton vedrine. Kako ga
Ćopić utkiva u sve ĉega se takne?
 Ćopić je stvorio svoj sopstveni jezik. Po ĉemu je zanimljiv jezik kojim govore
Ćopićevi junaci?
 PronaĊite/odaberite rijeĉi koje ga opisuju: svjeţ, vedar, njeţan, topao,
humoristiĉan…
Humoristiĉna priĉa (humoreska) je knjiţevno umjetniĉko djelo proţeto komiĉnim i

dosjetljivim segmentima. Efekt humoristiĉne priĉe leţi u naĉinu humora, komike i
dosjetljivosti.
Humorist je pisac sa izrazitim smislom za humor.
Stvaralaĉki rad
Dramatizirajte priĉu!
Priĉa moţe biti sastavljena od pet ĉinova.
I ĉin - uĉionica, uĉiteljica i uĉenici
II ĉin – razgovor djeĉaka Branka i djeda kod kuće
III ĉin – Djed u uĉionici (djed, uĉiteljica i uĉenici)
IV ĉin - ţandari odvode djeda
V ĉin – djedov povratak i razgovor s djeĉakom Brankom
Saznaj više o ...

Branku Ćopiću su posvećene brojne internet stranice. Neke od njih su:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Branko
http://bs.wikisource.org/wiki/Bosna
O knjiţevniku...
112
Branko Ćopić
Branko Ćopić (1915 - 1984.) pjesnik je, pripovjedaĉ, romansijer i pisac za djecu.
RoĊen je u selu Hašanima, pod Grmeĉom. Pod snaţnim utiskom ratnog djetinjstva,
Ćopić je sav svoj ţivot pretoĉio u pjesme i priĉe, tako da je zanimljiv ovaj pokušaj da
se saĉini njegova biografiju od naslova njegovih zbirki: Svoje „bosonogo djetinjstvo"
ovaj "zaneseni djeĉak" proveo je "pod Grmeĉom" "ispod zmajevih krila" u carstvu
"leptira i medvjeda" upijajući zauvijek u svoje radoznale oĉi "ţivot u magli" svojih
"planinaca" i slušajući bajke "ispod krnjeg mjeseca". "Magareće godine" školovanja u
susjednom gradiću i studije u Beogradu biće samo priprema za "surovu školu" rata
koji je banuo kao "prolom" u svijet njegove planine u kojem oduvijek i "orlovi rano
lete". Tu je uz "ognjeno raĊanje Domovine" poĉelo Ćopićevo "ratnikovo proljeće" sa
"rosom na bajonetima" i uz prasak pravog i "gluvog baruta". Odratovao je uz mladiće
kakav je bio "Nikoletina Bursać" i starĉekanje kakav je bio "Vuk Bubalo" svih sedam
ofanziva i onda u Beogradu poĉeo da ţivi "gorki med" one poslednje "osme
ofanzive". Za cijelo to vrijeme uz "bronzanu straţu" sjećanja pisao je ono što je
zapamtio oko sebe i u sebi. A zapaţao je i zapazio mnogo. (Branislav Mihajlović)
Sinteza:
Zbirka priĉa “Bašta sljezove boje” sadrţi 54 kratke priĉe razdijeljene u tri cjeline. Priĉa
koju ste proĉitali pripada ciklusu pod naslovom “Jutra plavog sljeza” u kojem se pisac
posvećuje svojim uspomenama na djetinjstvo.
Humoristiĉna priĉa (humoreska) je knjiţevno umjetniĉko djelo proţeto komiĉnim i
dosjetljivim segmentima. Efekt humoristiĉne priĉe leţi u naĉinu humora, komike i
dosjetljivosti.
Humorist je pisac sa izrazitim smislom za humor.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
113
25
Svetozar Ćorović: ŠPIJUN
Nastavna jedinica: Svetozar Ćorović: ŠPIJUN

spontano doţivljavanje pisane rijeĉi, razvijanje osjećaja za pravdu i moral,

proznog djela (tema, fabula, likovi), psihološki portret/etiĉkakara kterizacija
glavnog lika, elementi izraţajnog ĉitanja, uoĉavanje i imenovanje pojedinosti u
pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi, humoristiĉna proza

mentalnih i komunikativnih sposobnosti

digresija

Tematska korelacija
MeĊupredmetna: informatika
114
Koja je poveznica meĊu rijeĉima: uhoda, doušnik, špijun?
Glavni dio sata:

Najava teksta

 Gdje se zbiva ovaj zanimljivi dogaĊaj?
prestojnik - zanimanje, funkcija pri vlasti

uljeze – uĊe
tokorse - toboţe
cviker - vrsta naoĉala koje se drţe na nosu
peš - prednja strana kaputa
štekavica - šteka, brava
laskavo - od laskati, pretjerano koga hvaliti na naĉin kao da je posebno drag
amanet - zavjet, povjerenje
jaka - okovratnik, kragna
špijun - osoba koja tajno prikuplja razne podatke koji se mogu iskoristiti u vojne i
druge svrhe
grka – gorka
bakal - trgovac, prodavaĉ namirnica
ĉitulja - spisak
kanat – krilo prozora ili vrata
Interpretacija
 Koji osjećaji potiĉu Kostu na ovako ponizno ponašanje prema prestojniku?
Pokaţi tona primjeru iz odlomka.
 Kako se prestojnik odnosi prema Kosti? Šta skriva iza laskavih rijeĉi?
 Koje se pravi smisao krije iza prestojnikovih rijeĉi „povjerljivi ĉovjek“? Kako ih
je Kosta razumio?
 Objasni šta znaĉi pojam špijun. Koje moralne vrijednosti on iskljuĉuje? U
kakvom su odnosu prema njegovom znaĉenju rijeĉi: cinkaroš, izdajica...
 U kakvom se poloţaju zatekao Kosta pred prstojnikovim zahtjevom da mu
bude „povjerljivi ĉovjek“? Šta bi se dogodilo da je to odbio?
115
 Kako je Kosta riješio ovu nedoumicu? Okarakterizirajte njegov postupak u

mehani.
 Šta je izazvalo prestojnikovu srdţbu? Ĉime je ona motivirana?
 Kako razumijevate zadovoljstvo s kojim Kosta izgovara posljednju reĉenicu:
„Eto... beli sam te i zapitao i iskalio se – reĉe, vireći iz kanata. – A sad lijepo
odoh u havs! Zbogom!...“
 Koje moralne vrijednost pisac pripisuje Kosti?

 Humor je u temelju Ćorovićeve proze. PronaĊite mjesta u priĉi gdje se oĉituje
Ćorovićeva sklonost da se s mnogo simpatija nasmije i „malim“ i „velikim“
ljudima.
 Radnja pripovijetke je ţiva, dinamiĉna.
 Prepoznaj dinamiĉne motive. Ko su pokretaĉi radnje? Kako je ostvarena
dinamiĉnost radnje?
 Kojim motivima se radnja usporava? Prepoznaj i statiĉne motive i kaţi kojim
oblikom kazivanja su predoĉeni u ovom odlomku: „Tek pred veĉe javi se
prestojniku. Bio je razdrljen, rašĉupan, dronjav, sa uprljanim rukama i
oblaćenim nogavicama; duga, prosjeda kosa pala mu po ĉelu i pokrila sitne
vodnjikave oĉi, brkovi mu se opustili i pali po na pola otvorenim ustima, brada
mu se ovlaţila i pobijelila od pljuvaĉke.“

Psihološki portret lika nastaje njegovom psihološkom karakterizacijom. Pisac prati
i otkriva preţivljavanje u duši svog junaka, naĉine njegova razmišljanja, otkriva nam
njegove osobine i njegov karakter.
Kada pisac u knjiţevnom djelu slika lik posvećujući posebnu paţnju njegovim
moralnim osobinama, pozitivnim ili negativnim, govorimo o etiĉkoj karakterizaciji
lika.
Stvaralaĉki rad
 Ćorovićeve priĉe odišu lakoćom i jednostavnošću kazivanja. Snaţnim i
neposrednim jezikom on slika ţivot svoga vremena, otkriva ljudske naravi.
PronaĊi u priĉi „Špijun“ izraze u kojima se, prema tvom mišljenju, posebno
istiĉe Ćorovićeva vještina pripovijedanja. Objasni zašto tako misliš.
 Proĉitajte ovu Ezopovu basnu i odgonetnite kako njenu pouku moţete
povezati s priĉom „Špijun“.
Jela i kupina
Hvaleći se, govorila jela kupini: „Od tebe ni u ĉemu nema nikakve koristi, dok
se
moja korisnost oĉituje u krovovima hramova i u kućama.“ Kupina joj odvrati:
„Eh,
sirotice, sjetiš li se sjekira i pila koje te sijeku, bolje bi ti bilo da si izrasla kao
kupina, a ne kao jela.”
Bolje je siromaštvo bez straha nego bogatstvo usred neprilika i prijetnji.
 Basnu kao knjiţevnu vrstu stvorio je Ezop. Dao joj je oblik dramski
komponirane priĉice s pouĉnom poentom, koja je ĉesto dodana na
kraju u obliku posebne poruke.
 Uporedite fabulu u priĉi i basni. U ĉemu je temeljna razlika?
116
Saznaj više o ...
Saznaj više o Ĉorovićevu djelu na internet stranici:

http://www.angelfire.com/planet/prosvjetamo/svetozarcorovic.html
O knjiţevniku...
Svetozar Ćorović
 Svetozar Ćorović (1875 - 1919.) bosanskohercegovaĉki je pripovjedaĉ roĊen u

Mostaru. Najveći dio svog ţivota proveo je u rodnom gradu, a zaviĉaj je bio
njegova najveća inspiracija. Objavljivao je radove u mnogim listovima i
ĉasopisima, priĉao je priĉe iz ţivota malih, obiĉnih ljudi, od trgovaca, zanatlija,
vojnika do svećenika i bivših plemića. Objavio je desetak knjiga pripovjedaka,
skoro isto toliko romana i nekoliko drama. Vrlo je vješt pripovjedaĉ, piše lako i
brzo, njegovo je pripovijedanje jednostavno i prirodno. Djela su mu: „Majĉina
sultanija”, „Poletarke“, „Krvni mir“, „Razoreno gnijezdo“, „Iz moje domovine“,
„Stojan Mutikaša“, „Zulumćar“, „Jarani“, „Ajša“, „BrĊani“, „MeĊu svojima“ itd.
Sinteza:
Psihološki portret lika nastaje njegovom psihološkom karakterizacijom. Pisac prati i
otkriva preţivljavanje u duši svog junaka, naĉine njegova razmišljanja, otkriva nam
njegove osobine i njegov karakter.
Kada pisac u knjiţevnom djelu slika lik posvećujući posebnu paţnju njegovim
moralnim osobinama, pozitivnim ili negativnim, govorimo o etiĉkoj karakterizaciji
lika.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
117
26
ZLATA KOLARIĆ – KIŠUR: SUZE KOJIH SE STIDIM
Nastavna jedinica: ZLATA KOLARIĆ – KIŠUR: SUZE KOJIH SE STIDIM

Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaĉajki autobiografske priĉe, ţivotopis ili

autobiografija, osobenosti ţanra, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja
kompozicija proznog djela (tema i ideja, fabula, likovi), hronološki i
retrospektivani naĉin kazivanja, karakterizacija glavnog lika, uoĉavanje i
imenovanje pojedinosti u priĉi, aorist u pripovijedanju


Oblici jeziĉke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani,

rad u grupama

ilustracija teksta iz Ĉitanke 8, grafoskop
Tematska korelacija
118
Uporedite ove rijeĉi slavnog ameriĉkog knjiţevnika s narodnom poslovicom. Koje

vam je mišljenje prihvatljivije? Zašto?
„Poznajemo tek nekolicinu ljudi, a silno mnoštvo kaputa i hlaĉa. Odjenite neko
strašilo u svoje zadnje rublje, a vi stanite do njega razodjeveni – tko ne bi prvi
pozdravio strašilo?“ (Henry David Thoreau)
„Odijelo ne ĉini ĉovjeka.“ (Narodna poslovica)
Glavni dio sata:

Najava teksta: ZLATA KOLARIĆ – KIŠUR: SUZE KOJIH SE STIDIM

 Ko je, zapravo, djevojĉica iz ove priĉe?
zajamĉeno - zagarantovano
ĉahura - ljuštura, oklop
parada - sveĉana javna povorka
sveudilj - neprekidno
kalna - prljava
napirlitan - nakićen, dotjeran
tašt - ohol
senzacija - neobiĉan dogaĊaj
Interpretacija
 Knjiţevnica se sjeća jednog dogaĊaja iz svog ranog djetinjstva. Kako zovemo

priĉe koje opisuju stvarne dogaĊaje iz ţivota knjiţevnika/knjiţevnice?
 O kojem se dogaĊaju radi? Zašto se on tako duboko urezao u pamćenje
knjiţevnici – već odrasloj osobi?
 Kako razumijevate djevojĉicino ushićenje novim ţutim kaputićem?
 Proĉitajte ovaj odlomak i kaţite: Koja su osjećanja obuzela djevojĉicu kada je
svojim padom privukla neţeljenu pozornost susjeda?
„Sve bijaše uništeno! Svršena parada, radost i sreća. Ostao je samo mokri i
uprljani kaput i ja, takoreći javno osramoćena. Tuleći iz svega glasa, vraćala
sam se utuĉena kući.“
 Što je ponukalo knjiţevnicu da se prisjeti ovog, za nju kao djevojĉicu tuţnog i
pomalo sramotnog dogaĊaja?
119
 Kako je ovaj dogaĊaj promijenio knjiţevnicino gledanje na doţivljaj iz

djetinjastva? Ĉega se stidjela kao mala djevojĉica, a ĉega kao odrasla osoba?
PronaĊite odlomke iz kojih je to vidljivo.
 Jedna madagaskarska poslovica nas uĉi: "Snaţne pobijedi stid, a slabe strah."
Koga je pobijedio stid u ovoj priĉi? U ĉemi je knjiţevnicina snaga? U priznanju
„suza kojih se stidi“ ili u hrabrosti da nam to ispriĉa? Ili i u jednom i u drugom?
 Ova priĉa je knjiţevna obrada ĉinjenica iz ţivota knjiţevnice. Kako zovemo
takve priĉe?
Ţivotopis ili biografija je knjiţevno djelo u kojemu se opisuje neĉiji ţivot. Biografije
se uglavnom pišu o znaĉajnijim ljudima- umjetnicima, znanstvenicima, istraţivaĉima,
povijesnim liĉnostima. Djelo u kojemu sam autor opisuje svoj ţivot nazivamo
autobiografijom.
Stvaralaĉki rad
 A moţemo li se stidjeti smijeha? Razmisli i/ili se prisjeti vlastitog ili tuĊeg

smijeha kojeg si se zastidio/la. Napiši kraći sastav na ovu temu.
 PronaĊi u tekstu reĉenice sa prezentom, aoristom, perfektom i imperfektom.
Prepiši ih u svoju biljeţnicu.
Kojim glagolskim oblicima se postiţe ţivlja, dinamiĉnija radnja?
Kojim glagolskim vremenima se postiţe smirenost, lagan, usporen ritam?
O knjiţevnici...
Zlata Kolarić-Kišur
 Zlata Kolarić-Kišur (1894 - 1990.) je hrvatska knjiţevnica za djecu i odrasle.

Djetinstvo je provela u malom slavonskom gradiću Poţegi, a najveći dio ţivota
u Zagrebu. Za djecu je pisala pjesme, priĉe i igrokaze. Poznate su joj zbirke
pjesama za djecu “Naš veseli svijet”, “Po sunĉanim stazama”, “Ptiĉji festival” i
dr. Autorica je većeg broja knjiga za djecu, od kojih je stekla veliku popularnost
zbirka priĉa „Moja zlatna dolina“, zatim slikovnica i igrokaza, a suraĊivala je s
mnogim ĉasopisima i novinama za najmlaĊe.
Sinteza:
Ţivotopis ili biografija je knjiţevno djelo u kojemu se opisuje neĉiji ţivot. Biografije
se uglavnom pišu o znaĉajnijim ljudima- umjetnicima, znanstvenicima, istraţivaĉima,
povijesnim liĉnostima. Djelo u kojemu sam autor opisuje svoj ţivot nazivamo
autobiografijom.
120
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Više o knjiţevnici Zlati Kolaric moţeš pronaći na internet stranici: http://www.pozega-

online.com/kalendar.php?month=10&day=29
121
27
Rainer Maria Rilke: NA UGLU
Nastavna jedinica: Rainer Maria Rilke: NA UGLU

Obrazovni: umjetniĉka lirska pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike,

strofa (pentina), stih, rima, stilske figure, upoznavanje sa elementima
izraţajnog recitovanja pjesme, uoĉavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi,
uoĉavanje i doţivljavanje ljepote pjesniĉkog jezika, povezivanje pjesniĉke slike
s likovnim izrazom, uoĉavanje ţanrovskih i strukturnih osobenosti pjesme



individualizirani

ilustracija teksta iz Ĉitanke 8, grafoskop
Tematska korelacija
Oluja mozga: tematske rijeĉi: majka, zima, kesten. Smišljajte reĉenice na osnovu
ovih tematskih rijeĉi i biljeţite ih na tablu.
122
Glavni dio sata:

Najava teksta

Koji je osnovni motiv u pjesmi? Kakav ugoĊaj nagovještava?
maron – vrsta krupnog pitomog kestena

tramvaj poni – mali tramvaj, tramvaj koji vuku mali konji (poni – vrsta niskih, malih
konja)
ljeta - godine
luĉ – drvo puno smole, za potpaljivanje
Interpretacija
 Koji sporedni motivi pridonose toj atmosferi?

 Kako tom ugoĊaju pridonosi slika prostora, a kako slika starice s „radosnim“
licem „crvenim od ţara“?
 Koje/a osjećanje/a proţima/ju pjesmu:
Osjećanje njeţne ljubavi prema majci;
Osjećanje divljenja majĉinoj snazi i poţrtvovanosti;
Osjećanje zadovoljstva i ushićenje zimskim pejzaţom;
Osjećanje tuge i blagog nespokojstva što „Već dugo posao tjera stara
Toni“?
 Potkrijepi odgovor stihovima iz pjesme.
 Na koliko pjesniĉkih slika moţemo rašĉlaniti ovu pjesmu?

 Pjesma je spjevana u petostihu ili pentini. Napiši shematski rimu u svakoj
strofi. Kako zovemo ovakvu rimu?
 Prepoznaj glasovne figure u sljedećim stihovima:
„Kraj toga gleda, prati vreve bruj,“
„A od svoje krivonoge peći“
123
Pentina/petostih je strofa sastavljena od pet stihova.
Stvaralaĉki rad
 Na satu likovne kulture crteţom izrazi osnovni motiv i doţivljaj pjesme.

 Uz doţivljaje ljepote prirode i ţivota, u svojoj je poeziji izrazio i misli o
ĉovjekovu poloţaju u svijetu. Prepoznajte i obrazloţite ovu misao u pjesmi „Na
uglu“.
O knjiţevniku...
Rainer Maria Rilke
Rainer Maria Rilke/Rajner Maria Rilke (1875 - 1926.) je jedan od najpoznatijih

njemaĉkih (austrijskih) i europskih pjesnika ovog stoljeća. Studirao je istoriju
umetnosti, knjiţevnost i filozofiju u Pragu, Minhenu i Berlinu. Djetinjstvo je proveo u
Pragu, a boravio je i u Rusiji i Francuskoj, te pisao i na ruskome i francuskome. Rilke
je pjesnik snaţne slikovitosti, saţeta lirskog izraza, dotjerane i muzikalne forme. Uz
doţivljaje ljepote prirode i ţivota, u svojoj je poeziji izrazio i misli o ĉovjekovu poloţaju
u svijetu i o smrti. Osim pjesama, pisao je i pjesniĉku prozu, kritike i romane, a
istaknuo se i vrsnim pjesniĉkim prijevodima. Prevodio je s francuskog, engleskog i
italijanskog jezika. Poznatije su zbirke: „Knjiga slika“, „Devinske elegije“ i „Soneti
Orfeju“.
Sinteza:
Uz doţivljaje ljepote prirode i ţivota, u ovoj je pjesmi Rilke izrazio i misli o ĉovjekovu
poloţaju u svijetu. Pjesma je spjevana u petostihu ili pentini.
Završni dio sata:

Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Više informacija o pjesniku potraţi na internet adresi:

http://en.wikipedia.org/wiki/Rainer_Maria_Rilke
124
28
Isidora Sekulić: Pisma iz Norveške
Nastavna jedinica: Isidora Sekulić: Pisma iz Norveške
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje osobnog doţivljaja prirode

kao vrijednosti, razvijanje interesa za razliĉitost u doţivljaju, izraţavanju
doţivljaja prirode rijeĉju, razvijanje sposobnosti za uoĉavanje ljepote
Obrazovni: upoznavanje sa prijelaznim nauĉno-knjiţevnim vrstama, uoĉavanje

ţanrovskih i strukturnih osobenosti putopisa, objektivni i subjektivni elementi
u opisivanju,

komunikativnih sposobnosti, izgraĊivanje estetskih vrijednosti,

Nastavna sredstva pomagala: Ĉitanka 8, kreda, biljeţnica, olovke, grafofolija -

ilustracija teksta iz Ĉitanke 8, grafoskop, karta Evrope
Tematska korelacija
MeĊupredmetna: geografija, likovna kultura, informatika
 Uporedi tekst „Norveška“ i odlomak iz teksta „Pisma iz Norveške“ Isidore

Sekulić i uoĉi razlike. Kojem stilu pripada prvi a kojem drugi tekst?
Norveška
125
Norveška (sluţbeni naziv: Kraljevina Norveška) drţava je Nordijske regije koja

obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktiĉki
arhipelag Svalbard. Ovu zemlju površine 385.252 kvadratnih kilometara nastanjuje
oko 4,8 milijuna stanovnika. Norveška je jedna od najrjeĊe naseljenih drţava Evrope.
Najveći dio zemlje graniĉi sa Švedskom na istoku, dok najsjevernija regija graniĉi se
s Finskom na jugu i Rusijom na istoku. Krajnji jug od Danske razdvaja tjesnac
Skagerrak. Glavni grad Norveške je Oslo.
Pisma iz Norveške
„Daljine! Tu rijeĉ ne treba pred Norveţanima spomenuti. U njihovoj je zemlji sve

daleko, jer nema ljudi, jer je više no slabo nastanjenja u višim i visoko sjevernim
oblastima. Norveška je zemlja gdje se ĉezne za oblikom i glasom ĉovjeka, gdje ĉitave
pokrajine stotinama godina stoje puste, jer ne mogu da daju toliko toplote da postanu
neĉija koljevka, ni toliko hrane i odbrane da postanu nekome zaviĉaj...“
Glavni dio sata:

Najava teksta

(Oslo /Kristijanija/, krajem avgusta)
Ĉuveni vodopad Rjukanfoss

U Norveškoj
126
 Knjiţevnica nam je ispriĉala i zanimljivu priĉu ljekara kojeg je upoznala na

svome putovanju. U kojoj formi je ta priĉa ispriĉana?

varoš – gradić
protociljati se – klizati se na ledenoj stazi
domazluk – domaće ţivotinje koje se uzgajaju za potrebe domaćinstva
irvas – vrsta sjevernog jelena
rezignirano – skrušeno, pomireno sa sudbinom
Interpretacija
 Pisma iz Norveške su zanimljiva i stoga što se u njima mogu pronaći elementi

raznih knjiţevnih ţanrova: putopisa, romana, lirske proze, pripovijesti,
ispovijesti... Današnji ĉitalac, dakle, moţe ovu knjigu ĉitati i kao putopis, i kao
putopisni roman. PronaĊite u ovom odlomku elemente putopisnog romana.
 Isidora Sekulić je u jednom intervjuu izjavila: „O "Pismima iz Norveške" ima
malo da se kaţe. Mislim da je u tome putopisu najznaĉajniji stil. Gradovi se
menjaju, a što se tiĉe opisa prirode, to je verno i moţe da zainteresuje ĉitaoce
i posle sto godina. Svuda je misaonost provedena. Vidi se iz svakog retka da
se pisac pripremao briţljivo pre nego sto je pošao u tu zemlju.“
PronaĊite u odlomku misaonost o kojoj govori knjiţevnica. Potraţite je i u

ovom odlomku:
„Norveška je zemlja gdje se ĉezne za oblikom i glasom ĉovjeka, gdje ĉitave

pokrajine stotinama godina stoje puste, jer ne mogu da daju toliko toplote da
postanu neĉija koljevka, ni toliko hrane i odbrane da postanu nekome zaviĉaj.“
 Šta o ţivotu Norveţana saznajemo iz posljednjih reĉenica ovog „pisma iz

Norveške“: „Jer zima je tako duga - to je stalan refren u govoru ovih ljudi,
stalno rezignirano jadanje u zemlji gdje je od ĉovjeka do ĉovjeka pusto i
daleko.“?
Putopis je vrsta knjiţevno-znanstvene proze u kojoj se isprepliću elementi

pjesniĉkoga (umjetniĉkoga) i znanstvenoga/nauĉnoga izraţavanja. Putopisac otkriva
svoje viĊenje krajeva, zemalja, gradova, ljudi, obiĉaja, kulturnih znamenitosti,
povijesnih dogaĊaja i osoba.
U knjiţevno-znanstvene tekstove spadaju:
- putopis
127
- reportaţa
- biografija/ţivotopis
- autobiografija
- dnevnik
- esej
- memoari.
Stvaralaĉki rad
Vjerovatno ste i vi, u okviru školske ekskurzije (izleta), obilazili gradove naše lijepe
domovine.
Izaberite i opišite svoje viĊenje znamenitosti, ljudi, obiĉaja, povijesnih dogaĊaja..., s
nekog od tih putovanja.
O knjiţevnici...
Isidora Sekulić
 Isidora Sekulić (1877 - 1958.) je roĊena u Mošorinu, u Baĉkoj. Djetinjstvo je

provela u Rumi i Zemunu, a školovala se u Somboru i u Pešti. Radila je kao
nastavnica u Panĉevu, Šapcu i Beogradu. Isidora Sekulić je ţivjela povuĉeno,
u svijetu knjiga, i bez porodice koju je rano izgubila. Mnogo je putovala, bila je
u Francuskoj, Njemaĉkoj, Engleskoj, Skandinaviji, Rusiji, Africi, Maloj Aziji.
Ostaće zapisano i to da je Isidora Sekulić prva ţena koja je postala akademik.
U jednom intervjuu Isidora je Izjavila: "Volim tišinu (...) Ako nešto vredim neka
kaţu posle moje smrti, a ni dva dana pred smrt ne ţelim da me hvale."
Napisala je djela: „Glavobolja“, „Ruska knjiţevnost i studenti“, „Saputnici“,
„Pisma iz Norveške“, „Iz prošlosti“, „Kronika palanaĉkog groblja“ itd.
Sinteza:
 Putopis je vrsta knjiţevno-znanstvene proze u kojoj se isprepliću elementi
pjesniĉkoga (umjetniĉkoga) i znanstvenoga/nauĉnoga izraţavanja. Putopisac
otkriva svoje viĊenje krajeva, zemalja, gradova, ljudi, obiĉaja, kulturnih
znamenitosti, povijesnih dogaĊaja i osoba.
 Pisma iz Norveške su zanimljiva i stoga što se u njima mogu pronaći elementi

raznih knjiţevnih ţanrova: putopisa, romana, lirske proze, pripovijesti,
ispovijesti... Današnji ĉitalac, dakle, moţe ovu knjigu ĉitati i kao putopis, i kao
putopisni roman.
Završni dio sata:
128
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...

Videozapis o Norveškoj moţeš pronaći na sljedećoj internetskoj stranici: http://tours-
tv.com/en/norway
129
29
Arthur C. Clarke: 2001: ODISEJA U SVEMIRU
(odlomak: SASTANAK NA STAZI)
Nastavna jedinica: Arthur C. Clarke: 2001: ODISEJA U SVEMIRU (odlomak:

SASTANAK NA STAZI)

nauĉnofantastiĉne knjiţevnosti, ljepota osobnog doţivljaja nauĉnofantastiĉne
knjiţevnosti, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijeĉi, spontano doţivljavanje
pisane rijeĉi, razvijanje maštovitosti
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaĉajki nauĉnofantastiĉne knjiţevnosti,

osobenosti ţanra nauĉnofantastiĉne knjiţevnosti, razvijanje vještine pravilnog
razumijevanja poruke, uoĉavanje ţanrovskih i strukturnih osobenosti
nauĉnofantastiĉne knjiţevnosti, sadrţajna analiza, nauĉni i fantastiĉni elementi
i termini u odlomku

funkcija i sposobnosti


ilustracija teksta iz Ĉitanke 8
Tematska korelacija
MeĊupredmetna: geografija, informatika, fizika
130
 „2001: Odiseja u svemiru“ je slavni britanski znanstveno-fantastiĉni film iz

1968. godine kojeg je reţirao Stanley Kubrick po istoimenom romanu Arthura
C. Clarkea.
Stanley Kubrick: „2001: Odiseja u svemiru“
 Pogledajte insert iz filma „2001: Odiseja u svemiru“ i kaţite kakvu ulogu ima
tišina u graĊenju atmosfere filma?
Glavni dio sata:

Najava teksta
Arthur C. Clarke: 2001: ODISEJA U SVEMIRU (odlomak: SASTANAK NA

STAZI)

 Odlomak opisuje putovanje svemirske letjelice „Orion III“ kroz svemirski
prostor i njeno spajanja sa svemirskom stanicom. Šta Floyda remeti u ĉitanju?
Kako zamišljaš „nebesko ţongliranje“ svemirske letjelice?
131
ţongliranje – pokazivanje neke vještine

milja – jedinica za mjerenje duţine
amortizer – sprava za ublaţavanje potresa
šatl – svemirska letjelica
deklaracija – objava, izjava
ĉasnik – vojna osoba, pripadnik oruţanih snaga
Interpretacija
 Opiši prostor koji okruţuje Floyda. Koji je „spektakularni“ prizor mogao
obuhvatiti pogledom?
 Šta je u tom Floydovom okruţenju moguće, a šta nije? Potkrijepi to podacima
iz teksta.
 Zbivanja u odlomku su veoma uvjerljivo opisana. Šta doprinosi toj uvjerljivosti?
 Koji motivi opis ovog nestvarnog dogaĊaja ĉine tako stvarnim? Šta o tome
moţeš zakljuĉiti iz Floydovog telefonskog razgovora sa Zemljom?
 PronaĊi u tekstu znanstvene termine. Kako oni utiĉu na realistiĉnost
prikazivanja zbivanja? Da li su to stvarni ili izmišljeni znanstveni pojmovi?
 Znanstvena fantastika je zabavna knjiţevnost koja putem brojnih motiva
(putovanje kroz vrijeme, otkrivanje novih svjetova...), gradi svjetove u ĉijem
prikazivanju ne uvaţava prirodne zakone. Po tome ona ima nešto zajedniĉko s
nadnaravnim fantastiĉnim priĉama. Ta knjiţevna djela pisana su stilom koji se
temelji na izmišljenim i znanstvenim podacima i na primjeni znanstvenih
termina.
 Po ĉemu se znanstvena fantastika ipak razlikuje od ovih fantastiĉnih priĉa?

Znanstveno/nauĉno fantastiĉna knjiţevna djela slikaju svijet budućnosti uz pomoć
znanstvenih/nauĉnih spoznaja. Pripadaju zabavnoj knjiţevnosti a temelje se na
izmišljenim i znanstvenim podacima i na primjeni znanstvenih termina.
Stvaralaĉki rad
 Naslikaj svoj svemirski kraj iz mašte! Ako ţeliš, moţeš ga i opisati.
 Nauĉili smo da je anegdota (od starogrĉkog ἀνέκδοτον, anékdoton - „nije
objavljeno“) vrsta kratke priĉe koja se temelji na zanimljivom dogaĊaju obiĉno
iz ţivota neke poznate osobe. Jedna se anegdota godinama priĉa meĊu
kosmonautima:
Pitali novinari poznatog kosmonauta: „Kakve imate probleme?“ On je

odgovorio: „Samo jedan - biraju nas po zdravstvenom stanju i pripremljenosti,
a postavljaju nam pitanja na koja treba odgovarati umom“.
 Razmislite o kakvim se pitanjima radi. Koja znanja i sposobnosti mora

posjedovati jedan kosmonaut?
132
O knjiţevniku...
Arthur C. Clarke
 Sir Arthur Charles Clarke/Ser Artur Ĉarls Klark (1917 – 2008.) je britanski
pisac i pronalazaĉ. Smatra se jednim od najpoznatijih pisaca nauĉne fantastike
. Završio je Kraljevski Koledţ u Londonu i magistrirao matematiku i fiziku.
Glavne teme njegovih romana i priĉa su istraţivanje kosmosa, mora i vremena,
mjesto ĉovjeka u vasioni i susreti s vanzemaljskim inteligencijama. Zbog
njegova doprinosa nauci u njegovu ĉast je MeĊunarodna astronomska unija
nazvala geostacionarnu orbitu Klarkovom orbitom. Ţelio je da mu na grobu stoji
epitaf: "Ovdje leţi ĉovjek koji nikada nije odrastao, ali nije ni prestajao
odrastati". Djela su mu: „Grad i zvijezde“, „Pad mjeseĉeve prašine“, „Otok
delfina“, „2001: Odiseja u svemiru“, „Sastanak s Ramom“,“ 2010: Druga
Odiseja“, „Pjesme udaljene Zemlje“, „2061: Treća Odiseja“, „3001: Završna
odiseja“ itd.
Sinteza:
Znanstveno/nauĉno fantastiĉna knjiţevna djela slikaju svijet budućnosti uz pomoć

znanstvenih/nauĉnih spoznaja. Pripadaju zabavnoj knjiţevnosti a temelje se na
izmišljenim i znanstvenim podacima i na primjeni znanstvenih termina.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Pogledajte inserte iz filma „2001: Odiseja u svemiru“ na sljedećoj internet stranici:

http://kubrickfilms.warnerbros.com/video_detail/2001/
133
30
Dţ. D. Selindţer: Lovac u ţitu
Nastavna jedinica: Dţ. D. Selindţer: Lovac u ţitu

spontano doţivljavanje pisane rijeĉi, razumijevanje normi ljudskog ponašanja,
izgraĊivanje pozitivnih osobina liĉnosti
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaĉajki romana, osobenosti ţanra romana

o odrastanju (proza u trapericama), razvijanje vještine pravilnog razumijevanja
kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), karakterizacija glavnog lika,
uoĉavanje i imenovanje pojedinosti u romanu, naracija, deskripcija, dijalozi,
epizoda, epizodni lik


oluja mozga
Nastavna sredstva pomagala: Ĉitanka 8, kreda, biljeţnica, olovke, ilustracija

teksta iz Ĉitanke 8,
Tematska korelacija
134
 Olujom mozga u paukovu mreţu ispišite sve asocijacije na temu „odrastanje“!

Zabiljeţite sve asocijacije, bile one humoristiĉne ili ozbiljne.
 Kakav je svijet odraslih? Po ĉemu se razlikuje od svijeta djeteta? Šta vas
privlaĉi tom svijetu, a šta vas odbija od tog svijeta?
(...)
Glavni dio sata:

Najava teksta

„Lovac u ţitu“ je roman o tinejdţeru, osjećajnom ali pobunjeniĉki nastrojenom

mladiću koji bjeţi iz privatne srednje škole koju je pohaĊao.
hemisvera – polulopta, polukugla (nebeska, zemaljska)

prangija - vrsta malog topa iz kojeg se puca prilikom veselja
Interpretacija
 Glavni junak, Holden Caulfield, postao je simbolom tinejdţerske pobune,
gnjeva i ljutnje. PronaĊite mjesta u tekstu iz kojih je to vidljivo. Šta Selindţer u
liku Holdena Caulfielda govori o mladom ameriĉkom naraštaju?
 U ovom odlomku Holden Caulfield iznosi svoje sjećanje na jedan zanimljiv
susret. O kakvom se susretu radi?
 U kojem licu je ovaj susret ispriĉan? Kako ova forma doprinosi uvjerljivosti
priĉanja?
 Naslov knjige „Lovac u ţitu“ upućuje na stih lirske pjesme „Dolazeći iz ţita“
Roberta Burnsa („ako neko ulovi nekog dok kroz ţito ide“) ispjevanog na ideji
da se zaštite nevini. Evo odlomka iz romana koji je poveznica s ovim stihom:
„…stalno zamišljam mnogo male djece kako se igraju u jednom velikom
ţitnom polju. Na tisuće male djece, a nikoga u blizini… nikog odraslog,
mislim… osim mene. A ja stojim na samom rubu jedne grozne provalije. Što
mi je duţnost, trebam uloviti svakoga tko se zaleti prema provaliji... hoću reći,
ako netko trĉi ne gledajući kuda ide, ja moram iskrsnuti odnekud i uloviti ga.
135
To je sve što bih radio cijelog dana. Da budem takav neki lovac u ţitu. Znam
da je to ludo, ali je to jedino što bih zaista ţelio biti. Znam da je ludo.”
 Ovo je metafora za djecu kako gube svoju ĉistoću i nevinost kada ulaze u
svijet odraslih, postaju „prevaranti“ koje Holden toliko prezire. PronaĊite u
ovom odlomku taj Holdenov prezir prema takvom svijetu odraslih.
 A šta Holden ĉini? Razlikuje li se njegovo ponašanje od ljudi koji ga okruţuju?
Laţe li, pretvara li se...? Pokušava li ih razumjeti, ako već oni njega ne
razumiju?
 U odlomku su opisani neki Holdenovi neuspjesi. Koji? Kako se on prema njima
odnosi?
 Šta Selindţerovo priĉanje ĉini duhovitim?
 Kakvim je jezikom pisan roman? Holden koristi mnoštvo ţargonizama,
poštapalica i fraza iz jezika mladih. Upravo zbog toga je Selindţerova proza
bila omiljena meĊu omladinom. Bilo je to vrijeme dţins- traperica pa su ovu
prozu nazvali „dţins-proza“ PronaĊite ih i kaţite koji ton unose u priĉanje?
Koliko vam je taj jezik blizak?
 Na osnovu onog što je reĉeno u ovoj epizodi, pokušajte objasniti svojim
rijeĉima pojam epizode i epizodne liĉnosti u romanu.
 Roman "Lovac u ţitu" je moderni roman. Njegova modernost se ogleda u:

- temi: suprotstavljenosti svijeta mladih i odraslih;
- pripovjedaĉevom jeziku: jezik koji pripada gradskoj sredini i modernoj
civilizaciji, upotreba ţargonizama...
- u pripovijedanju: roman je obojen ironiĉnim stavom prema vrijednostima
ţivota savremenog ĉovjeka, pobunom protiv pretvaranja odraslih i njihove
zlobe...
Koje vrijednosti u ţivotu savremenog ĉovjeka uvaţava glavni junak ovog romana, a
koje ne?
Ovaj moderni roman se svrstava u tzv. romane odrastanja. On daje portret cijele
jedne generacije iz doba djeĉaštva i adolescencije. Novonastali naziv za takav tip
proze je „proza u trapericama“.
Epizoda u romanu je dio radnje koji ima svoj poĉetak, razvoj i kraj. To je zaokruţena
samostalna cjelina koja doprinosi razumijevanju romana.
Epizodni lik je lik koji se pojavljuje samo jednom u romanu, u jednoj epizodi.
Predstavljen je tako da ĉitaoci imaju potpunu predstavu o karakteru te liĉnosti.
Stvaralaĉki rad
 Buntovnik Holden je sebe zamišljao kao hvataĉa djece koja se igraju na rubu
ponora (svijeta odraslih) u raţevim (ţitnim) poljima, kako se ne bi zalijetala u
svijet od kojega se pokušava odbraniti i glavni junaka romana. Šta je to u
svijetu odraslih od ĉega bi ti spasio/la svoj svijet?
 Napiši sastav ili ilustriraj temu: „Da sam Selindţerov hvataĉ u žitu, ja bih...“, ili
„Vratite mi moj svijet u kojem ...“
Zanimljive podatke o Dţ. D. Selindţeru moţeš pronaći i na sljedećoj internet stranici:

http://www.korisnaknjiga.com/lovac-u-zitu-naslov-1822
136
O knjiţevniku...
Jerome David Salinger
Jerome David Salinger/Dţerom Dejvid Selindţer (1919 - 2010.) bio je ameriĉki

romanopisac i pripovjedaĉ. RoĊen je na Menhetnu (Njujork), gde je i odrastao kao sin
uspješnog Jevrejina. Nakon osnovnog školovanja, poslat je u vojnu akademiju, a
potom je studirao na Univerzitetu u Njujorku. Tokom Drugog svjetskog rata
sudjelovao je u raznim bitkama, a njegovi saborci su ga opisali kao hrabrog i
istinskog heroja. Objavio je jedan roman i nekoliko zbirki pripovijedaka. Najpoznatija
djela su mu: „Lovac u ţitu“, „Za Esme“, „Visoko podignite krovnu gredu, tesari“,
„Simor: uvod“, „Freni“ i „Zui“. Roman „Lovac u ţitu“ (knjiga se moţe naći i pod
naslovom „Lovac u raţi“) donio mu je svjetsku slavu.
Sinteza:
Ovaj moderni roman se svrstava u tzv. romane odrastanja. On daje portret cijele
jedne generacije iz doba djeĉaštva i adolescencije. Novonastali naziv za takav tip
proze je „proza u trapericama“.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Roman "Lovac u ţitu" prodat je u više od 60 miliona primjeraka, a njegov glavni lik,
šesnaetogodišnjak Holden Kolfild, postao je jedan od najpopularnijih knjiţevnih
junaka u historiji knjiţevnosti. Selindţer je bio omiljen naroĉito meĊu tinejdţerima,
zahvaljujući buntovnosti Holdena Kolfilda i njegovoj neumornoj borbi protiv svih
"foliranata" ovog svijeta. Selindţerovo djelo uticalo je na generacije filmskih
stvaralaca, inspiriralo je nastajanje filmova "Buntovnik bez razloga", "Pitomac"..., i
drugih umjetnika (na rok muziĉare Boba Dilana, Nila Janga...). Potraţi neki od ovih
filmova u videoteci i pogledaj ga.
137
31
Mirko Kovaĉ: Sjećanje na šarenu pticu
Nastavna jedinica: Mirko Kovaĉ: Sjećanje na šarenu pticu

spontano doţivljavanje pisane rijeĉi, razvijanje ljubavi i empatije prema
ljudskoj patnji, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgraĊivanje
pozitivnih osobina liĉnosti, razvijanje ljubavi prema porodici

kazivanja, karakterizacija glavnog lika, uoĉavanje i imenovanje pojedinosti u
pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi


Nastavna sredstva pomagala: Ĉitanka 8, kreda, biljeţnica, olovke, ilustracija

teksta iz Ĉitanke 8,
Tematska korelacija
138
Velika ilustracija šarene ptice.

Sastavite kratku priĉu od ovih rijeĉi: sjećanje, djetinjstvo, ptica, ljepota, let, radost,
udarac, strah, prozor, olakšanje.
Glavni dio sata:

Najava teksta

Poĉetak zbivanja u priĉi vezuje se za jedan neobiĉan prostor. Po ĉemu je

pripovjedaĉu u djeĉaĉkim danima bio zanimljiv? Kako ga je tada doţivljavao?
rite - krpe
portik – vratnice, kapija
pokuda - zamjerka
akribija – taĉnost, temeljitost, briţljivost, savjesnost
Interpretacija
 Prokomentirajte pišĉeve rijeĉi: „... nošen ţeljom da privirim u zabranjeni svijet
– zabranjen samo majĉinom voljom i njezinim pretjerivanjima...“.
 Mirko Kovaĉ nam je u ovoj priĉi ispripovijedao kako se „upleo“ u ţivot jednog
djeĉaka. Kako je tekao susret s djeĉakovim ocem? Šta o oĉevom naĉinu
ţivota saznajete iz ovog susreta?
 Kakva osjećanja prema sinu gaji otac? Koje okolnosti ih ĉine posebnim?
 Mirko Kovaĉ ĉesto pripovijeda o neobiĉnim sudbinama ljudi u malim
sredinama. Po ĉemu su sudbine oca i sina iz naše priĉe neobiĉne?
 Kako je teklo upoznavanje i druţenje pripovjedaĉa i djeĉaka Fahre? Koji
dogaĊaj mu se „usjekao“ u pamćenje? Zašto?
 Kako je pripovjedaĉ doţivio rijeĉi Fahrinog oca: „Bog će te za ovo kazniti,
podmukli stvore! Htio si da seiriš na raĉun nesretnika!“? Šta ga je u kasnijem
ţivotu “ okretalo ka dobroti.”? PronaĊite citat iz priĉe i objasnite svoj stav.
 Kako je pripovjedaĉ nakon mnogo godina doĉekan u “gradu svog djeĉaštva”?
Zašto su sugraĊani osuĊivali njegove knjige?
 Pri ponovnom susretu s Fahrom „... dogodilo se nešto neobiĉno; u dvoranu je
uletjela jedna lijepa šarena ptica, lepršala je u uglovima i prislanjala se uza zid,
139
grebući pandţama i ljušteći kreĉ.“ Po ĉemu se Fahrin doţivljaj zalutale “šarene

ptice” razlikuje od doţivljaja prisutnih? Kako ga tumaĉite?
 Naš poznati pisac Ivo Andrić, razmišljajući o djetinjstvu, veli kako se „cijelog
vijeka lijeĉimo od nesretnog djetinjstva.“ Pisac Mirko Kovaĉ je jednom priliko
napisao: „Bili su to lijepi dani kada se vrućine smiruju, a otpoĉinje blago
razdoblje pogodno za misli o prolaznom ţivotu. Nakon duga vremena našao
sam se u zaviĉaju, a da nisam znao razloge svojega posjeta. Stigao sam
autobusom iz Dubrovnika gdje sam provodio odmor.“ Pokušajte odgonetnuti
razloge pripovjedaĉeva sjećanja na bolesnog djeĉaka Fahru. Kakvim bojama
pisac boji ovu uspomenu iz djetinjstva i sliku zaviĉaja?
 Razmislite o rijeĉima voditeljice Tribine: „Nikad neću zaboraviti onu pticu!

Sjećaš li se? Zašto ne napišeš nešto o tome?“ Na kakve uspomene je
“sjećanje na šarenu pticu” moglo potaknuti voditeljicu Tribine, a na kakve
našeg pisca?
 Šta mislite šta navodi pisce da „uzdrhte“ dok se prisjećaju vremena svoga
odrastanja? Zašto su predjeli djetinjstva nepresušno vrelo umjetniĉkoga
stvaranja? Neka vam pomognu u razmišljanju sljedeće rijeĉi pisca Mirka
Kovaĉa: „Kada sam se našao u Mahali, u strmoj ulici poploĉanoj oblucima, s
dva reda potleušica ĉije je zidove nagrizala vlaga, uzdrhtao sam pri pomisli da
bi tu mogli iskrsnuti "ostaci mog duševnog ţivota", jer sam proĉitao da je nešto
takvo moguće...“
Stvaralaĉki rad
 Postoje li dogaĊaji kojih se nerado sjećate jer u vama evociraju tugu, nemir, ili
vas u sjećanju “remeti” vaš ponos ili stid?
 Zašto je to tako? Napišite kraći sastav na tu temu:
„ Gdje su zlatne ptice ljudskih snova, preko kojih se to bezbrojnih mora i vrletnih planina
do njih dolazi“ ( Meša Selimovic)
O knjiţevniku...
Mirko Kovaĉ
 Mirko Kovaĉ roĊen je u Petrovići kod Nikšića (Crna Gora) 1938. godine.
Studirao je na Akademiji za kazalište, film i televiziju, odjel dramaturgije, u
Beogradu. Autor je više romana, novela, zbirki pripovijedaka, eseja, TV-drama
i filmskih scenarija. Napisao je knjiţevna djela: „Gubilište“, „Moja sestra Elida“,
„Ţivotopis Malvine Trifković“, „Ruganje s dušom“, „Vrata od utrobe“, „Uvod u
dugi ţivot“, „Kristalne rešetke“, „Rane Luke Mešterevića“, „Nebeski zaruĉnici“
itd. Za svoje knjige nagraĊivan je brojnim nagradama i priznanjima.
140
Sinteza:
 Mirko Kovaĉ ĉesto pripovijeda o neobiĉnim sudbinama ljudi u malim
sredinama. Pisac se u ovom odlomke prisjeća vremena svoga odrastanja.
Predjeli djetinjstva nepresušno su vrelo umjetniĉkoga stvaranja.
Završni dio sata:

Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
O djelima i jeziku Mirka Kovaĉa moţeš saznati na internet stranici:

http://www.openstarts.units.it/dspace/bitstream/10077/2424/1/06.pdf
141
MEDIJSKA KULTURA
32 33
Biblioteka/knjiţnica
Nastavna oblast: Kultura izraţavanja
Nastavna jedinica: Biblioteka/knjiţnica
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjiţevnosti uopće, razvijanje ljubavi

prema usmenoj i pisanoj rijeĉi, razvijanje kulturnih navika, navika ĉitanja
Obrazovni: biblioteka, katalogizacija, knjiţni katalog, školska biblioteka, UDK

katalog, Wikipedia,

funkcija
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, posjeta biblioteci, metoda usmenog

izlaganja i razgovora, heuristiĉka metoda
Oblici jeziĉke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani,

praktiĉan rad/kabinet informatike

ilustracija teksta iz Ĉitanke 8, grafoskop, kasetofon i audiozapis romanse
Tematska korelacija
MeĊupodruĉna: kultura izraţavanja, knjiţevnost, jezik,

Posjeta školskoj biblioteci/knjiţnici
Glavni dio sata:
Najava teme: Biblioteka/knjiţnica
142
 Biblioteka/knjiţnica je zbirka u koju je pohranjen knjiţniĉni fond: knjige,

fotografije, slike, karte, glazbeni i slikovni magnetski i digitalni zapisi, raĉunalni
i mnogi drugi sadrţaji. Biblioteke/knjiţnice, osim što brinu o izgradnji i
odrţavanju knjiţniĉnog fonda, imaju zadaću da saĉine knjiţni katalog
(katalogizacija). Knjiţni katalog pomaţe bibliotekarima/bibliotekarkama i
korisnicima knjiţnog fonda u pronalaţenju knjigu.
 Katalozi sadrţe bibliografske opise knjiga (naslov, autor, izdavaĉ, godina
izdanja, dimenzije, broj stranica i sl.). Postoji tradicionalni knjiţni katalog – to je
skup ladica napunjenih kataloţnim listićima. U biblioteke/knjiţnice se sve
ĉešće uvodi savremeni, raĉunalni knjiţni katalog. To je elektronska baza
podataka u kojoj se ĉuvaju bibliografski opisi knjiga, a moţe biti dostupna i
online korisnicima kataloga (Online Public Access Catalog - OPAC).
 Školska biblioteka/knjiţnica, osim prikupljanja, struĉne obrade, ĉuvanja,
prezentiranja i davanja na korištenje knjiţne graĊe, ima i zadaću osmišljavanja
programa biblioteĉkog i informacijskog opismenjavanja uĉenika, a to
ukljuĉuje: upoznavanje vrsta knjiţne graĊe i informacija koje ona nudi,
upoznavanje periodiĉnih publikacija, knjiţnih kataloga, sisteme za
pretraţivanje informacija u on-line bazama podataka...
Stvaralaĉki rad
 Upoznajte se s knjiţnim fondom školske biblioteke. Saznajte kako se u

kataloge upisuju enciklopedije, rjeĉnici, pravopisni priruĉnici...
 Već ste se upoznali s postupkom traţenja znaĉenja neke rijeĉi u
enciklopedijama i rjeĉnicima. Saznajte iz enciklopedije ponešto o biblioteĉkom
fondu jedne od najbogatijih biblioteka u svijetu – Kongresne biblioteke u
Vašingtonu i Narodne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu.
 Saznajte od bibliotekara/bibliotekarke šta je UDK katalog.
 Organizirajte izloţbu knjiţnih i neknjiţnih izvora u školskoj biblioteci/knjiţnici.
Narodna i univerzitetska biblioteka u Sarajevu
143
Kongresna biblioteka u Vašingtonu (Library of Congress, Washington, USA)
Wikipedija
 Wikipedija je enciklopedija koju kreiraju njeni korisnici. Wikipedia uţiva veliku

popularnost i spada meĊu najposjećenije web stranice.
 Potraţimo na Wikipediji znaĉenje pojma „bibliografija“! Zapoĉet ćemo traţenje
preko Google pretraţivaĉa:
1. Ukucajte traţeni pojam i naziv enciklopedije i zapoĉnite pretragu pritiskom na

tipku „Google pretraga“:
bibliografija w ikipedija
Google pretraga Osjećam se sretnim!
2. Otvorit će vam se stranica sa sljedećim sadrţajem:
144
Bibliografija - Wikipedija
Bibliografija(grĉ. bibliographia- pisanje knjiga) je u najopćenitijem smislu uĉenje i

opisivanje knjiga. Moţe biti ureĊena prema autoru, temi itd. ...
hr.wikipedia.org/wiki/Bibliografija - Iz konteksta - Sliĉno
3. Kliknite na traţeni pojam (Bibliografija - Wikipedija) i otvorit će vam se
stranica u enciklopediji koja sadrţi njegovo znaĉenje:
Bibliografija (grĉ. bibliographia- pisanje knjiga) je u najopćenitijem smislu uĉenje i

opisivanje knjiga. Moţe biti ureĊena prema autoru, temi itd. Katalog neke nacionalne
knjiţnice ĉesto je nacionalna bibliografija jer sadrţi sva djela koja su izašla u toj
zemlji. Bibliografija se dijeli na nabrajaĉku ili sistematsku i na kritiĉku ili analitiĉku.
Bibliografska djela se najĉešće koriste kao tercijarni izvori. Ovaj ĉlanak će govoriti i o
anotiranoj bibliografiji, koja daje kratak sadrţaj i opis objavljenih radova.
Sinteza:
 Biblioteka/knjiţnica je zbirka u koju je pohranjen knjiţniĉni fond: knjige,

fotografije, slike, karte, glazbeni i slikovni magnetski i digitalni zapisi, raĉunalni
i mnogi drugi sadrţaji. Biblioteke/knjiţnice, osim što brinu o izgradnji i
odrţavanju knjiţniĉnog fonda, imaju zadaću da saĉine knjiţni katalog
(katalogizacija). Knjiţni katalog pomaţe bibliotekarima/bibliotekarkama i
korisnicima knjiţnog fonda u pronalaţenju knjigu.
 Wikipedija je enciklopedija koju kreiraju njeni korisnici. Wikipedia uţiva veliku
popularnost i spada meĊu najposjećenije web stranice.

Završni dio sata:

 U objašnjenju znaĉenja pojma „bibliografija“ na ovoj stranici Wikipedije neke

su rijeĉi istaknute plavom bojom. Kliknite na njih i saznajte i njihovo znaĉenje.
 Potraţite na wikipediji znaĉenje rijeĉi „signatura“.
145
34 35
Informacija – kraljica medija
Nastavna jedinica: Informacija – kraljica medija
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku kao sredstvu komunikacije, ljepota i

informativnost usmene rijeĉi kao vrijednost, ljepota osobnog doţivljaja usmene
rijeĉi kao vrijednost
Obrazovni: mediji pokretnih slika, radio, televizija, internet, informacija, vrste

informacija, vrijednost informacija, internetska mreţa, blog

funkcija

izlaganja i razgovora, heuristiĉka metoda, metoda ĉitanja i pisanja,
dramatizacija

ilustracija teksta iz Ĉitanke 8, grafoskop, kasetofon za audiozapis
Tematska korelacija
MeĊupodruĉna: kultura izraţavanja, jezik,
146
Radioprijemnik s poĉetka dvadesetih godina
Radioprijemnik iz tridesetih godina
Glavni dio sata:

Najava teme
 Svaki medij ima svoj poseban jezik (tiskani mediji - pisanu rijeĉ, radio -
zvuk, film - audiovizualni jezik, a jezik interneta je sofisticirano raĉunalno
komuniciranje. Danas je u širokoj upotrebi pojam mediji pokretnih
slika, a odnosi se na film, video, televiziju, internet.
 Informacija koje nam mediji prenose mogu se podijeliti u nekoliko većih

skupina:
 dnevne informacije
 politiĉke novosti
 sportske vijesti
 vijesti iz kulture
 ostale vijesti
 Dnevne informacije podrazumijevaju vijesti od prethodnog dana. Saopćavaju

ih svi mediji, a najzastupljenije su televizijskim i radijskim vijestima i dnevnim
novinama.
 Politiĉke informacije su vijesti vezane za politiku, dolaze nam iz drţave i svijeta
i takoĊer ih donose svi mediji (radio, televizija, novine i internet).
 Sportske vijesti su vijesti koje donose razliĉite sportske informacije,
najzastupljenije su u dnevnim novinama i posebnim informativnim sportskim
emisijama koje se bave samo temom sporta. Najbrţe i najiscrpnije sportske
informacije moţemo dobiti na internetu.
147
 Vijesti iz kulture govore o vaţnim kulturnim dogaĊajima (izloţbama,

koncertima, promocijama knjiga...), a moţemo ih pronaći u svim medijima.
 Ostale vijesti se odnose na informacije o nekim povijesnim dogaĊajima, vijesti
o poznatim osobama, informacije o vremenu, o igrama na sreću...
Radio – najbrţi medij
 Otac radija je Nikola Tesla. On je prvi razvio i objasnio naĉin proizvodnje

radio frekvencija i javno predstavio prijenos signala na velike daljine. Za
ovaj svoj pronalazak je 1897. godine dobio patent za ureĊaj opisan kao
sustav za beţiĉni prijenos podataka.
 Kao pionira radiotelegrafije pamtimo talijanskog znanstvenika Guglielma Marconija.
On je 1901. godine ostvario prvi prijenos radio valova preko Atlantskog oceana i
1909. godine dobio Nobelovu nagradu za taj doprinos znanosti.
 Radijski program je kontinuirani niz govornih i glazbenih emisija i priloga u

unaprijed utvrĊenom trajanju i redoslijedu. Klasifikacija radijskog programa
ĉesto se provodi na temelju podjele na informativni, obrazovni i zabavni
program.
 Brojni su medijski ţanrovi na radiju: kratke vijesti, izveštaji, radijski intervjui,
ankete, izjave, zvuĉne hronike, direktni prenosi dogadjaja, dokumentarne
reportaţe, igrane radijske drame, kontakt emisije...
 Radio je medij koji je još uvijek vrlo prisutan upravo zbog brzine informiranja,
budući da za objavu radijske informacije nisu potrebne velike pripreme.
Njegova prednost je i u tome što omogućuje slušanje uz istodobno obavljanje
drugih radnji, poput voţnje automobila.
Televizija – dominantni medij
 Poveznica izmeĊu radija i televizije kao medija je - pristup u obradi informacija.

Informacije prezentirane u oba medija moraju biti saţete, jasne, te ograniĉene
vremenom njihova emitiranja.
 Televizija je danas, usprkos internetu, dominantan medij. Njena najveća
prednost je - pokretna slika. Gledatelji mogu vidjeti ono o ĉemu ona izvještava,
i na neki naĉin biti prisutni na mjestu nekog dogaĊanja.
 Razlika meĊu njima je vrlo oĉita: glavni i jedini nositelj informacije na radiju je -
zvuk, dok u sluĉaju televizije tu ulogu preuzima slika praćena zvukom.
 Za televiziju je iznimno bitan studijski prostor i njegova veliĉina, briţljivo
ureĊena scenografija koja se mora se mijenjati i prilagoĊavati zahtjevima
emisija, briţljivo birani voditelji koji moraju voditi raĉuna o dojmu koji ostavljaju
na gledatelja... Radio ne poznaje takva ograniĉenja, posebnu vaţnost dobija
samo glas/govor voditelja, koji mora biti ugodan za slušanje.
Internet – multimedijalni medij
148
 Internetska mreţa je na neki naĉin produţetak svih medija, jer omogućuje

daljnje istraţivanje i korištenje ponuĊenih medijskih sadrţaja. Prednosti
interneta su u njegovoj multimedijalnosti, jer na jednom mjestu moţemo
pogledati vijesti, proĉitati novine na portalu, pogledati videosnimke, slušati
program nekog od mnogih internetskih radija.
 Blog je, uz video, veoma zastupljen kao izraţajno sredstvo interneta. Blog je
vrsta internet stranice koju moţe, pored grupa ili kompanija, kreirati i svaki
pojedinac. Moţe sadrţavati komentare, stavove, opise dogadjaja ili bilo kakve
materijale u obliku teksta, slika, videa... Zanimljiv je upravo po ţanrovskoj
šarolikosti, a sadrţi: prozu, poeziju, novinarske reportaţe, crtice, vijesti,
intervjue, dnevniĉke zapise...
Stvaralaĉki rad
 Napišite kratku vijest o...
 Simuliraj izvještavanje s terena uţivo o ...
Sinteza:
 Svaki medij ima svoj poseban jezik (tiskani mediji - pisanu rijeĉ, radio -
zvuk, film - audiovizualni jezik, a jezik interneta je sofisticirano raĉunalno
komuniciranje. Danas je u širokoj upotrebi pojam mediji pokretnih
slika, a odnosi se na film, video, televiziju, internet.
 Poveznica izmeĊu radija i televizije kao medija je - pristup u obradi informacija.

Informacije prezentirane u oba medija moraju biti saţete, jasne, te ograniĉene
vremenom njihova emitiranja.
 Internetska mreţa je na neki naĉin produţetak svih medija, jer omogućuje
daljnje istraţivanje i korištenje ponuĊenih medijskih sadrţaja. Prednosti
interneta su u njegovoj multimedijalnosti, jer na jednom mjestu moţemo
pogledati vijesti, proĉitati novine na portalu, pogledati videosnimke, slušati
program nekog od mnogih internetskih radija.
Završni dio sata:

 Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 78, 79.
Napiši sinopsis (kratak opis) za dokumentarnu radijsku reportaţu o ...
149
36
Film
Nastavna jedinica: Film
Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti općenito,

razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadrţajima koji estetiziraju
ţivot, motiviranje stvaralaĉkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti,
Obrazovni: film, dokumentarni film, igrani film, ţanrovi igranog filma

funkcija

izlaganja i razgovora, heuristiĉka metoda, metoda ĉitanja,

Tematska korelacija
MeĊupredmetna: historija, muziĉka kultura, biologija, geografija, informatika,

fizika...
150
Gledanje dokumentarnog filma „Kornjaĉa: Nevjerojatno putovanje“ Nicka Stringera.
Prizor iz dokumentarnog filma Kornjaĉa: nevjerovatno putovanje (The

Turtle: The Incredible Journey) Nicka Stringera
Glavni dio sata:

Najava teme: Film
Film: dokumentarni i igrani
 Dokumentarni film predstavlja stvarnost onakvom kakva ona jeste. On moţe

ukljuĉivati i "kreativni tretman stvarnosti", odnosno, u njemu moţe biti dio
„namještenih“ scena, a moţe biti snimljen i bez glumljenih scena pa dobijamu
sliku ţivota kojeg je „kamera iznenadila“. Naprimjer, „kamera je iznenadila“
malu kornjaĉu u dokumentarnom filmu „Kornjaĉa: Nevjerojatno putovanje“
Nicka Stringera. Ovaj dokumentarni film priĉa priĉu o ţivotnom putu strpljive i
domišljate kornjaĉe iz obitelji Caretta koja na svom putovanju, slijedeći opasnu
stazu svojih predaka, prelazi put od mjesta svoga roĊenja na plaţi u Floridi do
Afrike, a potom i nazad, do plaţe na kojoj je roĊena.
 Igrani film je svaki film u kojem glume glumci, ili, u uţem smislu, film u
kojem glumljene scene ĉine najveći ili najvaţniji dio sadrţaja, bilo da se
u igranim filmovima predoĉava izmišljena priĉa ili se rekonstruiraju
stvarni dogaĊaji. Ĉesto je teško utvrditi granicu izmeĊu igranog i
dokumentarnog filma, filma koji ima za cilj prikazivanje zbiljskih, istinitih
zbivanja. Jean-Luc Godard, francusko-švicarski filmski redatelj, smatra
kako je ideal da „svaki genijalni igrani film teţi da se pretvori u
dokumentarni, a svaki genijalni dokumentarni film u igrani“.
Vrste igranog filma
Igrani film temelj je filmske industrije i njegova dominantna vrsta. Vrste igranog filma
nazivaju se ţanrovi. Ţanrove moţemo podijeliti prema:
 radnji (kriminalistiĉki, historijski, nauĉno-fantastiĉni, ratni, vestern itd.);
151
 osnovnom raspoloţenju (akcija, komedija, drama, horor, triler itd.)

 formatu filma (biografski, mjuzikl itd.)
 gledateljima kojima su namijenjeni (djeĉiji, porodiĉni, film za odrasle itd.).
Pojednostavimo ovu podjelu i nauĉimo ponešto o filmskim ţanrovima!
Akcijski film je filmski ţanr u kojem akcijske scene (borbe, automobilske potjere itd.)
imaju prednost u odnosu nad elementima kao što su karakterizacija likova i razvijanje
fabule. Akcijski film moţe biti blisko povezan s ţanrovima trilera i pustolovnih filmova.
Prizor iz ameriĉkog akcijskog filma „Rambo 2“ Georgea P. Cosmatosa snimljenog

1985. godine
Drama je filmski ţanr koji razvija priĉu o likovima koji se emocionalno suoĉavaju sa
ţivotnim dramama kao što su: alkoholizam, narkomanija, rasne predrasude, religijska
netolerancija, siromaštvo itd. I drugi filmski ţanrovi mogu ukljuĉivati dramske
elemente.
Prizor iz bosanskohercegovaĉkog filma „Grbavica“ Jasmile Ţbanić snimljenog 2006.

godine koji pripada ţanru drame
Komedija je filmski ţanr ĉija je osnovna zadaća – zabaviti i nasmijati publiku.

Filmska komedija ţeli ismijati ljudske mane i slabosti, kao i negativne pojave u
društvu i ţivotu. Osnovni elementi filmske komedije su komiĉni karakteri (likovi),
komiĉne situacije i komiĉni dijalog. Ţanr je nastao na samom poĉetku filma i prvom
filmskom komedijom se smatra film Louisa Lumierea iz 1896. Godine – „Poliveni
polivaĉ“.
152
Prizor iz prve filmske komedije - Limijerovog filma „Poliveni polivaĉ“ iz 1896. godine
Triler je filmski ţanr kojeg karakterizira uzbudljiva, dinamiĉna i napeta radnja

smještena na zanimljivim i tajnovitim mjestima, u nepoznatim gradovima, pustinjama,
na otvorenom moru... Junaci/junakinje u filmskom trileru su obiĉno snaţne osobnosti
svikle na opasnost: policajci, špijuni, prekaljeni vojnici, mornari, avijatiĉari... Oni
odvaţno remete planove neprijatelja spašavajući tako svoj ţivot, a ĉesto i ţivote
drugih.
Prizor iz trilera „Poĉetak“ (Inception) Christophera Nolana snimljenog 2010. godine
Mjuzikl je ţanr koji je u filmskoj i pozorišnoj umjetnosti nastao poĉetkom 20. stoljeća.
Radnja se u ovom ţanru iskazuje govorom, glumom, pjevanjem i igrom.Tematika
mjuzikla moţe biti priĉa iz svakodnevnog ţivota, a ĉesto se temelji i na preradi nekog
knjiţevnog djela. Neizostavni dio ovog ţanra je balet, što ulozi koreografa u
153
nastajanju filmskog mjuzikla daje posebnu vaţnost. Najpoznatiji do sada snimljeni

mjuzikli su „Kosa“, „Poljubi me, Kejt“, „Cigani lete u nebo“, „Ĉikago“ itd.
Prizor iz filmskog mjuzikla Ĉikago (Chicago) Roba Maršala iz 2002. godine
Horor filmovi su filmovi kojima je cilj izazvati strah, strepnju i uţas kod gledaoca.
Tematika horor filmova se uglavnom vezuje za smrt i neke tajanstvene dogaĊaje. I
horor filmovi mogu sadrţavati elemente drugih ţanrova kao što su: nauĉna fantastika,
triler, crna komedija i dr. Neki od filmova ovog ţanra su: „Drakula“, „Psiho“ itd.
Prizor iz horor filma „Bram Stokerov Drakula“ (Bram Stoker's Dracula) Fransisa Forda
Kopole iz 1992. godine
Nauĉnofantastiĉni film je filmski ţanr koji gradi priĉu temeljeći je na izmišljenoj nauci
i/ili tehnologiji (vanzemaljski oblici ţivota, vanzemaljski svjetovi ili putovanje kroz vreme,
svemirski brodovi, roboti itd.). I nauĉnofantastiĉni filmovi mogu sadrţavati elemente
drugih ţanrova, poput filmskog trilera, filmova strave i uţasa... Pojam nauĉne
fantastike (engl. science fiction) vezuje se i za knjiţevna djela, ali i za likovnu i
muziĉku umjetnost.
154
Prizor iz nauĉnofantastiĉnog filma „Avatar“ Dţejmsa Kamerona snimljenog 2009.

godine
Ratni film je filmski ţanr koji se bavi ratom: pomorskim, vazdušnim ili kopnenim bitkama,
ratnim zarobljenicima, tajnim ratnim operacijama itd. Ratni filmovi priĉu mogu graditi
na temelju izmišljenih ili historijski zasnovanih dogaĊaja.
Prizor iz bosanskohercegovaĉkog ratnog filma „Remake“ Dine Mustafića snimljenog

2003. godine
Sinteza:
Dokumentarni film predstavlja stvarnost onakvom kakva ona jeste. On moţe

ukljuĉivati i "kreativni tretman stvarnosti", odnosno, u njemu moţe biti dio
„namještenih“ scena, a moţe biti snimljen i bez glumljenih scena pa dobijamu sliku
ţivota kojeg je „kamera iznenadila“. Igrani film je svaki film u kojem glume glumci, ili,
u uţem smislu, film u kojem glumljene scene ĉine najveći ili najvaţniji dio sadrţaja,
bilo da se u igranim filmovima predoĉava izmišljena priĉa ili se rekonstruiraju stvarni
dogaĊaji. Ĉesto je teško utvrditi granicu izmeĊu igranog i dokumentarnog filma, filma
koji ima za cilj prikazivanje zbiljskih, istinitih zbivanja.
Završni dio sata:
155
 Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 80, 81, 82, 83.
Pogledajte neku filmsku komediju i uoĉite osnovne elemente filmske komedije:

komiĉne karaktere (likove), komiĉne situacije i komiĉne dijaloge.
156
37
Kako nastaje film?
Nastavna jedinica: Kako nastaje film?
Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti općenito,

razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadrţajima koji estetiziraju
ţivot, motiviranje stvaralaĉkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti,
Obrazovni: scenarij, knjiga snimanja, sekvenca, sliĉnosti i razlike knjiţevnog

teksta i scenarija, oznake scena i kadrova, montaţa, filmska izraţajna sredstva

funkcija


Tematska korelacija
Scenarij za film „Niĉija zemlja“ Danisa Tanovića

(odlomak)
# 66 ĈIKI UPUCA NINU U NOGU
EXT. POLJE PORED RUPE – DAN
157
Nino krene prema kolima. Pucanj. Nino padne vrišteći i držeći se za nogu. Vojnici
istrĉe iz auta i upere pušku u Ĉikija. Ĉiki uperi pušku u narednika. Narednik podigne
ruke u vis.
NAREDNIK
It’s ok, cool it, it’s ok... (Uredu je, smiri se...)
Nekoliko trenutaka se gledaju, a onda mu Ĉiki da znak da ide. Narednik polako krene
prema autu gledajući ĉas Ninu koji se previja, ĉas Ĉikija.
NAREDNIK
Spustite puške! Idemo, ulazite u kola.
Sva trojica sjednu u auto i auto nakon nekoliko trenutaka ode.
(...)
 Šta ĉini unutarnju vezu izmeĊu filma i knjiţevnosti?
Glavni dio sata:

Najava teme: Kako nastaje film?
 Dobar poĉetak u nastajanju filma je – dobra priĉa. Saţeti prikaz ukupne

radnje filma naziva se sinopsis (engl. synopsis, kratki sadrţaj, pregled).
Sinopsisom je nuţno obuhvatiti sve bitne dijelove uvoda, zapleta i raspleta
filmske priĉe, bez ulaţenja u detalje. Sinopsis ne sadrţi dijaloge likova.
 Tekst prema kojem se snima film u filmskoj umjetnosti zove se scenarij (grĉ.
skēnế - šator, kazalište; scenario – tekst namijenjen sceni). Scenarij najĉešće
sadrţi osnovnu priĉu s dijalozima i podjelom na scene, za razliku od knjige
snimanja koja detaljno obraĊuje sve postupke nuţne da se pristupi snimanju
filma. Filmski scenarij je, dakle, pismeni sastav koji redatelju/redateljki filma
sluţi kao neka vrsta radnog uputstva. Prema tom uputstvu redatelj/redateljka
snima nizove slika – sekvenci.
 Scenaristiĉki stil pisanja je po mnogo ĉemu je specifiĉan, on je po formalnim

odlikama ĉesto blizak dramskom stilu, ali se obiĉno scenarij ne smatra
knjiţevnim djelom.
U ĉemu je sliĉnost i razlika izmeĊu knjiţevnog teksta i scenarija?
 Scenarij, dakle, ĉini jednu fazu u planiranju filma. On je svojevrstan plan filma,
poput arhitektonskog nacrta za zgradu.
 Unutarnju vezu izmeĊu filma i knjiţevnosti ĉini fabula. Knjiţevnici su vješti u
smišljanju i razvijanju fabule, ali ako ţele napisati scenarij - moraju poznavati
posebne izvedbene zahtjeve filma i tome prilagoditi svoj posao. Profesionalni
scenaristi zapravo u većoj mjeri pripadaju svijetu filma, nego svijetu
knjiţevnosti.
158
Knjiga snimanja
 Scenarij je, dakle, dobar poĉetak za film. Ali, snimanju filma moţe se
pristupiti tek pošto je uraĊena knjiga snimanja. Ona sadrţi opise scena,
opis kadrova pojedinih scena, njihov redoslijede... Ukoliko knjiga snimanja nije
opisna već je u slikama, onda je rijeĉ o storyboardu.
Storyboard za film „Precious“ Roba Castilla
Opisna knjiga snimanja sadrţi mnoštvo podataka neophodnih za realizaciju filmske

zamisli:
 Oznake scena i kadrova: scene se oznaĉavaju rimskim brojevima, a arapskim

brojevima - pojedini kadrovi oznaĉene scene;
 INT (interijer) ili EXT (eksterijer);
159
 PAN (snima se panorama);

 VO (oznaĉava voţnju kamere), GR (gronji rakurs - pogled odozgo) ili DR
(donji rakurs - pogled odozdo).
 oznake kadra:
K - krupni plan u kojem imamo samo glavu u kadru
B - bliţi ili bliski plan, gdje imamo u kadru lik od poprsja ili nadlaktica.
PB - polubliţi plan, od pojasa do tjemena
A - ameriĉki plan, od koljena do tjemena
S - srednji plan, što bi se reklo od glave do pete
T - total ili opći plan u kojem se vidi cijeli ambijent
DET - detalj, odnosno u kadru se vide predmeti, dijelovi manji od ĉovjekove
glave
Montiranje filma
 Da bi se stvorila cjelina od nekoliko kadrova, snimljeni kadrovi se moraju
nekako povezati jedan uz drugi, a za to sluţe tzv. montaţne spone. Neki
filmski radnici ih zovu i interpunkcijama. Doţivljaj filmskih prizora uveliko
zavise o naĉinu njihova montiranja.
Najuĉestalije montaţne spone su:

 Rez je osnovna montaţna spona, a podrazumijeva izravno povezivanje
kadrova: rub posljednjeg kvadrata jednog kadra „lijepi“ se uz rub kvadrata
sljedećeg kadra. Rez omogućuje doţivljaj vremenske uzastopnosti ili
vremenskog skoka.
 Pretapanje je montaţna spona u kojoj slika i zvuk jednog kadra posotupno
blijede, nestaju, dok se slika i zvuk drugoga kadra istodobno pojavljuju,
nastaju.
 Zatamnjenje (postupno nestajanje prizora u tmini) i odtamnjenje (postupno
pojavljivanje prizora iz tmine) su montaţne spone kojima se izraţava
završetak neke cjeline, odnosno poĉetak nove.
 Zavjesa kao montaţna spona koristi se veoma rijetko, a podrazumijeva
montaţu u kojoj kadar koji dolazi briše, odnosno „istiskuje“ prethodni kadar.
Stvaralaĉki rad
 Pokušaj napraviti storyboard za odlomak iz priĉe „Bašta sljezove boje“
Sinteza:
 Dobar poĉetak u nastajanju filma je – dobra priĉa. Saţeti prikaz ukupne
radnje filma naziva se sinopsis (engl. synopsis, kratki sadrţaj, pregled).
Sinopsisom je nuţno obuhvatiti sve bitne dijelove uvoda, zapleta i raspleta
filmske priĉe, bez ulaţenja u detalje. Sinopsis ne sadrţi dijaloge likova.
 Tekst prema kojem se snima film u filmskoj umjetnosti zove se scenarij (grĉ.
skēnế - šator, kazalište; scenario – tekst namijenjen sceni).
 Ali, snimanju filma moţe se pristupiti tek pošto je uraĊena knjiga
snimanja. Ona sadrţi opise scena, opis kadrova pojedinih scena, njihov
160
redoslijede... Ukoliko knjiga snimanja nije opisna već je u slikama, onda je rijeĉ
o storyboardu.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
 Napišite sinopsis, a potom i scenarij prema priĉi „Knjiga“ Ive Andrića.
161
JEZIK
38
Sinonimi, homonimi, antonimi, arhaizmi
Nastavna oblast: jezik

Nastavna jedinica: Sinonimi, homonimi, antonimi, arhaizmi
Struktura i tip ĉasa: usvajanje novih znanja
Odgojni: njegovanje privrţenosti vlastitom jeziku kao nasljeĊu, njegovanje

govorne kulture, razvijanje meĊusobnog uvaţavanja i poštovanja razliĉitosti u
izraţajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jeziĉke
radoznalosti i istraţivaĉkog duha, razvijanje sklonosti ka sadrţajima koji
poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralaĉkih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiĉarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uĉenika sa vrijednostima jeziĉkog standarda,
upoznavanje uĉenika sa jeziĉkim zakonitostima, utvrĊivanje postojećih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: leksika, rjeĉnici/leksikoni, izgovorena
reĉenica, napisana reĉenica, rijeĉ, temeljno/osnovno znaĉenje rijeĉi,
preneseno znaĉenje rijeĉi, polisemija, sinonimi, homonimi, antonimi, arhaizmi
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje

smisla za konkretno precizno izraţavanje, razvijanje, izgraĊivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vještine uĉenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritiĉkog mišljenja i logiĉkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja,
samosvijesti i osjećaja pripadnosti jeziĉkoj zajednici

razgovora, metoda demonstriranja, heuristiĉka metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda,

individualizirani rad,
162
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljeţnica, olovke,

grafoskop, grafofolije, rjeĉnik
Tematska korelacija
MeĊupodruĉna: knjiţevnost, kultura izraţavanja, medijska kultura

Motivacioni dio sata
Postoje rijeĉi njeţne, tople, vedre, blage, uĉene, lepršave, duboke, razborite...
Postoje rijeĉi neizreĉene, rijeĉi skrivene. Rijeĉi treba upoznati i pamtiti kao što se
pamte dobri topli ljudi.
Bosna
Bosna, to je jedna dobra zemlja.

Kad plaĉe klobuĉaju kiseljaci.
Sagni se i pij, niko se ne ljuti.
U Bosni ima jedna tišina.

U tišini jedna njiva.
U toj njivi obeharalo stablo.
Zimi Bosna po svu noć srebrom zvoni.
Bosna ima Bosanca.

Kad Bosanac lijeţe na poĉinak
On polako glavu spušta na zemlju
Da zemlju ne povrijedi.
Bosna ima majku.

Majka se popne na brdo iznad pruge
Pa mahne mašinovoĊi.
Majka mahne mašinovoĊi, a lokomotiva vrisne.
Bosna ima kuću

U kući ţivi starica
Njen osmijeh je ajet o dţennetu.
Izuj obuću kad prelaziš Unu

Savu
Drinu
Operi noge u rijekama
Bosna je ćilimom zastrta.
Nedţad Ibrišimović
163
 S kojim njeţnim, toplim, vedrim, blagim, uĉenim, lepršavim, dubokim,

razboritim rijeĉima si se upoznao/la u ovim stihovima?
 Gdje se „ĉuvaju“ sve rijeĉi jednog jezika?
 Istraţi znaĉenje rijeĉi ćilim. Koje rijeĉi imaju blisko znaĉenje?
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice

Sinonimi
Grafofolija 1 (strip iz Radne sveske 8: Kazalište, teatar, pozorište)
 Prisjeti se: Šta je rijeĉ, a šta leksika? Šta su rjeĉnici, a šta leksikoni?
 Sinonimi (grĉ. synonimos – istog znaĉenja) su rijeĉi razliĉitog glasovnog

sastava (razliĉito zvuĉe), razliĉite po nastanku, ali istog ili sliĉnog znaĉenja.
U našem jeziku je vrlo malo sinonima koji imaju potpuno isto znaĉenje. Većinom
ćemo ih naći meĊu tuĊicama: obitelj – familija; perla – biser; veselje – radost; majka –
mati; kompjuter- raĉunalo; glazba – muzika, sprat – kat, suglasnik - konsonant...
 Sinonime koji imaju potpuno isto znaĉenje zovemo istoznaĉnicama.

 Mnogo je više sinonima koji imaju bliska znaĉenja : drug – prijatelj; kuća –
dom; krevet – postelja; prostirka – prostiraĉ – ćilim – tepih; skupocjen –
dragocjen – skup...
 Sinonime koji imaju sliĉna/bliska znaĉenja zovemo
sliĉnoznaĉnice/bliskoznaĉnice.
Zašto imenice drug i prijatelj nemaju potpuno isto, nego sliĉno znaĉenje?
Grafofolija 2 (strip iz Radne sveske 8)
 Sinonimi su: prijatelj – drug. Prijatelj jeste drug ako se ĉesto druži sa svojim
prijateljem. Ali drug ne mora biti prijatelj. Prijatelja s kojim nismo u prilici da se
družimo, da budemo u društvu s njim, možemo imati negdje daleko.
 U knjiţevnim djelima ĉesto susrećemo sinonime – arhaizme (prozor –

pendţer...) Takvi sinonimi imaju stilsku vrijednost.
Postoje dvije vrste sinonima:

a) razliĉite rijeĉi koje imaju potpuno isto znaĉenje su istoznaĉnice (veselje –
radost)
b) razliĉite rijeĉi koje imaju sliĉna/bliska znaĉenja su
sliĉnoznaĉnice/bliskoznaĉnice (prijatelj - drug)
164
MeĊu sinonimima ĉesto susrećemo rijeĉi domaćeg porijekla (slavenskog),

arhaizme/zastarjelice i razliĉite vrste posuĊenica ( tuĊice, prilagoĊenice,
prevedenice...)
 Domaćim, izvornim rijeĉima ĉuvaš svoj jezik, njeguješ ga. Tvoje rijeĉi ĉine
tebe, tvoj identitet, tvoju zemlju. Koristi se tuĊim rijeĉima samo onda kada
nemaš odgovarajuću svoju, domaću rijeĉ ili tamo gdje su te posuĊenice
poznate većini govornika.
 PronaĊi sinonime za sljedeće rijeĉi: gospodar, bogat, dijete, lampa, odmor,

poklon, naglasak, razgovor, vrelo.
 Odredi jesu li to sinonimi istoznaĉnice ili sliĉnoznaĉnice/bliskoznaĉnice.
Homonimi/istozvuĉnice
Grafofolija 3 (strip iz Radne sveske 8: Djeĉak i djed)
Koja znaĉenja imaju rijeĉi lug i kosa?
 Homonimi/istozvuĉnice (grĉ. homoios - jednak, isti) su rijeĉi istog glasovnog

sastava i istih gramatiĉkih osobina (roda i broja), a razliĉitog znaĉenja/sadrţaja.
 Homonime koji imaju isti akcen(a)t zovemo pravim
homonimima/istozvuĉnicama (kosa- oruĊe za rad, kosa – dio tijela; lug-
šumica, lug- pepeo;)
Nepravi homonimi/raznozvuĉnice
Uoĉi razliku u izgovoru ovih homonima!
divan – kauĉ; divan – lijep, krasan

luk - povrće; luk - hladno oruţje
pas - ţivotinja; pas - pojas
bez – pamuĉno platno; bez – prijedlog sa znaĉenjem odsutnosti neĉega
zehra –zrno, ĉestica; Zehra - ime
 Ponekad homonimi/istozvuĉnice nemaju isti akcen(a)t i mogu biti razliĉite vrste
rijeĉi. Takve homonime zovemo nepravi homonimi/raznozvuĉnice.
 Razlikujemo dvije vrste homonima:

a) prave homonime - homonimi koji se jednako pišu i jednako izgovaraju;
b) neprave homonime - homonimi koji se jednako pišu a razliĉito izgovaraju.
 PronaĊi homonime (prave ili neprave) za sljedeće rijeĉi i objasni njihovo

znaĉenje:
paša
pitati
slagati
165
para
zabit
mladeţ
Polisemija/višeznaĉnost rijeĉi
Grafofolija 4 (strip iz Radne sveske 8: Glava knjige, kuće...)
 Kad rijeĉi imaju isti glasovni sastav a razliĉita, meĊusobno povezana znaĉenja,
tada
nije rijeĉ o homonimima/homonimiji, nego o polisemiji, višeznaĉnosti rijeĉi.
GLAVA ZEMLJA ZVIJEZDA
dio tijela: glava ĉovjeka vrsta tla: grumen nebesko tijelo: zvijezda
zemlje Danica
dio knjige: glava knjige nebesko tijelo: Zemlja, morska ţivotinja: morska
zemaljska kugla zvijezda
osoba: glava kuće domovina: naša zemlja osoba: filmska zvijezda
Antonimi
Grafofolija 5 (strip iz Radne sveske 8: Ko je gladan?)
PronaĊi u stripu rijeĉi suprotnog znaĉenja!
Antonimi (grĉ. anti – protiv) su rijeĉi suprotnog (proturjeĉnog) znaĉenja.

Antonimi mogu biti imenice, pridjevi, glagoli, zamjenice i prilozi.
dan – noć
lijep – ruţan
mlad – star
rat – mir
ţivot – smrt
san – java
Ĉesti su antonimi koji se tvore negacijom:
sreća – nesreća
istina – neistina
umoran – neumoran
imati – nemati
166
 Prepoznajmo antonime u ovom odlomku:
Panorama, Ivo Andrić
„... I druge slike iz panorame moga detinjstva iskrsavale su i iskrsavaju, i danas preda
mnom, manje ili više jasno, reĊe ili ĉešće, a uvek neoĉekivano, i lebde koji trenutak
pred mojim oĉima, ali onaj nemerljivi trenutak iz snova, a zatim išĉezavaju,
ostavljajući dugo sećanje i dubok trag istinskih doţivljaja. To su ponekad ţivi ljudi, a
ponekad predeli ili stvari...“
1. Prepoznaj antonime u izrekama i prepiši ih u biljeţnicu.
 Malo dijete, mala briga, veliko dijete, velika briga.

 Sit se gladnom ne vjeruje.
 Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane.
 Nijedna radost bez tuge ne biva!
 Gdje se sije ljubav, ţanje se radost.
2. Prepoznaj antonime u sljedećem odlomku:
Zapisi o gradovima (To je zemlja Hercegovina)
„(...) I šta nije bilo, i šta neće biti! Jer vrijeme ne stoji. Prolazi staro, dolazi
novo... Nekako tako kao rijeka... I otkad tako? Od kojih to pradavnih vremena.
Recimo onih kad su izdubljena ova pitoma kraška polja.
Ima ih puno. Zelene se kao kakvi ćilimi, prostrti po zemlji izmeĊu brda, onih što
su sliĉni zidovima. Pa tu kad uĊeš, ĉini ti se kao da si ušao u kakvu sobu. A u njoj raj.
Cvjetaju cvjetovi, zelene se bašĉe. Grozdovi vina i med medni voća. I sve vam se ĉini
da ste u sobi u kojoj je poloţena sofra – de uzmite! A okolo svuda su zidovi, oni od
kamena, ljuta i jalova, na kojem raste jasen, trn i vrijes. Pa opet kaţeš ono što si
rekao ko zna po koliko puta na dan: koliko je ovdje suprotnosti! Koliko za oko straha i
ljepote! Koliko šumova i tišine. Koliko sunca – i koliko hlada. Koliko bjeline – i
zelenila. Koliko suše – i koliko vode. I koliko nekih dobrih ljudi. Sjedneš sa njima.
Seljaci iz blizine Ljubinja. Dolje, pod njima je Ljubinsko polje, a malo dalje – polje
Popovo. A oko njih svuda su brda – pa se uz brda privilo selo, kao da je pobjeglo od
pošasti. I tako dalje, i tako redom. Beskonaĉna slika beskonaĉnih vidika... Šaraju po
njim puti i proplanci. Gore se diţu visoke visine, dolje se slamaju duboke dubine. U
dubinama teku vode. Zelene se vrtovi – bijeli se kamen. Pa oku ĉudno. Ali i ugodno.
Dolaze vjetrovi, donose mirise. To mirišu vrijes i pelin. I cvijet svakojak. Pa dišeš
slatko. I gledaš daleko. I misliš samo jednu misao: da je to zemlja Hercegovina!
Samo jedna jedina takva...“
Ćamil Sijarić
Arhaizmi/zastarjelice
167
 Rijeĉi su sliĉne ljudima: raĊaju se, ţive, stare i odlaze. Ali, za razliku od ljudi,
ponekad se i vraćaju i u usmenom govoru i u pisanoj rijeĉi. Ĉesto ih
upotrebljavamo radi pribliţavanja nekog vremena i slikovitijeg prikaza
(avlija, šadrvan, bašća...)
 Arhaizmi/zastarjelice (grĉ. archaios – drevan) su rijeĉi koje su se nekad

upotrebljavale u jeziku kao standardne, knjiţevne, ali su potisnute novim
rijeĉima, njihovim sinonimima. Dakle, u upotrebi je data prednost novonastaloj
rijeĉi sa istim znaĉenjem, njenom sinonimu.
 Knjiţevnici se ĉesto sluţe arhaizmima da bi slikovitije prikazali vrijeme, likove i

sredinu u koju je radnja smještena. Arhaizme susrećemo i u poeziji. U
knjiţevnim djelima arhaizmi imaju stilsku vrijednost.
PronaĊi arhaizme u ovoj pjesmi, potraţi njihovo znaĉenje u nekom rjeĉniku, i umjesto
arhaizama upotrijebi njihove sinonime koji su danas standardni. Proĉitaj pjesmu, ali
sa sinonimima. Uoĉi razliku!
Gorĉin
Ase leţit
Vojnik Gorĉin
U zemlji svojoj
Na baštini
Tuţdi
Ţih
A smrt dozivah
Noć i dan
Mrava ne zgazih
U vojnike
Odoh
Bil sam
U pet i pet vojni
Bez štita i oklopa
E da ednom
Prestanu
Gorĉine
Zgiboh od ĉudne boli
Ne probi me kopje
Ne ustrijeli strijela
Ne posijeĉe
Sablja
168
Zgiboh od boli
Nepreboli
Volju
A djevu mi ugrabiše
U robje
Ako Kosaru sretnete

Na putevima
Gospodnjim
Molju
Skaţite
Za vjernost
Moju
Mak Dizdar
Sinteza:
 Sinonimi (grĉ. synonimos – istog znaĉenja) su rijeĉi razliĉitog glasovnog
sastava (razliĉito zvuĉe), razliĉite po nastanku, ali istog ili sliĉnog znaĉenja.
 Homonimi/istozvuĉnice (grĉ. homoios - jednak, isti) su rijeĉi istog glasovnog
sastava i istih gramatiĉkih osobina (roda i broja), a razliĉitog
znaĉenja/sadrţaja.
 Antonimi (grĉ. anti – protiv) su rijeĉi suprotnog (proturjeĉnog) znaĉenja.
Antonimi mogu biti imenice, pridjevi, glagoli, zamjenice i prilozi.
 Arhaizmi/zastarjelice (grĉ. archaios – drevan) su rijeĉi koje su se nekad
upotrebljavale u jeziku kao standardne, knjiţevne, ali su potisnute novim
rijeĉima, njihovim sinonimima. Dakle, u upotrebi je data prednost novonastaloj
rijeĉi sa istim znaĉenjem, njenom sinonimu.
Završni dio sata:

Radna sveska 8, radni kutak broj 1
Domaća zadaća:
 Radna sveska 8, radni kutak broj 2, 3, 4, 5.
O sinonimima, antonimima i homonimima možeš više saznati na internet adresi:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sinonim
http://hr.wikipedia.org/wiki/Homonim
Na internet adresi :
http://www.bosnienforum.com/showthread.php?t=798 moţete poslušati
audiozapispoezije Maka Dizdara u izvedbi Enesa Kiševića

169
41
40
Upitne, odnosne i neodreĊene
zamjenice/upućenice

Nastavna jedinica: Upitne, odnosne i neodreĊene zamjenice/upućenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Upitne, odnosne i neodreĊene
zamjenice/upućenice


poredbena metoda,

individualizirani rad
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija

MeĊupredmetna: informatika, geografija,
170

U gramatici saznajemo sve o oblicima, vrstama i promjeni rijeĉi.
Tim sadrţajima se bavi morfologija.
Ponovimo:
 Rijeĉi koje mijenjaju svoj oblik u razliĉitim reĉeniĉnim poloţajima, ali ne

mijenjaju svoje osnovno znaĉenje, zovemo promjenljive/promjenjive rijeĉi.
To su: imenice, zamjenice, pridjevi i glagoli.
 Rijeĉi koje se ne mijenjaju ni u kojem reĉeniĉnom poloţaju zovemo

nepromjenljive/nepromjenjive rijeĉi. U nepromjenljive rijeĉi spadaju:
prijedlozi, veznici, uzvici i rijeĉce (ĉestice, partikule).
 U našem jeziku imamo i vrste rijeĉi u kojima se samo neke rijeĉi mijenjaju.
Takve rijeĉi zovemo polupromjenljive rijeĉi:
Neki brojevi mijenjaju svoj oblik, a neki ne mijenjaju.

Neki prilozi mijenjaju svoj oblik, a neki ne.
RIJEČI
PROMJENLJIVE NEPROMJENLJIVE POLUPROMJENLJIVE
imenice prijedlozi brojevi
glagoli veznici prilozi
pridjevi uzvici
zamjenice riječce
171
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Upitne, odnosne i neodreĊene zamjenice/upućenice
Ponovimo:
 Zamjenice/upućenice su promjenljive rijeĉi kojima se upućuje na lica,

predmete, osobine, ili na okolnosti kojima se lica i predmeti odreĊuju. Zato im
više odgovara naziv upućenice.
 Zamjenice/upućenice nemaju svoje leksiĉko (stvarno) znaĉenje. Svoje
konkretno znaĉenje dobivaju u kontekstu, na osnovu govorne situacije.
Zamjenice/
upućenice
LIĈNE PRISVOJNE POKAZNE
ja, ti, on, ona, moj, tvoj, ovaj, taj, onaj,

ono, mi, vi, njegov, naš, ovakav, takav,
oni, one, ona vaš, njihov... onakav...
Na sljedećim ĉasovima upoznat ćemo se s još nekim vrstama zamjenica.
Funkcija zamjenica/upućenica u reĉenici
Po funkciji u reĉenici razlikujemo imeniĉke i pridjevske zamjenice.

 Imeniĉke zamjenice su u reĉenici ponašaju kao imenice, odnosno, zauzimaju
mjesta svojstvena imenicama. U reĉenici imaju istu sluţbu kao i imenice
(subjek(a)t, objek(a)t, PO). Imeniĉke zamjenice su samostalne, nisu tijesno
vezane za neku drugu rijeĉ u reĉenici. To su liĉne/osobne zamjenice (ja, ti,
on/ona/ono...), upitne i odnosne zamjenice ko i što/šta, te neodreĊene
zamjenice naĉinjene od njih (neko, nešto).
 Pridjevske zamjenice upućuju na osobinu predmeta, imaju atributsku funkciju
kao i pridjevi, a u reĉenici zauzimaju mjesto svojstveno pridjevima, uvijek stoje
uz imenice. Pridjevske zamjenice su: prisvojne, pokazne, upitne i odnosne,
neodreĊene...
Dakle, upitne, odnosne i neodreĊene zamjenice mogu imati i imeniĉku i pridjevsku

sluţbu.
172
Upitne zamjenice/upućenice
 KO?
Ko je prvi bosanskohercegovaĉki dobitnik filmske nagrade „Oskar“?
Danis Tanović
Prvi dobitnik filmske nagrade „Oskar“ u BiH je reţiser Danis Tanović koji je 2001.
godine dobio Oskar (Oscar) za film „Niĉija zemlja“.
 ŠTA?
Šta su Vede?
Vede
Vede (rijeĉ veda znaĉi znanje) su temeljni i sveti tekstovi hinduizma. Najstarija su
djela indijske i svjetske knjiţevnosti i jedan od najranijih pisanih tragova kulture
173
ĉovjeĉanstva. Napisane su u formi stiha i strofe i preteţno su vjerskog sadrţaja. (O

vedama moţeš više saznati na internet adresi: http://hr.wikipedia.org/wiki/Vede).
 KOJOJ?
Kojoj galaksiji pripada Sunĉev sistem?
Galaksija Mlijeĉni put
Sunĉev sistem, u kojem je Zemlja jedna od planeta, pripada spiralnoj galaksiji

Mlijeĉni put.
 KOJI? KOLIKI?
Koji je, i koliki je najviši planinski vrh na Zemlji?
Mont Everest – krov Zemlje
174
Najviši planinski vrh na Zemlji je Mont Everest u Tibetu (poznat i kao Ĉomolungma).
Visok je oko 8.848 m i pripada planinskom vijencu Himalaja.
Uporedi pitanja i odgovore!
Šta zamjenjuju, na što upućuju istaknute upitne rijeĉi u pitanjima?
 Upitne zamjenice/upućenice zamjenjuju/upućuju na rijeĉ ili više rijeĉi koje

oĉekujemo u odgovoru. Zato ih i zovemo upitne zamjenice/upućenice.
Dolaze u upitnim reĉenicama, odnosno, sluţe za postavljanje pitanja.
 Imeniĉke su zamjenice/upućenice: ko/što//šta? a pridjevske: koji/koja/koje?;
ĉiji/ĉija/ĉije?; kakav/kakva/kakvo?; koliki/kolika/koliko?.
Upitne zamjenice/upućenice se mijenjaju po padeţima:
 Kojoj galaksiji pripada Sunĉev sistem? (koja galaksija..., koje galaksije, kojoj
galaksiji...)
Odnosne zamjenice/upućenice
Proĉitaj sada ove reĉenice:
 Znao/la sam → ko je prvi bosanskohercegovaĉki dobitnik filmske nagrade

„Oskar“.
 Sada znam i → šta su Vede.
 Poznato je svima → kojoj galaksiji pripada Sunĉev sistem.
 Pronašli smo u enciklopediji → koji je, i koliki je najviši planinski vrh na
Zemlji.
 Ove zamjenice ko, šta, kojoj, koji, koliki oblikom se ne razlikuju od upitnih
zamjenica, ali u ovim reĉenicama njima ništa ne pitamo.
 Ove zamjenice/upućenice pokazuju na što se odnosi sadrţaj reĉenice u kojoj
takva zamjenica stoji na poĉetku. Zato ih zovemo odnosne zamjenice.
Zamjenice ko, šta/što, koji/koja/koje, ĉiji/ĉija/ĉije, kakav/kakva/kakvo,

koliki/kolika/koliko... povezuju jednu cijelu reĉenicu s drugom sureĉenicom pa
imaju funkciju veznika. Ove zamjenice/upućenice pokazuju na što se odnosi sadrţaj
reĉenice u kojoj takva zamjenica stoji na poĉetku. Zato ih zovemo odnosne
zamjenice.
 Upitne zamjenice se upotrebljavaju u pitanjima (upitnim reĉenicama), a

odnosne zamjenice se upotrebljavaju za iskazivanje odnosa meĊu dvjema
reĉenicama.
Izbjegni pogreške!
Zamjenice se dekliniraju po padeţima.

Akuzativ jednine u muškom rodu nije isti za ţivo i neţivo!
175
Pravilno:
Za ţivo biće: A=G → To je pisac kojeg volim. Ţelim psa kojeg sam srela.
Za neţivo: A=N → To je kaput koji volim. Hoću film koji nisam gledala.
Nepravilno: To je kaput kojeg volim. Hoću film kojeg nisam gledala.
NeodreĊene zamjenice/upućenice
ilustracija: strip u 2 slike:
I kvadrat:
1. Tabla išarana imenima, bojama,
Nastavnik/ica govori, uĉenicima: Ko je ovo uradio?
Uĉenici uglas: Neko!
2. slika:
Nastavnik/ica: Kako to neko? Nešto je ovdje ĉudno! Taj neko ima ime! Neĉija ruka
svakako jeste! Hoće li iko reći ko je to bio? Ko god je taj NEKO – ima nekakvo ime!
 Šta zamjenjuju oznaĉene zamjenice? Da li nam je poznato biće, predmet ili

pojava koju zamjenjuju (neko, nešto, neĉija, nekakav...)?
NEKO → nepoznata osoba

NEŠTO → ne zna se šta
NEĈIJA→ ne zna se ĉija
IKO → bilo ko
KO GOD → moţe biti bilo ko, ali nije taĉno odreĊen niko
NEKAKVO → odnosi se na nepoznato svojstvo, osobinu
Šta je zajedniĉko u znaĉenju svih ovih zamjenica?
Te zamjenice/upućenice zamjenjuju nešto neodreĊeno, nepoznato, pa ih zovemo

neodreĊene zamjenice/upućenice.
 Tvore se prefiksima ne-, i-, po-, koje-, sva-, gdje-, što-, ili sufiksom –god i
nekom upitnom ili odnosnom pridjevskom zamjenicom: ne+kakav=nekakav,
i+šta=išta, po+koji=pokoji.... Većina neodreĊenih zamjenica mijenja se kao i
odnosne zamjenice, odnosno, dekliniraju se po padeţima.
Izbjegni pogreške!
Razlikuj neodreĊene zamjenice:
►kogod → neko ► Ako te kogod pita za mene, pozdravi ga.
176
►ko god → bilo ko ► Ko god te pita za mene, kaţi da sam otputovao.

►štogod → nešto ► Ako štogod zaboraviš, javi da ti pošaljem.
►što god → bilo što ► Što god ne budeš znala, potraţi u enciklopediji.
 U neodreĊene zamjenice mogu se ubrojati i odriĉne i opće zamjenice jer i one

imaju neodreĊeno, opće znaĉenje.
 Odriĉnim zamjenicama odriĉemo bića , predmete, pojave.
Nikakvu poruku nisam primio.
 Opće zamjenice upućuju na nešto opće, sveobuhvatno. Njima upućujemo na
više pojmova ili na jedan od njih.
Svako moţe pogriješiti.
NeodreĊene zamjenice
OPĆE ODRIĈNE
NEODREĐENE
svako, svašta, niko, ništa,
neko, nešto, svaki, svaĉiji, niĉiji, nikakav,
nekakav, neĉiji, sav, iko, išta, nikoji
gdjeko, ikakav, ikoji,
gdješto, bilo ko, bilo
gdjekakav, što, bilo koji
kogod, štogod,
kakavgod
Sinteza:
 Rijeĉi koje mijenjaju svoj oblik u razliĉitim reĉeniĉnim poloţajima, ali ne
mijenjaju svoje osnovno znaĉenje, zovemo promjenljive/promjenjive rijeĉi.
To su: imenice, zamjenice, pridjevi i glagoli.
 Zamjenice/upućenice su promjenljive rijeĉi kojima se upućuje na lica,
predmete, osobine, ili na okolnosti kojima se lica i predmeti odreĊuju. Zato im
više odgovara naziv upućenice.
 Upitne zamjenice/upućenice zamjenjuju/upućuju na rijeĉ ili više rijeĉi koje
oĉekujemo u odgovoru. Zato ih i zovemo upitne zamjenice/upućenice.
Dolaze u upitnim reĉenicama, odnosno, sluţe za postavljanje pitanja.
 Zamjenice/upućenice koje pokazuju na što se odnosi sadrţaj reĉenice u kojoj
takva zamjenica stoji na poĉetku zovemo odnosne zamjenice.

177
Završni dio sata:

Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 6, 7, 8, 9.
PronaĊi na internet adresi:http://hr.wikipedia.org/wiki/Zamjenice nešto više o vrstama

rijeĉi i posebno o zamjenicama.

178
43
Izgovor i pisanje prijedloga, veznika,
priloga i ĉestica

Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje prijedloga, veznika, priloga i ĉestica

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: izgovor i pisanje prijedloga, veznika,
priloga i ĉestica


poredbena metoda,

Tematska korelacija

179
Špijun, Svetozar Ćorović

(...)
Ĉim prestojnik uljeze, Kosta brţe-bolje pritrĉa, prihvati mu štap i šešir i, tokorse,
poĉe ĉistiti kaput kao da stresa prašinu, makar što je kaput bio ĉist i nikakve prašine
na njemu nije bilo... Prestojnik, odmaknuvši se, udari dlanom o dlan, protrlja ruke,
popravi cviker, zavuĉe ruke u dţepove i zviţduĉući poĉe šetati po sobi.
Kojim vrstama rijeĉi pripadaju istaknute rijeĉi u odlomku?

Prepoznaj u odlomku i veznike.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Izgovor i pisanje prijedloga, veznika,

priloga i ĉestica
Izgovor i pisanje prijedloga i veznika
 Rijeĉi koje se predlaţu pred samostalne rijeĉi (imenice, zamjenice) zovu se

prijedlozi. To su nepromjenljive/nepromjenjive rijeĉi koje bliţe odreĊuju
razliĉite odnose prema drugim rijeĉima u reĉenici(u, na, iznad, pored, kraj,
pokraj, uz, za, pred, iza, pod, ispod...). Prijedlozi nemaju samostalno
leksiĉko znaĉenje.
 Veznici su nepromjenljive rijeĉi koje sluţe za povezivanje rijeĉi, sintagmi i
reĉenica (i, te, ni, niti, a, ali, nego, već, ili...).
Podsjetimo se!
Proklitike (prislonjenice) su nenaglašene rijeĉi koje se nalaze ispred naglašene

rijeĉi i s njom ĉine izgovornu cjelinu: od kuće, do škole, na stolici, u kući...
Proklitike su najĉešće prijedlozi (na, po, u, pri, za, kod,...) i neki veznici: (a, i, ni,
da,...)
 Dakle, prijedlozi i veznici se izgovaraju skupa s naglašenom rijeĉju ispred
koje stoje, ali se pišu odvojeno.
Prijedlozi i veznici uz odriĉne zamjenice
180
Nauĉili smo da se u neodreĊene zamjenice mogu svrstati i odriĉne i opće zamjenice

jer oznaĉavaju takoĊer nešto neodreĊeno, opće.
 Kada se ispred odriĉnih zamjenica koje su sastavljene od veznika i i ni (
iko, niko, ništa, nikakav...) naĊe prijedlog, onda se on umeće izmeĊu veznika
i odnosne zamjenice: na + ništa → ni na šta;
na+ nikog → ni na kog).
Izgovaraju se kao jedna cjelina, a pišu se odvojeno.
Izbjegni pogreške!
Pravilno je reći: Nepravilno je reći:
Kosta nije ni u koga pogledao. Kosta nije u nikoga pogledao.

Ja ne pišem bilješke ni u šta. Ja ne pišem bilješke u ništa.
Ne znamo ni za kakvu priĉu. Ne znamo za nikakvu priĉu.
Izgovor i pisanje rijeĉci/partikula/ĉestica

Grafofolija 1 (strip iz Radne sveske 8: Kosta i prestojnik)
„Špijun“ Svetozara Ćorovića

ilustracija: strip:
I kvadrat:
Prestojnik udvorniĉki: Znaš li ti da te ja volim? Eto, baš si mi usluţan, pokoran i vjeran.
Kosta: Da, da, da, dakako da sam usluţan.. dabome i vjeran... i svakako pokoran.
II kvadrat:
Predstojnik: Hoćeš li biti moj „povjerljivi ĉovjek“?...
Kosta: Ama to se u nas ne naziva povjerljivi ĉo’jek, nego špijun.
Kojim vrstama rijeĉi pripadaju istaknute rijeĉi u stripu?
 Rijeĉcama (ĉesticama, partikulama) se iznosi stav govornika prema onome

o ĉemu govori:
- istiĉu se pojedine rijeĉi i daje drugaĉije znaĉenje dijelovima reĉenice
(“... baš si mi usluţan...“ - naglašavaju se osobine);
- poriĉu se ili potvrĊuju neke tvrdnje (ne, da, dabome, dakako, svakako);
- upućuje se na nešto, sluţe za pokazivanje (eno, eto, evo...);
- istiĉe suprotnost (meĊutim, unatoĉ, premda...)
 Rijeĉce su u govoru najĉešće naglašene. Pišu se uvijek odvojeno od ostalih

rijeĉi.
 Poštapalice (ovaj, onaj, kaţe, vele) su takoĊer rijeĉce. Njima se sluţimo kada
ţelimo dobiti na vremenu da bismo pronašli odgovarajuću rijeĉ i da bismo
zadrţali paţnju slušalaca. Dobro bi bilo izbjegavati ih.
181
 Rijeĉca NE
 Rijeĉca NE spaja se u tvorbi imenica, pridjeva i priloga, pa se izgovara i piše

sastavljeno.
 Imenice: nepravda, neradnik, nevolja, nebriga, nerad, nered, nesreća,
nevaljalac, neznanje, nezgoda;
 Pridjevi: nenaspavana, nesretan, neobrijan, nepoĉešljan, nezgodan;
 Prilozi: neumorno, nespretno, nevoljno, neoĉekivano.
 Rijeĉca NE se ispred glagola izgovara sastavljeno, a piše odvojeno: ne vidim,

ne dam, ne volim, ne ĉitam, ne znam, ne mogu...
 Izuzetak su neki glagoli. Rijeĉca NE se piše sastavljeno s nekim glagolima:
nemam, neću, nemoj, nestati, nedostati, nedostajati, nisam (nijesam),
nenavidjeti, negodovati.
Rijeĉca LI
 Rijeĉca LI se, kad je u vezi s glagolom, piše odvojeno: dolaziš li, da li dolaziš,
hoćeš li doći, da li bi došao, neće li doći, ne bi li došao, je li došao;
 Odvojeno se piše i uzreĉica je li.
 Rijeĉca Li je u nekim veznicima potpuno srasla, pa se izgovara i piše
sastavljeno: ali, ili, negoli, kamoli, kadli.
Izgovor i pisanje priloga

(...)
- Danas su ĉudne prilike nastale, - reĉe tiho, cupkajući nogom – i nekakve nove
struje javljaju se... Ĉuju se nekakvi protesti, graje, tuţbe ... Po ĉaršiji govore, viĉu ... A
ti ideš po ĉaršiji, sastaješ se ... a dobar si ĉovjek i svi ti vjeruju ...
- Vjeruju, fala bogu – odgovori Kosta ponosito, pa se malo ispravi.
Šta su prilozi?
 Rijeĉi koje su dodate ili priloţene glagolima da bi se oznaĉilo mjesto, vrijeme ili
naĉin na koji se vrši radnja zovu se prilozi (zatim, dok, naposljetku, ovdje,
nikad, polako, dugo, bliţe, strašno i prije).
Prilozi koji su nastali srastanjem prijedloga s raznim vrstama rijeĉi (sloţeni prilozi),
pišu se sastavljeno (polahko, uglas, dogodine, zamalo, izbliza, izdaleka..):
 Prišla sam joj polahko, a ipak sam je zamalo probudila.
Prilog vrlo se piše odvojeno od pridjeva:
182
 On je vrlo uporan.
 Prošao je s vrlo dobrim uspjehom.
 Bio je tada vrlo mali.
Izbjegni pogreške!
 OVDJE znaĉi da je nešto blizu osobe koja govori.

 TU znaĉi da je nešto blizu osobe koja je sugovornik.
 ONDJE znaĉi da nešto nije blizu niti govornika, niti sugovornika.
Sinteza:
 Dakle, prijedlozi i veznici se izgovaraju skupa s naglašenom rijeĉju ispred
koje stoje, ali se pišu odvojeno.
 Rijeĉce su u govoru najĉešće naglašene. Pišu se uvijek odvojeno od ostalih
rijeĉi.
 Rijeĉca NE se ispred glagola izgovara sastavljeno, a piše odvojeno: ne vidim,
ne dam, ne volim, ne ĉitam, ne znam, ne mogu...
 Izuzetak su neki glagoli. Rijeĉca NE se piše sastavljeno s nekim glagolima:
nemam, neću, nemoj, nestati, nedostati, nedostajati, nisam (nijesam),
nenavidjeti, negodovati.
 Rijeĉca LI se, kad je u vezi s glagolom, piše odvojeno: dolaziš li, da li dolaziš,
hoćeš li doći, da li bi došao, neće li doći, ne bi li došao, je li došao;
 Odvojeno se piše i uzreĉica je li.

 Prilozi koji su nastali srastanjem prijedloga s raznim vrstama rijeĉi (sloţeni
prilozi), pišu se sastavljeno (polahko, uglas, dogodine, zamalo, izbliza,
izdaleka..). Prilog vrlo se piše odvojeno od pridjeva.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Radna sveska 8, radni kutak broj 10, 11, 12.
 Razmisli o znaĉenju poslovica, a zatim pronaĊi u njima prijedloge i veznike!

Uoĉi kako se izgovaraju i kako se pišu.
Lijepa rijeĉ i gvozdena vrata otvara.

Po jutru se dan poznaje.
Rijeĉi treba mjeriti, a ne brojati.
Bolje je s mudrim plakati, nego sa budalom pjevati.
Ko ţeli da pjeva, uvijek će naći pjesmu.
Rijeĉi su kao pĉele, one su istovremeno i med i ţaoka.
Dok ţiviš, dolikuje ti da se nadaš.

183
44

Pravilna upotreba prijedloga uz
pojedine padeţe
Nastavna jedinica: Pravilna upotreba prijedloga uz pojedine padeţe

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravilna upotreba prijedloga uz pojedine
padeţe


poredbena metoda,


Tematska korelacija

184
Šta je pravilno, a šta nije?
To je knjiga od moje prijateljice. To je knjiga moje prijateljice.

To je sat od mog tate. To je sat moga tate.
 Nije mogla doći radi obaveza u školi.

 Otputovao je na more zbog odmora.
 Nije mogla doći zbog obaveza u školi.

 Otputovao je na more radi odmora.
Glavni dio sata
Pravilna upotreba prijedloga uz pojedine padeţe
Prijedlozi uz genitiv
Genitiv dolazi i sa prijedlozima i bez njih. Najĉešći prijedlozi u genitivu su: od, do, iz,
s(a),
iznad, ispod, zbog i radi...
Izbjegni pogreške!
Nepravilno! Pravilno!
To je knjiga od moje prijateljice. To je knjiga moje prijateljice.
To je sat od mog tate. To je sat moga tate.
 Ne upotrebljavaj prijedlog OD s genitivom kada se njime izriĉe pripadnost.

Izbjegni pogreške!
Zbog i radi u genitivu:
 Nije mogla doći zbog obaveza u školi.

 Otputovao je na more radi odmora.
Prijedlog zbog se upotrebljava uz imenice u genitivu da oznaĉi uzrok, a prijedlog
radi - namjeru.
185
Prijedlozi uz dativ
 Ova cesta vodi prema Kladnju, a ova druga ka Goraţdu.
Dativ u reĉenici moţe biti bez prijedloga, ali i s prijedlozima k(a), prema, nasuprot...
 Penjali smo se ka skakaonici.

 Polako se kretala ka zgradi.
 Prijedlog k(a) uz dativ oznaĉava pravac/cilj kretanja. Prijedlog K dobija A pred

rijeĉima koje poĉinju sa K,G ili H, te pred rijeĉima u kojih su K,G ili H na
drugom mjestu, a na prvom nije neki od samoglasnika.
Prijedlozi u dativu i lokativu
Osim po znaĉenju, dativ i lokativ se razlikuju i po prijedlozima!
Dativ i lokativ
DATIV: LOKATIV
 cilj, namjena, pripadnost  mjesto
 bez prijedloga ili  obavezan prijedlog: na, po, u,
 sa prijedlozima: k(ka), prema, pri, o
nasuprot
Prijedlozi uz akuzativ
Prepoznajmo prijedloge koji se nalaze uz rijeĉi u akuzativu u sljedećem odlomku:
Kradljivac snova
„...Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hoću da znam! Sa tankovitim krĉagom u

ruci majka je sišla u selo po vodu. I baš tada naišao je kradljivac snova i - ugrabivši
djetetu san iz oka - pobjegao je neznano kud.
A po povratku zatekla je mati dijete gdje puzi okolo po sobi, traţeći san.
Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hoću da znam! Recite, da ga okujem u lance!
(...) Provaliću u njegovu jazbinu i odnijeću sve pokradene snove...“
Rabindranath
Tagore
 Majka je sišla u selo po vodu.

 Kradljivac snova je pobjegao u zoru kroz šumu neznano kud.
186
Šta oznaĉavaju rijeĉi u akuzativu „u selo“, „po vodu“, „u zoru“, „kroz

šumu“?
 Dakle, i uz akuzativ dolaze prijedlozi (u, na, po, kroz, niz, za, meĊu...) i takav
akuzativ ima sluţbu priloških odredaba za mjesto i vrijeme.
Uz glagol zahvaliti može doći prijedlog ZA (u akuzativu), ali je pravilna i upotreba

prijedloga NA (u lokativu). Dakle, oboje je pravilno.
 Hvala vam za lijepo druženje.

 Hvala vam na lijepom druženju.
Prijedlozi uz instrumental
Upotreba prijedloga S ili SA
- Sa zebnjom sam ga slušala.

- Ĉekali smo ih sa ţarom.
Prijedlog SA dolazi ispred rijeĉi u kojima je drugi glas S, Z, Ţ, i Š.
 Neki prijedlozi uz padeţe mogu imati po dva oblika: s - sa; k - ka, ali
promjenom oblika se ne mijenja ni znaĉenje ni odnos prema rijeĉima ispred
kojih stoje.
 Ako prijedlog S dolazi ispred rijeĉi koje poĉinju sa S, Š, Z, Ţ, radi lakšeg
izgovora upotrebljavamo duţi oblik SA.
 Prijedlog SA dolazi i ispred rijeĉi u kojima je drugi glas S, Z, Ţ, i Š.
 Pojavila se sa psom.
Prijedlog SA mora doći i ispred zamjeniĉkog oblika mnom:
 Bio je cijelo vrijeme sa mnom.
Ako je suglasniĉka konstrukcija teška za izgovor, i tada moţe doći prijedlog SA: sa
cmizdravcem, sa šmrcljivkom...
Prijedlog S nije potreban kada se imenicom izriĉe sredstvo.
 Putujem avionom.
Izbjegni pogreške!
 U vezi toga ili u vezi s tim?
Pravilno je:
 U vezi s vašom knjigom... u vezi s vašim dopisom... (instrumental);
Nepravilno je:
 U vezi vaše knjige..., u vezi vašeg dopisa...(genitiv).
187
Obzirom na to ili s obzirom na to?
Ĉesta je pogreška u izgovoru i pisanju reĉeniĉne konstrukcije:

 S obzirom na to da je iscrpljen...
Ovo je instrumental socijativnog tipa koji podrazumijeva prisutnost neĉega pri

odvijanju radnje.
Pravilno je:
 S obzirom na to da je iscrpljen...;
Nepravilno je:
 Obzirom na to da je iscrpljen...
 Prošao je odličnim ili s odličnim?
Ovo je takoĊer socijativni instrumental. Dakle, obavezna je upotreba prijedloga S.

Pravilno je:
 Prošao je s odliĉnim uspjehom.
Nepravilno je:
 Prošao je odliĉnim uspjehom.
Prijedlozi uz lokativ
 Lokativ je jedini padeţ koji se upotrebljava samo sa prijedlozima. Uz

lokativ najĉešće idu prijedlozi: na, po, o, pri,u, i najĉešće oznaĉavaju
mjesto na kome se radnja odvija. Zovemo ga padeţom mjesta.
Prijedlog NA
 Prijedlog NA uz lokativ najĉešće ima znaĉenje mjesta, ali NA moţe imati i

znaĉenje sredstva.
- Mi smo na terasi ĉitali poeziju, dok nam je Denis svirao na gitari.
Pravilno je kazati i: Svirao je gitaru.
Sinteza:
 Ne upotrebljavaj prijedlog OD s genitivom kada se njime izriĉe pripadnost.

 Prijedlog k(a) uz dativ oznaĉava pravac/cilj kretanja. Prijedlog K dobija A pred
rijeĉima koje poĉinju sa K,G ili H, te pred rijeĉima u kojih su K,G ili H na
drugom mjestu, a na prvom nije neki od samoglasnika.
188
 Uz akuzativ dolaze prijedlozi (u, na, po, kroz, niz, za, meĊu...) i takav akuzativ
ima sluţbu priloških odredaba za mjesto i vrijeme.
 Ako prijedlog S dolazi ispred rijeĉi koje poĉinju sa S, Š, Z, Ţ, radi lakšeg
izgovora upotrebljavamo duţi oblik SA.
 Prijedlog SA dolazi i ispred rijeĉi u kojima je drugi glas S, Z, Ţ, i Š.
 Uz lokativ najĉešće idu prijedlozi: na, po, o, pri,u, i najĉešće oznaĉavaju
mjesto na kome se radnja odvija. Zovemo ga padeţom mjesta.
Završni dio sata:
PronaĊi nešto više o pjesniku Rabindranath Tagore, dobitniku Nobelove nagrade za

književnost i promotoru indijske kulture na internet adresi:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Rabindranath_Tagore
Prepoznaj lokativ i odredi njegovu sluţbu u ovom odlomku iz Andrićeve pripovijetke

„Knjiga“:
„... A ipak postoje u svijetu biblioteke, postoje tolike knjige i postoje ljudi koji ih
slobodno ĉitaju. I on ne ţeli mnogo, ĉetiri-pet knjiga o raznim putovanjima po raznim
krajevima svijeta. Samo da moţe onu koju ĉita da nasloni na one tri ili ĉetiri koje će
ĉitati kasnije, i da ponekad pogleda istovremeno u dvije knjige, samo da pogled
baci...“

189

Pisanje sloţenih prijedloga i priloga

Nastavna jedinica: Pisanje sloţenih prijedloga i priloga

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pisanje sloţenih prijedloga i priloga


poredbena metoda

Tematska korelacija
MeĊupodruĉna: knjiţevnost, kultura izraţavanja
190
Uoĉi razliku izmeĊu prijedloga u sljedećim reĉenicama:
 Knjige su na stolu a olovke u ladici.
- Prošao je pokraj mene.

- Iznad nas je vedro nebo.
- Petica mi je bila nadohvat ruke.
Glavni dio sata
 S obzirom na postanak, prijedlozi se dijele na prave i neprave.

 Pravi prijedlozi su one rijeĉi koje sluţe samo kao prijedlozi i ĉije se
znaĉenje ne moţe povezati sa znaĉenjem i osnovom neke druge rijeĉi. To
su prijedlozi: do, iz, kod, na, pod, o, niz, pred, radi, s, u, uz...

 Nepravi prijedlozi su oni ĉije se znaĉenje moţe povezati sa znaĉenjem i
osnovom neke druge rijeĉi. Oni mogu biti izvedeni i sloţeni.
Izvedeni prijedlozi nastaju okamenjivanjem nekog oblika imenice: kraj,
ĉelo, dno, put, vrh. Ovdje spadaju i prijedlozi nastali od priloga (blizu, mimo,
poslije, prije, više, pored...)
Vaţno je upamtiti da se prijedlozi nalaze ispred imenica i zamjenica, jer ima rijeĉi
koje mogu biti i prijedlozi (ako se dodaju imenicama ili zamjenicama), ali i prilozi ako
se dodaju glagolu.
Prijedlozi Prilozi
Prije zore ne moţe svanuti. Mi smo prije došli.

Poslije tebe sam ja na redu. Vi ste poslije došli.
- Sloţeni prijedlozi nastaju srastanjem dvaju prijedloga ili prijedloga i imenice

(iznad, izmeĊu, nadohvat, nakraj, naokolo, nasuprot, navrh, pokraj, poput,
posred, poviše, uoĉi,...). Takvi prijedlozi se pišu sastavljeno.
prijedlog i prijedlog prijedlog i imenica
iz + nad → iznad na + dohvat → nadohvat

na + okolo → naokolo na + kraj → nakraj
po + sred → posred po + put → poput
191
iz + meĊu → izmeĊu u + oĉi → uoĉi

po + više → poviše uz + duţ → uzduţ
Dakle, sloţeni prijedlozi se pišu sastavljeno.
MeĊutim, ako su prijedlog i imenica ili prilog saĉuvali svoja samostalna

znaĉenja, tada se pišu odvojeno:
 na izgled = obraćati paţnju samo na formu, izgled, a ne na suštinu:

Uvijek je pazila na svoj izgled.
(naizgled = prividno: Naizgled je bila vesela.)
 za sada = namjena za odreĊeno vrijeme: Ne treba mi olovka za sada.

(zasad = privremeno: Zasad neću doći.)
 na kraj = razliĉita mjesta: Prošao je s kraja na kraj grada.

(nakraj = prijedlog za mjesto: Škola je nakraj sela.)
 u oĉi = mjesto: Gledao me u oĉi.
(uoĉi = pred: Bilo je to uoĉi petka.)
Prilozi
 Prilozi koji su nastali srastanjem prijedloga s raznim vrstama rijeĉi
(sloţeni prilozi), pišu se sastavljeno: izdaleka, polahko, uglas,
dogodine, naokolo, zamalo...
Došao je iz daleka svijeta.

Glasovi dolaze izdaleka.
Sinteza:
Dakle, sloţeni prijedlozi se pišu sastavljeno. MeĊutim, ako su prijedlog i
imenica ili prilog saĉuvali svoja samostalna znaĉenja, tada se pišu odvojeno:
Prilozi koji su nastali srastanjem prijedloga s raznim vrstama rijeĉi (sloţeni

prilozi), pišu se sastavljeno.
Završni dio sata:
Sastavi po nekoliko reĉenica sa sloţenim prijedlozima i prilozima.

192
46
Odnosne zamjenice i nepromjenljive rijeĉi
u vezniĉkoj sluţbi u reĉenici

Nastavna jedinica: Odnosne zamjenice i nepromjenljive rijeĉi u
vezniĉkoj sluţbi u reĉenici

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: odnosne zamjenice i nepromjenljive
rijeĉi u vezniĉkoj sluţbi u reĉenici


poredbena metoda,

Tematska korelacija
MeĊupodruĉna: knjiţevnost, kultura izraţavanja,
193
Podsjetimo se:
 Veznici su nepromjenljive rijeĉi koje povezuju rijeĉi u reĉenici, sintagme i

proste reĉenice u sloţenoj reĉenici ( i, a, ali, ako, ili, pa, nego, iako,
mada...). Zovemo ih pravim veznicima jer imaju uvijek jednu od ovih
funkcija.
Glavni dio sata
U vezniĉkoj sluţbi se, osim pravih veznika, mogu nalaziti i druge vrste rijeĉi.
Prepoznajmo u odlomcima iz „Zlatne ptice“ Meše Selimovića prave veznike i druge
vrste rijeĉi koje se nalaze u vezniĉkoj sluţbi.
Meša Selimović: „Zlatna ptica“
„...Jedno dijete je govorilo o svome strahu, davno, sliĉilo je na pjesmicu:

Na tavanu
Ima jedna greda koja udara u glavu,
Ima jedan miš koji viri iz kuta...“
(...)
Ljeto je bilo, smjenjivala se kiša i vrelina, stanovali smo u ĉadorima, ... uz
nekadašnji han, gdje je mališan stanovao s majkom i poluslijepom bakom.
Jednom, dok sam sjedio u polju,... vidio sam djeĉaka kako je zastao u travi
utonuo gotovo do grla.(...)
Puštao sam da me vodi svojim djetinjim putevima, da razgovaramo djetinjim
jezikom, da mislimo na djetinji naĉin, sretan kad mi je to uspijevalo potpuno, jer sam
osjećao da sam tako obogaćen. Pravili smo svirale od trave sabljarke i uţivali u
oštrom piskavom zvuku koji je nastajao kad je zeleno sjeĉivo sjeklo zrak iz usta.
 Kojim vrstama rijeĉi pripadaju istaknute rijeĉi: koja, koji, gdje, dok, kako,
kad?
 Vezniĉku sluţbu u reĉenici, osim veznika, mogu imati i neke druge vrste rijeĉi:
 odnosne zamjenice (ko, šta/što, koji, ĉiji, kolik, kakav... i njihovi oblici;
 zamjeniĉki prilozi ( gdje, kad/a, kako, kud/a, kamo, odakle, otkad, pošto,
zašto)
 rijeĉca neka. Takve veznike zovemo nepravim veznicima.
194
 Sluţbu veznika imaju i neki skupovi sastavljeni od rijeĉca, priloga, priloških

izraza i veznika: ako i, a kamoli, budući da, tek što, kao da, kao što, pa makar,
osim ako, pored toga što, zato što, s obzirom na to da...
 U sluţbi veznika se mogu naći:

1. Pravi veznici: i, pa, te, a, ali, ako...
2. Nepravi veznici:
- odnosne zamjenice ko, šta/što, koji, ĉiji...,
- zamjeniĉki prilozi gdje, kad/a, kako, kud/a, kamo, odakle...
- rijeĉca neka
- skupovi sastavljeni od rijeĉca, priloga, priloških izraza i veznika: ako
i, a kamoli, budući da, tek što, kao da, kao što...
Kojom vrstom rijeĉi su povezane rijeĉi iz ovog odlomka:

 mlado i staro,
 debelo i mršavo,
 graciozno i zdepasto,
 vidite jednu ili dvije trociljajke?
Kako zovemo ove veznike?
Sinteza:
U vezniĉkoj sluţbi se, osim pravih veznika, mogu nalaziti i druge vrste rijeĉi.
 Sluţbu veznika imaju i neki skupovi sastavljeni od rijeĉca, priloga, priloških
izraza i veznika: ako i, a kamoli, budući da, tek što, kao da, kao što, pa makar,
osim ako, pored toga što, zato što, s obzirom na to da...
Završni dio sata:

 Pokušaj zamijeniti postojeće vezne rijeĉi (veznike ili neke druge vrste rijeĉi
koje su u vezniĉkoj funkciji) nekim drugim veznim rijeĉima, ali tako da se
osnovni smisao reĉenice ne promijeni. Da li si to uspio/uspjela uraditi u svim
reĉenicama i sa svim veznim rijeĉima?
- Duž svakog trotoara vidite jednu ili dvije trociljajke, glatke kao staklo, i po
njima se kliza i mlado i staro, debelo i mršavo, graciozno i zdepasto, naravno
sa jednom sigurnošću i brzinom koju mogu imati samo ljudi što se tako reći od
roĊenja, i više od šest meseca u godini transportuju na ovaj originalan naĉin.
(Oslo pod snijegom, Isidora Sekulić)
 Domaća zadaća:
1. Prepoznaj u odlomku iz putopisa „Oslo pod snijegom“, Isidore Sekulić, prave i

neprave veznike i funkciju u kojoj se nalaze (šta povezuju).
„...Ima, naravno, i takvih prolaznika/ kojima saonice ne priliĉe, /ali po norveškim

pojmovima priliĉi im nešto drugo, priliĉi im da se tociljanjem ugriju i skrate put. Duţ
svakog trotoara vidite jednu ili dvije trociljajke, glatke kao staklo, i po njima se kliza i
mlado i staro, debelo i mršavo, graciozno i zdepasto, naravno sa jednom sigurnošću i
brzinom koju mogu imati samo ljudi što se tako reći od roĊenja, i više od šest meseca
u godini transportuju na ovaj originalan naĉin...(...) Ima, naravno, i takvih prolaznika
195
kojima saonice ne priliĉe, ali po norveškim pojmovima priliĉi im nešto drugo, priliĉi im
da se tociljanjem ugriju i skrate put!
Kojoj vrsti rijeĉi pripadaju nepravi veznici iz odlomka?

196
47
Glagolski prilozi prošli i sadašnji

Nastavna jedinica: Glagolski prilozi prošli i sadašnji

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski prilozi prošli i sadašnji


poredbena metoda

Tematska korelacija

MeĊupredmetna: informatika, matematika
197
Ponovimo glagolske priloge:
 Glagolskim prilogom prošlim (došavši, okrenuvši se) obiljeţava se radnja

(stanje ili zbivanje) koja se izvršila prije neke druge radnje izreĉene liĉnim
glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili poslije nje. Obje radnje moraju se
odnositi na isti, zajedniĉki im subjekt.
 Glagolski prilog prošli tvori se uglavnom od glagola svršenog vida (dozvoliti,
spotaknuti se, raširiti...) tako što se 3.l. mnoţine prezenta dodaje nastavak –
vši.
 Glagolski prilog prošli je prost neliĉan glagolski oblik. U reĉenici ne moţe
nikad biti predikat, niti dio predikata a u reĉenici ima sluţbu priloške
odredbe.
 Glagolskim prilogom sadašnjim (geguckajući, gledajući, mrgodeći se)
obiljeţava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se vrši istovremeno s nekom
drugom radnjom izreĉenom liĉnim glagolskim oblikom, bez obzira da li se ta
druga radnja (stanje ili zbivanje) vrši u sadašnjosti, prošlosti ili budućnosti.
Obje radnje (stanja ili zbivanja) se moraju odnositi na isti, zajedniĉki subjekt.
 Glagolski prilog sadašnji tvori se samo od nesvršenih glagola, tako što se
trećem licu mnoţine prezenta doda nastavak -ći.
 Glagolski prilog sadašnji je prost neliĉan glagolski oblik. Uz glagolski prilog
prošli, jedini je glagolski oblik koji se nikad ne javlja u predikatskoj sluţbi, ni
sam, niti kao dio predikata. Ponekad glagolski prilog sadašnji u reĉenici moţe
imati i sluţbu atributa (leteći ćilim, viseći vrtovi...).
Glavni dio sata

 PronaĊimo glagolske priloge u sljedećem odlomku:
„...Došavši u ured, stari podvornik Kosta progura se kroz gomilu seljaka, koji su
zbijeni i pritiješnjeni stajali u hodniku i ţivo se prepirali, uljeze u svoju tijesnu
kancelariju, zbaci sa ĉupave glave ulupljeni i zamašćeni šešir u prikrajak i okrenuvši
se na peti, uze nekakvu prljavu, razguljenu krpetinu, pa lagano, geguckajući ode u
predstojnikovu sobu.
- Uh!...Opet zaprznio!...- progunĊa promuklo, ispod oka gledajući po sobi i mrgodeći
se.
(Svetozar Ćorović: „Špijun“)
198
Glagolski Glagolski
prilog sadašnji Glagolski prilozi
Prilog prošli
→ radnja se vrši → prosti i
→ radnja se vrši prije
istovremeno s nekom bezliĉni; neke druge radnje,
drugom → nepromjenljivi; istovremeno ili poslije nje;
radnjom; → obje radnje → tvori se uglavnom
→ tvori se od odnose se na isti od svršenih glagola;
nesvršenih glagola; subjekt; → tvorba: infinitivna
→ tvorba: 3.lice → ne mogu imati osnova + nastavci
mnoţine prezenta +
sluţbu predikata; -avši, -av; -vši, -v.
nastavak -ći.
→ imaju sluţbu
priloške odredbe.
 Koji glagolski prilog imamo u ovom odlomku?
„...Na padini što prolazi pored malog prozora leţao je nekad stari Vizant, i moţda su
janiĉari u jednom od ovih tijesnih prolaza dotukli osamnaestog i posljednjeg
vizantijskog cara, raĉunajući od Konstantina Velikog ili sto dvadesetog, raĉunajući od
imperatora Avgusta Oktavijana...“ (Zuko Dţumhur: „Nekrolog jednoj ĉaršiji“)
Sinteza:
 Glagolskim prilogom prošlim (došavši, okrenuvši se) obiljeţava se radnja
(stanje ili zbivanje) koja se izvršila prije neke druge radnje izreĉene liĉnim
glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili poslije nje. Obje radnje moraju se
odnositi na isti, zajedniĉki im subjekt.
 Glagolskim prilogom sadašnjim (geguckajući, gledajući, mrgodeći se)
obiljeţava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se vrši istovremeno s nekom
drugom radnjom izreĉenom liĉnim glagolskim oblikom, bez obzira da li se ta
druga radnja (stanje ili zbivanje) vrši u sadašnjosti, prošlosti ili budućnosti.
Obje radnje (stanja ili zbivanja) se moraju odnositi na isti, zajedniĉki subjekt.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
 Radna sveska 8, radni kutak broj 17.
199
 Precrtaj ovaj dijagram u svoju biljeţnicu.

 Ukucaj u Google: Venov dijagram - pogledaj slike i upoznaj se s oblastima u
kojim se koristi! S upotrebom Venovog dijagrama u matematici se možeš
upoznati i na internet adresi: http://www.pmf.ni.ac.rs/pmf/predmeti/1001/ML-
P04-S-1.pdf

200
49
48
REĈENICA

Nastavna jedinica: REĈENICA

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: reĉenica, prosta, neoglagoljena,
besubjektna, s više subjekata, gramatiĉko ustrojstvo reĉenice


poredbena metoda


grafoskop, grafofolija
Tematska korelacija
201
 Odredi sluţbu rijeĉi u reĉenicama!
Strip ilustracija iz Radne sveske 8: seljak ţanje ţito, tjera konja i izgovara reĉenicu (u
oblaĉiću): Skokni, dobro, dobro moje, i tvoja je hrana!
Ţito, Ahmed Muradbegović

(...)
A seljaci neumorno veslaju. I nestaje mora. Gubi se... Konji trĉe. Ljudi trĉe. A posao
teĉe svojim teškim, odmjerenim koracima, gazi zemlju i grlato klikĉe iz snaţnih,
razdrljenih grudi seljaĉkih:
- Hoj, hoj! Veseo bio! Skokni, dobro, dobro moje, i tvoja je hrana! Hej, alate, vilin
brate, poskoĉi mi, poigraj...
1.
 Koje od ovih reĉenica su najjednostavnije po svom ustrojstvu? Zašto?
 Kako zovemo takve reĉenice?
Konji trĉe. Ljudi trĉe.
 Kojim reĉeniĉnim ĉlanovima su proširene ove reĉenice?

 Kako njih zovemo?
Seljaci neumorno veslaju. I nestaje mora.
2.
A posao teĉe svojim teškim, odmjerenim koracima, gazi zemlju i grlato klikĉe iz
snaţnih, razdrljenih grudi seljaĉkih.
 Koliko predikata ima u trećoj reĉenici?

 Kako zovemo takve reĉenice?
Glavni dio sata
Grafofolija 1 (strip iz Radne sveske 8)
Prosta reĉenica (prosta neproširena i prosta proširena)
 Reĉenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i sloţene.

Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih reĉenica od sloţenih je broj predikata.
202
 Reĉenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo jednostavnim

/prostim reĉenicama. Jednostavne/proste reĉenice koje u svom sastavu osim
subjekta i predikata imaju i dodatke, rijeĉi koje ih dopunjuju, zovemo prosto
proširenim reĉenicama.
 Reĉenice koje u svom sastavu imaju dva ili više predikata, dvije ili više
iskazanih misli, zovemo sloţenim reĉenicama.
Predikatski i subjekatski skup rijeĉi
Nauĉili smo:
 Reĉenice koje osim subjekta i predikata imaju i dodatke, rijeĉi koje ih
dopunjuju, zovemo prostim proširenim reĉenicama.
Analizirajmo ovu reĉenicu.
Vrijedni seljaci neumorno veslaju.
Šta rade seljaci? → veslaju (predikat)

Kako, na koji naĉin to seljaci rade? → neumorno (PON)
Ko vesla? → seljaci (subjekat)
Kakvi su seljaci? → vrijedni (atribut)
 Primjećujemo da se neke rijeĉi priklanjaju predikatu, a neke subjektu.
Proširena reĉenica
Subjekatski skup rijeĉi predikatski skup rijeĉi
Vrijedni seljaci neumorno veslaju.
 Dodaci koji nešto više govore o predikatu ( gdje, kada, kako, pod kojim
uvjetima se vrši radnja...) skupa sa predikatom ĉine predikatski skup rijeĉi.
Glagolski dodaci su: objekat i priloške odredbe.
 Rijeĉi koje dopunjuju subjekat (kazuju nešto više o njemu) zajedno s njim
ĉine subjekatski skup rijeĉi. To su imeniĉki dodaci: atribut i apozicija.
Reĉenice bez subjekta/besubjektne reĉenice
 A šta su besubjektne reĉenice?
203
Rano je. → → KO? ŠTA? → BEZ SUBJEKTA

Smraĉilo se. → → KO? ŠTA? → BEZ SUBJEKTA
Priĉa se da me ne voliš. KO? → BEZ SUBJEKTA
Govori se da me voliš. KO? → BEZ SUBJEKTA
 Ovakvim reĉenicama se obavještava o zbivanjima koje prouzrokuju prirodne

pojave ili se ne iznosi vršilac radnje. Zbog toga u njima imamo samo
predikate, ali su reĉenice potpuno jasne. Dakle, reĉenica moţe biti iskazana
i samo predikatom. Ovakva reĉenica se zove besubjektna reĉenica.
Neoglagoljena / krnja reĉenica
 Obrati paţnju na istaknute reĉenice. Prepoznaj u njima reĉeniĉne ĉlanove.

(...)
- Alija, ĉuo sam da dedo više ni kretati ne more.
- Bogme, Omeraga, slab je.
- More li govorit'?
- Pomalo.
- A more li jest'?
- Vrlo malo, i to samo dobre i lahke zahire.
- Kupuješ li mu?
- Ponekad.
- Nejse. Kad mu veĉeras, odeš, poselami ga od mene, ja ću mu po momku veĉeru
poslati.
- Kabul olsun! Neka ti Allah stostruko vrati i ovoga i onoga svijeta.
- Inšallah! Moj Alija, reci ti meni k'o ahbabu šta tebe mori.
- Ama ništa, Omeraga!
- Krećeš li u Travnik?
- Ako Bog da, mislim sutra.
 Šta je sa predikatima?
Predik(a)t u reĉenici moţe biti i izostavljen. Negovo ispuštanje je najĉešće uvjetovano

stilskim razlozima, jer reĉenice bez predikata imaju veću stilsku vrijednost.
 Predik(a)t se najĉešće ispušta u dijalozima u kojima iz konteksta

moţemo podrazumijevati radnju, stanje ili zbivanje („U pomoć!“ „Dobro
jutro“ „Poplava!“ „Svi pobjednici!“).
204
Rečenica sa više subjekata
 Odredimo predikat a zatim i subjekat u narednoj reĉenici!
Konji i ljudi neumorno trĉe.
Šta rade konji i ljudi? → trĉe→ predik(a)t
Ko neumorno trĉi? → konji i ljudi→ subjek(a)t
Koliko je subjekata vezano uz predikat u ovoj reĉenici?
 Ĉesto se u reĉenici uz jedan predikat veže više subjekata.

Dakle, reĉenica može imati više subjekata.
Gramatiĉko ustrojstvo reĉenice
Nauĉili smo:
 Reĉenica je gramatiĉka i znaĉenjska veza rijeĉi kojom se prenosi ili traţi

obavijest, ili se potiĉe sugovornika na neku radnju.
 Rijeĉi se u reĉenici povezuju tako da jedna rijeĉ drugoj otvara mjesto.
Predikat ĉini gramatiĉku jezgru reĉenice. On otvara mjesto svim ostalim
rijeĉima u reĉenici. Predikat otvara mjesto subjektu, objektu i rijeĉima za
izricanje okolnosti pod kojima se vrši glagolska radnja, priloškim odredbama.
Reĉeniĉni ĉlanovi mogu biti samostalni i nesamostalni.
 Osnovno gramatiĉko ustrojstvo reĉenice ĉine: predikat, subjekat, objekat

i priloške (adverbijalne) odredbe. Oni se u reĉenicu ukljuĉuju direktno i zbog
toga su samostalni reĉeniĉni ĉlanovi.
Odredimo reĉeniĉne ĉlanove! Poĉnimo s predikatom jer on otvara mjesto ostalim

reĉeniĉnim ĉlanovima!
Starac je gledao ribu.
PREDIKAT SUBJEKAT OBJEKAT

je gledao starac ribu
205
►Odredimo sluţbu rijeĉi u ovim reĉenicama!
Umorni starac je gledao ogromnu ribu.
ATRIBUT ATRIBUT
S P O
→ Umorni starac je gledao ogromnu ribu.
APOZICIJA
Santjago, umorni starac, gledao je ogromnu ribu.
►Imenski dodaci umorni i umorni starac su nesamostalni jer su ukljuĉeni u

reĉenicu posredno, preko subjekta i objekta reĉenice.
IMENICA: starac (subjekat)
ATRIBUT: umorni APOZICIJA: umorni starac
►Pored samostalnih reĉeniĉnih ĉlanova, u reĉenici uoĉavamo i nesamostalne

reĉeniĉne ĉlanove: atribut i apoziciju.
►Atribut i apozicija ne spadaju u osnovno gramatiĉko ustrojstvo reĉenice.

To su nesamostalni reĉeniĉni ĉlanovi jer se ukljuĉuju u reĉenicu posredno, preko
nekog samostalnog reĉeniĉnog ĉlana.
►Atributi i apozicije su dodaci bilo kojoj imenici u reĉenici, bez obzira da li je ta

imenica subjekat, objekat ili se nalazi u sklopu priloške odredbe.
 Prisjetimo se kako se obiljeţavaju reĉeniĉni ĉlanovi!
Predikat → P
Subjekat → S
Objekat → O
Priloške odredbe → PO
Atribut → A
Apozicija → AP
206
Sinteza:
 Reĉenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i sloţene.
Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih reĉenica od sloţenih je broj predikata.
 Reĉenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo jednostavnim

/prostim reĉenicama. Jednostavne/proste reĉenice koje u svom sastavu osim
subjekta i predikata imaju i dodatke, rijeĉi koje ih dopunjuju, zovemo prosto
proširenim reĉenicama.
 Reĉenice koje u svom sastavu imaju dva ili više predikata, dvije ili više
iskazanih misli, zovemo sloţenim reĉenicama.
 Osnovno gramatiĉko ustrojstvo reĉenice ĉine: predikat, subjekat, objekat
i priloške (adverbijalne) odredbe. Oni se u reĉenicu ukljuĉuju direktno i zbog
toga su samostalni reĉeniĉni ĉlanovi.
 Atribut i apozicija ne spadaju u osnovno gramatiĉko ustrojstvo reĉenice.
 To su nesamostalni reĉeniĉni ĉlanovi jer se ukljuĉuju u reĉenicu posredno,
preko nekog samostalnog reĉeniĉnog ĉlana.
Završni dio sata:
Domaća zadaća: Radna sveska 8, Radni kutak broj 18, 19, 20, 21.

207
50
Samostalni reĉeniĉni ĉlanovi: predikat
(imenski, glagolski i priloški)

Nastavna jedinica: Samostalni reĉeniĉni ĉlanovi: predikat (imenski, glagolski i
priloški)


sticanje novih znanja iz oblasti jezika: samostalni reĉeniĉni ĉlanovi: predikat
(imenski, glagolski i priloški)



grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija

208
 Prepoznajmo predikate u ovim reĉenicama:
Nekrolog jednoj ĉaršiji , Zuko Dţumhur
Ilustracija: detalj iz Ĉitanke 8 uz tekst Nekrolog jednoj ĉaršiji
Ovdje, sa brijega, vidi se cio Zlatni rog. Desno je Fanar.

Voda pod Fanarom bila je bajata i stara – vizantijska.
U ovoj vodi više se ne ogledaju stvari sa zemlje. Po Fanarskom brijegu nad Zlatnim
rogom ĉuĉe crvotoĉne kuće popularnih mušebaka, rasute po padini iznad
Vaseljenske patrijaršije. Izdaleka, ovako razbacane, liĉe na potuĉenu vojsku
posljednjih otomanskih sultana.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice Samostalni reĉeniĉni ĉlanovi: predikat (imenski,

glagolski i priloški)
Grafofolija 1
Nauĉili smo:
 Predikat je glavni reĉeniĉni ĉlan kojim se pripisuje neka osobina koju
subjek(a)t ima, stanje ili raspoloţenje u kome se nalazi, ili radnja koju vrši.
Funkciju predikata mogu obavljati razliĉite vrste rijeĉi, bilo da je to samo jedna
rijeĉ ili više njih u skupu, ali je za sluţbu predikata najpodesniji glagol.
 Jedino glagol u svojim oblicima moţe oznaĉiti vrijeme vršenja radnje,
glagolsko lice i naĉin dakle, imaju svojstvo predikativnosti. U ulozi predikata
je najĉešće glagol, mada tu funkciju moţe imati i neka druga rijeĉ (imenica,
pridjev). Reĉenica ne moţe biti bez predikata.
 Prema tome da li je predikat iskazan glagolom ili imenskom rijeĉju (imenicom,
pridjevom, zamjenicom ili brojem) razlikujemo glagolski i imenski predikat.
Predikat moţe biti iskazan i prilogom pa se zove priloški predikat.
Glagolski predikat
 Kojim vrstama rijeĉi su iskazani predikati u ovim reĉenicama?
► Ovdje, sa brijega, vidi se cio Zlatni rog.

►U ovoj vodi više se ne ogledaju stvari sa zemlje.
► Uĉim, uĉim i tako se igram.
 Predikat koji je iskazan samo glagolom /liĉnim glagolskim oblikom, zove se

glagolski predikat.
209
Prosti i sloţeni glagolski predikati
→ Po svojoj strukturi glagolski predikati mogu biti prosti i sloţeni.
→ Prosti glagolski predikat iskazan je jednim glagolskim oblikom bez obzira da li je

to prost ili sloţen glagolski oblik:
vidi se → prezent,
ne ogledaju se → prezent,
otpjevali su → perfekat,
bih spavala → potencijal I...
→ Sloţeni glagolski predikat sastoji se iz dva dijela: nepunoznaĉnog (nepotpunog)

glagola u liĉnom glagolskom obliku i punoznaĉnog glagola u infinitivu:
Naprimjer:
poĉe se smijati → poĉe (aorist nepunoznaĉnog glagola poĉeti) + se smijati (infinitiv
punoznaĉnog glagola);
ţelim spavati → ţelim (prezent nepunoznaĉnog glagola ţeljeti) + spavati (infinitiv
punoznaĉnog glagola);
mogao bih jesti → mogao bih (potencijal I nepunoznaĉnog glagola moći) + jesti
(infinitiv punoznaĉnog glagola).
→ U sklopu sloţenog glagolskog predikata punoznaĉni glagol u infinitivu moţe biti

zamijenjen oblikom prezenta. Tada se punoznaĉni glagol povezuje s nepunoznaĉnim
veznikom da.
Mogao sam vidjeti bistru vodu.
Mogao sam da vidim bistru vodu.
Prisjetite se:
Najĉešći nepunoznaĉni/nepotpuni glagoli u našem jeziku su: moći, morati, trebati,
znati, htjeti, ţeljeti, pokušati, nastojati, usuditi se...
Imenski predikat
 Prepoznajte predikate u ovim reĉenicama:
Djeca su najbolji uĉenici! → predikat je iskazan imenicom uĉenici.

Djeca su dobra. → predikat je iskazan pridjevom dobra.
Uĉenici su prvi. Uĉenika su dva. → predikati su iskazani brojevima prvi i dva.
Ova djeca su moja. → predikat je iskazan zamjenicom moja.
 PronaĊimo predikate i u ovoj reĉenici:
Voda pod Fanarom bila je bajata i stara – vizantijska.
210
 U ovoj reĉenici je predikat: bila je bajata i stara – vizantijska. Od koliko

rijeĉi je sastavljen ovaj predikat? Koje su to vrste rijeĉi?
Zapazio/la si da je ovaj predikat sastavljen od perfekta pomoćnog glagola biti i

pridjeva: bajata, stara i vizantijska.
 Predikat se moţe sastojati i od pomoćnog glagola (jesam/sam/ nisam,

jesi/si/nisi, jeste/je/nije, jesmo/smo/ nismo, jeste/ste/niste, jesu/su/nisu,
će biti/bit će,...) i od još neke imenske rijeĉi, imenice, pridjeva,
zamjenice, broja. Pomoćni glagol biti u bilo kojem vremenu ili naĉinu
sluţi kao spona sa imenskom rijeĉju u sklopu predikata.
 Predikat koji se izriĉe oblikom pomoćnog glagola biti i nekom imenskom
rijeĉju zovemo imenskim predikatom.
PREDIKAT
GLAGOLSKI IMENSKI PRILOŠKI

(iskazan liĉnim (iskazan pomoćnim (iskazan pomoćnim
glagolskim oblikom) glagolom biti + imenica, glagolom biti + prilog)
pridjev, zamjenica, broj)
PROSTI SLOŢENI
(iskazan jednim (iskazan nepunoznaĉnim
glagolskim oblikom) glagolom i infinitivom)
Priloški predikat
 Predikat može biti iskazan i prilogom!
Desno je Fanar. → predikat je iskazan pomoćnim glagolom i mjesnim prilogom

desno.
Djeca su ovdje. → predikat je iskazan pomoćnim glagolom i mjesnim prilogom
ovdje.
 Predikat se može sastojati i od pomoćnog i priloga. Pomoćni glagol biti

u bilo kojem vremenu ili načinu služi kao spona sa prilogom u sklopu
predikata.
 Predikat koji se izriĉe oblikom pomoćnog glagola biti i prilogom zovemo
priloškim predikatom.
211
 Prepoznaj glagolske i imenske predikate i u biljeţnicu napiši kojim

vrstama rijeĉi su iskazani.
Bašta sljezove boje, Branko Ćopić
Muškarci obiĉno slabo razlikuju boje, ali jedan takav neznajša u bojama kakav je bio
moj djed, e, takvog je bilo teško naći. Njegov spektar svodio se na svega ĉetiri
osnovne boje, a ono ostalo – to nije ni postojalo ili se svodilo, u najmanju ruku (ako je
ĉiĉa dobre volje!), na neki vrlo neodreĊen opis: „Ţuto je, a kao da i nije ţuto, nego
nešto onako – i jest i nije.!
Moţeš to predstaviti i tabelarno na sljedeći naĉin:
GLAGOLSKI PREDIKAT VRSTE RIJEĈI

razlikuju glagol
svodio se glagol
nije postojalo odriĉni oblik pom.gl. biti, glagol
IMENSKI PREDIKAT VRSTE RIJEĈI

je bio moj djed pom.gl. biti, zamjenica, imenica
je bilo teško naći pom.gl. biti, prilog, glagol
Sinteza:
 Predikat je glavni reĉeniĉni ĉlan kojim se pripisuje neka osobina koju
subjek(a)t ima, stanje ili raspoloţenje u kome se nalazi, ili radnja koju vrši.
Funkciju predikata mogu obavljati razliĉite vrste rijeĉi, bilo da je to samo jedna
rijeĉ ili više njih u skupu, ali je za sluţbu predikata najpodesniji glagol.
Završni dio sata:

212

Subjek(a)t

Nastavna jedinica: Subjek(a)t

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: subjekat, neizreĉeni subjekat,



Tematska korelacija
213
Nauĉili smo:
Subjek(a) je vršilac radnje, nosilac stanja ili osobine koja mu se pripisuje.

Subjek(a)t je obiĉno imenica u nezavisnom padeţu-nominativu, ali subjek(a)t moţe
biti i svaka rijeĉ ili grupa rijeĉi koja ima funkciju oznaĉavanja jednog ili više pojmova,
ako su vršioci zajedniĉke radnje ili posjeduju istu osobinu, koja ima osobinu imenice
u nominativu.
Glavni dio sata
Subjek(a)t
Sluţbu subjekta mogu imati mnoge promjenljive, polupromjenljive i

nepromjenljive rijeĉi.
 Imenice:
Sarajevo je grad u svakom smislu te rijeĉi.

Blista grad dobrih ljudi.
 U funkciji subjekta mogu biti i liĉne i ostale imeniĉke zamjenice: ko, što,
neko, nešto, niko, bilo ko...
On je gledao u sarajevska brda.

Ništa ne remeti ljepotu Sarajeva.
 U sluţbi subjekta mogu biti i pokazne zamjenice: to, taj, ta, ti, a ponekad i
onaj, ovaj, ova...
To je grad.
Ovaj će se ponovo vratiti.
U sluţbi subjekta mogu biti i pridjevi:
Vrijedni zasluţuju uspjeh.
Ţuti će pobijediti.
 Sluţbu subjekta mogu imati i brojevi:
Deset ih je došlo, a pet ih je već otišlo.

Nije samo prvi pobjednik.
 Sluţbu subjekta mogu imati i nepromjenljive rijeĉi, najĉešće su to

koliĉinski prilozi, veznici, prijedlozi:
Malo je nas stiglo.

Mnogo je dobrih ljudi.
214
Ali ĉovjeku sreću kvari.

Od je prijedlog.
 Ponekad i cijele reĉenice mogu biti u sluţbi subjekta:

K'o drugom jamu kopa, sam u nju pada.
Kojoj vodi ne znaš gaza, nemoj je ni gaziti.
Neizreĉeni subjekat: skriveni i izostavljeni subjek(a)t
 Subjek(a)t moţe u reĉenici biti i neizreĉen. Reĉenicu, dakle, moţemo

izreći i samo predikatom! Proĉitajte ove reĉenice!
 Hoj, hoj! Veseo bio! Skokni! Poskoĉi mi, poigraj...
Veseo bio! → KO? → TI VESEO BIO!
Skokni! → KO? → TI SKOKNI, TI POSKOĈI, TI

POIGRAJ...
 Subjekat u 1. i 2. licu je najĉešće suvišan, pa se zbog toga moţe i ispustiti.

U reĉenici ga moţemo odrediti na osnovu predikata. Ovakav neizreĉeni
subjekat se zove skriveni subjek(a)t.
Izostavljeni subjek(a)t
 Proĉitajte sada ove reĉenice!
I nestaje mora ţita. Gubi se. → Ĉega nestaje? → mora ţita→ njega
A posao teĉe svojim teškim, odmjerenim → Šta gazi zemlju ? → posao→ on

koracima, gazi zemlju i grlato klikĉe iz →Šta grlato klikĉe? → posao→ on
snaţnih, razdrljenih grudi seljaĉkih.
Ako u reĉenici nije izreĉen subjekat, a moţe se odrediti na osnovu prethodne

reĉenice, takav subjekat se zove izostavljeni subjek(a)t.
Ovaj subjekat je uvijek u 3. licu jednine ili mnoţine.
Sinteza:
215
 Sluţbu subjekta mogu imati mnoge promjenljive, polupromjenljive i

nepromjenljive rijeĉi. Subjek(a)t moţe u reĉenici biti i neizreĉen.
Reĉenicu, dakle, moţemo izreći i samo predikatom!
Subjekat u 1. i 2. licu je najĉešće suvišan, pa se zbog toga moţe i ispustiti. U reĉenici
ga moţemo odrediti na osnovu predikata. Ovakav neizreĉeni subjekat se zove
skriveni subjek(a)t.
Ako u reĉenici nije izreĉen subjekat, a moţe se odrediti na osnovu prethodne
reĉenice, takav subjekat se zove izostavljeni subjek(a)t.
Završni dio sata:

216
52
Gramatiĉka svojstva predikata i
subjekta

Nastavna jedinica: Gramatiĉka svojstva predikata i subjekta

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: gramatiĉka svojstva predikata i subjekta,
slaganje subjekta s predikatom, reĉenice s jednim i više subjekata




Tematska korelacija

MeĊupredmetna: matematika, informatika
217
Nauĉili smo:
 Predikat je jedini ĉlan koji sam sebi otvara mjesto u reĉenici. Preko njega,
direktno ili indirektno se uvršćuju svi ostali reĉeniĉni ĉlanovi. Predikat ĉini
gramatiĉko jezgro reĉenice. Po njegovom gramatiĉkom znaĉenju moţe se
doznati gramatiĉko znaĉenje najvećeg broja ostalih reĉeniĉnih ĉlanova.
Nosilac gramatiĉkog znaĉenja predikata je glagol u liĉnom glagolskom obliku. Stoga
je liĉni glagolski oblik nuţni konstituent predikata. Prema tome da li je predikat
iskazan glagolom ili imenskom rijeĉju (imenicom, pridjevom,
 Subjek(a)t je rijeĉ u nominativu koja se s predikatom redovito slaţe u licu i

broju. U reĉeniĉno ustrojstvo subjek(a)t se uvršćuje po predikatu. Predikatom
se odreĊuju gramatiĉka svojstva subjekta, te se stoga kaţe da subjek(a)t
gramatiĉki ovisi od predikata.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice Gramatiĉka svojstva predikata i

subjekta
Predikat
 Koja su gramatiĉka svojstva predikata?
 Najbitnije gramatiĉko svojstvo reĉenice jest predikativnost. Bez

predikativnosti nema reĉenice. Predikativnost je gramatiĉka kategorija kojom
se odreĊuje reĉeniĉni sadrţaj s obzirom na gramatiĉke oznake lica, vremena i
naĉina.
 Predikativnost je jedinstvo ovih triju kategorija:
 Kategorijom lica oznaĉava se odnos koji se uspostavlja izmeĊu govornika,
sugovornika i onoga o kome se ili onog o ĉemu se govori (prvo, drugo i treće
lice jednine i mnoţine)
 Kategorijom vremena odreĊuje se vrijeme vršenja radnje u odnosu na
trenutak govora. Ono što se saopćava reĉenicom moţe biti u prošlom,
sadašnjem i budućem vremenu.
 Kategorijom naĉina ukazuje na to u kakvoj se vezi sa stvarnošću nalazi
reĉeniĉni sadrţaj. Glagolski naĉini se obiljeţavaju kondicionalom/potencijalom,
ţeljnim naĉinom(optativom) ili zapovjednim naĉinom imperativom.
218
 zamjenicom ili brojem) razlikujemo glagolski i imenski predikat. Predikat

moţe biti iskazan i prilogom pa se zove priloški predikat (Oni su tamo.)
Subjek(a)t
Nauĉili smo:
U ulozi subjekta najĉešće se javljaju:

Imenice:
 Imeniĉke zamjenice: Ja sam se prvi javio.
 Brojne imenice i zbirni brojevi: Obojica su me posjetila. Sedmero ih je došlo.
Pridjevi: Plavi su pobijedili. Stariji malo vjeruju mladima.
Brojevi: Prvi su zategli konopac.
Slaganje subjekta s predikatom
 Predikat, kao temeljni dio reĉeniĉnog ustrojstva, otvara mjesto drugim

samostalnim reĉeniĉnim dijelovima. Gramatiĉko ustrojstvo odreĊuje odnose
meĊu oblicima rijeĉi i proizilazi iz gramatiĉkih svojstava rijeĉi i njihovih oblika.
Slaganje rijeĉi ureĊeno je pravilima. Kongruencija (pravilo sroĉnosti) je
slaganje rijeĉi u licu, rodu i broju i padeţu.
 Subjek(a)t se s predikatom gramatiĉki slaţe u licu i broju.
1. Reĉenice s jednim subjektom
a) Ako je predikatski glagol u 1. i 2. licu jednine ili mnoţine, subjekti su liĉne

zamjenice za 1. i 2. lice jednine ili mnoţine.
„Ti si sad na ĉamcu koji donosi sreću. Pa, ostani na njemu.“ (Starac i more, E.
Hemingvej)
Ko je na ĉamcu? ti
Ko će ostati na njemu? ti
 Uz predikatski glagol u 3. licu jednine ili mnoţine mogu doći liĉne zamjenice za
3. lice jednine ili mnoţine ili neka druga rijeĉ u ulozi subjekta u jednini ili
mnoţini.
„Starac ga pogleda svojim od sunca izblijedjelim i iskrenim oĉima.“ (Starac i more,

E. Hemingvej)
Ko ga pogleda? Starac, on
Primjeri:
219
ROD BROJ
Starac je posmatrao more. m.r. jednina
Delfini su sjekli vodu. m.r. mnoţina
 U reĉenicama s jednim subjektom, subjek(a)t i predikat slaţu se u rodu i broju.
b) Subjekat se s predikatom slaţe u rodu, licu i broju samo ako je predikat imenski ili
ako je glagolski oblik sloţen s glagolskim pridjevom.
 Jasna je bila dobra uĉenica.

Jasna ţ. rod, 3.l. jednine
je bila dobra uĉenica ţ. rod, 3.l. jednine
Jasna je bila tuţna.
Jasna ţ. rod, 3.l. jednine
je bila tuţna ţ. rod, 3.l. jednine
c) U reĉenici subjekat moţe biti iskazan i brojem ili brojnom imenicom.
 Na ulaznim vratima su plakala dva djeĉaka.
 Ako je subjek(a)t broj dva, tri ili ĉetiri, imenice uz te brojeve dolaze u genitivu,
a predikat je u srednjem rodu mnoţine.
 Na vratima su se pojavila dvojica.
 Ako je subjek(a)t brojna imenica, predikat je u srednjem rodu mnoţine.
2. Reĉenice s više subjekata
a) Reĉenice s više subjekata u jednini
 Subjekti ţenskog roda u jednini, slaţu se s predikatom ţenskog roda u

mnoţini.
 Majka i djevojĉica su pošle na izvor.
 Livada i šuma su ozelenjele.
 Subjekti muškog i srednjeg roda u jednini slaţu se s predikatom muškog roda

u mnoţini.
 Otac i sin su otišli ka jezeru.

 Pile i kuĉe su ţućkasti.
 Subjekti razliĉitog roda u jednini slaţu se s predikatom muškog roda u

mnoţini.
 Djevojĉica, majka i djeĉak pošli su kroz šumarak.

 Ljubiĉica, kaĉunak i šumarica su procvjetali.
220
b) Reĉenice s više subjekata u mnoţini
 Subjekti istog roda u mnoţini slaţu se s predikatom tog roda u mnoţini.
 Zamirisale su tek ocvale ljubiĉice, šumarice.

 Narcisi i tulipani su otvorili svoje latice.
 Ako su subjekti u mnoţini razliĉitog roda, slaţu se s predikatom muškog roda

u mnoţini, ili s predikatom onog roda u kojem je najbliţi subjek(a)t.
 Ĉuli su se zrikavci, pĉele i ose.

 Dolazila su proljeća, jeseni i zime.
 Vodu sa šumskog izvora su pili zeĉevi, lisice, ptice.
Izbjegni pogreške
Ako se nekome obraćamo iz poštovanja sa Vi, predikat mora biti uvijek u mnoţini
muškoga roda, bez obzira da li je to ţena ili muškarac.
 Vi ste to traţili, gospoĊo!
Sinteza:
 Predikat, kao temeljni dio reĉeniĉnog ustrojstva, otvara mjesto drugim

samostalnim reĉeniĉnim dijelovima. Gramatiĉko ustrojstvo odreĊuje odnose
meĊu oblicima rijeĉi i proizilazi iz gramatiĉkih svojstava rijeĉi i njihovih oblika.
Slaganje rijeĉi ureĊeno je pravilima. Kongruencija (pravilo sroĉnosti) je
slaganje rijeĉi u licu, rodu i broju i padeţu.
 Subjek(a)t se s predikatom gramatiĉki slaţe u licu i broju.
Završni dio sata:
Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 28, 29.
Kutak za radoznale!
Šta je kongruencija u matematici saznaj na internet stranici: http://sr.wikipedia.org/sr-
el/Kongruencija

221

Objek(a)t

Nastavna jedinica: Objek(a)t


sticanje novih znanja iz oblasti jezika: objekat, bliţi i dalji objekat



Tematska korelacija
222

Uz glagole ĉesto stoje rijeĉi ili grupe rijeĉi koje imaju funkciju dopune glagola. To su
reĉeniĉni objekti na kojima se ili u vezi s kojima se vrši glagolska radnja.
Starac i more, Ernest Hemingvej

(...)
Zatim poĉe saţalijevati veliku ribu, koju je zakaĉio. Divna je i ĉudna, i tko zna koliko
je stara, razmišljao je. Nikada još nisam imao tako jake ribe...
(...)
Starac se sjeti, kako je jednom ulovio sabljanovu ţenku. Sabljan uvijek pušta svoju
ţenku da prva zagrize; zakaĉena ţenka povela je bijesnu, paniĉnu i oĉajniĉku borbu
i brzo se umorila, a muţjak je ĉitavo vrijeme bio uz nju...
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice Objek(a)t
 Od kojih reĉeniĉnih ĉlanova su sastavljene ove reĉenice?
KO RADI: SUBJEK(A)T ŠTA RADI: PREDIKAT KOGA ILI ŠTO: OBJEKAT
(on - starac) POĈE SAŢALIJEVATI RIBU.

(ja) NISAM IMAO RIBE.
STARAC JE ULOVIO ŢENKU.
SABLJAN PUŠTA ŢENKU.
MUŢJAK JE BIO UZ NJU.
 Dio reĉenice koji ĉini dopunu glagolu a kazuje na kome ili ĉemu se vrši radnja
ili šta je predmet glagolske radnje, zove se objekat. Objektu mjesto u reĉenici
otvara glagol. Objekat moţe biti u svim zavisnim padeţima: genitivu, dativu,
akuzativu, instrumentalu i lokativu, s prijedlozima ili bez njih.
Bliţi (direktni) objekat
 Pogledajmo reĉenice!
Starac poĉe saţalijevati veliku ribu.

Starac je vidio samo dio ribe.
Nikada još nisam imao tako jake ribe.
Odredi subjekatski i predikatski skup rijeĉi.
223
Od ĉega se sastoji predikatski skup rijeĉi?

U kojem padeţu se nalaze imenice ribu, ribe, ribe?
 Imenice ribu, ribe su dopune glagolima koje kazuju šta je predmet radnje,
odnosno šta je obuhvaćeno glagolskom radnjom. Odgovaraju na pitanje
KOGA.
 Uz pitanje KOGA (za ţiva bića), postavlja se i pitanje ŠTA za predmete i
pojave (Starac je uzeo harpun.).
 Koji padeţ odgovara na pitanja KOGA, ŠTA?
Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr Starac je uzeo harpun.) i dionom

(partitivnom) genitivu (npr.Vidio je samo dio ribe.), zove se bliţi objekat.
Bliţi objek(a)t moţe biti i u slavenskom genitivu bez prijedloga u nijeĉnoj reĉenici
(Nikada još nisam imao tako jake ribe.)
Bliţem objektu mjesto u reĉenici otvaraju samo prijelazni glagoli.
 Prisjeti se: genitiv oznaĉava i dio neĉega, odijeljenu koliĉinu, djelimiĉnost.

Takav genitiv se zove dioni ili partitivni genitiv. Slavenski genitiv je
besprijedloţni genitiv koji moţe biti upotrijebljen samo u nijeĉnoj reĉenici.
Dalji (indirektni) objek(a)t
Šta je u ovim reĉenicama predmet radnje?
Muţjak je ĉitavo vrijeme bio uz nju.

Starac se susreo s ribom u dubokim vodama.
Pred ogromnom ribom starac se osjećao ushićeno i maleno.
Na obali su ljudi zagledali u ogromni kostur ribe.
 Dalji (indirektni) objek(a)t dobijamo na razliĉita pitanja: s kim(e), ĉim(e), kome,

ĉemu, o kome...ĉega...
Uz koga je muţjak sabljarke bio?

S kim se starac susreo?
Pred kim se starac osjećao ushićeno i maleno?
U šta su ljudi zagledali?
Koju vrstu rijeĉi imamo ispred objekata: nju, ribom i kostur?
Koji su ovo padeţi?
Neizravni/dalji objek(a)t moţe biti besprijedloţni, ali moţe biti i rijeĉ u nekom
padeţu s prijedlogom – prijedloţni objekt.
Besprijedloţni:
224
Bojim se vatre. (genitiv)

Dogodila mi se nezgoda.(dativ)
Ponosim se svojom školom.(instrumental)
Dugo je priĉao prijateljima. (dativ)
Prijedloţni:
Otišla je od kuće. (genitiv)
Prema meni se ponaša kao prijatelj. (dativ)
Brinem se za svoju majku. (akuzativ)
O svemu je dobro razmislila. (lokativ)
Marin je poţurio sa zadatkom. (instrumental)
PosvaĊao se s drugom. (instrumental)
 Objekat koji se moţe nalaziti u svim zavisnim padeţima sa ili bez prijedloga,
osim besprijedloţnog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu
mjesto u reĉenici otvaraju najĉešće neprijelazni glagoli, ali i neki prijelazni (npr.
Starac se bavi ribarenjem.).
Sinteza:
Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr Starac je uzeo harpun.) i dionom
(partitivnom) genitivu (npr.Vidio je samo dio ribe.), zove se bliţi objekat.
Objekat koji se moţe nalaziti u svim zavisnim padeţima sa ili bez prijedloga, osim
besprijedloţnog akuzativa, zovemo daljim objektom.
Završni dio sata:

Domaća zadaća: Radna sveska 8: Radni kutak broj 25.

225

Priloške odredbe/oznake namjere, pogodbe
54 i posljedice
Nastavna jedinica: Priloške odredbe/oznake namjere, pogodbe i posljedice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: priloške odredbe/oznake namjere,
pogodbe i posljedice



Tematska korelacija
226
REĈENICA PRILOŠKA ODREDBA/OZNAKA

Mi se sad/a valjamo u travi... vrijeme vršenja radnje – priloška
odredba/oznaka vremena (POV)
Mi ovdje igramo mali nogomet. mjesto vršenja radnje – priloška
odredba/oznaka mjesta (POM)
A mi spretno preskaĉemo naĉin na koji se vrši radnja - priloška
konop. odredba/oznaka naĉina (PON)
Sa mnom ovo nećete ponoviti u društvo u kojem će se ili neće izvršiti radnja -
kadi! priloška odredba/oznaka društva (POD)
Iz saţaljenja nam baci koju uzrok vršenja radnje – priloška
jabuku. odredba/oznaka uzroka (POU)
 Priloške oznake/odredbe su rijeĉi ili grupe rijeĉi kojima oznaĉavamo okolnosti

u kojima se vrši radnja predikata (ili traje stanje ili zbivanje). Priloškim
oznakama/odredbama u reĉenici mjesto otvara predikat.
Prepoznaj i u svoju biljeţnicu prepiši priloške odredbe/ oznake. Odredi koje okolnosti
odreĊuju (vrstu priloške odredbe/oznake) i kojom vrstom rijeĉi su iskazane.
Starac i more, Ernest Hemingvej

(...)
Kad je pogledao natrag, više nije mogao vidjeti kopna. Svejedno, pomisli. Uvijek se
mogu vratiti prema svjetlu iz Havane. Još ima dva sata do zalaska sunca, a riba će
moţda prije toga izaći. Ako ne, a onda će moţda izići s mjesecom. Ako ni tada ne
iziĊe, onda će moţda izići s izlaskom sunca. Nemam grĉeva i osjećam se dobro. Pa
njoj je udica u ustima, a ne meni! Ali, kakva li je to ribetina, kad tako vuĉe! Sigurno
zubima ĉvrsto drţi ţicu. Volio bih da je vidim. Volio bih da je mogu bar jednom vidjeti,
da znam, što imam protiv sebe.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Priloške odredbe/oznake namjere,

pogodbe i posljedice
Priloška odredba/oznaka namjere
Ilustracija: Radna sveska 8:

Strip
Djevojĉica stoji pred školom, kiša lije i razmišlja (u oblaĉiću): „Kiša! Poţurit ću kući
radi majĉine brige!“
Dolazi djeĉak sa kišobranom i kaţe:
“DoĊi! Došao sam po tebe. Samo tebe radi bih došao po ovoj kiši!!“
Zarad tvojih plavih oĉiju! Ţelim slatko sanjati.
227
 Priloška odredba/oznaka namjere oznaĉava namjeru, cilj radi kojeg se

poduzima neka akcija, predikatna radnja – radi ĉega ili radi koga se vrši radnja
predikata ( radi – namjera)
 U posebnim funkcionalnim stilovima standardnoga jezika (administrativno-

pravnim, novinarskim...) ĉesta je upotreba konstrukcija s prijedloţnim izrazima:
u cilju, s ciljem, u svrhu... što takoĊer ima ulogu priloške odredbe/oznake za
namjeru.
 S ciljem bolje prodaje posjetili su fabriku obuće „Aida“ u Tuzli.
Zbog bliskosti uzroka i namjere (cilja) uzroĉni prilozi zašto i zato mogu se upotrijebiti
za iskazivanje namjere.
Zašto ( s kojom namjerom) si otišao?

Zato da ne vidim njihov plaĉ.
Izbjegni pogreške
 Prijedlog zbog je uzroĉni prijedlog, a prijedlog radi namjerni.
Pravilno: Nepravilno.
Nisam došao zbog bolesti. (uzrok) Nisam došao radi bolesti.

Došao sam radi lijeĉenja. (namjera) Došao sam zbog lijeĉenja.
Priloška odredba/oznaka pogodbe
Strip Radna sveska 8:
Djeca u uĉionici:
Djeĉak: Bez tebe ne bih popravio trojku iz matematike. Hvala ti na pomoći.
Djevojĉica: I ja ću uz tvoju pomoć popraviti svoj dvokorak.

Djeĉak: Da. Samo s dobrom igrom ćete pobijediti 8a.
S tvojim skokovima i koševima imate šanse.
 Priloška odredba/oznaka pogodbe oznaĉava uvjet koji je potrebno ispuniti

da bi se ostvarila radnja – što je uvjet, pod kojim uvjetom.
228
Priloška odredba/oznaka dopuštenja
Strip:
Djeĉak i djevojĉica ispred škole razgovaraju.
Djeĉak: „Unatoĉ mome vjeţbanju, dobio sam trojku iz kontrolnog.“
Djevojĉica: „Nisam ni ja dobila dobru ocjenu i pored svih mojih napora.“
Djeĉak: „Morat ćemo, i mimo naše volje, više vjeţbati matematiku.“
 Priloška odredba/oznaka dopuštanja oznaĉava da je radnji postavljena

nekakva smetnja usprkos kojoj se radnja ipak ostvaruje.
Priloška odredba/oznaka posljedice
Strip Radna sveska 8:
Djeca izlaze iz bioskopa.

Isti likovi, djeĉak i djevojĉica razgovaraju:
Djevojĉica: „Film je bio dobar. Baš smo se ismijali do suza!“
Djeĉak: „I nastavnici su se glasno smijali na radost, ali i na iznenaĊenje djece.“
Šta je posljedica dobrog filma?

Šta se pojavilo kao posljedica djevojĉicinog i djeĉakovog smijeha?
 Priloška odredba/oznaka posljedice oznaĉava posljedicu radnje – ono što je

posljedica radnje predikata.
Sinteza:
 Priloška odredba/oznaka namjere oznaĉava namjeru, cilj radi kojeg se
poduzima neka akcija, predikatna radnja – radi ĉega ili radi koga se vrši radnja
predikata ( radi – namjera)

 Priloška odredba/oznaka posljedice oznaĉava posljedicu radnje – ono što je

posljedica radnje predikata.
,
Završni dio sata:

229
55
Nesamostalni reĉeniĉni ĉlanovi:
atribut i apozicija
Nastavna jedinica: Nesamostalni reĉeniĉni ĉlanovi: atribut i apozicija

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Nesamostalni reĉeniĉni ĉlanovi: atribut i
apozicija


poredbena metoda,


Tematska korelacija
230
Nauĉili smo:
 Atribut je rijeĉ koja bliţe odreĊuje imenicu uz koju stoji, kazujući neku njezinu
osobinu, pripadnost i koliĉinu.
 U sluţbi atributa su najĉešće pridjevi, ali to mogu biti i brojevi
 (Prvi uĉitelj je najdraţi.), imenice (Volim gledati osmijeh djevojĉice.),
zamjenice (Moja sestra je najslaĊa.).
 Atribut moţe ponekad biti i cijeli skup rijeĉi: Djeĉak s kaubojskim šeširom je
ĉuvao stado.(Kakav djeĉak?)
 Atributima mjesto u reĉenici otvara imenica. Atribut u reĉenici moţe biti
uvršten uz sve samostalne reĉeniĉne ĉlanove: uz subjekat, imenski predikat,
priloške odredbe i uz objekat.
 Apozicija je nesamostalni reĉeniĉni ĉlan kojemu mjesto u reĉenici otvara
imenica ili zamjenica.
 Apozicija je imenica ili imeniĉki skup rijeĉi koji je dopuna drugoj imenici, tj.
bliţe odreĊuje drugu imenicu i s njom se slaţe u padeţu.
Glavni dio sata
Nesamostalni reĉeniĉni ĉlanovi: atribut i apozicija
 Atribut i apozicija nisu ĉlanovi temeljnog reĉeniĉnog ustrojstva kao što su

predikat, subjek(a)t, objek(a)t i priloške odredbe i nisu samostalni. Zbog toga
ih zovemo nesamostalnim reĉeniĉnim ĉlanovima.
Atribut
Posljednji biser, Hans Christian Andersen
Nalazimo se u sretnoj bogatoj kući, gdje su gospodar, sluţavke i prijatelji obitelji

puni veselja i zadovoljstva. Nije ni ĉudo: rodio se sin i nasljednik, a majka i dijete
osjećaju se dobro.
Svjetiljka u spavaonici djelomiĉno je zasjenjena, a prozori su pokriveni teškim
zavjesama od skupocjena svilena materijala. Prostirke su debele i mekane te se
ĉinilo da je pod pokriven mahovinom. Sve je pozivalo na drijemeţ, sve je odavalo
ĉarobni ugoĊaj poĉinka. Takvo je raspoloţenje doţivljavala i dadilja jer je zaspala.
AnĊeo, ĉuvar kuće, naslonio se na uzglavlje kreveta, a preko djeteta nadvila se
mreţa sjajnih zvijezda, i svaka zvijezda je bila jedan biser sreće. Sve dobre
zvijezde ţivota donijele su svoje darove novoroĊenĉetu.
231
U bajci Posljednji biser su boldirane imenice sa atributima.

U svoje biljeţnice ih prepiši i odredi koji su kongruentni a koji nekongruentni atributi.
1. Kongruentni atribut
Precrtaj tabelu u biljeţnicu i odredi rod, broj i padeţ imenice i kongruentnog atributa
koji se nalazi uz njih.
ATRIBUT IMENICA SLUŢBA ROD BROJ PADEŢ

IMENICE
jedan biser imenski predikat muški jednina N
 Razmotri paţljivo tabelu i kaţi:
→ Kojoj vrsti rijeĉi pripadaju atributi?

→ U kojoj poziciji se nalaze atributi u odnosu na imenicu?
→ U kojoj sluţbi u reĉenici se nalazi imenica uz koju stoje?
→ Kako se slaţe atribut sa svojom imenicom u pogledu roda, broja i padeţa?
 Atributi se ponekad mogu nalaziti i iza imenice koju odreĊuju:
Nalazimo se u kući, sretnoj, bogatoj.
 Atributi su ovdje naknadno uvršteni u reĉenicu, nalaze se iza imenice koju

bliţe odreĊuju i od nje se odvajaju zarezom. Izgovaraju se s pauzama i
posebnom, naglašenom intonacijom. Ovakvi kongruentni atributi se zovu
apozitivima.
 Pridjevi, redni brojevi i zamjenice koji stoje uz imenice u sluţbi atributa zovu se
pridjevski atributi. Oni se slaţu s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i
padeţu pa ih zovemo kongruentni atributi. Najĉešće stoje ispred imenice,
odnosno, u prepoziciji. Kongruentni atributi koji stoje u postpoziciji (iza imenice
koju bliţe odreĊuju) zovu se apozitivima.
2. Nekongruentni atribut
 Izdvoj imenice iza kojih stoje nekongruentni atributi i odredi im sluţbu, rod, broj
i padeţ!
IMENICA SLUŢBA IMENICE ROD BROJ PADEŢ

ugoĊaj objekat muški jednina A
232
 Izdvoj nekongruentne atribute i odredi vrstu rijeĉi, rod, broj i padeţ!
ATRIBUT VRSTA RIJEĈI ROD BROJ PADEŢ

poĉinka imenica ţenski jednina G
→ Kojim vrstama rijeĉi pripadaju ovi atributi?

→ U kojoj poziciji se nalaze?
→ Uporedite rod, broj i padeţ imenice i nekongruentnog atributa koji stoji iza
imenice!
 Atributi se mogu slagati sa imenicom uz koju stoje u rodu i broju, ali ne i u

padeţu.
 Imeniĉki atributi su imenice koje dopunjavaju, pobliţe oznaĉuju imenice.
 Najĉešće stoje iza imenice, u postpoziciji, i ne slaţu se sa imenicom u rodu,
broju i padeţu pa se nazivaju nekongruentni atributi.
 Nekongruentni atributi mogu biti razliĉite vrste rijeĉi: imenice, zamjenice...
→ Zanimljivo o atributima!
Atributi nisu obavezni reĉeniĉni ĉlanovi. MeĊutim, postoje atributi koji su nekada
obavezni reĉeniĉni ĉlanovi. Takve atribute zovemo OBAVEZNI ATRIBUTI. Bez njih
bi reĉenica izgubila smisao.
Gledala sam ga nasmijana lica. Gledala sam ga lica.?????????
Nauĉila sam plivati ovoga ljeta.
Jednog jutra su otputovali.
Cijelog dana je padala kiša.
1. U poetici se za atribute obiĉno upotrebljava termin epiteti.

Odredi epitete u ovom odlomku iz bajke „Posljednji biser“:
2. U biljeţnice nekongruentne atribute zamijeni kongruentnim!

Da li je to moguće u svim primjerima?
ugoĊaj poĉinka; uzglavlje kreveta; mreţa zvijezda; biser sreće; zvijezde ţivota
Apozicija
Pogledajmo reĉenice iz pripovijetke „Most na Ţepi”, Ive Andrića)
233
→A sa mesecem majem iziĊe Jusuf iz zatoĉenja kao pobednik.

→Pobednik vezir oseti strah od ţivota.
→Mislio je na stranca neimara koji je umro, i na sirotinju koja će jesti njegovu
zaradu.
→U Carigradu je tada ţiveo jedan Italijan, neimar, koji je gradio nekoliko mostova u
okolini Carigrada i po njima se proĉuo.
→Tek kad sve bi spremljeno i gotovo, i dovuĉen kamen iz Banje, stigoše klesari i
zidari, Hercegovci i Dalmatinci.
1. Uporedi apozicije!
Pobednik vezir oseti strah od ţivota.
→ U subjekatskom skupu rijeĉi imamo imenicu pobednik kojom je dopunjena

imenica vezir. Imenica pobednik se slaţe sa imenicom vezir u padeţu.
Mislio je na stranca neimara koji je umro, i na sirotinju koja će jesti njegovu zaradu.
U kojoj sluţbi u reĉenici se nalazi imenica neimar?

→ U predikatskom skupu rijeĉi imamo imenicu stranca kojom je dopunjena
imenica neimara. Imenica stranca se slaţe sa imenicom neimara u padeţu.
→ Dakle, apozicija stranca je dopuna imenici neimara koja je u reĉenici bliţi

objek(a)t.
A sa mesecem majem iziĊe Jusuf iz zatoĉenja kao pobednik.
Koju sluţbu u reĉenici ima imenica majem?
→ U predikatskom skupu rijeĉi imamo imenicu mesecem kojom je dopunjena

imenica majem. Imenica mesecem se slaţe sa imenicom majem u padeţu
(instrumental).
Apozicija mesecem je dopuna imenici majem koja je u reĉenici priloška odredba
vremena.
 U stilski neobiljeţenom izrazu apozicija se nalazi ispred imenice koju bliţe

odreĊuje. U pisanju se ne odvaja se zarezom.
 Apozicija se tada slaţe sa imenicom u padeţu.
 Ponekad se takva apozicija zove atributivom.
 U stilski obiljeţenom izrazu apozicija se nalazi iza imenice koju bliţe odreĊuje.
Tada se apozicija izgovara posebnom intonacijom a u pisanju se odvaja
zarezima s obje strane. Ako je apozicija na kraju reĉenice, ispred nje se stavlja
zarez.
Prepoznajmo apozicije u ovim reĉenicama!
234
Na priloţenoj tvrĊoj hartiji bio je fino ispisan hronogram sa crvenim i zlatnim

inicijalom:
Kad Dobra Uprava i Plemenita
Veština
Pruţiše ruku jedna drugoj,
Nastade ovaj krasni most,
Radost podanika i dika Jusufova
Na oba sveta.
(...)
Ispod toga je bio vezirov peĉat u ovalu, podeljen na dva nejednaka polja; na većem
je pisalo:
Jusuf Ibrahim, istinski rob boţji, a na manjem vezirova deviza: U ćutanju je sigurnost.
Ako i ti misliš da je u ćutanju sigurnost, napiši sastav na tu temu.
Sinteza:
 Pridjevi, redni brojevi i zamjenice koji stoje uz imenice u sluţbi atributa zovu se
pridjevski atributi. Oni se slaţu s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i
padeţu pa ih zovemo kongruentni atributi. Najĉešće stoje ispred imenice,
odnosno, u prepoziciji. Kongruentni atributi koji stoje u postpoziciji (iza imenice
koju bliţe odreĊuju) zovu se apozitivima.
 Imeniĉki atributi su imenice koje dopunjavaju, pobliţe oznaĉuju imenice.
 Najĉešće stoje iza imenice, u postpoziciji, i ne slaţu se sa imenicom u rodu,
broju i padeţu pa se nazivaju nekongruentni atributi.
 Nekongruentni atributi mogu biti razliĉite vrste rijeĉi: imenice, zamjenice...
 U stilski neobiljeţenom izrazu apozicija se nalazi ispred imenice koju bliţe
odreĊuje. U pisanju se ne odvaja se zarezom.
 Apozicija se tada slaţe sa imenicom u padeţu.
 Ponekad se takva apozicija zove atributivom.
 U stilski obiljeţenom izrazu apozicija se nalazi iza imenice koju bliţe odreĊuje.
Tada se apozicija izgovara posebnom intonacijom a u pisanju se odvaja
zarezima s obje strane. Ako je apozicija na kraju reĉenice, ispred nje se stavlja
zarez.

Završni dio sata:
 Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 30, 31, 32.

235
56
Sloţena reĉenica

Nastavna jedinica: Sloţena reĉenica

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: sloţena reĉenica, shematski prikaz
sloţenih reĉenica



Tematska korelacija
236
Nauĉili smo:
 Reĉenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/proste i sloţene.
Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih reĉenica od sloţenih je broj
predikata. Reĉenice koje u svom sastavu imaju samo jedan predikat zovemo
prostim reĉenicama.
 Sloţene reĉenice sadrţe dva ili više predikata, tj. dvije ili više prostih reĉenica
objedinjenih u jednu znaĉenjsku, strukturnu i intonacijsku cjelinu.
Glavni dio sata
Sloţena reĉenica
(Prosanjane jeseni, Zija Dizdarević)

→Jeseni moga djetinjstva imale su zlatnu boju.
→Djevojke iza demira sjede pa rade, savijaju se, tegle, ĉeznu, gore i mole
mjeseĉinu da ih pošalje „u sreću“.
Kakva je po sastavu prva reĉenica?

A kakva je druga?
U drugoj reĉenici imamo više predikata, što znaĉi da je to sloţena reĉenica.

Nastala je sklapanjem više prostih/jednostavnih reĉenica u jednu sloţenu reĉenicu.
Djevojke iza demira sjede.

Rade.
Savijaju se.
Tegle. KLAUZE/SUREĈENICE
Ĉeznu.
Gore.
Mole mjeseĉinu.
Da ih pošalje „u sreću“.
 Proste reĉenice, sastavnice sloţenih reĉenica, nazivaju se sureĉenicama ili

klauzama. Sloţena reĉenica sastavljena od dvije klauze/sureĉenice zove se
jednostrukosloţenom reĉenicom. ( Djevojke sjede iza demira i rade.)
 Sloţena reĉenica sastavljena od triju ili više klauza zove se
višestrukosloţenom reĉenicom. ( Djevojke sjede iza demira, rade i ĉeznu.)
Nezavisan i zavisan odnos meĊu klauzama
237
Prosanjane jeseni, Zija Dizdarević
Prospe mati iz desne ruke puno nekakvih svijetlih iskara, ĉitavo more, pa se one
uhvate povrh drveća i dršću rumene obasjane, mati me onda gladi lijevom rukom
po kosi i ja rastem, diţem se od zemlje, letim a poda mnom i oko mene crveno
zlatno more. Viĉem, klikĉem, hvatam iskriĉave granĉice...
 Koliko predikata, odnosno jednostavnih/prostih reĉenica ima u ovoj sloţenoj

reĉenici?
→ Prospe mati iz desne ruke puno nekakvih svijetlih iskara, ĉitavo more.
→ One se uhvate povrh drveća.
→ Dršću rumene obasjane.
→ Mati me onda gladi lijevom rukom po kosi.
→ Ja rastem.
→ Diţem se od zemlje.
→ Letim.
→ Poda mnom i oko mene (je) crveno zlatno more.
 Zašto je pripovjedaĉ izostavio predikat u posljednjoj reĉenici?
Ova reĉenica u svom sastavu ima osam predikata, dakle, sastavljena je od osam
prostih reĉenica/klauza. Te klauze su u nezavisnom odnosu, jer ne objašnjavaju, ne
odreĊuju, ne dopunjavaju ono što se iznosi u drugim reĉenicama s kojima su u vezi.
Po onome što sadrţe, po svome znaĉenju, sve reĉenice ĉine jednu smisaonu cjelinu.
 Sloţenu reĉenicu u kojoj su klauze u nezavisnom odnosu zovemo

nezavisnosloţena reĉenica. Za klauze koje ĉine nezavisnosloţenu reĉenicu
kaţemo da su ravnopravne.
 Nezavisan odnos izmeĊu klauza naziva se koordinacija (naporednost).
 Ipak, razbijanjem nezavisnosloţene reĉenice na proste/jednostavne reĉenice
ne moţe se saĉuvati potpuno isti smisao koji su te reĉenice imale u sloţenoj
reĉenici.
Sve jednostavne/proste reĉenice nisu na isti naĉin uklopljene u sloţenu reĉenicu.
Prosanjane jeseni, Zija Dizdarević
(...)
Ĉinilo mi se da se onim neuhvatljivim sunĉevim zlatom daruju svatovi što su u te
rane jeseni svake hefte jedan za drugim navirali. Djevojke iza demira sjede pa rade,
savijaju se, tegle, ĉeznu, gore i mole mjeseĉinu da ih pošalje „u sreću“.
 Jesu li sve klauze ove sloţene reĉenice nezavisne?
238
Ĉinilo mi se
da se onim neuhvatljivim sunĉevim zlatom daruju svatovi
što su u te rane jeseni svake hefte jedan za drugim navirali.
→ Prva reĉenica je potpuna, jasna. Moţemo je izdvojiti u zasebnu reĉenicu.

Ĉinilo mi se.
→ Druga reĉenica: „...da se onim neuhvatljivim sunĉevim zlatom daruju svatovi“,
je uklopljena u sloţenu reĉenicu tako da je zavisna o prvoj reĉenici. Odnosi se
prema njoj kao objek(a)t prema predikatu.
→ Treća reĉenica: „...što su u te rane jeseni svake hefte jedan za drugim navirali“ je
takoĊer nepotpuna. Jasna je tek u sastavu sa drugom reĉenicom i sluţi kao dopuna
rijeĉi svatovi.
 U sloţenu se reĉenicu mogu sklopiti dvije klauze/ sureĉenice tako da jedna

klauza/sureĉenica sluţi drugoj kao dio njezina ustrojstva: subjek(a)t, objek(a)t,
dio predikata, priloška odredba/oznaka, atribut. Sloţena reĉenica u kojoj
klauze stoje u zavisnom odnosu, jedna smisaono zavisi o drugoj, naziva se
zavisnosloţena reĉenica. Zavisan odnos meĊu klauzama naziva se
subordinacija/potĉinjenost.
 Dakle, meĊusobni odnosi prostih/jednostavnih reĉenica u sloţenoj mogu biti

dvojaki:
o jedne s drugima mogu stajati u nezavisnom, naporednom odnosu

o jedna od druge mogu biti po svojoj funkciji zavisne
 Po naravi gramatiĉkog odnosa koji se uspostavlja meĊu klauzama unutar

sloţene reĉenice razlikuju se nezavisnosloţene ili koordinirane i
zavisnosloţene ili subordinirane reĉenice.
 U nezavisnosloţenim reĉenicama klauze stoje u gramatiĉki nezavisnom
odnosu, a u zavisnosloţenim reĉenicama u zavisnom odnosu.
Shematski prikaz sloţenih reĉenica
 Struktura sloţene reĉenice i odnosi meĊu klauzama mogu se predstaviti

reĉeniĉnom shemom. Klauze oznaĉavamo slovom K i uz njega pišemo redni
broj klauze u sloţenoj reĉenici. Veze meĊu klauzama oznaĉavaju se
vodoravnim i uspravnim crtama.
 Vodoravne crte oznaĉavaju gramatiĉki nezavisan odnos izmeĊu klauza, a

uspravne crte gramatiĉku zavisnost izmeĊu klauza. Uz crte se pišu
skraćenice kojima se imenuju znaĉenjski odnosi klauza jednih prema drugima
u sloţenoj reĉenici:
239
 K = klauza;
 broj pored klauze (K1) je redni broj klauze;
 vodoravna crta = gramatiĉka nezavisnost;
 uspravna crta = gramatiĉka zavisnost.
1. Shematski prikaz nezavisnosloţene reĉenice
K1 K2
Djevojke sjede iza demira i vezu.
K1 K2 (nezavisan odnos)
2. Shematski prikaz zavisnosloţene reĉenice
K1 - glavna K2 - zavisna
Iza demira djevojke vezu ruho da bi bile spremne za udaju.
K1
K2 (zavisan odnos)
Sinteza:
 Proste reĉenice, sastavnice sloţenih reĉenica, nazivaju se sureĉenicama ili

klauzama. Sloţena reĉenica sastavljena od dvije klauze/sureĉenice zove se
jednostrukosloţenom reĉenicom. ( Djevojke sjede iza demira i rade.)
 Sloţena reĉenica sastavljena od triju ili više klauza zove se
višestrukosloţenom reĉenicom. ( Djevojke sjede iza demira, rade i ĉeznu.)
 Sloţenu reĉenicu u kojoj su klauze u nezavisnom odnosu zovemo
nezavisnosloţena reĉenica. Za klauze koje ĉine nezavisnosloţenu reĉenicu
 Nezavisan odnos izmeĊu klauza naziva se koordinacija (naporednost).
 Ipak, razbijanjem nezavisnosloţene reĉenice na proste/jednostavne reĉenice
ne moţe se saĉuvati potpuno isti smisao koji su te reĉenice imale u sloţenoj
reĉenici.
 Dakle, meĊusobni odnosi prostih/jednostavnih reĉenica u sloţenoj mogu biti
dvojaki:
o jedne s drugima mogu stajati u nezavisnom, naporednom odnosu

o jedna od druge mogu biti po svojoj funkciji zavisne
 Po naravi gramatiĉkog odnosa koji se uspostavlja meĊu klauzama unutar

sloţene reĉenice razlikuju se nezavisnosloţene ili koordinirane i
zavisnosloţene ili subordinirane reĉenice.
240
 U nezavisnosloţenim reĉenicama klauze stoje u gramatiĉki nezavisnom

odnosu, a u zavisnosloţenim reĉenicama u zavisnom odnosu.
Završni dio sata:

241
59
58
57
Nezavisnosloţene reĉenice
Nastavna jedinica: Nezavisnosloţene reĉenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: nezavisnosloţene reĉenice, nizanje i
spajanje klauza, vrste nezavisnosloţenih reĉenica


poredbena metoda,

Tematska korelacija

242
 Uoĉi kako su povezane klauze/sureĉenice u ovoj sloţenoj reĉenici:
Viĉem, klikĉem, hvatam iskriĉave granĉice.
Viĉem.
Klikĉem. klauze/sureĉenica
Hvatam iskriĉave granĉice.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Nezavisnosloţene reĉenice
Vezniĉke i nevezniĉke veze u nezavisnosloţenim reĉenicama
1. Nizanje klauza/sureĉenica
Klauze se mogu nizati u sloţenoj reĉenici. Veza izmeĊu njih nije ostvarena putem
veznika nego je izmeĊu njih tada zarez.
Viĉem, klikĉem, hvatam iskriĉave granĉice.
Viĉem.
Klikĉem. klauze/sureĉenica
Hvatam iskriĉave granĉice.
 Ovakva veza izmeĊu klauza zove se asindetska/nevezniĉka veza (grĉki:

asindetom-nepovezano).
 Iskazivanje naporednosti bez veznika naziva se implicitnost.
 Sloţene reĉenice nastale nizanjem prostih reĉenica/klauza zovemo reĉeniĉki

niz ili nevezniĉke sloţene reĉenice.
Slaganjem prostih reĉenica u reĉeniĉni niz meĊureĉeniĉne granice se pretvaraju u

unutarreĉeniĉne granice, tj. granice izmeĊu klauza. Taĉka iza proste reĉenice se
243
zamjenjuje nekim drugim pravopisnim znakom kojim se obiljeţava unutarreĉeniĉna

granica (zarezom, taĉkom-zarezom, crtom, dvotaĉkom), npr.:
 Plakala je. Niko je nije ĉuo. → Plakala je, niko je nije ĉuo.
 Noć je. Mir i tišina. → Noć je – mir i tišina.
2. Spajanje klauza/sureĉenica
Zlatne jeseni moga djetinjstva bile su pune drhtaja i snova i po tome ih se sjećam.
Zlatne jeseni moga djetinjstva bile su pune drhtaja i snova.

I (veznik)
Po tome ih se sjećam.
Klauze/sureĉenice u nezavisnosloţenoj reĉenici mogu biti i spojene

veznicima.
 Veza meĊu klauzama ostvarena putem veznika naziva se sindetska
/vezniĉka veza (grĉki: sindetom-povezano).
 Sloţene reĉenice koje se spajaju veznicima zovu se vezniĉke reĉenice.
 U nezavisnosloţenim reĉenicama veznici ne pripadaju niti jednoj od
sastavnica (klauza), oni imaju samo funkciju spajanja sureĉenica/klauza.
 Iskazivanje naporednosti putem veznika naziva se eksplicitnost.
Dakle:
 Proste/jednostavne reĉenice se mogu sklapati u nezavisnosloţenu reĉenicu:

nizanjem i veznicima.
 Sloţene reĉenice nastale nizanjem prostih/jednostavnih reĉenica zovemo
reĉeniĉki niz ili nevezniĉke.
 Sloţene reĉenice koje se sklapaju veznicima zovu se vezniĉke reĉenice.
 Nezavisnosloţene reĉenice nastaju kao rezultat nezavisnog slaganja prostih

reĉenica, i to slaganja nizanjem i slaganja spajanjem. Nizanjem nastaju
implicitne, a spajanjem eksplicitne nezavisnosloţene reĉenice.
Vrste nezavisnosloţenih reĉenica
Ponovimo:
Sloţenu reĉenicu u kojoj su klauze u nezavisnom odnosu zovemo

nezavisnosloţenom reĉenicom. Za klauze koje ĉine nezavisnosloţenu reĉenicu
Nezavisan odnos izmeĊu klauza naziva se koordinacija (naporednost).
244
 Zavisno od toga kako su nezavisne, naporedne klauze vezane znaĉenjem u

sloţenoj reĉenici, razlikujemo nekoliko vrsta nezavisnosloţenih reĉenica:
sastavne (kopulativne), rastavne (disjunktivne), suprotne (adverzativne),
iskljuĉne (ekskluzivne) i zakljuĉne (konkluzivne) reĉenice.
Sastavne /kopulativne reĉenice

„Bašta sljezove boje“ Branko Ćopić
Strip: ilustracija iz Radne sveske 8
Poĉnimo od reĉenice:
 Djed je doperjao u školsko dvorište → i razgalamio se na uĉiteljicu.
Koliko radnji je iskazano u ovoj reĉenici?

Kakva je ovo reĉenica po sastavu?
Kako su klauze povezane u sloţenu reĉenicu?
Jesu li zavisne jedna o drugoj?
Ovdje imamo: isti subjek(a)t, jedna radnja slijedi drugu, isti smjer, radnje su
naporedne.
Promotrimo to i na sljedećoj reĉenici:
 Ja se s vucima rodio i odrastao, ĉitavog vijeka s njima muku muĉim.
Dakle: isti je subjek(a)t, jedna radnja slijedi drugu, isti je smjer, radnje su naporedne.
 Nezavisnosloţene reĉenice u kojima klauze/sureĉenice imaju isti smjer i slaţu

se u cjelinu zbog nekakvog zajedništva u sadrţaju ili izrazu zovu se sastavne
(kopulativne) reĉenice.
Zašto se ove reĉenice zovu sastavnim?

Kako su povezane klauze u sastavnim reĉenicama?
Vratimo se na reĉenicu:
 Ja se s vucima rodio i odrastao, ĉitavog vijeka s njima muku muĉim.
U ovoj nezavisnosloţenoj reĉenici se susrećemo s veznikom i, znaĉi da su prve dvije

reĉenice vezniĉke/sindetske. Treća klauza je nevezniĉka/asindetska, povezana je
zarezom s drugom reĉenicom.
 Dakle, nezavisnosloţena reĉenica moţe nastati i kombinacijom ovih dvaju

naĉina slaganja klauza, tj. i nizanjem i spajanjem.
245
Veznici sastavnih/kopulativnih reĉenica

U sastavnim reĉenicama najĉešće susrećemo veznike: i, pa, te, ni i niti.
Obrati paţnju na prve dvije klauze:

 Ja se s vucima rodio i odrastao...
Moţemo li veznik i zamijeniti veznicima pa ili te?
 Ja se s vucima rodio pa odrastao...

 Ja se s vucima rodio te odrastao...
Umjesto zareza izmeĊu druge i treće klauze moţe se staviti bilo koji od ovih veznika:
Ja se s vucima rodio i odrastao i ĉitavog vijeka s njima muku muĉim.
Ja se s vucima rodio i odrastao pa ĉitavog vijeka s njima muku muĉim.
Ja se s vucima rodio i odrastao te ĉitavog vijeka s njima muku muĉim.
Ili: zamijenimo veznik pa veznikom i!
 Po turu bi tebe trebalo ovim štapom, pa da se jednom nauĉiš pameti.

 Po turu bi tebe trebalo ovim štapom i da se jednom nauĉiš pameti.
 Veznici i, pa i te istiĉu zajedništvo dviju reĉenica i ĉesto su meĊusobno

zamjenjivi.
Napravimo odriĉne/nijeĉne reĉenice od ovih reĉenica!
 Ja se s vucima nisam ni rodio ni odrastao...

 Ja se s vucima nisam niti rodio, niti odrastao...
 U odriĉnim/nijeĉnim sastavnim reĉenicama ĉesti su veznici: ni i niti.

 Veznik niti ĉesto se pojavljuje u objema klauzama.
Izbjegni pogreške
Ispred nijeĉnice NE ne dolazi veznik NI, nego veznik I:
Pravilno Nepravilno
Ti i ne ĉiniš ništa. Ti ni ne ĉiniš ništa.

Oni i nisu došli. Oni ni nisu došli.
Vi ništa i ne znate. Vi ništa ni ne znate.
Pisanje zareza u sastavnim reĉenicama
 Zarez se u sastavnim reĉenicama ne stavlja poslije veznika, osim ako se

klauza/sureĉenica veznikom posebno istiĉe ili ako se naknadno dodaje.
246
 „Negdje sredinom godine uĉiteljica nam je priĉala o vuku, te ţivi ovako, te

hrani se onako. Sjutradan, pušući poput guska, djed je doperjao sa mnom u
školsko dvorište i pred svom djeĉurlijom razgalamio se na uĉiteljicu. (...)
 „I drugi su ljudi ljudi leţali u bihaćkoj Kuli pa ne vele da je lisica ţuta.“
 „Prepirka o bojama baš nas nimalo ne interesuje, lisica je lisica, pa ma kakve
farbe bila.“
Zakljuĉne(konkluzivne) reĉenice
 Djed je bio tvrdoglav u pogledu boja, moralo je biti po njegovom.

 Moralo je biti po djedovom, dakle, vuk je zelen.
 Djed je otperjao u školu, sigurno će napasti uĉiteljicu.
Po ĉemu su klauze istaknute u reĉenicama – zakljuĉne?
 Zakljuĉne klauze su one klauze kojima se donosi neki zakljuĉak koji logiĉki
slijedi iz sadrţaja prethodne reĉenice. I, kao što vidite, od reĉenice iz ĉije se
sadrţine izvode zakljuĉci, zakljuĉne se reĉenice obiĉno odvajaju zarezom.
Dakle:
 Zakljuĉne reĉenice su podvrsta sastavnih reĉenica. Spadaju u implicitne

(iskazuju naporednost bez veznika) sastavne reĉenice. Vezane su, dakle,
asindetski (bez veznika). U zakljuĉnim reĉenicama ĉesto susrećemo priloge:
dakle, sigurno, stoga...
Kutak za male jezikoslovce!
Prepoznaj sastavne reĉenice i sastavne veznike!
Kad sunce umiva oĉi, Vesna Parun
Bez tebe toĉak spava i vrpca miruje,

Niti huĉi ţrvanj, niti hljeb miriše,
Ni oganj se ne krijesi, nit ima ko da kuje,
Nit zemlja u krilu blago ţetve njiše...
(...)
Kutak za radoznale!
O životu i djelu Branka Ćopića možeš više saznati na internet adresi:
http://www.znanje.org/lektire/i22/08/02iv0807/pravo.htm ili
http://poezija.6forum.info/t1370-branko-copic-basta-sljezove-boje.
247
Suprotne/adverzativne reĉenice
Enver Ĉolaković, Legenda o Ali-paši
I Alija se sagnu. Uze u ruke pregršt krpa – ali kad tamo, u ruci mu zablista zlato!
Krasno ţuto zlato! ZaĉuĊen Alija gleda, a stari Arap blago se smije. Htio bi Alija
upitati: „ Šta je to?“, ali mu rijeĉi zapinju u grlu. Arap opet progovori:
„Zlato i blago, sine Alija, u ruci tvrdice su krpe, a krpa u ruci dareţljiva dobriĉine –
zlato. Eto, to je sad tvoje. Uzmi!“
Razmotrimo reĉenice:
 Uze u ruke pregršt krpa – ali kad tamo, u ruci mu zablista zlato!
 ZaĉuĊen Alija gleda, a stari Arap blago se smije.
 „Zlato i blago, sine Alija, u ruci tvrdice su krpe, a krpa u ruci dareţljiva
dobriĉine – zlato.
U kakvom su odnosu rijeĉi:
krpa – zlato
gleda – smije se
tvrdica – dareţljiva dobriĉina
U kakvom odnosu su, dakle, sadrţaji prve i druge reĉenice u sloţenoj reĉenici?
 Nezavisnosloţene reĉenice u kojima se jednom klauzom izraţava

suprotnost ili nepodudarnost, nazivaju se suprotnim (adverzativnim)
reĉenicama.
 Suprotne reĉenice mogu biti eksplicitne, nastale spajanjem prostih reĉenica
veznicima, i implicitne, bez veznika. Veznici suprotnih eksplicitnih reĉenica
su: a, ali, nego, već i no.
Veznici a i ali imaju najširu upotrebu:
Pa pošao, a nigdje vrata!..

Sve izludješe za njim, ali on ostao vjeran svojoj Almasi.
I ona njega voli, ali je stid s pašom zboriti.
Veznici nego i već povezuju klauze samo ukoliko je predikat prve klauze
odriĉan/nijeĉan:
248
Neće on biti tvrdica, nego dareţljivi dobriĉina.
Suprotne implicitne reĉenice se odlikuju izrazitom suprotnošću ili nepodudarnošću

klauza.
Blago je pripadalo tvrdici, sad nek je tvoje!
Pisanje zareza u suprotnim reĉenicama
 S obzirom na iskazanu suprotnost ili nepodudarnost u klauzama, suprotne

reĉenice se obavezno odvajaju zarezom.
Htio bi Alija upitati: „ Šta je to?“, ali mu rijeĉi zapinju u grlu.

Lako je gospodi prigovarati, ali je teško siromahu ĉovjeku ţivjeti.
Iskljuĉne (ekskluzivne) reĉenice
 Pored implicitnih suprotnih reĉenica susrećemo i one meĊu ĉijim se klauzama

uspostavlja odnos iskljuĉivanja.
 Sunce već zašlo na zapadu, samo blago rumenilo sutona je osvjetljavalo

Sarajevo.
 Svi su otišli, samo su pojedini ţurno obavljali zaostale poslove.
 Sve djevojke njega vole, samo ga Almasa neće.
 U nezavisnosloţenim iskljuĉnim reĉenicama drugom se klauzom iskljuĉuje

sve osim sadrţaja te klauze (osim onoga što je izneseno u toj klauzi).
 Iskljuĉivanje se postiţe prilozima: samo, jedino, tek...
 Iskljuĉivanje je naroĉito istaknuto kad se u prvoj reĉenici nalaze sveobuhvatne
rijeĉi: sav, svi, svako, sve...
 Iskljuĉne reĉenice su asindetski povezane (bez veznika).
1.Prepoznaj suprotne reĉenice u odlomku iz priĉe „Knjiga“ Ive Andrića!
„Zagledan u te slike, sa pomiješnim osjećanjima povrijeĊenog samoljublja,

razoĉarenja i ljubopitstva, djeĉak je pogrešno stao na jednu izlizanu stepenicu, poveo
se, zateturao i nakraju doĉekao rukama od zid, ali je pri tom ispustio knjigu koja se
otkotrljala niz stepenište...“
2. Prepoznaj suprotne reĉenice u odlomku iz narodne balade „Smrt Omera i

Merime“!
249
„ProĊi me se, moja mila majko!

Nije blago ni srebro ni zlato,
Već je blago što je srcu drago.“
To ne sluša Omerova majka,
Već na silu oţenila sina,
I na silu dovela djevojku
Kad je bilo veĉer po veĉeri
I mladence u loţnicu sveli,
Al’ besjedi Omer momĉe mlado:
„Aoj, Fato, ala ti si lijepa!
Moja Mejra nije tako lijepa,
Al’ je Mejra mome srcu draga.
Rastavne /disjunktivne reĉenice
Ilustracija iz Radne sveske 8: Nasrudin–hodţa ljutito govori:
Ili mi vratite bisage ili ću ja uĉiniti što sam naumio.
Nasrudinove bisage
Jednoga dana nestale Nasrudin-hodţi bisage. Neko ih je posudio ili moţda ukrao.
IzaĊe hodţa iz kuće te će susjedima:
„Ili mi vratite bisage ili ću ja uĉiniti što sam naumio.
Nakon nekog vremena susjedi naĊu bisage te mu ih donesu. Znatiţeljni, upitaju ga:
„Šta si bio naumio ĉiniti da ti ne naĊosmo bisaga?“
„Da mi se bisage nisu našle, ja sam bio naumio staru vreću raskrojiti i od nje napraviti
bisage.“
bisage- dvostruka torba

hodţa- islamski duhovnik
Šta je iskazano ovim reĉenicama?

Ili mi vratite bisage ili ću ja uĉiniti što sam naumio.
Neko ih je posudio ili moţda ukrao.
Veznik ili sadrţaje reĉenica rastavlja, ostvariv je samo jedan od dvaju sadrţaja:
posudio ili ukrao; Ili vratite bisage ili ću ja uĉiniti ...
 Nezavisnosloţene reĉenice u kojima klauze stoje u takvom odnosu da je

moguće ostvarenje sadrţaja samo jedne od njih, ili je samo jedan od sadrţaja
istinit, zovemo rastavnim reĉenicama.
 Rastavne reĉenice, kao i sastavne, mogu nastati nezavisnim slaganjem prostih

reĉenica spajanjem i tada nastaju eksplicitne rastavne reĉenice. Klauze u ovim
250
reĉenicama povezuju se veznikom ili koji oznaĉava da sadrţaji klauza ne idu

zajedno, da se rastavljaju.
Naprimjer:
 „Bukovica Vilenicu pita: zašto mi se Travnik zamaglio? Ili gori, il’ ga kuga
mori?
(Ćamil Sijarić, Zapisi o gradovima)
 Rastavne reĉenice mogu biti i implicitne, ali rijetko jer se rastavnost

obiljeţava eksplicitno, veznikom ili.
Naprimjer:
 Ja dolazim sutra, bila kiša, ne bila.
 Igraš se s knjigom, uĉiš – ne uĉiš.
Pisanje zareza u rastavnim reĉenicama
Piše li se zarez u rastavnim reĉenicama?
 „Babo, pita mati ili će se kahva piti ili ćete ruĉati pa onda kahvu piti.“ (A.
Nametak:
Tuturuza i šeh Meco)
 „Mislim se da li da ruĉam jegulje na Karaotoku, ili da produţim na Metković na
ţablje batake?“ (Zuko Dţumhur: Nekrolog jednoj ĉaršiji)
 U rastavnim reĉenicama zarez se ne piše, osim ako se klauzama nešto

naroĉito istiĉe.
 Ako se veznik ili nalazi ispred svake klauze, tada se naroĉito istiĉe rastavni
odnos.
Prepoznaj nezavisnosloţene reĉenice!

(...)
- Ama to se u nas ne naziva ĉo’jek nego špijun, gospodine – procijedi kroz zube.
Prestojnik se podrugljivo osmjehnu.
-Ne daj da ti se muti. Ne daj se i podnesi sve kao ĉovjek, ili kao riba.
(...)
- Pitam te ja, gospodine, ko je od nas dvojice viši budala: ili ja koji sam postao tamo
tvoj »ĉovjek« ili ti koji si me odabrao?...
251
Sinteza:
 Nezavisnosloţene reĉenice nastaju kao rezultat nezavisnog slaganja prostih

reĉenica, i to slaganja nizanjem i slaganja spajanjem. Nizanjem nastaju
implicitne, a spajanjem eksplicitne nezavisnosloţene reĉenice.
 Zavisno od toga kako su nezavisne, naporedne klauze vezane znaĉenjem u
sloţenoj reĉenici, razlikujemo nekoliko vrsta nezavisnosloţenih reĉenica:
sastavne (kopulativne), rastavne (disjunktivne), suprotne (adverzativne),
iskljuĉne (ekskluzivne) i zakljuĉne (konkluzivne) reĉenice.

Završni dio sata:
 Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 33, 34, 35, 36, 37, 38,
39, 40, 41.
Na internet adresi: file:///C:/DOCUME~1/Azra/LOCALS~1/Temp/Nezavisno-slozene-

recenice-2.htm se nalaze testovi za provjeru znanja o nezavisnosloženim
reĉenicama. Otvori ovu stranicu i provjeri svoje znanje.

252
61
60
Zavisnosloţene reĉenice:
uvrštavanje
Nastavna jedinica: Zavisnosloţene reĉenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: uvrštavanje, osnovna i glavna klauza,
zavisna klauza, slijed klauza u zavisnosloţenoj reĉenici


poredbena metoda

Tematska korelacija
253
1. Prepoznaj u odlomku nezavisne sloţene reĉenice:
Ilustracija: detalj (moţe i s ilustracije iz Ĉitanke 8): djeĉak s knjigom

Knjiga, Ivo Andrić
Djeĉaku pojuri krv u glavu. Kroz veo vrele magle koji mu je igrao pred oĉima, on strpa
izlubljenu svesku u korice, obazre se da ga ko nije vidio i poĊe brzim koracima kući.
Idući ulicom uspori korak. Zaboravljena je bila uska, neprijatna biblioteka, kao da nikad
i nije bio u njoj. Sad je mogao još da misli na štetu i nezgodu koja ga zadesila sa knjigom
i koju treba da razgleda kod kuće. Pod miškom ga je pekla oštećena knjiga.
Kad je došao kući ostavio je odmah zlosrećnu knjigu kao neprijatan teret na dno svog
Ċaĉkog kovĉega, pod zimsko rublje. Uţinao je i izašao da se igra sa vršnjacima iz
komšiluka. U igri se zaboravio. Ali kad je poĉeo da pada prvi mrak i kad su drugovi stali
da se razilaze kućama, njega zaboli pomisao da ga kod kuće ĉeka nešto ruţno i
neprijatno. I taj bol je rastao sa sumrakom.
Glavni dio sata

Zavisnosloţene reĉenice
Uvrštavanje
Kako nastaje zavisna klauza/sureĉenica?
Obrati paţnju na objekte, priloške/adverbijalne odredbe, atribute u

prostim/jednostavnim reĉenicama i novonastale klauze. Kako nastaju nove klauze?
 Slušao sam interesantne priĉe. (objekat)
Preoblikujmo objek(a)t u klauzu tako što ćemo uvrstiti, uvesti predikat.
 Slušao sam šta? da su to interesantne priĉe. (nova klauza)
Preoblikujmo još neke reĉeniĉne ĉlanove!
 Pred bibliotekom sam bio prvi radi ţeljene knjige. (priloška odredba
namjere)
 Pred bibliotekom sam bio prvi da bih podigao ţeljenu knjigu. (nova klauza)
 U zoru sam stajao pred zakljuĉanim vratima biblioteke. (PO V)

 Kada je svanula zora, stajao sam pred zakljuĉanim vratima biblioteke. (nova
klauza)
254
 Ţelio bih uzeti na ĉitanje ilustrirano djelo. (atribut)

 Ţelio bih uzeti na ĉitanje djelo koje je ilustrirano. (nova klauza)
Iz datih primjera si mogao/la uoĉiti da je od prostih reĉenica, preoblikom pojedinih

reĉeniĉnih ĉlanova, nastala sloţena reĉenica.
 Objekat, priloške odredbe i atribut (nepredikativni reĉeniĉni ĉlanovi) su

preoblikovani u klauze uvoĊenjem predikativnih jedinica. Takav naĉin
zavisnog slaganja prostih reĉenica u sloţenu reĉenicu zovemo uvrštavanje.
 Zavisna klauza/sureĉenica nastala uvrštavanjem dopunjava glavnu/osnovnu

klauzu i odnosi se prema njoj kao njen atribut, objekat ili priloška odredba.
 Zavisna klauza nikada ne moţe stajati kao zasebna reĉenica.
 Reĉenica kojoj je zavisna klauza dio ustrojstva zove se osnovna reĉenica.
Razmotrimo gramatiĉko ustrojstvo ove zavisnosloţene reĉenice:
 U ĉitaonici sam vidjela ĉovjeka → koji svaki dan proĉita sve dnevne
novine.
↑ ↑
K1- osnovna klauza K2- zavisna klauza
 U zavisnosloţenoj reĉenici jedna klauza postaje dijelom gramatiĉkog

ustrojstva druge, udruţujući se tako s njom u jednu strukturnu, znaĉenjsku i
intonacijsku cjelinu. Dakle, svaka klauza koja je dio gramatiĉkog
ustrojstva druge klauze je zavisna klauza. Obje klauze ĉine strukturnu,
znaĉenjsku i intonacijsku cjelinu.
Osnovna i glavna klauza
1. Osnovna klauza
Prepoznaj predikate i odredi vrstu reĉenice!

Umjesto istaknutog atributa staru uvrsti predikativnu jedinicu (klauzu).
K1 K2
Djeĉak je pogrešno stao na jednu izlizanu stepenicu │ i ispustio staru knjigu.
K1 K2
Djeĉak je pogrešno stao na jednu izlizanu stepenicu │ i ispustio knjigu │
K3
koja je bila stara.
255
Uvrštavanjem predikativne jedinice umjesto atributa dobili smo treću klauzu.

Ta nova uvrštena klauza (K3), „koja je bila stara“, je zavisna klauza kojoj je mjesto
otvorila druga klauza (K2), „ispustio je knjigu“.
K2 - osnovna K3 - zavisna
↓ ↓
... ispustio knjigu → koja je bila stara.
 Klauza koja otvara mjesto zavisnoj klauzi naziva se osnovna klauza.

Osnovnu klauzu dopunjuje zavisna klauza.
Osnovna klauza moţe biti i nezavisna i zavisna.

K1 K2 K3
 Djeĉak podiţe knjigu│ ĉije su korice bile izlomljene │kao da je neko gazio po
njima.
Prva klauza otvara mjesto drugoj pa je ona za nju osnovna.
K1 - osnovna K2 - zavisna
 Djeĉak podiţe knjigu → ĉije su korice bile izlomljene...
Ta druga klauza je, dakle, zavisna. Ona otvara mjesto trećoj, pa je ona za nju
osnovna.
K2 - osnovna (zavisna) K3 - zavisna

 ... ĉije su korice bile izlomljene → kao da je neko gazio po njima.
Treća klauza je uvrštena u drugu klauzu, ona je njena dopuna pa je i ona zavisna.
2. Glavna klauza
Vratimo se na reĉenicu:
 Djeĉak je pogrešno stao na jednu izlizanu stepenicu │ i ispustio je knjigu │

koja je bila stara.
Razmotrimo prvu klauzu:
Djeĉak je pogrešno stao na jednu izlizanu stepenicu...
Da li ova klauza otvara mjesto novoj klauzi?

Da li je u bilo kom smislu K2 ili K3 zavisna o njoj?
Prva klauza nije otvorila mjesto novoj zavisnoj klauzi. Ona je potpuno nezavisna od
bilo koje druge klauze.
Takva klauza se naziva glavna klauza.
256
 Glavna klauza moţe istovremeno biti i osnovna (kada otvara mjesto zavisnoj
klauzi), ali nikada ne moţe biti zavisna.
K1 K2 K3
Djeĉak je vidio knjigu │ koja se potpuno iskoriĉila │ jer je pala sa stepeništa.
1. Djeĉak je vidio knjigu glavna klauza jer ne zavisi od bilo koje druge
klauze
osnovna klauza jer je otvorila mjesto drugoj,

zavisnoj
klauzi (koja se potpuno iskoriĉila)
2. koja se potpuno iskoriĉila zavisna klauza jer zavisi od prve klauze

(Djeĉak je vidio knjigu)
osnovna klauza jer je otvorila mjesto novoj
zavisnoj klauzi (jer je pala sa stepeništa)
3. jer je pala sa stepeništa zavisna klauza jer zavisi od druge klauze koja
joj je
otvorila mjesto (koja se potpuno iskoriĉila)
 U zavisnosloţenim reĉenicama razlikujemo dvije klauze/sureĉenice:

o glavnu– koja je uvijek nezavisna i kojoj druga klauza/sureĉenica moţe
biti dio ustrojstva. Tada je glavna klauza istovremeno i osnovna klauza.
o zavisnu - koja o njoj zavisi jer je dio njezina ustrojstva.
Dakle:
 Glavna klauza je potpuno nezavisna od bilo koje klauze. Moţe biti i
osnovna, ali nikada ne moţe biti zavisna.
2. Postupkom uvrštavanja napravi zavisnosloţene reĉenice.
Djeĉak je zavidio starijim drugovima na ĉitanju interesantnih knjiga.

Drugovi su ĉesto priĉali o proĉitanim knjigama.
Zidovi biblioteke su bili puni ormara s knjigama.
Kako odabrati najljepšu knjigu?
3. Prepoznaj u odlomku nezavisne i zavisne sloţene reĉenice. Prepiši u

biljeţnicu zavisnosloţene reĉenice, prepoznaj glavnu, osnovnu i zavisnu
klauzu.
Knjiga, Ivo Andrić
257
Djeĉaku pojuri krv u glavu. Kroz veo vrele magle koji mu je igrao pred oĉima, on strpa
izlubljenu svesku u korice, obazre se da ga ko nije vidio i poĊe brzim koracima kući.
Idući ulicom uspori korak. Zaboravljena je bila uska, neprijatna biblioteka, kao da nikad
i nije bio u njoj. Sad je mogao još da misli na štetu i nezgodu koja ga zadesila sa knjigom
i koju treba da razgleda kod kuće. Pod miškom ga je pekla oštećena knjiga.
Kad je došao kući ostavio je odmah zlosrećnu knjigu kao neprijatan teret na dno svog
Ċaĉkog kovĉega, pod zimsko rublje. Uţinao je i izašao da se igra sa vršnjacima iz
komšiluka. U igri se zaboravio. Ali kad je poĉeo da pada prvi mrak i kad su drugovi stali
da se razilaze kućama, njega zaboli pomisao da ga kod kuće ĉeka nešto ruţno i
neprijatno. I taj bol je rastao sa sumrakom.
Slijed klauza/sureĉenica u zavisnosloţenoj reĉenici
 Razmotrimo kakav moţe biti slijed klauza/sureĉenica u zavisnosloţenoj

reĉenici!
a) Djevojke se ĉesto udaju kad doĊe jesen.
K1 - glavna/osnovna klauza K2 - zavisna klauza
Djevojke se ĉesto udaju kad doĊe jesen.
 Glavna/osnovna klauza je obiĉno prva u zavisnosloţenoj reĉenici, a iza nje je

zavisna klauza. To je njihov uobiĉajeni / normalan slijed.
 Zavisna klauza/sureĉenica se u odnosu na glavnu/osnovnu klauzu nalazi u
postpoziciji.
b) Kad doĊe jesen, djevojke se ĉesto udaju.
K1- zavisna klauza K2- glavna/osnovna klauza
Kad doĊe jesen, djevojke se ĉesto udaju.
Poredak klauza u zavisnosloţenoj reĉenici ĉesto je uslovljen psihološkim razlozima

govornika. Uobiĉajen slijed klauza mijenjamo kada ţelimo naglasiti okolnosti radnje
(vrijeme, uzrok, mjesto, namjeru...)
 Kada je zavisna klauza prva u zavisnosloţenoj reĉenici, a iza nje

glavna/osnovna klauza, takav poloţaj klauza/sureĉenica se zove obrnut
slijed ili inverzija.
 Zavisna reĉenica se tada nalazi u prepoziciji i obavezno se odvaja zarezom.
c) Djevojke se, kad doĊe jesen, ĉesto udaju.
258
Ponekad se zavisna klauza umeće meĊu dijelove glavne/osnovne klauze.
K1 – prvi dio glavne/osnovne K2 - zavisna klauza K1 - drugi dio

glavne/osnovne klauze
Djevojke se, kad doĊe jesen, ĉesto udaju.
 Ako se u zavisnosloţenoj reĉenici zavisna klauza umeće meĊu dijelove

glavne/osnovne klauze, onda se takva zavisna klauza zove umetnuta
reĉenica/klauza.
 Ona se nalazi u interpoziciji i odvaja se zarezima s obje strane.
Izbjegni pogreške!
 Umetnute zavisne klauze/sureĉenice koje dolaze iza neliĉne zamjenice ili

zamjeniĉkog priloga, ne odvajaju se zarezom.
Svega što zlo donosi treba se ĉuvati.
Sinteza:
 Objekat, priloške odredbe i atribut (nepredikativni reĉeniĉni ĉlanovi) su
preoblikovani u klauze uvoĊenjem predikativnih jedinica. Takav naĉin
zavisnog slaganja prostih reĉenica u sloţenu reĉenicu zovemo uvrštavanje.
 Zavisna klauza/sureĉenica nastala uvrštavanjem dopunjava glavnu/osnovnu

klauzu i odnosi se prema njoj kao njen atribut, objekat ili priloška odredba.
 Zavisna klauza nikada ne moţe stajati kao zasebna reĉenica.
 Reĉenica kojoj je zavisna klauza dio ustrojstva zove se osnovna reĉenica.
 U zavisnosloţenim reĉenicama razlikujemo dvije klauze/sureĉenice:
o glavnu– koja je uvijek nezavisna i kojoj druga klauza/sureĉenica moţe
biti dio ustrojstva. Tada je glavna klauza istovremeno i osnovna klauza.
o zavisnu - koja o njoj zavisi jer je dio njezina ustrojstva.
 Glavna/osnovna klauza je obiĉno prva u zavisnosloţenoj reĉenici, a iza nje je
zavisna klauza. To je njihov uobiĉajeni / normalan slijed.

Završni dio sata:
 Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 42, 43, 44, 45.

259

62 Izricanje predikata (predikatske reĉenice),
izricanje subjekta (subjekatske reĉenice)

Nastavna jedinica: Izricanje predikata (predikatske reĉenice), izricanje subjekta
(subjekatske reĉenice)

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: izricanje subjekta i predikata



individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda,
biljeţnica, olovke, grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija

Nauĉili smo o glagolskom i imenskom predikatu:
260
 Predikat ĉini gramatiĉku jezgru reĉenice. Predikat otvara mjesto objektu i

priloškim odredbama te s njima ĉini predikatski skup rijeĉi.
 Predikat je glavni reĉeniĉni ĉlan kojim se subjektu pripisuje neka osobina koju
ima, stanje ili raspoloţenje u kome se nalazi, ili radnja koju vrši. Funkciju
predikata mogu obavljati razliĉite vrste rijeĉi, bilo da je to samo jedna rijeĉ ili
više njih u skupu, ali je za sluţbu predikata najpodesniji glagol jer ima svojstvo
predikativnosti (jedino glagol u svojim oblicima moţe oznaĉiti vrijeme vršenja
radnje, glagolsko lice i naĉin).
 Prema tome da li je predikat iskazan glagolom ili imenskom rijeĉju ( imenicom,
pridjevom, zamjenicom ili brojem) razlikujemo glagolski i imenski predikat.
 Predikat koji je iskazan samo glagolom /liĉnim glagolskim oblikom, zove se
glagolski predikat (je priĉala, ţivi...).Glagolski predikat moţe biti prost i
sloţen.
 Predikat koji se izriĉe oblikom pomoćnog glagola biti i nekom imenskom rijeĉju
(imenicom, pridjevom, zamjenicom, brojem ili prilogom) zovemo imenskim
predikatom (je ţut, nije istina...).
 Pomoćni glagol biti u bilo kojem vremenu ili naĉinu sluţi kao spona sa
imenskom rijeĉju u sklopu predikata (Djed je komiĉan.)
Glavni dio sata

Izricanje predikata (predikatske reĉenice), izricanje subjekta
(subjekatske reĉenice)
Izricanje predikata
Grafofolija (strip iz Radne sveske 8)

Prepoznaj glagolske i imenske predikate u stripu.
I slika: uĉiteljica pita uĉenike: Djeco, ko zna kakve je boje vuk?

Djeĉak Branko diţe ruku i kaţe: Vuk je zelen!
II slika: uĉiteljica govori: Bog s tobom, dijete, gdje si to ĉuo?
Djeĉak: Kaţe moj djed!
III slika: Uĉiteljica: Nije taĉno, vuk nije zelen.
Djeĉak: Jeste, zelen je!
Predikatni glagol moţe biti u bilo kojem licu bilo kojeg vremena:
je priĉala – prošlost/perfek(a)t, 3.l.

hranim se - sadašnjost/ prezent 1.l.
ćeš zapamtiti –budućnost/futur I, 2.l.
261
Ponovimo!
Predikat se izriĉe:
→ glagolom u bilo kojem vremenu i licu (glagolski predikat);
→ oblicima pomoćnog glagola biti i neke imenske rijeĉi (imenski predikat).
Predikatske rečenice
 Nauĉili smo da jedino glagol u svojim oblicima može oznaĉiti vrijeme vršenja
radnje, glagolsko lice i naĉin, dakle, samo lični glagolski oblik ima svojstvo
predikativnosti.
 MeĊutim, neki gramatiĉari izdvajaju kao posebne predikatske zavisne klauze
koje su nastale samo od dijela imenskog predikata i nose samo njegovo
leksiĉko znaĉanje.
Naprimjer:
 Vuk je siv.
 Vuk je kakav je oduvijek bio.
→ „...kakav je oduvijek bio“ je leksiĉko jezgro imenskog predikata.

Preoblikuj dio imenskog predikata u klauzu!
On je uvijek isti.
Izricanje subjekta
 O subjektu mnogo znamo. Pronalazimo ga na pitanja za nominativ (ko?

šta?/što?). Prepoznaj u odlomku subjekte.
Odiseja u svemiru, Arthur C. Clarke

(...)
Pola sata kasnije pilot objavi : "Kontakt za deset minuta. Molim vas da provjerite
sigurnosni pojas.” Floyd posluša i odloţi papire. Pokušavati ĉitati za vrijeme toĉke
nebeskog ţongliranja, koja je trajala posljednjih tri stotine milja, znaĉilo je samo izazivati
vraga; najbolje je bilo zaklopiti oĉi i opustiti se dok se svemirska letjelica trzala naprijed-
natrag uz kratka ukljuĉenja raketa.
Nekoliko minuta kasnije on prvi put spazi Svemirsku stanicu jedan, udaljenu svega
nekoliko milja. Sunĉeva svjetlost blještala je i iskrila na uglaĉanoj metalnoj površini diska
promjera tri stotine metara koji se sporo okretao. Nedaleko odavde, krećući se istom
stazom, nalazio se svemiroplov Titov V, zabaĉenih krila, a odmah uz njega jedan gotovo
loptasti Aries-1B, tegleći konj svemira, s ĉetiri zdepaste noge koje su mu stršile s jedne
strane - amortizeri za spuštanje na Mjesec. Svemirska letjelica Orion III spuštala se s
više staze. To je bio spektakularan prizor.
Ponovimo šta smo nauĉili o subjektu!
262
 Subjek(a)t je rijeĉ ili grupa rijeĉi kojom se oznaĉava pojam u reĉenici, o

kome ili
o ĉemu se nešto kazuje, kome ili ĉemu se nešto pripisuje (to je vršilac
radnje,
nosilac stanja ili osobine ).
 Subjek(a)t je obiĉno imenica u nezavisnom padeţu-nominativu.
Kojim vrstama rijeĉi su izreĉeni subjekti u reĉenicama?

Pola sata kasnije pilot objavi...
Nekoliko minuta kasnije on prvi put spazi Svemirsku stanicu.
To je bio spektakularan prizor...
Hrabri su letjeli svemirskom letjelicom Orion III.
Deset ih je poletjelo.
Malo je tako hrabrih.
Pokušavati ĉitati za vrijeme toĉke nebeskog ţongliranja znaĉilo je samo izazivati vraga.
 Sluţbu subjekta mogu imati mnoge promjenljive, polupromjenljive i

nepromjenljive rijeĉi.
Ponovimo!
Subjek(a)t se izriĉe:
→ jednom rijeĉju ( imenica ili zamjenica u nominativu: Ti letiš.);
→ sintagmatskim skupom (Deset ljudi je poletjelo letjelicom.).
Subjekatske rečenice
 U nekim gramatikama se susrećemo i s pojmom subjekatska/subjektna

klauza ili rečenica. MeĊutim, ni ta klauza, kao ni predikatska, nije opravdana.
 Ovakve se zavisnosložene reĉenice uobliĉuju naknadnim brisanjem
subjekta a ne njegovom zamjenom zavisnom klauzom. Klauza je ustvari
odredba subjekta (atribut).
Naprimjer:
S ATRIBUT
↓ ↓
 Onaj ko izaziva sudbinu zna da nadrlja.
 Ko izaziva sudbinu zna da nadrlja.
Prepoznaj ovakvu klauzu u poslovici:

Ko se s vatrom igra, opeče se.
Kako je nastala ovakva klauza?
Sinteza:
263
Predikat se izriĉe:
→ glagolom u bilo kojem vremenu i licu (glagolski predikat);
→ oblicima pomoćnog glagola biti i neke imenske rijeĉi (imenski predikat).
Subjek(a)t se izriĉe:
→ jednom rijeĉju ( imenica ili zamjenica u nominativu: Ti letiš.);
→ sintagmatskim skupom (Deset ljudi je poletjelo letjelicom.).
Završni dio sata:

264
63
Izricanje objekta, objekatske reĉenice

Nastavna jedinica: Izricanje objekta, objekatske reĉenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Izricanje objekta, objekatske reĉenice,
zarez u objekatskim reĉenicama


Tematska korelacija

265
Prepoznaj u reĉenicama bliţe i dalje objekte.
Ĉim prestojnik uljeze, Kosta brţe-bolje pritrĉa, prihvati mu štap i šešir i, tokorse, poĉe
ĉistiti kaput kao da stresa prašinu, makar što je kaput bio ĉist i nikakve prašine na
njemu nije bilo... Prestojnik, odmaknuvši se, udari dlanom o dlan, protrlja ruke, popravi
cviker, zavuĉe ruke u dţepove i zviţduĉući poĉe šetati po sobi.
 Uz glagole ĉesto stoje rijeĉi ili grupe rijeĉi koje imaju funkciju dopune glagola.
To su reĉeniĉni objekti na kojima se ili u vezi s kojima se vrši glagolska
radnja.
ko radi: subjek(a)t šta radi: predikat koga ili što: objekat
Kosta prihvati štap, šešir...
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Izricanje objekta, objekatske reĉenice
Izricanje objekta
 Dio reĉenice koji ĉini dopunu glagolu a kazuje na kome ili ĉemu se vrši radnja
ili šta je predmet glagolske radnje, zove se objekat.
1. Bliţi objek(a)t
Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr Predstojnik protrlja ruke...) i dionom

(partitivnom) genitivu (npr.Vidio je malo prašine), zove se bliţi objekat.
Bliţi objek(a)t moţe biti i u slavenskom genitivu bez prijedloga u nijeĉnoj reĉenici
(Prašine nije bilo.)
Bliţem objektu mjesto u reĉenici otvaraju samo prijelazni glagoli.
 Prisjeti se: genitiv oznaĉava i dio neĉega, odijeljenu koliĉinu, djelimiĉnost.

Takav genitiv se zove dioni ili partitivni genitiv. Slavenski genitiv je
besprijedloţni genitiv koji moţe biti upotrijebljen samo u nijeĉnoj reĉenici.
2. Dalji objek(a)t
266
Kosta brţe-bolje pritrĉa, prihvati mu štap...

Zavuĉe ruke u dţepove...
Objekat koji se moţe nalaziti u svim zavisnim padeţima sa ili bez prijedloga, osim
besprijedloţnog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu mjesto u
reĉenici otvaraju najĉešće neprijelazni glagoli.
 Prisjetite se:
Dalji (indirektni) objek(a)t dobijamo na razliĉita pitanja: s kim(e), ĉim(e), kome,
ĉemu, o kome...
Ponovimo:
Objek(a)t se izriĉe:
 jednom rijeĉju (Obrisao je prašinu s kaputa.)

 sintagmatskim skupom (Obukao je zimski kaput.)
 objekatskom klauzom (Znam da je to tvoj najdraţi kaput.)
Objekatske reĉenice
Osim objekta, glagolu se moţe dodati i skup rijeĉi u sluţbi bliţeg ili daljeg
objekta.
Preoblikujmo objekat postupkom uvrštavanja u zavisnu klauzu.
S P objek(a)t
Ti znaš → za što/šta? → za moju ljubav.

Mi vidimo → što/šta? → tvoju sreću.
osnovna klauza zavisna objekatska klauza
Ti znaš → šta? → da te ja volim.

Mi vidimo → šta? → da si ti sretna.
 Zavisna klauza koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao njegov
objek(a)t, tj. kazuje šta je predmet radnje predikata osnovne klauze, zove se
objekatska zavisna klauza. Nastaje, dakle, postupkom uvrštavanja.
 Sloţena reĉenica sa objekatskom klauzom zove se zavisnosloţena
objekatska reĉenica. Po veznicima kojima se objekatske klauze veţu za
osnovnu kluzu razlikujemo izriĉne i zavisnoupitne objekatske klauze.
1. Izriĉne objekatske klauze
Pogledajmo reĉenice:
 Ja vjerujem da su ljudi dobri.

 Znamo kako je lijepo ţivjeti u miru.
 Osjećam da nas ĉeka sreća.
267
 Izriĉne objekatske klauze su izjavni, obavijesni iskazi govorenja, mišljenja i

osjećanja osnovne reĉenice.
 Izriĉne objekatske klauze se u sloţenu reĉenicu uvode veznicima da i kako.
Ponekad se izriĉne objekatske klauze u sloţenu reĉenicu uvode i prilogom gdje:
 Uvuĉem se u podrum i ĉujem gdje nešto šuška.
2. Zavisnoupitne objekatske klauze
 Reci mi kuda si krenuo.

 Znamo ko nam dolazi u posjetu.
 Nije znao koga da zove.
 Zavisnoupitne objekatske klauze su samo zavisni oblici upitnih reĉenica

(zavisna klauza ima samo formu, oblik upitne reĉenice).
 Sadrţajem osnovne klauze sagovornik se podstiĉe na odgovor (Reci mi

kuda si krenuo.) ili se potvrĊuje (Znamo ko nam dolazi u posjetu.) ili odriĉe
sadrţaj zavisne klauze (Nije znao koga da zove.).
 Ulogu veznih rijeĉi u zavisnoupitnim reĉenicama imaju upitne zamjenice: ko,

što..., upitni prilozi: gdje, kad(a), kamo..., upitne rijeĉce: da li, jesi li...
Pisanje zareza u objekatskim reĉenicama
Objekatske zavisne reĉenice se odvajaju zarezom ako su u inverziji ili su u reĉeniĉnom

nizu (ako se nabraja više objekatskih reĉenica).
 Pitao ga kuda je krenuo sam.

 Kuda je krenuo sam, pitao ga.
 Pitao ga kuda je krenuo sam, kako će sam kroz šumu, ko će ga tamo ĉekati.
Prepoznaj objekatske reĉenice u odlomku (Arthur C. Clarke: „Odiseja u svemiru”).
 “MOLIMO VAS, PRIPREMITE :

Putovnicu
Lijeĉniĉku potvrdu
Dozvolu za prijevoz
Deklaraciju o teţini”
 "Volio bih da mogu dobiti šalicu crne kafe... dvije kocke šeĉera... a i da pozovem
Zemlju."
Po knjizi Arthur C. Clarke: „Odiseja u svemiru” je snimljen istoimeni film. Više podataka o
filmu potražite na internet adresi:
268
http://hr.wikipedia.org/wiki/2001:_Odiseja_u_svemiru_%281968%29
Sinteza:
 Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr Predstojnik protrlja ruke...) i dionom
(partitivnom) genitivu (npr.Vidio je malo prašine), zove se bliţi objekat.
 Objekat koji se moţe nalaziti u svim zavisnim padeţima sa ili bez prijedloga,
osim besprijedloţnog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu
mjesto u reĉenici otvaraju najĉešće neprijelazni glagoli.
 Zavisna klauza koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao njegov
objek(a)t, tj. kazuje šta je predmet radnje predikata osnovne klauze, zove se
objekatska zavisna klauza. Nastaje, dakle, postupkom uvrštavanja.
 Sloţena reĉenica sa objekatskom klauzom zove se zavisnosloţena
objekatska reĉenica. Po veznicima kojima se objekatske klauze veţu za
osnovnu kluzu razlikujemo izriĉne i zavisnoupitne objekatske klauze.
 Objekatske zavisne reĉenice se odvajaju zarezom ako su u inverziji ili su u
reĉeniĉnom nizu (ako se nabraja više objekatskih reĉenica).

Završni dio sata:

269
64
Izricanje atributa, atributske reĉenice

Nastavna jedinica: Izricanje atributa, atributske reĉenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Izricanje atributa, atributske reĉenice,
zarez u atributskim reĉenicama


poredbena metoda, oluja mozga

Tematska korelacija

270

Prenijeti dio ilustracije iz Ĉitanke 8: sirota djevojĉica
 Prisjetimo se imenskog dodatka, atributa:
Suze kojih se stidim, Zlata Kolarić-Kišur
Bilo je to jedne blistave nedjelje. U gradu se slavila neka sveĉanost. Uz zvukove glazbe
nailazila je povorka sveĉano odjevene djece. Pogled mi zape na djevojĉici koja je
stupala u povorci okruţena napirlitanim ,,lutkicama,,. Sama, bez svoga para. Poţalih je!
Sirotica, mora da joj je teško što nema svoje,”druţice”,! Te male umišljene paunice
vjerojatno joj nisu htjele pruţiti ruke što nije bila tako lijepo odjevena kao one. Ali kad joj
pozorno pogledah u lice, iznenadih se: na njenom licu nije se odraţavala ni tuga ni
razoĉaranje zbog stare haljinice.
.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Izricanje atributa, atributske reĉenice
Izricanje atributa
 U sluţbi atributa su najĉešće pridjevi (blistave, umišljene, napirlitane...), ali to
mogu biti i brojevi (jedne...), imenice (zvukovi glazbe..), zamjenice (neka,
svoga...) ili ĉak ĉitave skupine rijeĉi (povorka sveĉano odjevene djece).
Atribut se s imenicom slaţe u rodu i broju.
Vinjeta: djeĉak
Atributske reĉenice
Postupkom uvrštavanja od atributa napravimo zavisnu klauzu.
 Bilo je to jedne blistave nedjelje.

 Bilo je to jedne nedjelje koja je bila blistava.
 Pogled mi zape na djevojĉici koja je stupala u povorci okruţena napirlitanim

„lutkicama”.
 Pogled mi zape na djevojĉici koja je stupala u povorci okruţena „lutkicama” koje
su bile napirlitane..
271
Ostale reĉenice pokušajte preoblikovati sami.
 Na njenom licu nije se odraţavala ni tuga ni razoĉaranje zbog stare haljinice.

 Uz zvukove glazbe nailazila je povorka sveĉano odjevene djece.
U kakvoj vezi je uvrštena zavisna klauza sa osnovnom?

Pogledajmo to na primjerima:
 Bilo je to jedne nedjelje koja je bila blistava. ( ili koja se blistala)

 Bilo je to jedne nedjelje (koje?kakve?) blistave.
koja je bila blistava.
Odredi osnovnu i zavisnu klauzu i odredi vrstu zavisne klauze.
U svim primjerima dobili smo dvije klauze od kojih je druga u sluţbi atributa.
 Zavisna klauza kojom se pobliţe odreĊuje imenica ili neka imenska rijeĉ, u
atributskoj je sluţbi pa se i zove atributska klauza/sureĉenica. Njena uloga u
zavisnosloţenoj reĉenici jednaka je ulozi atributa ili apozicije u
prostoj/jednostavnoj reĉenici.
 Zavisnosloţena reĉenica koja u svom sastavu ima atributsku klauzu zove se
zavisnosloţena atributska reĉenica.
 Ulogu veznih rijeĉi u atributskim reĉenicama najĉešće imaju odnosne
zamjenice: koje, ĉiji, kakav, koliki, ko, šta/što, ali ponekad to mogu biti i prilozi
(gdje, kamo, kuda, odakle).
Naprimjer:
 Navukla sam prvi put cipele koje su bile nove i ţute.

 Obukla sam plavi kaput i plavu mornarsku kapicu kakvu niko nije imao.
 Gledala sam za djevojĉicom ĉija je haljina bila stara.
 Razmišljala sam koliko mi je jada zadao moj novi kaput.
 Sjetila sam se tada one djevojĉice koja je prije mnogo godina plakala zbog kaputa.
 Pogledala sam mjesto u bari gdje sam isprljala novi kaput.
Vinjeta: djeĉak
Pisanje zareza u atributskim reĉenicama
Atributske klauze nikad ne mogu biti u prepoziciji. Bez obzira da li bile u postpoziciji ili
interpoziciji ne odvajaju se zarezom jer su u tijesnoj vezi s glavnom reĉenicom.
( Voljela sam baš takav kaput kakav mi je majka kupila.)
Zarez se u atributskim zavisnim reĉenicama piše:
 kada se nabraja više atributnih reĉenica uz istu imenicu

(Djevojĉica je voljela kaput koji je ĉuvala, koji je obukla na sveĉanost, koji je
nehotice isprljala.)
272
 kada se atributna klauza istiĉe ili je naknadno dodana

(Ima li išta ljepše od šumice, gdje s grana pada tišina.)
 kad je atributna klauza umetnuta, ali samo onda kada nije u izravnoj
znaĉenjskoj vezi sa osnovnom klauzom
(Gledajuću s tog brda, koje je vrlo interesantno, vidjeli smo obasjano selo.)
Ponovimo!
Atribut se izriĉe:
 jednom rijeĉju (Prljava djevojĉica.je plakala.)
 skupom rijeĉi (Bila je to djevojĉica prljavog kaputa.)
 zavisnom atributskom klauzom (Bila je to djevojĉica koja ima prljavi kaput.)
1. Prepoznaj vrste zavisnosloţenih reĉenica u odlomku (Meša Selimović, Zlatna

ptica):
„Jedno dijete je govorilo o svome strahu, davno. Sliĉilo je na pjesmicu:

Na tavanu
Ima jedna greda koja udara u glavu,
Ima jedan miš koji viri iz kuta.”
2. Od atributa postupkom uvrštavanja napravi atributske reĉenice. U kakvoj poziciji

se nalaze atributske klauze u odnosu na osnovnu? Provjeri pisanje zareza u
zavisnim atributskim reĉenicama.
Tuturuza i šeh Meco, Alija Nametak
„Sjelo se po podu za nisku siniju. Pogaĉa zamiješana kiseljakom mirisala je i

pušila se od vreline.Ĉorba je takoĊer bila vrela i svi su kusali iz jedne zdjele, ali
drvene kašike su imale prednost da se njima moglo više zahvatiti i da se ĉovjek ne
oprţi. Šutke se jelo da se ne dangubi besposlenim govorom. Ĉak i Mahmutaga koji je
bio bezub mogao je ţvakati mekan burek s isjecanim mesom, a i razvaruša se tako
reći sama sklizala niz jednjak. Na kraju je bio pirinĉ-pilav i kiselo mlijeko, pa je šeh
Meco podigao ruke da blagoslovi jelo i domaćina koji ih je ugostio.“
Sinteza:
 Zavisna klauza kojom se pobliţe odreĊuje imenica ili neka imenska rijeĉ, u
atributskoj je sluţbi pa se i zove atributska klauza/sureĉenica. Njena uloga u
zavisnosloţenoj reĉenici jednaka je ulozi atributa ili apozicije u
prostoj/jednostavnoj reĉenici.
273
 Zavisnosloţena reĉenica koja u svom sastavu ima atributsku klauzu zove se

zavisnosloţena atributska reĉenica.
 Ulogu veznih rijeĉi u atributskim reĉenicama najĉešće imaju odnosne
zamjenice: koje, ĉiji, kakav, koliki, ko, šta/što, ali ponekad to mogu biti i prilozi
(gdje, kamo, kuda, odakle).

Završni dio sata:

274
65
Mjesne/lokalne reĉenice

Nastavna jedinica: Mjesne/lokalne reĉenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: mjesne/lokalne reĉenice, zarez u
mjesnim reĉenicama



Tematska korelacija

275

Ilustracija: detalj (moţe i s ilustracije iz Ĉitanke 8): Una
Una – a to znaĉi jedna, Ćamil Sijarić

(...)
To je voda koja se slila s gorja kao rosa sa lista i zemljom potekla kao njen ukras – kao
nijedna druga rijeka, kao jedina – kao Una!
Oni koji ne umiju da vole neka na Unu doĊu – i zavoljeće; oni koji ne umiju da pjevaju,
neka na Unu doĊu – i propjevaće; oni koji ne zbore – prozboriće kraj Une, oni koji ne ĉuju
– proĉuće kraj Une, oni koji ne vide – progledaće kraj Une!
Moţe oko ove vode da bude sve ruţno, ona će – Una, jedina i jedinstvena, biti i tada
lijepa; moţe oko ove vode da bude sve tuţno, ona će – Una, jedina i jedinstvena, biti i
tada vesela; moţe oko ove vode da bude tmurno, mraĉno i plaĉno, ona će – Una, biti i
tada puna plavih boja, prelaziće hitro preko kamena, gradiće virove i slapove, ulaziti u
nov kraj da ga orosi, a kraj je „krajiški“, ona ljuta Krajina o kojoj se pjevalo: „Oj, Krajino,
krvava haljino, s krvlju ruĉaš, a s krvlju veĉeraš“ – i prolaziće dalje svojim pravcem i
svojim koritom ne mareći za ljudske nevolje, jer šta je sve bilo i prošlo otkad ona teĉe i
šta još neće biti, a ona će jednako teći i biti uvijek samo jedna i jedina, samo – Una, puna
pjene i klobuka, puna šuma i ţubora, i oku nikad nagledana, niti uhu naslušana, niti u
pjesmi opjevana, jer je jedinstvena, a to znaĉi drukĉija od drugih voda.
Stara je i mlada podjednako – onako kao što je podjednako staro i mlado vrijeme, ili
kao što je podjednako star i mlad Grmeĉ nad njom, i Bihać na njoj, i Krupa, i Oštroţac, i
Novi, i Dvor, i drugi gradovi i gradići, i silne šume, i mladi borići, jer ona je voda jedina,
što joj i ime njeno kazuje – Una!
 Šta je to što Unu ĉini jednom, i jedinom, i jedinstvenom?
 Kojem skupu rijeĉi pripadaju priloške odredbe/oznake?

 Na koja pitanja ih dobijamo?
 Kojim vrstama rijeĉi mogu biti iskazane?
Nauĉili smo:
 Priloške oznake/odredbe su rijeĉi ili grupe rijeĉi kojima oznaĉavamo

okolnosti u kojima se vrši radnja predikata (ili traje stanje ili zbivanje).
Priloškim oznakama/odredbama u reĉenici mjesto otvara predikat.
 Priloškim oznakama/odredbama se najĉešće obiljeţava mjesto, vrijeme,
naĉin, uzrok, namjera, društvo, dopust, posljedica...
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Mjesne/lokalne reĉenice
276
Izricanje mjesta
 Prepoznaj u tekstu priloške odredbe/oznake mjesta.
slila se voda (odakle?) s gorja

prozborit će (gdje?) kraj Une
moţe da bude tuţno, ruţno (gdje?) oko ove vode
prolazit će (kuda?) dalje
Grmeĉ je (gdje?) nad njom
Bihać je (gdje?) na njoj
 Priloška oznaka/odredba mjesta oznaĉava mjesto vršenja radnje predikata.

Moţe biti izreĉena jednom rijeĉju (mjesnim prilogom - dalje...), skupom
rijeĉi (imenicom ili zamjenicom sa prijedlogom u genitivu, dativu, akuzativu,
instrumentalu ili lokativu - s gorja, nad njom, kraj Une...)
 POM dobijamo na pitanja: gdje, kud(a), odakle, kamo, otkud(a), dokle...
Preoblikujmo priloške odredbe mjesta u klauze tako da ne promijenimo sadrţaj iskaza:

I
 Oni koji ne umiju da vole neka na Unu doĊu – i zavoljeće;
 oni koji ne umiju da pjevaju, neka na Unu doĊu – i propjevaće;
 oni koji ne zbore – prozboriće kraj Une,
 oni koji ne ĉuju – proĉuće kraj Une,
 oni koji ne vide – progledaće kraj Une!
II
 Oni koji ne umiju da vole neka doĊu tamo gdje je Una – i zavoljeće;
 oni koji ne umiju da pjevaju, neka doĊu gdje ţubori Una – i propjevaće;
 oni koji ne zbore – prozboriće tamo gdje je Una,
 oni koji ne ĉuju – proĉuće gdje teĉe Una,
 oni koji ne vide – progledaće tamo gdje teĉe Una!
Postupkom uvrštavanja predikativne jedinice u prilošku odredbu/oznaku mjesta, dobili

smo zavisnu mjesnu klauzu.
 Zavisna mjesna/lokalna klauza je zavisna klauza u sloţenoj reĉenici koja se

prema predikatu osnovne klauze odnosi kao priloška odredba/oznaka mjesta, tj.
oznaĉava mjesto vršenja radnje predikata osnovne klauze. Mjesna klauza
prostorno odreĊuje glagolsku radnju osnovne reĉenice.
 Sloţena reĉenica koja u svom sastavu ima mjesnu klauzu, zove se
zavisnosloţena mjesna/lokalna reĉenica.
277
 U ulozi veznih rijeĉi u zavisnosloţenim mjesnim reĉenicama nalaze se mjesni

prilozi: gdje, kamo, kud(a), odakle, dokle, dokud(a)...
Pisanje zareza u zavisnosloţenim mjesnim reĉenicama
 U uobiĉajenom, normalnom slijedu reĉenica, mjesne/lokalne klauze se ne

odvajaju zarezom.
 Zarez se piše obavezno ako je mjesna/lokalna klauza u inverziji, ako je
umetnuta, naknadno dodata ili je u reĉeniĉnom nizu.
 Nekad je bila granica izmeĊu istoka i zapada tamo gdje je Una.

 Gdje je Una, tamo je nekad bila granica istoka i zapada.
 Tamo je nekad, gdje je Una, bila granica istoka i zapada.
 Sjedjeli smo na obali Une, odakle polaze kajak - utrke.
 Nekad je bila granica izmeĊu istoka i zapada tamo gdje je Una, gdje su Unini
brzaci, gdje se bljeska biserna voda.
Mjesto u reĉenicama izriĉemo:
 priloškom odredbom/oznakom mjesta (Odmaram se na osunĉanoj obali Une.)

 zavisnom mjesnom klauzom (Odmaram se tamo gdje je osunĉana obala Une.
Sinteza:
 Priloškim oznakama/odredbama se najĉešće obiljeţava mjesto, vrijeme,
naĉin, uzrok, namjera, društvo, dopust, posljedica...
 Priloška oznaka/odredba mjesta oznaĉava mjesto vršenja radnje predikata.
Moţe biti izreĉena jednom rijeĉju (mjesnim prilogom - dalje...), skupom
rijeĉi (imenicom ili zamjenicom sa prijedlogom u genitivu, dativu, akuzativu,
instrumentalu ili lokativu - s gorja, nad njom, kraj Une...)
 POM dobijamo na pitanja: gdje, kud(a), odakle, kamo, otkud(a), dokle...
 Zavisna mjesna/lokalna klauza je zavisna klauza u sloţenoj reĉenici koja se
prema predikatu osnovne klauze odnosi kao priloška odredba/oznaka mjesta, tj.
oznaĉava mjesto vršenja radnje predikata osnovne klauze. Mjesna klauza
prostorno odreĊuje glagolsku radnju osnovne reĉenice.
 Sloţena reĉenica koja u svom sastavu ima mjesnu klauzu, zove se
zavisnosloţena mjesna/lokalna reĉenica.
 U ulozi veznih rijeĉi u zavisnosloţenim mjesnim reĉenicama nalaze se mjesni
prilozi: gdje, kamo, kud(a), odakle, dokle, dokud(a)...
Završni dio sata:

278

Vremenske (temporalne) reĉenice

Nastavna jedinica: Vremenske (temporalne) reĉenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: vremenske (temporalne) reĉenice, zarez
u vremenskim reĉenicama



Tematska korelacija

279
Prepoznajmo u reĉenicama priloške odredbe/oznake vremena.
 I noću i u zoru Una jednako huĉi.

 Una, jedina i jedinstvena, oduvijek je bila lijepa.
 Šta je sve bilo i prošlo otkad ona teĉe i šta još neće biti, a ona će jednako teći i biti
zauvijek jedna i jedina.
 Poslije će Una da poĊe hitrije i bistrije.
 Una tada doĊe kao kakva nevjesta.
 U malim kućicama od brvana stalno bruje kola i vretena.
 U davna vremena ova je voda bila granica – razdvajala je istok od zapada.
 Na njenom srednjem dijelu jedan se jezik nekad turske zemlje uvlaĉio ĉak do iza
Kladuše i gledao tamo u Petrovu goru što se nekad zvala planina Gvozd.
 Una zapljuskuje Bihać, razlijeva se u slapove i po svu noć šumi.
Una jednako huĉi kad(a)? i noću i u zoru

Una, jedina i jedinstvena, je otkad(a)? oduvijek
Una će biti jedna i jedina dokad(a)? zauvijek
Una će da poĊe hitrije i bistrije
kad(a)? poslije
Una doĊe kao kakva nevjesta kad(a)? tada
Voda je bila granica kad(a)? u davna vremena
Glavni dio sata
Grafofolija 1 (strip iz Ĉitanke 8)
Izricanje vremena
 Priloška oznaka/odredba vremena oznaĉava vrijeme vršenja radnje predikata.

 Moţe biti izreĉena jednom rijeĉju (vremenskim prilozima: poslije, uvijek, tada,
stalno, oduvijek, nekad(a)...), skupom rijeĉi-padeţnim i prijedloţno-padeţnim
konstrukcijama (imenica sa zamjenicom, prijedlogom ili veznikom: noću, u
zoru, u davna vremena, svu noć... )
Preoblikujmo priloške odredbe vremena u klauze tako da ne promijenimo sadrţaj iskaza:
 I noću i u zoru Una jednako huĉi.
280
Kad je noć, kad je zora, Una jednako huĉi.

 Una zapljuskuje Bihać, razlijeva se u slapove i po svu noć šumi.
Una zapljuskuje Bihać, razlijeva se u slapove i, dok traje noć, šumi.
Postupkom uvrštavanja predikativne jedinice u prilošku odredbu/oznaku vremena, dobili

smo zavisnu vremensku klauzu.
 Zavisna vremenska/temporalna klauza je zavisna klauza u sloţenoj reĉenici

koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao priloška odredba/oznaka
vremena, tj. oznaĉava vrijeme vršenja radnje predikata osnovne klauze.
 Vremenska klauza vremenski odreĊuje glagolsku radnju osnovne reĉenice.
 Sloţena reĉenica koja u svom sastavu ima vremensku klauzu, zove se
zavisnosloţena vremenska/temporalna reĉenica.
 U ulozi veznih rijeĉi u zavisnosloţenim vremenskim reĉenicama nalaze se
vremenski prilozi: kad(a), otkad(a), dokad(a),dok, ĉim... ali i vezniĉki skupovi:
ĉim prije, prije nego, prije negoli, prije no što...
Pisanje zareza u zavisnosloţenim vremenskim reĉenicama
 Klauze u zavisnosloţenoj vremenskoj reĉenici se odvajaju zarezom ako su u

inverziji, ako su naknadno dodate, umetnute ili predstavljaju reĉeniĉni niz.
Naprimjer:
 Una se ponosi svojom ljepotom dok je gledam.

 Ĉim Unu pogledam, duša mi se opije milinom.
 Zavoljet ćeš Unu, ĉim je pogledaš.
 Ţelio bih, kad budem mogao, ponovo ovdje doći.
 Duša je puna miline kad gledam Unu, kad ĉujem njen ţubor, kad vidim njenu
bisernu vodu.
Ponovimo:
Vrijeme glagolske radnje izriĉemo:

 priloškom odredbom/oznakom vremena (Za vrijeme raspusta odmaram se na
osunĉanoj obali Une.)
 zavisnom vremenskom/temporalnom klauzom (Ĉim ugledam Unu, srce mi
jaĉe zakuca.)
Sinteza:
 Priloška oznaka/odredba vremena oznaĉava vrijeme vršenja radnje predikata.
 Moţe biti izreĉena jednom rijeĉju (vremenskim prilozima: poslije, uvijek, tada,
stalno, oduvijek, nekad(a)...), skupom rijeĉi-padeţnim i prijedloţno-padeţnim
konstrukcijama (imenica sa zamjenicom, prijedlogom ili veznikom: noću, u
zoru, u davna vremena, svu noć... )
281
 Zavisna vremenska/temporalna klauza je zavisna klauza u sloţenoj reĉenici

koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao priloška odredba/oznaka
vremena, tj. oznaĉava vrijeme vršenja radnje predikata osnovne klauze.
 Vremenska klauza vremenski odreĊuje glagolsku radnju osnovne reĉenice.
 Sloţena reĉenica koja u svom sastavu ima vremensku klauzu, zove se
zavisnosloţena vremenska/temporalna reĉenica.
 U ulozi veznih rijeĉi u zavisnosloţenim vremenskim reĉenicama nalaze se
vremenski prilozi: kad(a), otkad(a), dokad(a),dok, ĉim... ali i vezniĉki skupovi:
ĉim prije, prije nego, prije negoli, prije no što...
Završni dio sata:

282
67 68
Naĉinske (modalne) i poredbene reĉenice

Nastavna jedinica: Naĉinske (modalne) i poredbene reĉenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: naĉinske i poredbene reĉenice, zarez u
naĉinskim i poredbenim reĉenicama


poredbena metoda


Tematska korelacija

283

Ilustracija slapova, brzaka Une
Prepoznaj u opisima ljepotice Une priloške odredbe naĉina!
(Una, jedna i jedina, Ćamil Sijarić)
To je voda koja se slila s gorja kao rosa sa lista i zemljom potekla kao njen ukras – kao
nijedna druga rijeka, kao jedina – kao Una!
Moţe oko ove vode da bude sve tuţno, ona će – Una, jedina i jedinstvena, biti i tada
vesela; moţe oko ove vode da bude tmurno, mraĉno i plaĉno, ona će – Una, biti i tada
puna plavih boja, prelaziće hitro preko kamena, gradiće virove i slapove, ulaziti u nov kraj
da ga orosi.(...)
Ona će jednako teći i biti uvijek samo jedna i jedina, samo – Una, puna pjene i klobuka,
puna šuma i ţubora, i oku nikad nagledana... (...) Ne teĉe mirno, ni tiho, nego nemirno i
buĉno, prskajući sve oko sebe.(...)
Reklo bi se da nijedna voda nema toliko malih, a tako buĉnih slapova, kao ova krajiška
voda.
Una tada doĊe kao kakva nevjesta, ogrnuta nevjestaĉkim velom i silno bojama išarana...
Izdvojimo PON!
voda se slila kako? kao rosa sa lista

voda je potekla kako? kao njen ukras
kao nijedna druga rijeka,
kao jedina –
kao Una!
Oko vode moţe da bude kako? tuţno, tmurno, mraĉno i plaĉno
Una će prelaziti kako? hitro
Una će teći kako? jednako
Una ne teĉe kako? mirno, tiho
Una teĉe kako? nemirno, buĉno, prskajući
Una je kakva? kao kakva nevjesta
Glavni dio sata
Izricanje naĉina
284
Nauĉili smo:
 Priloška oznaka/odredba naĉina oznaĉava naĉin vršenja radnje
predikata.
 Moţe biti izreĉena jednom rijeĉju (naĉinskim prilozima tuţno, tmurno, mraĉno
i plaĉno, jednako, mirno, tiho, nemirno, buĉno, glagolskim prilogom sadašnjim:
prskajući..., ), skupom rijeĉi (priloško-padeţnim izrazima: kao rosa sa lista,
kao njen ukras, kao nijedna druga rijeka, kao jedina, kao Una, kao ova krajiška
voda, kao kakva nevjesta).
Naĉinske (modalne) reĉenice
Postupkom uvrštavanja predikativne jedinice umjesto priloške odredbe naĉina napravimo

zavisnu klauzu.
 Ona će jednako teći i biti uvijek samo jedna i jedina, samo – Una, puna pjene i
klobuka, puna šuma i ţubora, i oku nikad nagledana...
 Ona će teći kako je i tekla i biti uvijek samo jedna i jedina, samo – Una, puna
pjene i klobuka, puna šuma i ţubora, i oku nikad nagledana...
Za koju rijeĉ u osnovnoj reĉenici je vezana zavisna klauza?

Zavisna klauza kako je i tekla se veţe uz glagol teći.
 Ona (Una) će teći → KAKO? → kako je tekla.
Odredimo osnovnu i zavisnu klauzu i u ovoj zavisnosloţenoj reĉenici.

Šta zavisna klauza kazuje o predikatu osnovne klauze?
 Ţurili smo ka obali Une što smo brţe mogli.
 Zavisna klauza u ovoj reĉenici kazuje naĉin vršenja radnje predikata osnovne
klauze pa je zovemo naĉinskom/modalnom klauzom.
 Naĉinska klauza je zavisna klauza u sloţenoj reĉenici koja se prema predikatu
osnovne klauze odnosi kao priloška odredba/oznaka naĉina, tj. oznaĉava naĉin
vršenja radnje predikata osnovne klauze.
 Njome se obiljeţava okolnost koja glagolsku radnju osnovne reĉenice odreĊuje
po kvalitetu.
 Sloţena reĉenica koja u svom sastavu ima naĉinsku klauzu zove se
zavisnosloţena naĉinska/modalna reĉenica.
 Za osnovnu reĉenicu se naĉinske reĉenice veţu veznikom kako koji se ne moţe
zamijeniti drugim veznikom i veznikom što s naĉinskim znaĉenjem.
Poredbene (komparativne) reĉenice
a) U kakvom su odnosu osnovna i zavisna reĉenica?
 Una je bila nemirnija i buĉnija nego što sam oĉekivala.
285
 Osnovnom reĉenicom je dat stvarni opis rijeke Une (bila je nemirnija i buĉnija), a
zavisnom reĉenicom je iskazano oĉekivanje (nego što sam oĉekivala). Stvarni i
oĉekivani izgled rijeke nije isti pa kaţemo da su sadrţaji osnovne i zavisne klauze
u nesrazmjeri ili nejednakosti.
 U ove dvije klauze, osnovnoj i zavisnoj, porede se stvarni i oĉekivani sadrţaji.
Una je bila nemirnija i buĉnija nego što sam oĉekivala.
PoreĊenje po nejednakosti
Uoĉi u reĉenici poreĊenje po nejednakosti.
Una je ljepša no što sam se nadala.
 Zavisnosloţena reĉenica u kojoj se u osnovnoj i zavisnoj reĉenici porede sadrţaji

po nejednakosti zove se poredbena/komparativna reĉenica. Poredbena klauza
se u zavisnosloţenu reĉenicu uvršćuje obavezno komparativom pridjeva ili
priloga u osnovnoj klauzi ( brţe, ljepše, bolje,hrabriji...).
 Poredbene klauze se za osnovnu klauzu veţu veznicima: nego što, no što, no da,
nego da, nego kad, negoli.
b) Postupkom uvrštavanja istaknute priloške odredbe naĉina pretvorimo u

klauze.
 To je voda koja se slila s gorja kao rosa sa lista i zemljom potekla kao njen
ukras...
 To je voda koja se slila s gorja kao što se rosa sliva sa lista i zemljom potekla
kao njen ukras...
Uporedimo sadrţaje osnovne i zavisne klauze.
 To je voda koja se slila s gorja kao što se rosa sliva sa lista...
Sadrţaji osnovne i zavisne klauze se u ovoj reĉenici porede po sliĉnosti, jednakosti.
To je voda koja se slila s gorja kao što se rosa sliva sa lista
PoreĊenje po jednakosti
Uoĉi u sljedećoj reĉenici poreĊenje po jednakosti.

 Stara je i mlada podjednako – onako kao što je podjednako staro i mlado
vrijeme, kao što je podjednako star i mlad Grmeĉ nad njom.
286
 Ove zavisne reĉenice su na granici izmeĊu poredbenih i naĉinskih reĉenica,

pa ih i zovemo poredbeno-naĉinske zavisne reĉenice.
 U ovim zavisnosloţenim reĉenicama osim poreĊenja po jednakosti imamo
iskazan i naĉin vršenja radnje, odnosno kvalitet glagolske radnje, pa ih zbog
toga i zovemo poredbeno-naĉinske zavisne reĉenice.
 Veznici poredbeno - naĉinskih reĉenica su: kao što i kao da.
Pisanje zareza u zavisnosloţenim naĉinskim i poredbenim reĉenicama
Obrati paţnju na zarez u reĉenicama:
 Una je tekla kako je tekla stoljećima.

 I što smo bili dalje, to nam je Una postajala draţa.
 Una je prskala, kao da hoće dodirnuti nebo.
 Prekrasna Una, kao da ţeli da nas opije ljepotom, mamila je naše uzvike.
 Una je tekla kako je tekla stoljećima, kako je prskala stoljećima, kako je
bljeskala stoljećima.
 Zarez se u naĉinskim i poredbenim reĉenicama piše u inverziji, naknadnom

dodavanju, umetnutoj reĉenici i nizanju.
Naĉin vršenja glagolske radnje se moţe izreći:
 priloškom odredbom/oznakom naĉina

 zavisnom naĉinskom / modalnom reĉenicom
 zavisnom poredbenom/komparativnom reĉenicom
Kojoj vrsti zavisnosloţenih reĉenica pripadaju reĉenice:
Moţe oko ove vode da bude sve kao da je tuţno, ona će – Una, jedina i jedinstvena, biti
i tada vesela;
moţe oko ove vode da bude kao da je tmurno, kao da je mraĉno i kao da je plaĉno,
ona će – Una, biti i tada puna plavih boja...
Sinteza:
 Priloška oznaka/odredba naĉina oznaĉava naĉin vršenja radnje
predikata.
 Naĉinska klauza je zavisna klauza u sloţenoj reĉenici koja se prema predikatu
osnovne klauze odnosi kao priloška odredba/oznaka naĉina, tj. oznaĉava naĉin
vršenja radnje predikata osnovne klauze.
 Njome se obiljeţava okolnost koja glagolsku radnju osnovne reĉenice odreĊuje
po kvalitetu.
287
 Sloţena reĉenica koja u svom sastavu ima naĉinsku klauzu zove se

zavisnosloţena naĉinska/modalna reĉenica.
 Zavisnosloţena reĉenica u kojoj se u osnovnoj i zavisnoj reĉenici porede sadrţaji
po nejednakosti zove se poredbena/komparativna reĉenica. Poredbena klauza
se u zavisnosloţenu reĉenicu uvršćuje obavezno komparativom pridjeva ili
priloga u osnovnoj klauzi ( brţe, ljepše, bolje,hrabriji...).
 Poredbene klauze se za osnovnu klauzu veţu veznicima: nego što, no što, no da,
nego da, nego kad, negoli.

Završni dio sata:

288
69
Namjerne/finalne reĉenice

Nastavna jedinica: Namjerne/finalne reĉenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: namjerne (finalne) reĉenice, zarez u
namjernim reĉenicama


poredbena metoda,

Tematska korelacija

289

Prenijeti detalj s ilustracije iz ĉitanke: Aska i vuk
Aska i vuk, Ivo Andrić

Idući tako meseĉarski, ne gledajući gde staje i ne dajući sebi više raĉuna o pravcu u
kom ide, vuk je jednako ponavljao u sebi: »Krv i meso ovog šiljeţeta nikad mi ne
ginu. Mogu da ga rašĉereĉim u svakom trenutku, kada mi se prohte. Nego da se
nagledam ĉuda.
Da vidim još ovaj pokret, pa još ovaj…«
(...)
Sto ţivota osjećala je sada u sebi mala Aska, a sve njihove snage upotrijebila je da
produţi jedan jedini, svoj ţivot, koji je bila već pregorela.
(...) A vuk bi se sasuljao za njom što brţe moţe samo da ne izgubi iz vida ništa od
igre. Još uvek je ponavljao u sebi da mu, pre ili posle, krv i meso ovog šiljeţeta ne
ginu nikad, samo da vidi potpuno i do kraja njegovu igru, ali je to ponavljao svaki
put sve kraće i slabije, jer je u njemu sve više mesta zauzimala igra i potiskivala sve
ostalo. A ni vreme ni duţinu puta nisu merili ni vuk ni Aska. Ona je ţivela a on je
uţivao.
Vuk je išao za Askom radi njene igre, radi njenih baletskih pokreta.
Vukova namjera je bila da vidi Askinu igru, da se nagleda ĉuda, da vidi još
poneki pokret.
Istaknutim rijeĉima je iskazana namjera radi koje se vrši radnja, pa one imaju sluţbu
priloške odredbe/oznake namjere.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Namjerne/finalne reĉenice
Izricanje namjere
 Priloška odredba/oznaka namjere oznaĉava namjeru, svrhu ili cilj radi kojeg
se poduzima neka akcija, predikatska radnja – (radi ĉega ili radi koga se vrši
radnja predikata ).
 PON moţe biti izreĉena jednom rijeĉju (infinitivom glagola-nagledati se), skupom
rijeĉi s prijedlogom radi (radi njene igre, radi njenih baletskih pokreta...)
 Zbog bliskosti uzroka i namjere (cilja) uzroĉni prilozi zašto i zato mogu se
upotrijebiti za iskazivanje namjere:
Zašto (s kojom namjerom) je Aska plesala?

Zato da spasi sopstveni život.
Izbjegni pogreške!
290
 Prijedlog zbog je uzroĉni prijedlog, a prijedlog radi namjerni.
Pravilno:
 Aska je preţivjela zbog baletske igre. (uzrok)
 Lovci su došli radi spašavanja ovĉice. (namjera)
Preoblikujmo priloške odredbe namjere u zavisne klauze.
 Vuk je išao za Askom radi njene igre, radi njenih baletskih pokreta.
 Vuk je pratio ovĉicu da bi se nagledao ĉudne igre, da bi vidio još poneki
baletski pokret.
Priloška odredba namjere Zavisna klauza

radi njene ĉudne igre da gleda njenu ĉudnu igru
radi njenih baletskih pokreta da bi vidio još poneki baletski pokret
U kojem glagolskom obliku se nalazi predikat zavisne namjerne klauze?
 Predikat zavisne namjerne klauze mora biti u prezentu ili potencijalu.
Razmotri i ove primjere i uoĉi preoblikovanje priloške odredbe namjere u namjernu

klauzu i obrnuto, namjerne klauze u prilošku odredbu namjere.
A što je samo ţeljela Aska?
 Sto ţivota osjećala je sada u sebi mala Aska, a sve njihove snage upotrijebila
je da produţi jedan jedini, svoj ţivot, koji je bila već pregorela.
K- namjerna
 ...sve njihove snage upotrijebila je da produţi jedan jedini, svoj ţivot...
PON
 ...sve njihove snage upotrijebila je radi produţetka jednog jedinog, svog
ţivota...
A vuk?
K- namjerna
 A vuk bi se sašuljao za njom što brţe moţe samo da ne izgubi iz vida ništa
od igre. PON
 A vuk bi se sašuljao za njom što brţe radi njene igre.
 Zavisna namjerna/finalna klauza oznaĉava namjeru, svrhu ili cilj radi

kojeg se poduzima neka akcija, iskazana predikatom osnovne klauze.
 Predikat zavisne namjerne klauze mora biti u prezentu ili potencijalu. Za
osnovnu klauzu se veţu veznicima: da, kako, li i eda (e da)
291
 Sloţena reĉenica koja u svom sastavu ima zavisnu namjernu klauzu, zove se
zavisnosloţena namjerna/finalna reĉenica.
Pisanje zareza u zavisnosloţenim namjernim reĉenicama
 Zarez se u namjernim reĉenicama se piše u inverziji, umetnutoj reĉenici,

naknadnom dodavanju i nizanju.
Naprimjer:
 Aska je igrala svoju igru da bi saĉuvala ţivot.

 Da saĉuva ţivot, Aska je igrala.
 Aska je, da bi saĉuvala ţivot, igrala svoju igru.
 Aska igra zaneseno, da bi vuka opĉinila.
 Vuk je pratio ovĉicu da bi se nagledao igre, da bi vidio još poneki baletski
pokret.
Ponovimo!
Namjera vršenja glagolske radnje se moţe izreći:
 priloškom odredbom/oznakom namjere

 zavisnom namjernom/finalnom reĉenicom
Sinteza:
 Priloška odredba/oznaka namjere oznaĉava namjeru, svrhu ili cilj radi kojeg
se poduzima neka akcija, predikatska radnja – (radi ĉega ili radi koga se vrši
radnja predikata ).
 PON moţe biti izreĉena jednom rijeĉju (infinitivom glagola-nagledati se), skupom
rijeĉi s prijedlogom radi (radi njene igre, radi njenih baletskih pokreta...)
 Zavisna namjerna/finalna klauza oznaĉava namjeru, svrhu ili cilj radi
kojeg se poduzima neka akcija, iskazana predikatom osnovne klauze.
 Predikat zavisne namjerne klauze mora biti u prezentu ili potencijalu. Za
osnovnu klauzu se veţu veznicima: da, kako, li i eda (e da)
 Sloţena reĉenica koja u svom sastavu ima zavisnu namjernu klauzu, zove se
zavisnosloţena namjerna/finalna reĉenica.

Završni dio sata:

292
70
Uzroĉne/kauzalne reĉenice

Nastavna jedinica: Uzroĉne/kauzalne reĉenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: uzroĉne/kauzalne reĉenice, zarez u u
zroĉnim reĉenicama


poredbena metoda,

Tematska korelacija

293

Strip „Bulke pored pruge“ Zoran Jovanović
I slika
Skretniĉar govori djeĉaku pokazujući na skretnicu:“ To je skretnica.”
Djeĉak : „Znaĉi, ti se zoveš skretniĉar zato što je tvoja kuća do skretnice.”
II slika
Skretniĉar se smije i kaţe:”Skretniĉar sam jer se brinem o skretnicama!!!!!!!”
Djeĉak zbunjen: „ Zašto ja ovo ne shvatam?! Zbog mog neznanja i zbunjenosti stid me!
Šta bi djeĉaku trebalo objasniti? Šta znaĉi rijeĉ skretati?

Kako vozovi skreću?
Zbog ĉega djeĉak ne shvata šta je skretnica i ko je skretniĉar?
Šta je uzrok djeĉakovom stidu?
Djeĉak kaţe:
 Zbog mog neznanja i zbunjenosti stid me!
U kojoj sluţbi se nalaze istaknute rijeĉi u reĉenici?

Šta traţimo pitajući zašto? zbog ĉega? s kojim razlogom?
Stid me → zbog ĉega? → zbog mog neznanja i zbunjenosti.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Uzroĉne/kauzalne reĉenice
Grafofolija 1 (strip iz Ĉitanke 8)
Izricanje uzroka
 Priloška odredba/oznaka uzroka kazuje uzrok vršenja glagolske radnje osnovne

klauze.
 Priloška odredba/oznaka za uzrok moţe biti izraţena: uzroĉnim prilogom (zato,
stoga), uzroĉnim padeţnim konstrukcijama s prijedlozima (zbog, usljed, od,
iz).
 Moţe se izreći jednom rijeĉju (Zato ne shvatam.) i skupom rijeĉi (Zbog mog
neznanja i neshvatanja...).
Postupkom uvrštavanja od priloških odredbi/oznaka uzroka (POU) napravimo klauzu.
294
 Zbog mog neznanja i zbunjenosti stid me!

 Zato što ne znam i što sam zbunjem, stid me.
 Zavisne klauze nastale uvrštavanjem od POU, zovemo uzroĉne zavisne

klauze.
Prepoznaj uzroĉne zavisne klauze u sljedećim reĉenicama:
 Znaĉi, ti se zoveš skretniĉar zato što je tvoja kuća do skretnice.

 Skretniĉar sam jer se brinem o skretnicama!
 Zavisna uzroĉna/kauzalna klauza oznaĉava uzrok vršenja radnje ili

trajanja stanja oznaĉenog predikatom u osnovnoj klauzi. Za osnovnu klauzu
se veţe veznicima: jer, zato, stoga, zato što, zbog toga što, budući da...
 Sloţena reĉenica koja u svom sastavu ima zavisnu uzroĉnu klauzu, zove se
zavisnosloţena uzroĉna/kauzalna reĉenica.
Pisanje zareza u zavisnosloţenim uzroĉnim reĉenicama
 Zarez se u uzroĉnim reĉenicama piše u inverziji, umetnutoj reĉenici,

naknadnom dodavanju i nizanju reĉenica.
 Poklanjam ti knjigu jer voliš da ĉitaš.

 Zbog toga što voliš komedije, vodim te u bioskop.
 Vodim te, zbog toga što voliš komedije, u bioskop.
 Gledam te i šutim, jer navikao sam na tebe.
 Odmarat ćeš ĉitavo ljeto jer si na vrijeme uĉio, jer si bio uvijek odgovoran.
Ponovimo!
Uzrok vršenja glagolske radnje se moţe izreći:
 priloškom odredbom/oznakom uzroka;
 zavisnom uzroĉnom/kauzalnom reĉenicom.
O ljepotama i historiji Travnika pisali su mnogi knjiţevnici. Grad bosanske tradicije,

dobrih ljudi, velikih knjiţevnika, umjetnika...
Prepoznaj u tekstu priloške odredbe uzroka i zavisne uzroĉne/kauzalne reĉenice.
Grad drugaĉiji od drugih i ljepši od mnogih.

Ime mu je Travnik. (Ćamil Sijarić)
„...Po ovoj zemlji oko rijeke Lašve mnogo se hodilo, odavno se ţivjelo – ţivio je
tu i ĉovjek koji je od svega na svijetu – divalj i sam, umio samo da lovi divljaĉ... Od
djetinjstva – od poĉetka ljudskog! Da se nikad kasnije ne prekine. Jer ţivot će se ovdje
oko Lašve uvijek ţivjeti: najprije onaj divlji, a poslije sve pitomiji – već kako je ĉovjek
uzrastao svojim umom i svojim saznanjem... Ovdje na Lašvi vidjeće Travnik! Grad drukĉiji
od drugih. I od mnogih ljepši. Nekad prvi i glavni u cijeloj Bosni. Za kojeg je znao i Istok i
Zapad. Jer, bila je u njemu vezirska stolica. Stoga ĉitalac na toj stranici, stoga putnik na
toj taĉki puta mora zastati – da vidi Travnik! ...
295
Danas liĉi na starca, zagledana dolje na grad ĉiji je – reklo bi se, djeda i pradjeda, jer
od njega je i zbog njega je sve drugo poteklo, cio ovaj grad na Lašvi – grad Travnik...
Za vrijeme dok je bio glavni grad Bosne, u kojem je stolovao vezir, Travnik je dobio
mnoge graĊevine, što je, ujedno, bilo i prirodno – jer je postao mjesto u koje se dolazi
veziru...“
Sinteza:
 Priloška odredba/oznaka uzroka kazuje uzrok vršenja glagolske radnje osnovne
klauze.
 Priloška odredba/oznaka za uzrok moţe biti izraţena: uzroĉnim prilogom (zato,
stoga), uzroĉnim padeţnim konstrukcijama s prijedlozima (zbog, usljed, od,
iz).
 Zavisne klauze nastale uvrštavanjem od POU, zovemo uzroĉne zavisne klauze.
 Zavisna uzroĉna/kauzalna klauza oznaĉava uzrok vršenja radnje ili
trajanja stanja oznaĉenog predikatom u osnovnoj klauzi. Za osnovnu klauzu
se veţe veznicima: jer, zato, stoga, zato što, zbog toga što, budući da...
 Sloţena reĉenica koja u svom sastavu ima zavisnu uzroĉnu klauzu, zove se
zavisnosloţena uzroĉna/kauzalna reĉenica.
Završni dio sata:

296
71
Posljediĉne/ konsekutivne reĉenice

Nastavna jedinica: Posljediĉne/ konsekutivne reĉenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: posljediĉne reĉenice, zarez u
posljediĉnim reĉenicama


poredbena metoda,


Tematska korelacija
297
 Nauĉili smo da se priloške odredbe/oznake uvrštavanjem predikativne jedinice

mogu preoblikovati u zavisne klauze, ali i da se zavisne klauze mogu preoblikovati
u priloške odredbe. Tako se i priloška odredba posljedice moţe preoblikovati u
zavisnu posljediĉnu klauzu i obratno.
Preoblikujmo naslov priĉe Strog i dobriĉina za poţeljeti u zavisnu posljediĉnu

klauzu.
Strog i dobriĉina da bi ga svako poţelio.
Preoblikujmo istaknute posljediĉne klauze iz teksta u priloške odredbe posljedice, ali

tako da im se ne promijeni osnovni sadrţaj.
 Sam je meo i ĉistio svoju sobicu da je bilo u njoj glatko i umiljato kao
u ptiĉijem gnijezdu.
 Djed se svadljivcima podrugivao da su se morali sami sebe zastidjeti.
uzrok posljedica
Sam je meo i ĉistio svoju sobicu do glatkoće i umiljatosti
kao u ptiĉijem gnijezdu.
Djed se svadljivcima podrugivao do njihovog stida.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Posljediĉne/ konsekutivne reĉenice
Izricanje posljedice
Ilustracija teksta iz ĉitanke 8: djed
Moj djed, Josip Kozarac
Strog i dobriĉina za poţeljeti

(...)
Na stanu imao je svoju sobicu sa dva prozoĉića, sam ju je meo i ĉistio, da je
bilo u njoj glatko i umiljato kao u ptiĉijem gnijezdu. Kad god sam dospio, otrĉim
djedu na stan. Najprije sam mu morao ispripovijedati šta je novo kod nas u selu, - a
on gutao svaku moju rijeĉ, ĉudeći se kojeĉemu kako se ljudi i obiĉaji danomice
mijenjaju...
298
Svakome djed hoće po volji da uĉini, i odraslu i nejaku, a ako kad i ukori, uĉini
to nekako usput, kao da tek prigovara. Kad se ukućani štogod sporjeĉkaju i
posvade, onda svi redom idu djedu da se potuţe, jer svaki misli da baš njega
djed najviše voli, premda ni on sam nije znao ko mu je najmiliji. Djed se znao
svaĉijoj ćudi prilagoditi; ţestoke je mirnom rijeĉju stišavao, svadljivcima se
podrugivao, da su se morali sami sebe zastidjeti...
Odlomci iz ove lijepe i njeţne priĉe imaju naslov: Strog i dobriĉina za poţeljeti.
Kaţi zbog ĉega bi svako poţelio takvog djeda. Šta je posljedica djedove dobrote?
 Priloška odredba/oznaka posljedice oznaĉava posljedicu radnje

predikata.
 Priloške odredbe/oznake posljedice su rjeĊe u upotrebi. Umjesto njih se ĉešće
koriste posljediĉne/ konsekutivne reĉenice.
 Svakoj posljedici prethodi uzrok. U zavisnosloţenim posljediĉnim reĉenicama

uzrok se kazuje osnovnom klauzom a posljedica zavisnom klauzom.
 Zavisna posljediĉna/konsekutivna klauza oznaĉava posljedicu vršenja

radnje ili trajanja stanja oznaĉenog predikatom u osnovnoj klauzi.
 Posljediĉna klauza za osnovnu klauzu se veţe veznicima: da, tako da.
 Sloţena reĉenica koja u svom sastavu ima zavisnu posljediĉnu klauzu, zove
se zavisnosloţena posljediĉna/konsekutivna reĉenica.
Pisanje zareza u zavisnosloţenim posljediĉnim reĉenicama
 Zarez se u posljediĉnim reĉenicama piše kad je reĉenica naknadno dodana

ili je u reĉeniĉnom nizu.
 Smijali smo se tako da su nam suze tekle.

 Djed ti je bio takav, da bi ga svako poţelio za djeda.
 Smijali smo se tako da su nam suze tekle, da su nam se obrazi zacrvenjeli.
Zapamtimo:
 Posljediĉne reĉenice ne mogu biti u inverziji.
Uporedimo rečenice:
1.
osnovna klauza posljedična klauza

Smijali smo se tako da su nam suze tekle.
2.
osnovna klauza uzročna klauza

Suze su nam tekle jer smo se smijali.
299
 Ako posljediĉnu reĉenicu napišemo u inverziji, tada ona postaje osnovna

klauza, a osnovna klauza postaje uzročna.
Ponovimo:
 Posljedica vršenja glagolske radnje se moţe izreći:

o priloškom odredbom/oznakom posljedice;
o zavisnom posljediĉnom/konsekutivnom reĉenicom.
Sinteza:
 Zavisna posljediĉna/konsekutivna klauza oznaĉava posljedicu vršenja
radnje ili trajanja stanja oznaĉenog predikatom u osnovnoj klauzi.
 Posljediĉna klauza za osnovnu klauzu se veţe veznicima: da, tako da.
 Sloţena reĉenica koja u svom sastavu ima zavisnu posljediĉnu klauzu, zove
se zavisnosloţena posljediĉna/konsekutivna reĉenica.
Završni dio sata:

300
72
Pogodbene/uslovne/kondicionalne
reĉenice

Nastavna jedinica: Pogodbene/uslovne/kondicionalne reĉenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pogodbene reĉenice, pisanje zareza u
pogodbenim reĉenicama


poredbena metoda

301
Tematska korelacija

U komediji „Sumnjivo lice” Nušić je ismijao primitivnu vlast, sebiĉne ĉinovniĉke

interese. On se narugao prostaklucima, ljudskoj pokvarenosti, karijerizmu i
primitivizmu.
Strip u ĉetiri slike: Radna sveska 8: „Bez Viće, ja se ne udajem!“
Kakvim reĉenicama se Marica sluţila da bi odbranila svoju ljubav?
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Pogodbene/uslovne/kondicionalne reĉenice
Izricanje pogodbe, mogućnosti i ţelje
Šta znaĉe istaknute rijeĉi iz naslova ovog kratkog stripa:

 „Bez Viće, ja se ne udajem!“
Marica je postavila uvjet/uslov roditeljima. Neće se ni udati ako to nije Vićo, odnosno,
udat će se samo za Viću, htjeli to oni ili ne.
Nauĉili smo:
 Priloška odredba/oznaka pogodbe oznaĉava uvjet/uslov koji je potrebno
ispuniti da bi se ostvarila radnja. U sluţbi ove priloške odredbe/oznake moţe
biti prijedloţni skup rijeĉi (Bez tebe ja ću biti potpuno sama.) ili glagolski prilozi
sadašnji i prošli (Premalo radeći, moţeš ostati bez rezultata. Ne rekavši
ništa, postat ćeš laţac.)
 Danas se ova priloška odredba/oznaka rjeĊe upotrebljava. Zamjenjuju je
pogodbene/uslovne/kondicionalne reĉenice.
Pogodbene/uslovne/kondicionalne reĉenice
Kako su nastale istaknute reĉenice?
 Zato, ako me odista voliš, ti odmah kreni na put.

 Ukoliko bi moji pristali, zvat ću te da odmah svršimo stvar.
 Ako ne bi pristali, ja ću doći tebi u hotel.
 Ne stigne li Vića danas, stići će sutra zacijelo.
 Moţe on ovamo doći ako pristajete.
 Budeš li mu ti kazala, poludjet će.
302
 Da se vi slaţete sa mnom, sve bi bilo drugaĉije.
 Zavisne klauze nastale uvrštavanjem predikativne jedinice u prilošku

odredbu/oznaku pogodbe/uslova zovu se
pogodbene/uslovne/kondicionalne klauze.
Otkrij glagolske oblike koji se upotrebljavaju u zavisnim pogodbenim klauzama!

Zašto se pogodbene/uslovne reĉenice zovu i kondicionalnim reĉenicama?
Šta izraţavamo kondicionalom I i kondicionalom II?
 Osnovna uloga kondicionala I i kondicionala II je izricanje ţelje, mogućnosti,

uvjeta da se neka radnja vrši ili izvrši. Zovemo ga još i pogodbeni naĉin.
Upravo zbog toga u pogodbenim reĉenicama ĉesto susrećemo ove glagolske oblike
(Ukoliko bi moji pristali..., Ako ne bi pristali,...).
 Ako biste dozvolili moju udaju za Viću, bilo bi bolje za sve nas.
Pogodba se može iskazati i futurom II:

 Ako budete išli po svome, bit će loše za sve nas.
i prezentom:
 Ako me poštujete, poštovat ću i ja vas.
 Zavisna pogodbena/uslovna/kondicionalna klauza oznaĉava uslov/uvjet

za ostvarenje sadrţaja osnovne klauze. Osnovna i zavisna klauza stoje u
uslovnom/uvjetnom odnosu: ostvarenje sadrţaja osnovne klauze moguće je
samo ako se ostvari sadrţaj zavisne klauze.
 Pogodbene klauze za osnovnu klauzu se veţu veznicima ako, da; prilozima
kad(a) i ukoliko, zanaglasnicom li ...
 Sloţena reĉenica koja u svom sastavu ima pogodbenu zavisnu klauzu, zove se
zavisnosloţena pogodbena/uslovna/kondicionalna reĉenica.
Razlikujemo tri vrste pogodbenih reĉenica:
 stvarne pogodbene reĉenice - sadrţaj glavne reĉenice ostvaruje se ako

se ostvari uslov/uvjet sadrţan u pogodbenoj reĉenici. Veznici su: ako, ukoliko
(Ako nećeš ti, ja ću mu kazati.);
 moguće pogodbene reĉenice - moguće je ostvarenje sadrţaja glavne
reĉenice ako je moguće ostvarenje sadrţaja zavisne reĉenice. Predikat
zavisne sureĉenice uvijek je u kondicionalu I. Poĉinje veznikom ako (Ako bi
on došao, ja bih se udala.);
 nestvarne ili irealne pogodbene reĉenice - da je moguća pogodba bilo bi
moguće i ostvarenje sadrţaja glavne reĉenice. Te reĉenice u zavisnoj
sureĉenici imaju sadašnje ili prošlo vrijeme i veznik da, a u glavnoj
kondicional ( Da postoji ĉudo, vi biste se promijenili.).
303
Pisanje zareza u zavisnosloţenim pogodbenim reĉenicama
 Zarez se u pogodbenim reĉenicama piše kad su reĉenice u inverziji, kad su

umetnute, naknadno dodate i kad se niţu jedna na drugu.
 Pa pitaj me ako ti treba.

 Ako nećeš ti, ja ću mu kazati.
 Udat ću se, ako budem uporna, za Viću.
 Udat ću se za Viću, ako budem uporna.
 Pa pitaj me ako ti treba, ako ţeliš više saznati o njemu.
Ponovimo!
PronaĊi u odlomku iz priĉe „Sjećanje na šarenu pticu” Mirka Kovaĉa

pogodbene/uslovne/kondicionalne reĉenice!
„... I dok sam stajao pokraj ĉesme i blizu dţamije, prišao mi je uglaĊen ĉovjek,
srebrnaste kose, u iznošenom ljetnom odijelu i s ruţom u ruci kojom mi je dotaknuo
lice. Sjećam se crvene boje te rascvale ruţe, a i dan – danas, kad god pomirišem
ruţu, iskrsne mi ta slika neznanca iz Mahale.
„Mali, ako ĉekaš oca, on ti je sad kod Konavljanina..., Ako ţeliš, ja ti mogu pokazati
put do tog podruma, a mogu te i odvesti ondje. To nije daleko...“
„Ako ti hoćeš, mogu te povesti tamo“, nastavi neznanac, „iako rijetko zalazim u taj
podrum. Poznajem tvog oca, nismo nikakvi jarani, ali se poznajemo. A moţeš sa
mnom u kino, ako to ţeliš...
„Nemaš se ĉega plašiti. Ovdje me svi poznaju kao dobriĉinu. Ako ne moţeš danas,
onda ću te na ovom istom mjestu ĉekati iduće subote...
„Pa ti bi mogao olakšati ţivot mom bolesnom djetetu“, rekao je ushićeno. „Hajde sa
mnom da ga vidiš. To je pametan deĉko, upija sve što ĉuje, a ti lijepo priĉaš. Ako
pristaješ, onda kreni iza mene...
Sinteza:
Pogodba/uslov vršenja glagolske radnje se moţe izreći:
 priloškom odredbom/oznakom pogodbe/uslova
 zavisnom pogodbenom/uslovnom/kondicionalnom reĉenicom
 Zavisna pogodbena/uslovna/kondicionalna klauza oznaĉava uslov/uvjet
za ostvarenje sadrţaja osnovne klauze. Osnovna i zavisna klauza stoje u
uslovnom/uvjetnom odnosu: ostvarenje sadrţaja osnovne klauze moguće je
samo ako se ostvari sadrţaj zavisne klauze.
Završni dio sata:

304
73
Dopusne/koncesivne reĉenice

Nastavna jedinica: Dopusne/koncesivne reĉenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: dopusne reĉenice, zarez u dopusnim
reĉenicama



Tematska korelacija

305

Strip ilustracija: Radna sveska 8:
Strip nosi naslov: „Usprkos protivljenju suca, jazavac u sudnici“
Šta to znaĉi?
Jazavac je bio u sudnici iako se sudac protivio (usprkos protivljenju). Radnji je
postavljena zapreka, smetnja, ali se ona ipak ostvaruje. Ostvarenju radnje se protivi
priloška odredba/oznaka dopuštanja/POD (usprkos protivljenju).
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Dopusne/koncesivne reĉenice
Izricanje dopuštanja

 POD moţe biti izraţena padeţnim konstrukcijama s prijedlozima unatoĉ,

usprkos, nasuprot ili glagolskim prilogom sadašnjim:
priloška odredba dopuštanja/POD

↓
 On nije mogao dobro vidjeti suca gledajući pravo u njega.
Preoblikujmo POD u jednostavnoj reĉenici u dopusnu klauzu.
 Usprkos protivljenju suca jazavac je u sudnici.

 Mada se sudac protivio, jazavac je u sudnici.
Takve su i ove reĉenice iz stripa:
 Još sam ja snaţan, iako sam se rodio nekako kad se prvi put poĉela trećina
od naroda kupiti;
 Još ja imam snage i kuveta, iako se već dvadeset godina nemam ĉim ni na
Uskrs omrsiti.
306
Ako se neko rodio davno, ako se godinama nema ĉime omrsiti ĉak ni za praznike,
onda se ne oĉekuje od njega da je snaţan. Dakle, mimo oĉekivanja se realizira
sadrţaj osnovne reĉenice.
 Klauza nastala od priloške odredbe/oznake dopuštanja uvrštavanjem predikativne

jedinice zove se dopusnom/koncesivnom reĉenicom.
 Dopusnom se klauzom dopušta ostvarenje sadrţaja osnovne klauze unatoĉ
postojanju zapreke za njegovo ostvarenje. Dopusna se klauza za osnovnu veţe
veznicima: premda, makar, iako i mada.
 Sloţena reĉenica koja u svom sastavu ima dopusnu zavisnu klauzu, zove se
zavisnosloţena dopusna/koncesivna reĉenica.
1. Na internet adresi:
http://www.znanje.org/i/i22/02iv04/02iv0403/kviz.htm#ta%C4%8Dan%204
imate sistematizaciju zavisnosloženih reĉenica a potom i mali kviz znanja o njima.
Provjerite vaše znanje!
Pisanje zareza u zavisnosloţenim dopusnim reĉenicama
 Zarez u dopusnim reĉenicama piše se kad su reĉenice u inverziji, kad su

umetnute, naknadno dodate i u reĉeniĉnom nizu.
 Zna ti se koliko god se ti vrtio.

 Koliko god se ti vrtio, zna ti se!
 Zna ti se, jazavĉe, iako se ti vrtiš!
 David je jazavca, mada ga se sudac bojao, pustio u sudnicu.
 David je jazavca pustio u sudnicu mada ga se sudac bojao, mada ga se i
pisarĉić bojao.
Ponovimo!
Dopuštanje vršenja glagolske radnje se moţe izreći:
 priloškom odredbom/oznakom dopuštanja

 zavisnom dopusnom/koncesivnom reĉenicom
1. Otkrij znaĉenje nepoznatih i manje poznatih rijeĉi u odlomku iz romana

„Tuturuza i šeh Meco” Alije Nametka. Posluţi se rjeĉnikom, zatraţi
pomoć od nastavnika/nastavnice ili, moţda, od roditelja,
nene/nane/bake...
2. Prepoznaj vrste nezavisnosloţenih i zavisnosloţenih reĉenica.
(...)
Tuturuzu je Meco zapazio na jednom iftaru: mogao je pojesti gotovo kao i on,
šeh Meco, ali nije znao kako treba jesti. Kad su izašli od domaćina, uputio se s njime
i objašnjavao mu:
- Kad vidiš pred iftar da nekoliko ljudi ide u skupu uz jedan sokak, pridruţi im se i ti.
307
Kad se zastave pred nekim vratima, ti vrata otvori i odmah uskoĉi u avliju. Vići im:
"Hod'te, bujrum!"
- Kako ću ih zvati kad ni mene nije niko zvao?
- Šuti, herif jedan! Slušaj što ti se govori i pamti! Oni će unići u avliju, domaćin će
izaći pred njih i pozvati ih, a ti prvi uskoĉi u hajat pa im primaj ćurkove ili kapute,
okreći im obuću, a ako je ljetno doba, bezbeli neće ništa skidati sa sebe osim obuće.
Ti prvi ulazi u sobu!
- Ama kako ću kad nisam pozvan?
- Pozovi se sam! UniĊi! Ako bude ko mlaĊi, ostani za vratima, a ako još nije prostrta
sofra, vidjećes na skrabiji sloţenu sofra-bosĉu. Razloţi je, prostri je po podu, a onda
se obazri hoće li se jesti sa sinije ili tevsije demirlije. Raširi santraĉ pa metni na nj
demirliju ili poloţi siniju. Ne daj domaćinu da se sjeti da nisi i ti pozvan. Uzimaj kašike
i meći ih na sofru, somune komadaj i stavljaj pred svakoga Ċi će ko sjesti. Samo neka
je prazna sredina sofre Ċi će se mećati sudi s hranom. Ljudi će posjedati oko sofre, a
ti zapikaj u dnu sofre mjesto za sebe!
- Nek sam bliţe vratima ako me potjeraju!
- Ama ništa se ne brini! Nikad se za jednom sofrom na iftaru svi meĊu se ne poznaju.
A niko neće upitati "Ko je ovaj"? kojega ne zna, da drugi ne bi za pitaĉa pomislili da je
matuh. Kad top pukne i kad se posjeda za sofru, i ti sjedi i odmah jedi! Nemoj
kašikom bosti, nego je lijepo polozi da se u nju slijeva mast s vrha ĉorbe. Tako kušaj
dok god ima masti na ĉorbi, a onda diţi ĉasu a prihvataj drugi sud. Ako je u sahanu
peĉeno janje ili tuka, okreni sebi što najvoliš. Dobro pazi neka ti je vazda jedan
zalogaj u ustima, drugi u ruci, a treći zamjeraj u sahanu ili tevsiji! Ne pij vode da ti
dţaba ne zauzima mjesto u ţelucu! Vodu moţeš i doma piti.
I tad se Tuturuza i Meco zapazili i sprijateljili i kamo god je jedan bio pozvan na
jemek i drugi je tamo pristajao.
Upute u analizi složenih rečenica
 Prvi korak u analizi složenih reĉenica je odreĊivanje klauza i njihovo

razgraniĉenje (odreĊivanjem predikata).
 Pokazatelji granica izmeĊu klauza su najĉešće veznici i veznička sredstva,
zarezi ili neki drugi znaci interpunkcije.
 Volim da gledam u nebo i brojim zvijezde.
I klauza: Volim
II klauza: da gledam u nebo
III klauza: i brojim zvijezde.
 U implicitnim (nevezniĉkim) reĉenicama klauze se odreĊuju po smislu:
 Sjedim, gledam u nebo, brojim zvijezde.
I klauza: Sjedim,
II klauza: gledam u nebo,
III klauza: brojim zvijezde.
Nezavisni i zavisni veznici
308
Nezavisni i zavisni veznici se razlikuju po znaĉenju i funkciji u reĉenici.
 Nezavisni veznici imaju općenita znaĉenja (sastavnost, rastavnost,

suprotnost...), a zavisni veznici imaju odreĊenija znaĉenja (mjesto,
naĉin, vrijeme, uzrok...):
 Sjedim i učim.
 Doći ću kad naučim.
 Nezavisni veznici mogu povezivati i rijeĉi i sintagme i reĉenice, a zavisni

veznici to ne mogu:
 Dječak i majka su pričali i smijali se. (Djeĉak da majka... ili priĉali da smijali
se.)
 Nezavisni veznici ne pripadaju ni jednoj od klauza koje povezuju. Ako

klauze promijene pozicije, nezavisni veznik ostaju na istome mjestu:
 Slušam muziku i mislim o tebi.

 Mislim o tebi i slušam muziku.
 Zavisni veznici pripadaju klauzama koje uvode (strukturni su ĉlanovi

klauza koje uvode):
 Iako smo se pripremili za takmičenje, nismo pobijedili.

 Nismo pobijedili iako smo se pripremili za takmičenje.
 Nezavisni veznici zahtijevaju vremensku usaglašenost:
 Sjedim i učim.
 Zavisni veznici omogućuju slobodnu kombinaciju vremena:
 Čitat ću kad doĎem kući.
Sinteza:
 Klauza nastala od priloške odredbe/oznake dopuštanja uvrštavanjem predikativne
jedinice zove se dopusnom/koncesivnom reĉenicom.
 Dopusnom se klauzom dopušta ostvarenje sadrţaja osnovne klauze unatoĉ
postojanju zapreke za njegovo ostvarenje. Dopusna se klauza za osnovnu veţe
veznicima: premda, makar, iako i mada.
 Sloţena reĉenica koja u svom sastavu ima dopusnu zavisnu klauzu, zove se
zavisnosloţena dopusna/koncesivna reĉenica.
309
 Zarez u dopusnim reĉenicama piše se kad su reĉenice u inverziji, kad su

umetnute, naknadno dodate i u reĉeniĉnom nizu.

Završni dio sata:

310
PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
75
Veliko slovo u jednoĉlanim i višeĉlanim
imenima

Nastavna jedinica: Veliko slovo u jednoĉlanim i višeĉlanim imenima

ljubavi prema domovini
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, veliko slovo u
jednoĉlanim i višeĉlanim imenima, pisanje imena društava, organizacija,
udruga/udruţenja, ustanova i preduzeća, pisanje imena društvenih i stilskih
pokreta (raznih društvenih pokreta, umjetniĉkih pravaca, uĉenja)l, pisanje
imena historijskih dogaĊaja, pisanje imena javnih skupova (kongresa, sajmova,
izloţbi, sjednica, dogovora, simpozija, konferencija)



311
Tematska korelacija
MeĊupodruĉna: kultura izraţavanja,
MeĊupredmetna: geografija, historija
Ponovimo!
 Pravopis ili ortografija (grĉki orthos – prav; grafo – pišem) obuhvata skup
pravila o pisanju slova, pisanju velikoga i maloga slova, sastavljenom i
rastavljenom pisanju rijeĉi, upotrebi interpunkcijskih i pravopisnih znakova,
dakle, svih znakova koji su potrebni za taĉno razumijevanje teksta.
 Pravogovor ili ortoepija (grĉki orthos – prav; epos – govor) obuhvata pravilan
izgovor glasa i rijeĉi, pravilno naglašavanje (isticanje) sloga u izgovornoj
(naglasnoj) cjelini.
 I pravogovor i pravopis temelje se na jeziĉkim normama koje su utemeljene
u rjeĉniku i gramatici i pravopisu.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Veliko slovo u jednoĉlanim i višeĉlanim

imenima
1. Pisanje imena društava, organizacija, udruga/udruţenja, ustanova i

preduzeća
 Velikim poĉetnim slovom piše se prvi ĉlan ( ili jedini ĉlan u jednoĉlanim
imenima) višeĉlanih vlastitih imena društava, organizacija, ustanova,
preduzeća, udruga/udruţenja.
 Ostale rijeĉi pišu se malim poĉetnim slovom ako nisu same po sebi vlastito
ime.
 Ukoliko je sastavnica tog imena neka druga vlastita imenica (drugi naziv, ime),
ona se piše takoĊer velikim poĉetnim slovom.
Društva:
Planinarsko društvo „Ćusine“
Lovaĉko društvo „Breza“
Društvo fiziĉara u BiH
Sportsko društvo "Ţeljezniĉar"
Atletski klub „Sloboda“
312
Društvo pisaca Bosne i Hercegovine

Društvo bosanskohercegovaĉkih pisaca u Gornjoj Austriji
Udruţenja: Udruţenje humanitarno društvo “Prijateljice” Tuzla

Udruţenje graĊana oboljelih od mišićne distrofije TK
Udruţenje bošnjaĉkih pisaca
Udruţenje društava za osiguranje u Federaciji Bosni i Hercegovini
Udruţenje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine
Unija studenata Univerziteta "Dţemal Bijedić" u Mostaru
Udruţenje studenata Elektrotehniĉkog fakulteta Sarajevo "Steleks“
Udruţenje graĊana „Viva ţene“
Organizacije:
Organizacija ujedinjenih nacija
Vijeće sigurnosti Organizacije ujedinjenih naroda
MeĊunarodna organizacija za razmjenu studenata
Humanitarna organizacija „Partner“
Ustanove:
Klasiĉna gimnazija u Sarajevu,
Javna ustanova osnovna škola „ Jala“
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
Ustanova za predškolsko obrazovanje “Amel i Nur“
Institut za genetiĉko inţenjerstvo i biotehnologiju Sarajevo
Opća bolnica „Prim. Dr. Abdulah Nakaš“
Javna ustanova „Centar za kulturu i obrazovanje“
Opera Narodnog pozorišta u Sarajevu
Preduzeća:
Javno poduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine
GraĊevinsko preduzeće „Giprom“
Izdavaĉko preduzeće „Svjetlost“
Tvornica obuće „Aida“
2. Pisanje imena društvenih i stilskih pokreta (raznih društvenih pokreta,

umjetniĉkih pravaca, uĉenja)
 Malim poĉetnim slovima se pišu opći pojmovi kao što su ustaljena imena
pojedinih društvenih i stilskih pokreta.
Naprimjer: humanizam, renesansa, hrvatski narodni preporod, reformacija,

romantizam, klasicizam, barok, realizam, ekspresionizam, moderna, kubizam,
sufizam, budizam, materijalizam, mirovni pokret, antinuklearni pokret, ekološki
pokret, studenski pokret...
313
3. Pisanje imena historijskih dogaĊaja
 Velikim poĉetnim slovom pišu se ustaljeni nazivi historijskih dogaĊaja (ratova,

ustanaka, revolucija, bitaka). Ostale rijeĉi pišu se malim poĉetnim slovom ako
same po sebi nisu vlastita imena.
 Naprimjer: Prvi svjetski rat, Husinska buna, Buna protiv dahija, Oktobarska
revolucija, Francuska revolucija, Sarajevski atentat, Igmanski marš, Bitka za
Ţuć, Bitka na Bedru, Bitka za ranjenika/Bitka na Neretvi...
 Malim poĉetnim slovima se pišu opći pojmovi kao što su ustaljena

imena pojedinih historijskih pokreta i zbivanja.
 Naprimjer: narodnooslobodilaĉki pokret, ilirizam/ilirski pokret, humanizam,

renesansa, hrvatski narodni preporod, reformacija...
4. Pisanje imena javnih skupova (kongresa, sajmova, izloţbi, sjednica,

dogovora, simpozija, konferencija)
imenima) višeĉlanih vlastitih imena javnih skupova (kongresa, sajmova,
 Kad ime poĉinje rednim brojem, prva rijeĉ iza rednog broja piše se malim
poĉetnim slovom ( Vi kongres inţinjera Bosne i Hercegovine).
ime.
 Ukoliko je sastavnica tog imena neka druga vlastita imenica (drugi naziv, ime),
ona se piše takoĊer velikim poĉetnim slovom.
 Naprimjer:
Dubrovaĉke ljetne igre

Smotra stvaralaštva uĉenika osnovnih škola
Mali šlager
Festival malih i eksperimentalnih scena u Sarajevu
Berlinski kongres
Slovo Gorĉina u Stocu
MeĊunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije
Sajam šljive, Gradaĉac
MeĊunarodni znanstveni simpozij
Konferencija „Ţene u politici“
Sinteza:
imenima) višeĉlanih vlastitih imena društava, organizacija, ustanova,
preduzeća, udruga/udruţenja.
314
ime.
 Velikim poĉetnim slovom pišu se ustaljeni nazivi historijskih dogaĊaja (ratova,

ustanaka, revolucija, bitaka). Ostale rijeĉi pišu se malim poĉetnim slovom ako
same po sebi nisu vlastita imena.
imenima) višeĉlanih vlastitih imena javnih skupova (kongresa, sajmova,

Završni dio sata:
 Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 62, 63, 64.

315
76 77
Pisanje rijeĉi s glasovima ĉ, ć, dţ, Ċ,

Nastavna jedinica: Pisanje rijeĉi s glasovima ĉ, ć, dţ, Ċ,

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, pisanje rijeĉi s
glasovima ĉ, ć, dţ, Ċ,


poredbena metoda,

Tematska korelacija
316
Ponovimo!
 Glasovi ĉ i ć su sliveni glasovi (afrikati) i oni ĉine afrikatski par. Nastali su
slivanjem ili stapanjem dva glasa, odnosno jotovanjem/jotacijom:
 Pojava nerazlikovanja glasova ĉ i ć je ĉesta u bosanskim narodnim

govorima. Proĉitajte šta o tome piše naš knjiţevnik Alija Nametak i provjerite
svoje razlikovanje glasova Ĉ i Ć:
„... Najveću su muku muĉili uĉitelji s našim ć. U nas je bila i ćaša i ćaća, i ćovjek i
ćilim, i kuća i ćast. Sve se jednako izgovaralo. A kad smo morali nauĉiti da ima i
ĉ, koje nismo nikako razlikovali u govoru, onda su istom nastale muke u govoru, a
pogotovo u pisanju. Onda je obiĉno bilo u govoru i u pisanju: ćetiri ćavke ćuće na
kuĉi. Badava su nam uĉitelji kazivali da je ć mehko, a ĉ tvrdo, mi im nismo
vjerovali, jer je bilo sila tvrdih stvari u kojima je ć «mehko», a u mehkim stvarima
ĉ «tvrdo». Nekako nam je išlo u glavu da je u ćilima ć, jer je mekan, a u ĉekića ĉ
jer je tvrd, ali otkud u pĉele ĉ, kad je mekana kao vosak, i u ćoše ć, kad ĉovjek
moţe o nj razbiti glavu kao tikvu...“
Glavni dio sata
Izgovor i pisanje ĉ i ć
 Glasovi ĉ i ć su dva razliĉita glasa koji su suprotstavljeni jedan drugome i

sudjeluju u razlikovanju znaĉenja rijeĉi. Pri izgovoru glasa ĉ vrh jezika se
uzdiţe i prislanja uz desni, a usne se ispupĉuju i zaobljuju. Pri izgovoru glasa
ć srednji dio jezika se prislanja uz prednje nepce, a usne se razvlaĉe,
olabavljuju.
 Pogledajmo u kakvu nas nedoumicu moţe dovesti nepravilan izgovor i

pisanje glasova Ĉ i Ć:
gušĉak (gusinjak) → gušćak (gustiš)

mlaĉenje (od mlaĉiti) → mlaćenje (od mlatiti)
spavaĉica (ţena koja spava) → spavaćica (odjeća za spavanje)
posjeĉen (od posjeći) → posjećen (od posjetiti)
muĉenje (od muĉiti se) → mućenje (od mutiti)
317
 Pogledajmo neke od rijeĉi u kojima se javlja glas Ĉ!
Glas Ĉ se javlja u:
 rijeĉima u kojima postanak nije vidljiv : baĉva, juĉer, grĉ, pĉela...
 nastavcima imenica na:

-aĉ: vozaĉ, beraĉ, otiraĉ, pjevaĉ;
-aĉa: udavaĉa, savijaĉa, cvjetaĉa;
-njaĉa: sjevernjaĉa, kornjaĉa, tako da se javlja u svim padeţima takvih
imenica i jednine i mnoţine .
-iĉ: u deminutivima rijeĉi: kamenĉić, oblaĉić, stanĉić;
 vokativu jednine imenica muškog roda koja se završava na:
-k i -c: junak – junaĉe, nastavnik – nastavniĉe, vojnik – vojniĉe. mjesec –
mjeseĉe, otac- oĉe... (Prisjetite se, ova promjena se zove I palatalizacija)
 nominativu, akuzativu i vokativu mnoţine imenica muškog roda kojima se

osnova završava na:
-c : stric – striĉevi – striĉeve – striĉevi; zec –zeĉevi –zeĉeve- zeĉevi
Glas Ć se javlja u:
 rijeĉima u kojima postanak nije vidljiv: ćelav, ćud, kći,moć, noć;

 rijeĉima u kojima u osnovi imamo glasove t i Ċ : brat → braća, pamtiti →
pamćenje,
smeĊ → smećkast;
 nastavcima imenica na:
-ić: komadić, duĉanĉić;
-oća: vrednoća, sljepoća;
 glagolskom prilogu sadašnjem: sjedeći, lupkajući;
 pridjevima na :
-ći: pisaći, šivaći;
 infinitivu glagola: ići, naći, reći, moći;
► Glasovi Ĉ i Ć se javljaju i u komparativu i superlativu pridjeva:
jak – jaĉi – najjaĉi (k + j→ĉ)

gorak – gorĉi – najgorĉi (k + j→ĉ)
ljut – ljući – najljući (t + j→ć)
ţut – ţući-najţući (t + j→ć)
krut – krući – najkrući (t + j→ć)
Postoje i naporedni oblici:
košĉat – košćat
mašĉurina – mašćurina
ĉerpiĉ – ĉerpić
318
Proĉitaj pravilno reĉenice!
Ĉetiri ĉabra ĉesto su pod ĉesmom.

Ĉetiri ĉovjeka ĉuĉe i ĉekaju.
Ĉavrljaju i ĉitaju ĉlanke iz ĉasopisa.
Ĉuju se ĉešljugari, ĉavke, ĉaplje i ĉvorci.
Ĉuje se ćarlijanje vijetrića i ćukanje ćuka kraj ćuprije“
Da li ste znali da...?
 Hrĉku nije potrebna voda.

 Prosjeĉan komarac ima 47 zuba.
 Istraživanja su pokazala da komarce privlaĉe ljudi koji su nedavno jeli
banane.
 Džinovski afriĉki cvrĉak voli da jede ljudsku kosu.
 Patka ima tri oĉna kapka.
 Magarci nisu samo dobri, nego i pametni kopitari. Oni dlakama na bradi,
probaju da li je kroz žiĉanu ogradu puštena struja, i na takvo mjesto idu samo
kad gospodar preĊe preko njega.
Provjeri da li su Ĉ i Ć pravilno napisani.
Izgovor i pisanje dţ i Ċ
 I glasovi dţ i Ċ su dva razliĉita glasa koji su suprotstavljeni jedan drugome i

sudjeluju u razlikovanju znaĉenja rijeĉi.
dţak – vreća Ċak – uĉenik

dţem – marmelada Ċem – ţvala
Izgovor i pisanje glasa dţ
 Glas dţ javlja se u osnovama rijeĉi u kojima njihov nastanak nije vidljiv.

 Najĉešće su to orijentalizmi: amidţa, dţemper, pidţama, dţep, hadţija,
dţaba, Dţemal, Dţenana, maharadţa, patlidţan ili
 anglizmi: dţokej, dţip, dţez, dţungla, ...
 Glas dţ se javlja u sufiksima izvedenica:

-dţija: buregdţija, galamdţija, šaljivdţija, raĉundţija;
-dţinica: buregdţinica, sajdţinica, ĉajdţinica;
-dţić: amidţić, dajdţić;
 Glas dţ se javlja u rijeĉima u kojima se glas ĉ nalazi ispred ispred

zvuĉnog b:
-dţba: naruĉiti → narudţba, jednaĉiti → jednadţba;
319
Postoje i naporedni oblici:

Madţarska – MaĊarska
Madţar – MaĊar
Madţarica – MaĊarica
Madţarski - maĊarski
Izgovor i pisanje glas Ċ
 Glas Ċ javlja se u osnovama rijeĉi u kojima njegov nastanak nije vidljiv: Ċak,
Ċon, laĊa, leĊa, smeĊa, anĊeo, maĊioniĉar, meĊa, oruĊe, smuĊ, ĊerĊef,
vjeĊe
 Glas Ċ dolazi u komparativu i superlativu pridjeva:
lud- luĊi – najluĊi

blijed – bljeĊi – najbljeĊi
tvrd – tvrĊi – najtvrĊi
 Glas Ċ se javlja u glagolskom prilogu sadašnjem, prezentu i imperativu

glagola na –ati: glodati – gloĊem – gloĊući – gloĊi;
 Glas Ċ se javlja u:
 glagolskim imenicama: roĊenje, viĊenje, navoĊenje;
 izvedenim imenskim i pridjevskim sufiksima: - ja (meĊa), -jaj (dogaĊaj), -
janin (graĊanin), -je (groţĊe), -jenik ( osuĊenik), - ji (medvjeĊi), -jak
(mlaĊak);
 nesvršenim glagolima sa sufiksima: -jati i –jivati (gaĊati, ograĊivati).
Sinteza:
Glasovi ĉ i ć su dva razliĉita glasa koji su suprotstavljeni jedan drugome i sudjeluju u
razlikovanju znaĉenja rijeĉi. Pri izgovoru glasa ĉ vrh jezika se uzdiţe i prislanja uz
desni, a usne se ispupĉuju i zaobljuju.
 I glasovi dţ i Ċ su dva razliĉita glasa koji su suprotstavljeni jedan drugome i
sudjeluju u razlikovanju znaĉenja rijeĉi.
Završni dio sata:

320
78
Izgovor i pisanje rijeĉi s glasovnim skupovima ije i
je

Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje rijeĉi s glasovnim skupovima ije i je

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, izgovor i pisanje
rijeĉi s glasovnim skupovima ije i je


poredbena metoda,

Tematska korelacija
321

Nauĉili smo:
 U jeziku naših predaka pored ostalih glasova postojao je i glas jat (ě). Ovaj
glas je vremenom zamijenjen drugim glasovima tako da danas imamo tri
razliĉite zamjene tog glasa i tri razliĉita izgovora:
 Glas jat je zamijenjen glasom e, pa imamo ekavski izgovor (Slovenija,
Srbija, Makedonija - cvet, mleko, vetar);
 Glas jat je zamijenjen glasom i pa imamo ikavski izgovor (dijelovi BiH i
Hrvatske - cvit, mliko, vitar). Ikavski govor nije knjiţevni.
 Glas jat je zamijenjen glasovnim skupovima ije/je/e/i pa danas imamo
ijekavski izgovor (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora – cvijet,
vjetar, mreţa, htio)
Glavni dio sata
Izgovor i pisanje rijeĉi s glasovnim skupovima ije i je
Pravila izgovora i pisanja glasovnih skupova ije/je
 U ijekavskim govorima jat ima refleks –ije/je/e/i (rijeĉ,rjeĉnik, sredina, dio).
Gradinar
Nikada ne kaţeš rijeĉ koju bi trebalo.

Da te ne bih ocijenio, izmiĉeš mi na hiljadu strana.
Da te ne bih pomiješao s mnogima, stojiš odvojeno.
Poznajem, poznajem lukavstvo tvoje…
nikada ne ideš putem kojim bi trebalo.
Tvoj prohtjev veći je od prohtjeva drugih, zato ćutiš.

Pritvornom ravnodušnošću ne haješ za moje darove.
Poznajem, poznajem lukavstvo tvoje…
nikada ne uzimaš što bi trebalo.
Tagora
Zamjena glasa jat zavisila je od duţine sloga, pa se u duţim slogovima koji su se

izgovarali otegnuto nalazi –ije (rijeĉ), a u kratkim slogovima –je/e/i( prohtjev,breza,
cio...).
Rijeĉi sa ije: Rijeĉi sa je:

cvijet mjesto
322
dijete pobjeda
vrijeme rjeĉnik
mlijeko cvjetovi
odijelo svjetlost
snijeg ĉovjek
Izbjegni pogreške!
Mali savjet:
U govoru i pisanju ĉeste su pogreške kada je u pitanju zamjena glasa jat.
Ako ponekad niste baš sigurni kako neku rijeĉ izgovoriti ili napisati, izgovorite je na
ekavskom.
Ako je e na ekavskom dugo (reeĉ), tada u ijekavskom upotrijebite ije, a ako je e na
ekavskom kratko (reĉnik), tada upotrijebite je.
Kraćenje dugoga sloga
 Kod nekih promjenljivih rijeĉi dolazi do kraćenja dugog sloga, pa umjesto ije
imamo je (ili e).
 -ije se skraćuje u je ako imenice produţimo tvoreći od njih umanjenice
(deminutive) pomoću nastavaka -ić, -ĉić, -ĉica, -ešce, -ence, -ašce
 ili uvećanice (augmentative) pomoću nastavaka -ina, -ĉina, -etina, -esina.
Deminutivi: Augmentativi:
cvijet → cvjetić korijen → korjenĉina

rijeka → rjeĉica snijeg → snjeţina
snijeg→snjeţić mijeh→mješina
dijete→djetence tijelo→tjelesina
rijeka→rjeĉica
tijelo→tjelešce
cijev→cjevĉica
 ije se skraćuje u je u mnoţini nekih imenica: vijek-vjekovi, korijen-

korjenovi;
 ije se skraćuje u je u komparativu i superlativu pridjeva: lijen-ljenji/iji-
najljenji/iji, blijed-bljeĊi-najbljeĊi.
Duljenje kratkog sloga
 Duljenje kratkog sloga podrazumijeva pojavu da se u nekim oblicima rijeĉima

umjesto je javlja ije. Ta promjena se ĉesto vrši u glagolima:
nasjeći-nasijecati zagorjeti- zagorijevati
zastarjeti-zastarijevati sjeći - sijeĉem
U našem jeziku pravilno/standardno je: Naporedno su dozvoljeni i oblici:
preĉnik i prijeĉnik slijedeći i sljedeći
323
prelaz i prijelaz svijetleći i svjetleći

vredniji i vrjedniji usljed i uslijed
grehota i grjehota prijevod i prevod
premaz i prijemaz prevara i prijevara
pregled i prijegled prijevoz i prevoz
 I još nešto: svako I ili E nije refleks jata kao u rijeĉima: sir, zid, med.
Sastavi za svaku rijeĉ iz rubrike „Pravilno je!“po jednu reĉenicu.
Pravilno je: Nepravilno je:
naslijeĊe nasljeĊe
uvjeta (genitiv mn.) uvijeta
djela (genitiv mn.) dijela
sjena (genitiv mn.) sijena
poslijepodne posljepodne
Sinteza:
 Kod nekih promjenljivih rijeĉi dolazi do kraćenja dugog sloga, pa umjesto ije
imamo je (ili e).
 -ije se skraćuje u je ako imenice produţimo tvoreći od njih umanjenice
(deminutive) pomoću nastavaka -ić, -ĉić, -ĉica, -ešce, -ence, -ašce
 ili uvećanice (augmentative) pomoću nastavaka -ina, -ĉina, -etina, -esina.
 ije se skraćuje u je u mnoţini nekih imenica: vijek-vjekovi, korijen-
korjenovi;
 ije se skraćuje u je u komparativu i superlativu pridjeva: lijen-ljenji/iji-
najljenji/iji, blijed-bljeĊi-najbljeĊi.
 Duljenje kratkog sloga podrazumijeva pojavu da se u nekim oblicima rijeĉima

umjesto je javlja ije. Ta promjena se ĉesto vrši u glagolima:
nasjeći-nasijecati zagorjeti- zagorijevati
zastarjeti-zastarijevati sjeći - sijeĉem
Završni dio sata:

324
79
Upravni i neupravni govor u pisanju

Nastavna jedinica: Upravni i neupravni govor u pisanju

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, upravni i
neupravni govor u pisanju

poredbena metoda,

Tematska korelacija

Prisjetimo se odlomka iz romana „Tuturuza i šeh Meco“ Alije Nametka iz Ĉitanke 8:
325
(...)
Mahmutaga, dobríĉak i mek ĉovjek, zacénuo se od smijeha. Sve ga suze oblile.
Jedva je progovorio: „Bolji ti je dram smijeha nego tovar suza.“
Tuturuza je malo promućkao u glavi, a onda hrabro progovorio, makar se malo i
pribojavao da protuslovi uglednom ĉaršijskom starcu, posljednjem ćehaji abadţijskog
esnafa:
„I jedna suza moţe nekad vrijediti više od tovara zlata.“
„A oklen ti to znaš?“ oglasio se prijekorno šeh Meco.
„Ako baš hoćete da znate, da vam ispriĉam.“
„Tamam!“ pristade Mahmutaga.
 Kako moţe biti bolji dram smijeha nego tovar suza?

 A kako jedna suza vrijedi više od tovara zlata?
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Upravni i neupravni govor u pisanju
Upravni govor
U odlomku su posebno oznaĉene navedene rijeĉi, rijeĉi koje izgovaraju glavni likovi,
a pisac ih prenosi doslovno onako kako su izgovorene. Uz navedene rijeĉi najĉešće
se nalaze i pišĉeve rijeĉi/reĉenice objašnjenja.
Navedene rijeĉi se mogu nalaziti na poĉetku, na kraju reĉenice, ali se mogu nalaziti i
na poĉetku i na kraju reĉenice. Za svaki od ovih naĉina upravnog govora postoje
odreĊena pravila pisanja. Da biste ih nauĉili, neophodno je da znate prepoznati
navedene rijeĉi.
 Upravnim govorom nazivamo sve one tuĊe rijeĉi koje se doslovno navode, bez
izmjena, onako kako su izgovorene ili napisane. To znaĉi, navodi se tekst ĉak i
onda kada sadrţi u sebi pogreške. Navedene rijeĉi moraju biti izmeĊu
interpunkcijskih znakova navodnika. Kad navodnike otvorite na poĉetku
navoda, morate ih i zatvoriti na kraju navoda.
 U pisanom tekstu navodnici imaju dva oblika: „...“ i “...“, a u štampanom i
treći: «...».
 U štampanom tekstu znake navoda i zarez iza njih moţe zamijeniti i crtica.
 Ako je upravni govor upitna ili uzviĉna reĉenica , upitnik i uzviĉnik stavljamo
prije navodnih znakova, reĉenicu objašnjenja pišemo malim slovom i ne
odvajamo zarezom. ( „Tamam!“ pristade Mahmutaga.)
Uoĉite razlike u upravnom govoru.

Gdje se nalaze objašnjenja (pišĉeve rijeĉi), a gdje navedene/citirane rijeĉi?
I Jedva je progovorio: „Bolji ti je dram smijeha nego tovar suza.“

II „A oklen ti to znaš?“ oglasio se prijekorno šeh Meco.
III „I jedna suza“, dodade Tuturuza, „moţe nekad vrijediti više od tovara zlata.“
326
 U prvoj reĉenici prije navedenih rijeĉi stoje pišĉeve rijeĉi iza kojih je dvotaĉka,
otvaramo znake navoda, upravni govor/navedene rijeĉi poĉinjemo velikim
slovom, a navodnici se zatvaraju poslije pravopisnog znaka na kraju navedene
reĉenice.
II
 Sada je upravni govor ispred reĉenice koja ga objašnjava, ispred pišĉevih

rijeĉi.
 Navedene rijeĉi su izmeĊu znaka navoda, a iza njih je upitnik jer je reĉenica
upitna.
 Pišĉeve rijeĉi poĉinju malim slovom.
III
„I jedna suza“, dodade Tuturuza, „moţe nekad vrijediti više od tovara zlata.“
 IzmeĊu upravnog govora su rijeĉi objašnjenja (pišĉeve rijeĉi) koje su s obje

strane odvojene zarezima. Prvi dio navedenih rijeĉi poĉinje velikim slovom, a
drugi dio navedenih rijeĉi malim slovom jer je to nastavak teksta (ako to nisu
vlastita imena).
 Oba dijela navedenih rijeĉi moraju biti izmeĊu otvorenih i zatvorenih znaka
navoda.
 Uoĉite razlike u obiljeţavanju navedenih rijeĉi u sve tri reĉenice.

 Šta ste zakljuĉili?
 Kada navedene rijeĉi pišemo velikim poĉetnim slovom, a kada ne?
 Kada iza navedenih rijeĉi pišemo upitnik, uzviĉnik, taĉku, a kada zarez?
Neupravni govor
 Neupravni govor je preoblikovani upravni govor s veznikom da. Tada se

ispuštaju navodnici i mijenja se, po potrebi, glagolsko lice.
Preoblikujmo ovaj odlomak u neupravni govor.
 Mahmutaga, dobríĉak i mek ĉovjek, zacénuo se od smijeha. Sve ga suze

oblile.
327

esnafa:
„I jedna suza moţe nekad vrijediti više od tovara zlata.“
„Ako baš hoćete da znate, da vam ispriĉam.“
„Tamam!“ pristade Mahmutaga.
Neupravni govor:
 Mahmutaga, dobríĉak i mek ĉovjek, zacénuo se od smijeha. Sve ga suze

oblile.
Jedva je progovorio da je bolji dram smijeha nego tovar suza.
esnafa rekavši mu da i jedna suza moţe nekad vrijediti više od tovara zlata.
Oglasio se prijekorno šeh Meco upitavši ga oklen (odakle) to on zna. .
Tuturuza im je obećao da će ispriĉati ako baš hoće da znaju.
Pristao je i Mahmutaga.
1. Prepiši tekst u svoju biljeţnicu i stavi navodnike i ostale interpunkcijske znakove

koji nedostaju.
Bulke pored pruge, Zoran M. Jovanović
(odlomak iz priĉe Drug)
Pri izlasku iz ĉekaonice doviknuo sam drugu : Sutra te ĉekam. (...)

Tada sam primetio kako putem iz sela neko ide prema stanici. Pomislio sam da je to
moţda neki putnik koji je suviše poranio na voz. Ali to je bio deĉak. I ja sam u njemu
poznao svoga druga. Dolazio je iako je padala kiša. Poleteo sam niz stepenište i
potrĉao mu u susret. Nisam osetio da kiša pada. Mahnuo sam mu rukom. Kada me je
video on se nasmehnuo. Isto onako kao i juĉe kada je odlazio sa svojim ocem.
Nisam se nadao da ćeš doći rekao sam.
Ali zar se nismo juĉer dogovorili
A kiša
Mislio sam da ćeš me ĉekati. Nisam hteo da budeš sam.
Ti si stvarno dobar drug rekao sam.
Ja nikada nisam imao druga rekao je ti si mi prvi.
I ti meni...
2. Preoblikuj ovaj odlomak u u neupravni govor.
Sinteza:
Navedene rijeĉi se mogu nalaziti na poĉetku, na kraju reĉenice, ali se mogu nalaziti i
na poĉetku i na kraju reĉenice. Za svaki od ovih naĉina upravnog govora postoje
odreĊena pravila pisanja.
328
Upravnim govorom nazivamo sve one tuĊe rijeĉi koje se doslovno navode, bez
izmjena, onako kako su izgovorene ili napisane. To znaĉi, navodi se tekst ĉak i onda
kada sadrţi u sebi pogreške. Navedene rijeĉi moraju biti izmeĊu interpunkcijskih
znakova navodnika.
 Neupravni govor je preoblikovani upravni govor s veznikom da. Tada se
ispuštaju navodnici i mijenja se, po potrebi, glagolsko lice.
Završni dio sata:

329
Kultura usmenoga i pismenog izraţavanja
80 81
Priĉanje, opisivanje/deskripcija

Nastavna jedinica: Priĉanje, opisivanje/deskripcija
Odgojni: njegovanje privrţenosti vlastitom jeziku kao naslijeĊu, njegovanje

kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiĉarskog duha, bogaćenje
rjeĉnika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraţavanja: Priĉanje
(pripovijedanje/naracija), hronološki i retrospektivan redoslijed priĉanja,
objektivno i subjektivno priĉanje, standardne i nestandardne rijeĉi i izrazi,
priĉanje u prvom i trećem licu, priĉanje: priĉanje izmišljenog dogaĊaja,
deskripcija: enterijer


metoda diskusije

individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-priĉaonica
330
Tematska korelacija
MeĊupodruĉna: knjiţevnost, jezik,

Ĉovjeku se u ţivotu dešavaju vaţni, manje vaţni ili beznaĉajni dogaĊaji ili doţivljaji.
Dok vrijeme teĉe, njegov ţivot se puni njegovim, ali i tuĊim, stvarnim, a ponekad i
zamišljenim dogaĊajima i doţivljajima. O njima ĉovjek priĉa - stvara priĉu, mašta,
iskazuje svoja osjećanja, iznosi svoje stavove. Bez obzira da li je priĉanje stvarno ili
zamišljeno, ono je stvaralaĉko jer osposobljava za samostalno stvaranje priĉe.
 Priĉanje moţe biti ostvareno usmenim i pismenim putem.

 Usmeni naĉin je jednostavniji jer ne nudi ĉovjeku dovoljno vremena ni za
razmišljanje, niti za izbor rijeĉi. Ĉovjek u momentu govora bira rijeĉi i oblikuje
reĉenice. Ljepoti njegovog priĉanja doprinosi glas (boja, visina glasa, dikcija),
tempo govora.
 Pismeno kazivanje nudi mnogo više mogućnosti. Moguće je razmisliti,
odabrati prave rijeĉi i izraze i tek tada ih staviti na papir.
 Priĉanje moţe biti subjektivno i objektivno. U subjektivnom kazivanju dolaze
do izraţaja liĉne emocije, a u objektivnom priĉanju stvarna, istinita zbivanja.
 Imamo više vrsta priĉanja/naracije:

→ priĉanje na osnovu slike
→ saţeto prepriĉavanje
→ stvaralaĉko prepriĉavanje
→ priĉanje po planu priĉanja
→ priĉanje na osnovu mašte...
 Priĉanje dogaĊaja ili doţivljaja moţe se odnositi na nešto što je uobiĉajeno,

stvarno, ali i na nešto što je po neĉemu neobiĉno, nestvarno, fantastiĉno.
Svaki dogaĊaj ili doţivljaj mora imati svoj poĉetak, svoj tok i svoj završetak.
Tako i svaka priĉa mora imati svoj tok radnje:
1 2 3 4 5
rasplet
uvod poĉetak razvoj radnje vrhunac radnje (završetak)
radnje zaplet (kulminacija)
 Priĉanje moţe biti u prvom (ja, mene...) i u trećem licu (on, ona...).
 U prvom licu prpovjedaĉ priĉa o dogaĊajima koje je sam doţivio, a u trećem
licu pripovjedaĉ nije izravno prisutan u priĉi.
331
“Jednostavnije pišite. Istinska

ljepota i mudrost nalaze se u
jednstavnosti. Jezik mora biti
jednostavan i taĉan, to mu daje
snagu, reljefnost i ljepotu“.
Maksim Gorki, pjesnik
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Priĉanje, opisivanje/deskripcija
Lingvista Vinogradov je rekao:
“Visoka kultura usmenog i pismenog govora, dobro poznavanje i razvijeno osjećanje

maternjeg jezika, umijeće da se iskoriste njegova izraţajna sredstva, najbolji je
oslonac, najvjernija pomoć i najsigurnija preporuka za svakog ĉovjeka u njegovom
opštem ţivotu i stvaralaĉkoj djelatnosti“.
Priĉanje izmišljene priĉe
 Po ĉemu se razlikuje priĉanje stvarnog doţivljaja od zamišljenog? Promotrimo

to na ovom primjeru:
Ilustracija; Pješĉani grad
Tajna pješĉanog grada
1. Borna i Majra su nestrpljivo poţurivali Malog Princa dok je mijenjao kotaĉ na

avionu, jer su ţeljeli što prije stići u Pustinjsku oazu. Najzanimljiviji sadrţaji
njihovog kampovanja krili su se u napuštenom Pješĉanom gradu smještenom
duboko ispod bajkovito oslikanog zelenog ostrvceta usred pustinjske pustoši.
2. A kada su konaĉno stigli, ushićeno su se prepustili svome tajanstvenom

prijatelju da ih povede vijugavim stepenicama i blještavo osvijetljenim
hodnicima koji su se otvarali u bezbroj pravaca i vodili do isto toliko
neistraţenih dvorana skrivenih iza zlatom optoĉenih vrata na kojima su se s te
udaljenosti tek nazirali neki ĉudni oblici.
332
3. „Ova dvorana je sigurno pripadala nekom egipatskom kralju“, uzbuĊeno

prošapta Majra kada su prišli bliţe jednim vratima. Borna je odvaţno krenuo
rukom prema svjetlucavoj staklenoj kugli na sredini vrata, ali ona je nenadano
bljesnula i vrata su se poĉela tresti i otvarati uz pomalo jezivu škripu...
Završite priĉu!
Ovdje imate uvod, poĉetak radnje i dio zapleta. Koji vam dijelovi priĉe nedostaju?
Utvrdite ko je priĉalac? U kojem licu je ispriĉan ovaj izmišljeni dogaĊaj?
 Prepustite se vašoj mašti i odaberite neku zanimljivu temu iz fantastiĉnog,

raĉunalnog, ţivotinjskog ili biljnog svijeta i ispriĉajte je na neobiĉan naĉin.
Obogatite je stvarnim i nestvarnim detaljima, mogućim i nemogućim...
 Napišite priĉu na temu: „Slika sa zida moje sobe je progovorila...“
Opisivanje / deskripcija
 Opisivanje ili deskripcija kao oblik usmenog ili pismenog izraţavanja je jedan
od teţih oblika kulture izraţavanja. To je i razumljivo s obzirom da je mnogo
lakše priĉati nego opisivati.
 Za uspješno opisivanje potrebno je imati osjećaje za boje, oblike, za sklad i
ljepotu. Opisivanje zahtijeva posmatranje, zapaţanje i slikanje/opisivanje
svega što posmatramo. Slikovitost se postiţe stilskim figurama: epitetima,
poreĊenjima, personifikacijama, metaforama... Opisivati znaĉi iznositi,
obiljeţavati osobine bića, predmeta, pojava.
 Ĉitalac mora imati jasnu sliku o onome što je predmet opisivanja.
 Opisivati moţemo na osnovu posmatranja, sjećanja i mašte.

 Opisi mogu biti statiĉki i dinamiĉki, zavisno od toga u kakvom se stanju
nalazi ono što opisujemo.
 Opisi mogu biti objektivni prikazi i subjektivni doţivljaji.
Prisjetimo se:
 Opisivanje je bitno za bogaćenje rjeĉnika. Koristimo se rijeĉima koje već

znamo, prisjećamo se i nekih zaboravljenih, ali i traţimo nove rijeĉi i izraze da
bismo vjerno prikazali ono što vidimo i doţivljavamo.
Predmet opisivanja moţe biti:

 ĉovjek
 predmet
 enterijer/interijer
 eksterijer
 pejzaţ
Do doţivljaja o predmetu opisivanja dolazimo putem ĉula (osjetila):

 ĉulo vida (vizuelno)
 ĉulo sluha (auditivno/akustiĉko)
 ĉulo mirisa (olfaktorno)
 ĉulo dodira (taktilno).
 ĉulo okusa (gustativno)
333
Opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer)
 Enterijer/interijer je opis zatvorenog prostora neke graĊevine ili objekta. I

ovaj opis moţe biti subjektivan i objektivan.
 U subjektivnom opisu pisac iznosi svoj liĉni, emocionalni stav prema onome
što opisuje. Pri tome se koristi stilskim figurama: epitetima, poreĊenjima,
onomatopejama, personifikacijama...
 U objektivnom opisu pisac se objektivno, realno odnosi prema predmetu
opisivanja,
 On je samo realan posmatraĉ i zapisivaĉ.
 Najĉešće se u opisu enterijera subjektivni i objektivni elementi prepliću.
Ilustracija: soba
Naprimjer:
(. . .)
Sobu je namjestio po svom.
Plitka sećija duţ najkraćeg zida, jednostavan sto i jedna stolica od hrastovine s
izrezbarenim naslonom, peštahta, debelim gvozdenim pokovom stegnuta sehara bez
ukrasa, zemljana peć, uz nju banjica, po podu ĉiste struke ponjava, po rafu knjige, na
arapskom, turskom, njemaĉkom, na najširem zidu odjeća zastrta svilenom bošćom i
do nje povješano oruţje i razno putno i ratno sjemenje. Ništa više.
Na vazdan otvoren prozor koji gleda niz bašĉe i njive struji svjeţina, pa je u sobi
studnjikavo na onaj nemio samaĉki ili kasarnski naĉin, ali je zraĉno, prostrano i ĉisto.
(. . . )
Sobna vrata ciknuše, san pobjeţe. Nasrnuše udrobljene slike, raĉuni, srdţbe,
pakost.
Derviš Sušić
 Kako pisac poĉinje ovaj opis?

 Kao i kod opisa pejzaţa, portreta, tako i u opisu neke prostorije trebalo bi
krenuti od općeg utiska/dojma. Pogledajmo kako je to uraĊeno u ovom opisu:
■ Opći utisak/ dojam:

→ sobu je namjestio po svom
■ Pojedinosti u opisu:
→ plitka sećija duţ najkraćeg zida
→ jednostavan sto
→ stolica od hrastovine s izrezbarenim naslonom
→ stegnuta sehara bez ukrasa
→ zemljana peć
→ uz nju banjica
→ podu ĉiste struke ponjava
→ po rafu knjige
→ odjeća zastrta svilenom bošćom
■ Završni općenit opis:

→ u sobi studnjikavo
334
ali zraĉno, prostrano i ĉisto

→ sobna vrata ciknuše, san pobjeţe
 Izdvojite pojedinosti u enterijeru ove sobe.
Ilustracija: Ujka Filipova soba

Ujka Filip
(odlomak)
Soba je bila neprijatna. Tesna, zagušljiva i mraĉna,pretrpana oveštalim
graĊanskim nameštajem, kao da je u njoj sabrano sve što je od tri porodice
nasleĊeno i godinama ĉuvano. Trpezarija i pisaći sto sa kvrgavim nogama, iskrivljena
etaţera za knjige, pijanino i otoman sa visokim naslonom, presvuĉen mušemom. N
zidu fotografije, slike, Ostrvo mrtvih i Ĉas anatomije, na pisaćem stolu pritiskivaĉ za
hartiju... (. . .)
Sve je bilo isto, nepromenjeno, samo je ustajali vazduh, natopljen memlom, zadahom
naftalina, prašine i crvotoĉine, bio ĉetiri godine stariji.
Erih Koš
 Uradite opis enterijera na temu: Kutak koji sam sama sebi uredila.
Sinteza:
 Priĉanje moţe biti ostvareno usmenim i pismenim putem.
 Usmeni naĉin je jednostavniji jer ne nudi ĉovjeku dovoljno vremena ni za
razmišljanje, niti za izbor rijeĉi. Ĉovjek u momentu govora bira rijeĉi i oblikuje
reĉenice. Ljepoti njegovog priĉanja doprinosi glas (boja, visina glasa, dikcija),
tempo govora.
 Pismeno kazivanje nudi mnogo više mogućnosti. Moguće je razmisliti,
odabrati prave rijeĉi i izraze i tek tada ih staviti na papir.
 Opisivati moţemo na osnovu posmatranja, sjećanja i mašte.
 Opisi mogu biti statiĉki i dinamiĉki, zavisno od toga u kakvom se stanju
nalazi ono što opisujemo.
 Opisi mogu biti objektivni prikazi i subjektivni doţivljaji.
 Enterijer/interijer je opis zatvorenog prostora neke graĊevine ili objekta. I
ovaj opis moţe biti subjektivan i objektivan.
 U subjektivnom opisu pisac iznosi svoj liĉni, emocionalni stav prema onome
što opisuje. Pri tome se koristi stilskim figurama: epitetima, poreĊenjima,
onomatopejama, personifikacijama...
 U objektivnom opisu pisac se objektivno, realno odnosi prema predmetu
opisivanja,
 On je samo realan posmatraĉ i zapisivaĉ.
 Najĉešće se u opisu enterijera subjektivni i objektivni elementi prepliću.
Završni dio sata:

335

Raspravljanje

Nastavna jedinica: Raspravljanje

rjeĉnika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraţavanja: raspravljanje


metoda diskusije, rasprava


Tematska korelacija
MeĊupodruĉna: knjiţevnost, jezik, medijska kultura

336
Ilustracija: uĉenik i uĉenica koja govori: „Engleski jezik je zanimljiv i lagan.“
Prokomentirajte ovu tvrdnju.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Raspravljanje
 Raspravljanje je oblik vezanog teksta u kome se svestrano razmatra neka

tema ili rješava neki problem. Temelji se na iznošenju misli i na dokazivanju.
 Cilj svakog raspravljanja je tumaĉenje, obrazlaganje i prosuĊivanje na osnovu istinitih
ĉinjenica i dokaza (argumenata) kako bi se razjasnile nejasnoće, odgovorilo na neka
pitanja i donijeli konkretni zakljuĉci. U raspravljanju se diskutanti odluĉuju za ili
protiv neke teze ili tvrdnje obrazlaţući i argumentirajući svoje mišljenje.
 Kao dokazi i potvrde mišljenja iznose se navodi (citati), dokumenti, statistiĉki podaci,
općeprihvaćene ĉinjenice, spoznaje i vrijednosni sudovi.
 Raspravljati se moţe o temama iz svakodnevnog ţivota, o knjiţevnim djelima, o filmu,
pozorišnoj predstavi, o radio i TV emisiji, ĉlancima iz štampe...
 Raspravljati se moţe usmeno i pismeno.
Raspravlja se uvijek o nekoj tvrdnji – tezi, naprimjer:

 Niko nema pravo odluĉivati umjesto mene.
 Odjeća ne ĉini ĉovjeka.
 Mladi polaţu mnogo na „markiranu“odjeću.
 X je zanimljiviji pisac od Y.
Vrste raspravljanja
 Rasprava (traktat) je oblik vezanog teksta (u prvom redu nauĉnog/znanstvenog) u

kome se svestrano razmatra neka tema, razvija zaokruţena misao ili rješava neki
problem.

Diskusija je usmena rasprava u kojoj uĉestvuje veći broj sudionika ĉiji je cilj riješiti
neki problem, riješiti neko vaţno pitanje. Ĉeste su tv-diskusije o raznim društvenim,
politiĉkim, obrazovnim, kulturnim problemima. Panel-diskusija (okrugli stol) je
pripremljena rasprava u kojoj se glavni diskutanti unaprijed pripreme za
odreĊenu temu, a tok rasprave je isti kao i kod svake usmene rasprave.
 Problemski ĉlanak je raspravljaĉki tekst u kojem se razmatra i rješava
odreĊeni problem, najĉešće od općeg interesa.
 Polemika je javna, pismena ili usmena rasprava u kojoj je osnova borba
mišljenja pri prosuĊivanju o pojavama, problemima i djelima od općeg
interesa.
337
 Kritika (ocjena) je vrsta rasprave kojoj je glavni cilj ocijeniti, prosuditi i

vrednovati neko djelo na osnovu ĉinjenica, iznoseći i pozitivno i negativno o
djelu.
 Esej (ogled) ujedinjuje knjiţevnoumjetniĉki izraz i subjektivnost s objektivnim
znanstvenim stajalištem. Usmjeren je na rasvjetljavanje predmeta s više
strana.
 Da bi rasprava bila uspješna, potrebno je postaviti i tezu (odreĊena postavka,

problem u kome neko brani svoj stav) i antitezu (suprotan stav, protivna
tvrdnja kojom se negira teza).
 Svaka konstruktivna rasprava ima tri kompoziciona dijela:
Uvod: Postavljanje teze ili problema
Razrada: Dokazivanje teze ili razmatranje mogućih rješenja
Zakljuĉak: PotvrĊivanje teze ili izbor rješenja.
Naprimjer:
Postavljanje teze: Roditelji imaju sve manje vremena za svoju djecu
Postavljanje antiteze: Roditelji imaju dovoljno vremena za svoju djecu
(Uĉenici se samostalno opredjeljuju za tezu ili antitezu.)
Teza:
Ilustracija: roditelji i djeca
Roditelji sve manje vremena imaju za svoju djecu.
Dokazivanje teze:
 Ekonomsko stanje porodica je ĉesto teško pa su roditelji prisiljeni da puno

rade, a time i da duţe budu odvojeni od djece. Većina preduzeća, tvornica je u
privatnom vlasništvu a mediji i istraţivanja struĉnjaka govore da uposlenici u
takvim preduzećima, tvornicama ĉesto mnogo duţe rade, ne koriste godišnje
odmore...
 U trenucima kada su roditelji kod kuće, sa porodicom, njihov boravak se svodi
na brigu o kućnim poslovima, o kućnom ekonomiziranju i ostalim
egzistencijalnim pitanjima.
 U imućnijim porodicama takoĊer imamo problem. Roditelji teţe da materijalnim
dobrima nadoknade svoju odsutnost. Roditelje ĉesto mijenjaju mediji
(televizija, raĉunar...).
 Posljedice takvog rada roditelja i njihove razdvojenosti od porodice i djece su:
- Nemogućnost razgovora i savjetovanja sa djecom
- Nedostatak vedre porodiĉne atmosfere
- Prepuštenost djece samima sebi
- Mogućnost da djeca zalutaju u nešto što nije dobro
PotvrĊivanje teze i zakljuĉak:
 Roditelji zaista zbog ekonomskog opstanka porodice moraju raditi mnogo.

 Zakljuĉak je alternativni, kompromisni apel roditeljima:
338
 Kada ste slobodni, što više vremena provedite sa svojom djecom u igri,
ozbiljnom razgovoru, savjetovanju, otkrivaju tajni, šali... Zanemarite ponekad i
kućne obaveze!
 Djeci je ljubav bitna kao hrana i spavanje.
 Tri su temeljna pravila uspješnog sudjelovanja u raspravi:

1. razumjeti predmet rasprave
2. s uvaţavanjem slušati
3. znati govoriti i imati što reći.
Poštuj pravila raspravljanja:
 Za raspravu se pripremi (prikupi ĉinjenice, podatke, sve potrebno zapiši ili

zapamti).
 Govori jasno i razgovijetno.
 Govori samo u svoje ime.
 Poštuj zadanu temu.
 Govori o temi, o problemu, a ne o osobama oko sebe.
 Ako ti se neĉije mišljenje ne sviĊa, iznesi svoj stav s objašnjenjima, ali ne
govori ruţno o osobi.
 TuĊa mišljenja pobijaj ili podrţavaj dokazima i obrazloţenjima.
 Poštuj tuĊe mišljenje i stavove.
 Priĉaj smirenim tonom i ne upotrebljavaj pogrdne rijeĉi.
 Ako si uvjeren(a) u svoje stavove, brani ih provjerenim dokazima nakon što ih
neko ospori.
 Prihvati opravdane kritike.
 Pusti druge da i oni govore.
 Na uvredu ne odgovaraj uvredom.
 Ne prekidaj druge dok govore jer sloboda govora je osnovno ljudsko pravo.
Sinteza:
 Raspravljanje je oblik vezanog teksta u kome se svestrano razmatra neka
tema ili rješava neki problem. Temelji se na iznošenju misli i na dokazivanju.
 Cilj svakog raspravljanja je tumaĉenje, obrazlaganje i prosuĊivanje na osnovu istinitih
ĉinjenica i dokaza (argumenata) kako bi se razjasnile nejasnoće, odgovorilo na neka
pitanja i donijeli konkretni zakljuĉci. U raspravljanju se diskutanti odluĉuju za ili
protiv neke teze ili tvrdnje obrazlaţući i argumentirajući svoje mišljenje.
 Da bi rasprava bila uspješna, potrebno je postaviti i tezu (odreĊena postavka,
problem u kome neko brani svoj stav) i antitezu (suprotan stav, protivna
tvrdnja kojom se negira teza).
 Svaka konstruktivna rasprava ima tri kompoziciona dijela:
Uvod: Postavljanje teze ili problema
Razrada: Dokazivanje teze ili razmatranje mogućih rješenja
Zakljuĉak: PotvrĊivanje teze ili izbor rješenja.
Završni dio sata:
339

Odaberite jednu od ovih tema i pripremite se za raspravljanje.
1. Samo se srcem dobro vidi. (Mali princ)

2. Usamljenost je visoka cijena koju plaćaju oni koji ţele biti slobodni. (Galeb
Jonathan Livingston)

340
83
Problemski ĉlanak

Nastavna jedinica: Problemski ĉlanak

rjeĉnika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraţavanja: problemski ĉlanak


metoda diskusije, raspravljanje

Tematska korelacija
MeĊupodruĉna: knjiţevnost, jezik,

341

Ilustracija: strip u 1 kvadratu:
1. Kvadrat: zatrpano školsko dvorište otpadom iz kojjeg viri sporadiĉno nekoliko
cvjetova, uĉenik i uĉenica paţljivo vade cvijeće s korijenom i zemljom u saksije,
nastavnica zaĉuĊeno pita: „Šta to radite?“, djevojĉica i djeĉak uglas: „Spašavamo
cvijeće od otpada!¨“
Kako riješiti problem starog papira?
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Problemski ĉlanak
 Tekstovi kojima je u temelju misao, razmišljanje, zovu se raspravljaĉki, a

raspravljamo onda kada imamo neki problem koji bi trebalo riješiti.
 Sa pojedinim vrstama raspravljanja smo se već upoznali. To su:
rasprava/traktat, diskusija, polemika, kritika, esej i problemski ĉlanak.
2. Otkrivanje i obrazloţenje problema
Na Vijeću uĉenika ĉesto diskutujemo o problemu zatrpanosti naše škole papirima

razliĉitog porijekla i razliĉite svrhe. Nerijetko se dogodi da su papiri i na školskom
dvorištu, u školskom voćnjaku, na školskom hodniku, u uĉionici.
Vinovnici svega ovoga smo mi, uĉenici, ali i uĉenici srednjoškolci koji se ĉesto
zadrţavaju na školskom dvorištu, u školskom voćnjaku.
Mada su u školskom dvorištu postavljeni kontejneri, nekim uĉenicima je daleko ili im
se jednostavno ne da otići do njih i baciti papir. Srednjoškolcima, izgleda, više nije ni
stalo do izgleda naše škole, pa iza sebe ostavljaju i papire i mnogo štošta
neprimjerenog.
Na ĉasovima ĉesto radimo ankete, vjeţbe, kontrolne radove, ... Za takve potrebe
iskinemo list iz sveske ili dobijemo od nastavnika kopi papir. Naravno, kad sve bude
gotovo, gdje ćemo sa starim papirom? Poneko ga ostavi u svoju torbu, poneko u
klupu, na klupi, poneko baci u korpu za smeće a poneko i na pod. Koliko god to bila
naša sramota, moramo je priznati.
Svi nas stalno uĉe o ekološkom oĉuvanju svoje sredine, govore kako je vaţno
oĉuvati prirodu, zelenilo, saĉuvati šume od sjeĉe, saĉuvati svijet za buduće
generacije.
„Bez zelenila, šume, drveća nema kiseonika, nema zdravog ţivota.“
3. Traganje za rješenjima problema - prijedlozi
Kako riješiti ovaj problem? Ko će ga riješiti?

Prisjetimo se.
Nekad smo imali akcije prikupljanja papira i ureĊenja ţivotna sredine pod motom:
„Uredimo ţivotnu sredinu!“.
Tada su nam nastavnici govorili:
342
“ Djeco, ne zaboravite prikupljati stari papir! Ne zaboravite obići susjedstvo! Ne

zaboravite, novine, stare sveske, letke, kutije! Ne zaboravite obići prodavnice,
tvornice, magacine! Tamo uvijek ima papira. Stari odbaĉeni papir je novac.“
A papira ima najviše kod nas i oko nas. U našoj školi, na našem dvorištu, u našem
voćnjaku.
Pa, uredimo i sada naš koliš!
-Iskoristimo najprije taj naš papir. Pokrenimo akciju prikupljanja starog papira.
- U svaku uĉionicu postavimo posebne korpe ili kutije za papir, u koje ćemo slagati
papire jedan na drugi i tako prikupljati stari papir. Kutije ne bi odmah bile pune do
vrha, ali brzo bi se napunile.
- Organizirajmo takmiĉenje meĊu odjeljenjima u prikupljanju starog papira. Sav papir
moţemo prodati a od tog novca popraviti ozvuĉenje u školi ili obezbijediti dio novca
za video nadzor, obnoviti lektirni fond...
- U školsko dvorište bi trebalo postaviti poseban kontejner samo za papir.
- U akciju prikupljanja papira ukljuĉimo i roditelje, nastavnike, direktora, lokalnu
zajednicu, općinu... Sve one koji mogu i ţele pomoći da nam škola, mjesna
zajednica, grad budu ljepši, zdraviji.
- Uĉenici bi mogli jednom mjeseĉno donositi od kuće stari papir. Tako bi i svoje
domove i okolinu rasteretili viška papira i riješili vjeĉite zatrpanosti papirom.
- Rukovodioci akcije bi bili ekološka sekcija a ukljuĉili bi se svi uĉenici naše škole. -
- Predstavnici Vijeća uĉenika bi ostvarili kontakt s predsjednikom Mjesne zajednice
kako bismo pokušali ukljuĉiti i srednjoškolce u akciju prikupljanja papira.
- Ako u toku akcije neko predloţi još neke aktivnosti, razgovarat ćemo o njima i
utvrditi da li je prihvatljiv i ostvariv.
4. Prihvatanje rješenja i obrazloţenje – zakljuĉak
Ovom akcijom bismo saĉuvali naše zelenilo i zdrav ţivot, tako bismo pokazali da
znamo ĉuvati svijet za sebe i za buduće generacije. Obostrana korist: nama novac,
ureĊenija škola i zdraviji ţivot a školi - gradu ĉistoća. Svima će nam biti bolje. Samo
je potrebno malo volje i malo truda.
 Po ĉemu je ovaj problem zasluţio da se o njemu raspravlja?

 Imate li i vi ovakvih ili sliĉnih problema?
 Koja su rješenja problema ponuĊena?
 Da li biste i vi imali dodati neke svoje prijedloge?
 Koji je zakljuĉak ovog ĉlanka?
 Ovim tekstom su iskazana uĉeniĉka razmišljanja o problemu i njihovi prijedlozi

za njegovo rješenje. Ĉlanak se, dakle zasniva na otkrivanju problema,
poteškoća, na razmatranju i prosuĊivanju mogućih rješenja.
 Kojoj vrsti raspravljanja pripada naš ĉlanak?
 Problemski ĉlanak je vrsta raspravljanja koja se zasniva na mišljenju, tj. na

razumijevanju i prosuĊivanju pojava, stvari i bića u prostoru, dogaĊanja.
343
 Problemski ĉlanci se mogu pisati o svim oblastima ţivota ĉovjeka (o radu,

stanovanju, zabavama, knjiţevnosti, filmu, putovanjima, ĉuvanju prirodnog
okoliša, tehnici, sportu...
 Obiĉno se objavljuju u novinama, ĉasopisima, ĉitaju se na radiju...
 Kompozicija problemskog ĉlanaka je trodijelna:
 otkrivanje problema
 traganje za rješenjima problema
 prihvaćanje najprihvatljivijeg rješenja
 Za raspravljaĉke tekstove znaĉajne su rijeĉi koje znaĉe mislene pojmove,

djelatnosti i struĉne osobitosti problemske teme (riješiti, diskutujemo, akcije,
uĉe, ekološka sekcija, aktivnosti, zdrav ţivot...)
Sinteza:
 Tekstovi kojima je u temelju misao, razmišljanje, zovu se raspravljaĉki, a

raspravljamo onda kada imamo neki problem koji bi trebalo riješiti.
 Sa pojedinim vrstama raspravljanja smo se već upoznali. To su:
rasprava/traktat, diskusija, polemika, kritika, esej i problemski ĉlanak.
 Problemski ĉlanak je vrsta raspravljanja koja se zasniva na mišljenju, tj. na
razumijevanju i prosuĊivanju pojava, stvari i bića u prostoru, dogaĊanja.
 Problemski ĉlanci se mogu pisati o svim oblastima ţivota ĉovjeka (o radu,
stanovanju, zabavama, knjiţevnosti, filmu, putovanjima, ĉuvanju prirodnog
okoliša, tehnici, sportu...
 Obiĉno se objavljuju u novinama, ĉasopisima, ĉitaju se na radiju...
 Kompozicija problemskog ĉlanaka je trodijelna:
 otkrivanje problema
 traganje za rješenjima problema
 prihvaćanje najprihvatljivijeg rješenja
Završni dio sata:


 Napiši u svoju biljeţnicu problemski ĉlanak o nekom, za tebe vaţnom
problemu. Neka ti ovaj plan pomogne u njegovoj kompoziciji:
Otkrivanje i objašnjenje problema
Iznalaţenje mogućih rješenja
Prijedlog najprihvatljivijeg rješenja s obrazloţenjem
 Naprimjer: Koliko mladi danas ĉitaju, Koliko raĉunari negativno utiĉu na mlade
ljude,

344
84
Adaptacija knjiţevnog djela/scenarij

Nastavna jedinica: Adaptacija knjiţevnog djela/scenarij
Struktura i tip ĉasa: proširivanje i utvrĊivanje usvojenih znanja

rjeĉnika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraţavanja: adaptacija knjiţevnog djela
- scenarij


dramatizacija

Tematska korelacija

345
Ĉitanka 8: Ĉitanje odlomka iz romana „Lovac u raţi” Dţ.D. Selindţera.
Ilustracija: prof. Spenser i Holden
Glavni dio sata

Grafofolija 1 (ilustracija iz Ĉitanke 8)
 Znamo da knjiţevna djela moţemo preoblikovati, preinaĉiti u film, dramu.

Takva preoblika zove se adaptacijom knjiţevnog djela ili scenarij.
 Scenarij ima dva tekstovna dijela: Video (slika) i Audio (zvuk).
Ovaj odlomak iz romana „Lovac u raţi” Dţ.D. Selindţera će nam posluţiti za izradu
scenarija.
Ilustracija: prof. Spenser i Holden
Lovac u raţi, Dţ. D. Selindţer
SCENARIJ
Audio Video
Enterijer -
Profesorova soba, u njoj samo
krevet s
izgužvanom posteljinom, ormar s
zadaćnicama. Preko stolice
prebačeno
odijelo. Na stolu mnoštvo razbacanih
knjiga.
Profesor Spenser:
»Imao sam tu ĉast da se upoznam Profesor u pidžami, pridiže se iz fotelje
sa tvojom majkom i tatom kad su i meškolji se. Uzima Atlantik mantli
sa tvojom majkom i tatom kad su (ĉasopis) sa krila i baca ga ljutito
prema
sa tvojom majkom i tatom kad su Holdenu. Ĉasopis pada na pod,
pored
navratili da malo proćaskaju sa nogu samog Holdena.
navratili da malo proćaskaju sa
navratili da malo proćaskaju sa
gospodinom Tarmerom, pre
nekoliko nedelja. Sjajni su to ljudi.«
346
Holden:
»Jesu, zaista. Vrlo su fini.« Podiže s patosa ĉasopis i stavlja
ga na postelju. Zbunjeno gleda
profesora ispod oka.Nastoji se izvuĉi
jer
naslućuje oštar napad.
Profesor Spenser:
»Šta je to sa tobom, momĉe? Naglo se ispravi, obuĉe svoj kućni
ogrtaĉ.
Koliko si predmeta imao u ovom polugodištu?« Bio je vrlo ljut, nabranih obrva i
izbeĉenih
zakrvavljenih oĉiju.
Holden:
»Pet, gospodine.« Reĉe to tiho, kao da govori samom
sebi.
U sobu dopire traĉak svjetla kroz
prozor.
Profesor Spenser: Lagani vjerar leluja potamnjelu
zavjesu.
»Pet. A prelaznu ocenu nemaš za - - « Vrisnu profesor Spenser i uhvati
se za
glavu. Zakrvavljene profesorove
oĉi oštro i ljutito gledaju Holdena.
Holden:
»Ĉetiri.« Holden je malo mrdnuo na krevetu,
oborio glavu ,prekrstio ruke, a onda
odjednom, pun sebe, podigao glavu
i
ustao sa kreveta.
Holden:
»Sa engleskim sam prošao, nema greške Profesor se okreće zidu i ne sluša
ga.
jer sam radio te stvari, mislim Beovulfa Odsutno gleda u daljinu kroz prozor.
i Lorda Randala, još kad sam uĉio u
Vutonu. Jedva sam, znate, i imao šta
da radim, što se engleskog tiĉe, sem da
s vremena na vreme napišem neki sastav.«
Profesor Spenser:
»Dao sam ti slabu ocenu iz istorije jer nisi Hladno i staloženo je profesor
progovorio.
znao apsolutno ništa.«
Holden:
»Znam, gospodine. Jasno mi je. Slegnu Holden ramenima i krenu
Šta ste drugo i mogli.« prema vratima da bi se što prije
izvukao
iz neprijatne situacije.
Profesor Spenser:
Apsolutno ništa. Baš apsolutno ništa. Profesor krenu prema Holdenu
raširivši
Ĉisto sumnjam da si makar jednom ruke. Njegov ogrtaĉ je visio na
njemu
otvorio udţbenik tokom ĉitavog polugoĊa. otkopĉan a ispod njega se bjelasala
347
Jesi li? Reci mi istinu, momĉe.« parhetna pidžama.
Holden:
»Pa, kao, razgledao sam ga koji put«. Holden sliježe ramenima i pravi facu
nevinašceta.
Profesor Spenser:
»Razgledao si ga, a?Tvoj, hm, Profesor krenu prema ormaru,
pismeni rad je tamo, na vrhu mog ormana. a onda se okrenu prema Holdenu
Na samom vrhu one hrpe. Daj ga ovamo, i vidno iznerviran uze Holdenov
molim te.« pismeni rad u ruke.
Prevrtao ga je s gaĊenjem, ĉas na
jednu
stranu, ĉas na drugu.
Profesor Spenser:
»Uĉili smo o Egipćanima od ĉetvrtog Okrenu prvu stranicu kontrolnog
rada
novembra do drugog decembra. Sam si i spemi se zaĉitanje.
izabrao da pišeš o njima, za kontrolnu veţbu.
Ţeliš li da ĉuješ šta si imao da kaţeš?«
Holden:
»Ne, gospodine, nije mi baš mnogo stalo.« Holden se okreće prema profesoru,
a onda oko sebe prevrĉući oĉima.
Profesor Spenser:
„Egipćani su bili stara kavkaska rasa koja Profesor je ĉitao rad

naglašavajući
je ţivela u jednoj od severnih oblasti Afrike. svaku njegovu rijeĉ. Vidno
uzbuĊen,
Ova poslednja je, kao što znamo, najveći spustio je rad na stol. Holden stoji
kontinent u istoĉnoj hemisferi. kao kip, gleda u profesora s
ljutnjom.
Egipćani su danas za nas interesantni iz i nelagodom. Isteže prste na
rukama
raznih razloga. Moderna nauka bi još i nogom nervozno lupka o pod.
uvek ţelela da zna kakve su to tajne
sastojke Egipćani upotrebljavali kada su
pakovali pokojnika tako da im lica ne
bi istrunula tokom bezbrojnih vekova.
Ova interesantna zagonetka još uvek
predstavlja pravi izazov za modernu
nauku u dvadesetom veku.”
Profesor Spenser:
»Tvoj esej, ako se sme tako reći, tu se Ponovo je uzeo Holdenov rad
u ruke
i završava. MeĊutim, dodao si mi i nekoliko i okrenuo posljednju stranicu.
redi, pri dnu stranice.«
Holden:
348
»Znam, znam.« Holden nabrzinu reĉe da bi

sprijeĉio
profesora da daljeĉita ili da
diskutuje
o radu. Već je bio došao skoro
do
izlaznih vrata.
Profesor Spenser:
„Poštovani gospodine Spenseru. Završavao je ĉitanje sav crven u

licu,
To je sve što znam o Egipćanima. vidno ljutit. Ironiĉnim pogledom je
Izgleda da ne mogu mnogo da se zurio u Holdena.
zainteresujem za njih iako su vaša Ponovo je bacio njegov rad na
pod.
predavanja vrlo interesantna.
Ali ništa mi neće smetati ako mi
date slabu ocenu, jer ionako imam
slabe iz svih predmeta osim iz engleskog.
S poštovanjem, Holden Kolfild.”
 Uporedi odlomak iz ĉitanke i ovaj scenarij. U ĉemu su razlike?

 Šta ima scenarij a nema literarni odlomak ? I obrnuto, šta je to što knjiţevni tekst ima
a scenarij nema?
 Scenarij ima dva tekstovna dijela: audio i video. Šta sadrţe, pokazuju ovi dijelovi?
Moţe li ovo biti odlomak iz scenarija i za dramu i za film?
Sinteza:
 Knjiţevna djela moţemo preoblikovati, preinaĉiti u film, dramu. Takva
preoblika zove se adaptacijom knjiţevnog djela ili scenarij.
 Scenarij ima dva tekstovna dijela: Video (slika) i Audio (zvuk).
Završni dio sata:
 Po uzoru na ovaj odlomak iz scenarija pokušaj uraditi scenarij odlomka iz ĉitanke

„Knjiga“ Ive Andrića.

349
86
85
Ĉitanje

Nastavna jedinica: Ĉitanje
Struktura i tip ĉasa: proširivanje i utvrĊivanje usvojenih znanja

rjeĉnika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraţavanja, ĉitanje: tempo, intonacija,
stanke, interpunkcijski znaci, artikulacija, ĉitanje lirskog teksta, ĉitanje epskog
teksta


dramatizacija, recitovanje

grafoskop, grafofolije, kasetofon i audiozapis, flip ĉart, Rjeĉnik karakteristiĉne
leksike
Tematska korelacija
350
MeĊupredmetna: likovna kultura, muziĉka kultura

Šta su to govorne vrednote?
 Ĉovjek govori u razliĉitim ţivotnim situacijama pa bi trebalo da razvije i razliĉite

naĉine govorenja (razgovor, priĉanje, ĉitanje, recitovanje, govor glumaca...). U
svakom od tih naĉina veliku vaţnost imaju i govorne vrednote. One ĉine
govor razumljivim, zanimljivim i posebnim.
Govorne vrednote su najĉešće:

- pravilna artikulacija: pravilno stvaranje i oblikovanje glasova;
- naglašavanje/akcen(a)t: isticanje odreĊenih slogova u rijeĉi jaĉim glasom;
- intonacija: kretanje tona u reĉenici i njegovo prilagoĊavanje sadrţaju poruke;
- visina: ton moţe biti visok («tanak glas»), srednji i dubok («debeo glas»);
- boja glasa: glas moţe biti prijatan, dubok, ozbiljan, topao, grub, uspavljujući;
- pauze/stanke: manji ili veći prekidi u govoru nakon ĉega se govor nastavlja;
- reĉeniĉni naglasak: isticanje pojedinih rijeĉi ili skupova rijeĉi u reĉenici jaĉim
glasom;
- tempo:brzina kojom se govor ostvaruje.
Glavni dio sata

Ĉitanje
Ĉitanje i recitovanje lirskog teksta
 Ĉitanje je oblik govorenja u kome rijeĉi oblaĉe svoje najsveĉanije ruho.
 Jedna rijeĉ moţe da ima mnogo znaĉenja, zavisno od cjeline misli u kojoj se
naĊe. I ta jedna rijeĉ se moţe i izgovoriti u nebrojenim nijansama. Koju ćemo
joj boju dati – pitanje je našeg umijeća da vladamo jednom od najvećih
umjetnosti – umjetnošću govora.
Kako ĉitati?
 Tekst treba ĉitati prirodno, toplo i spontano. Tako ga treba i kazivati i

tako se ponašati.
Artikulacijske vjeţbe
 Proĉitajte jednom tiho, a zatim i naglas pjesmu „Balada iz predgraĊa“ Dobriše

Cesarića, vodeći raĉuna o pokretima organa u usnoj duplji, posebno o kretanju
jezika i usana. Tako ćete uoĉiti greške u artikulaciji, svoja slaba mjesta i
popraviti ih.
351
 Obratite paţnju na pravilan izgovor glasova: ĉ, ć, dţ i Ċ, samoglasnika a, e, o, i

glasovnih skupina u glasovnih skupina ije, je.
 Pjevajte vokale (a, e, i, o, u), odrţavajte ih što duţim, neka bruje. Ĉitajte ovu
pjesmu i vodite raĉuna da vam glas bude zvuĉan.
 Koji samoglasnici se ponavljaju u stihu: “A jedne veĉeri nekoga nema,...“?
Kako se zove ova glasovna figura? Ĉemu doprinosi?
Ilustracija: petrolejska lampa na uglu
Balada iz predgraĊa, Dobriša Cesarić
...I lije na uglu petrolejska lampa

Svjetlost crvenkastoţutu
Na debelo blato kraj staroga plota
I dvije, tri cigle na putu.
I uvijek ista sirotinja uĊe

U njezinu svjetlost iz mraka,
I s licem na kojem su obiĉno brige
PreĊe je u par koraka.
A jedne veĉeri nekoga nema,

A mor'o bi proć;
I lampa gori,
I gori u magli,
I već je noć.
I nema ga sutra, ni prekosutra ne,

I vele da bolestan leţi,
I nema ga mjesec, i nema ga dva,
I zima je već,
I snijeţi...
A prolaze kao i dosada ljudi,

I maj već miriše -
A njega nema, i nema, i nema,
I nema ga više...
I lije na uglu petrolejska lampa

Intonacijske vjeţbe
 Prisjeti se: intonacija je kretanje tona u reĉenici i njegovo prilagoĊavanje

sadrţaju poruke.
 Dok budeš ĉitao/la pjesmu pripazi na intonaciju i naglasak rijeĉi, stihova,
strofa, na tempo, jaĉinu glasa, pauze/stanke. I boju glasa moraš prilagoditi
sadrţaju, osjećanju i poenti pjesme.
352
Akcenatske vjeţbe
 Akcen(a)t je pravilno naglašavanje rijeĉi, reĉenica.
 Proĉitaj još jednom prvu strofu pjesme, pravilno akcentiraj slogove u rijeĉima,
rijeĉi u stihovima. Pravilno odredi naglasne cjeline. Da li tako i izgovaraš
stihove?
...I lije na uglu petrolejska lampa

Snimite ĉitanje ili recitovanje pjesme. Šta ste ĉuli?
Reţirajte i samostalno pripremite ĉas!

Reţirajte i samostalno pripremite ĉas ĉitanja i recitovanja poezije. Prouĉite
sadrţaj pjesama i odredite naĉin interpretacije. Odredite i ţiri, odredite dosjetljive
uĉenike za najavljivaĉe, muziĉku pratnju uz gitaru ili reprodukciju muzike i zabavan
ĉas je tu.
Ĉitanje epskog teksta
 Proĉitaj prvo u sebi, a zatim i naglas odlomak iz pripovijetke „Ruţa“ Nure

Bazdulj-Hubijar, pazeći na glasovnu artikulaciju, akcen(a)t, intonaciju i ostale
govorne vrednote.
Ilustracija: djevojĉica s crvenim pupoljkom
Ruţa, Nura Bazdulj- Hubijar
(...)
Moţda griješim što pišem o mojoj ljubavi. Jest, to je spomen na nešto lijepo,
gotovo nestvarno što sam doţivjela i što ću doţivjeti. Ali, ja nikad, ni u stotom licu ne
bih o tome trebala govoriti ili pisati.
Zbog toga što sam jednom, sad mi se to ĉini tako daleko, pomislila da se
sudbinske ljubavi dogaĊaju samo u knjigama, nikad u stvarnom ţivotu.
Ne bih mogla podnijeti da neko na sve što ja tako duboko i iskreno osjećam
kaţe:
„Ipak je to samo knjiga!“
I da, moţda, već nakon sat ili dva zaboravi.
Ĉini mi se da sad ţivim samo za njega. Da budem tu kad mu budem potrebna. I
bit ću sretna kad me bude trebao. Beskrajno sretna.
„Šta je s tobom, Malena?“ upita moj tata dok sam odsutno gledala kroz prozor u
Plavu vodu. „ Kao da si se odjednom uozbiljila i sazrela.“
„Ništa, tata. Samo razmišljam o skorom poĉetku školske godine,“ odgovorih
misleći kako su veĉeras sva svjetla u Tahirovoj kući bila ugašena. Zašto? Odgovor
nisam mogla pronaći, ĉak ni naslutiti.
Na televiziji je bila neka domaća drama, pa „Sedam svjetskih dana“.
Mama je vezla goblen (jedino je to radila od ruĉnih radova) i ćutala, tata je pratio
program. Ja sam gledala u ekran ne videći ništa i ĉekala da izbije deset sati.
353
Vjetar se lagano poigravao zavjesama na mom prozoru, na ĉijoj dasci noćas nije
bilo ruţe.
Nisam zaplakala. Samo me ispunila neka strašna slutnja.
Uskoro sam ĉula Robijev glas. Odmah je ušao u moju sobu.
„Ovo ti je, Švabe, poslao Tahir.“ – reĉe pruţajući mi mali zamotuljak.
„A gdje je on?“ – skoro vrisnuh.
„Znaš, dolazio je socijalni radnik i rekao da on po zakonu, kao maloljetan, ne
moţe ţivjeti sam. Zato se danas odselio nekoj tetki u Višegrad.
Nisam osjećala ništa.
Drhtavim rukama odmotah zamotuljak dok je Robi napuštao sobu.
Unutra je bio prekrasan crveni pupoljak, malo uvenuo, i ceduljica ispisana crnim
flomasterom nešto kosim rukopisom „ PLEASE, LOVE, REMEMBER“.
„Molim te, ljubavi moja, sjećaj se!“ prevedoh.
 Paţljivo, u sebi, proĉitaj sljedeći tekst. To je jedna od priĉa o poznatom

šaljivdţiji i dovitljivcu Nasrudin - hodţi.
Ilustracija: Nasrudin u bostanu
Nasrudin u bostanu
Prolazi Nasrudin-hodţa kraj bostandţijina bostana. Zapele mu lijepe dinje i

karpuze za oĉi, pa ne mogo srcu odoljeti, preskoĉi plot pa ih stane u torbetinu trpati.
Ali eto ti bostandţije:
- Ma, hodţo, šta radiš u ovom bostanu?
Nasrudin, kako prihvatio dinju da je utrgne, okameni se kraj nje i izbuljio
oĉi u bostandţiju:
- Ma, bostandţijo, vjetar me donio.
- Ako te vjetar donio, što drţiš dinju u ruci? - upita bostandţija.
- Drţim da me dalje ne odnese, - veli hodţa.
- Ma kad se drţiš da te dalje ne odnese, zašto ih trpaš u torbu? - pita opet
bostandţija:
- Beli ni sam ne znam što od straha radim, - doklopi hodţa.
Narodna priĉa
 Sad proĉitaj naglas ovu priĉu. Vodi raĉuna o znacima interpunkcije (taĉka,
zarez, upitnik, crtica...)
 Koje bi reĉenice u tekstu trebalo posebno naglasiti?
 Obiljeţi rijeĉi u reĉenicama za koje misliš da su najvaţnije i da bi ih trebalo
naglasiti.
 Kakvim tonom i bojom glasa ćeš izgovarati Nasrudinove rijeĉi a kakvim
bostandţijine?
 Ko bi trebalo da ima grublju boju glasa? Ko je ljut?
 Glas Nasrudin-hodţe i glas bostandţije se moraju razlikovati i po boji, i po
jaĉini i po visini glasa.
 Bostandţija je ljut, a Nasrudin - hodţa zbunjen jer je zateĉen u kraĊi njegovog
bostana. Pripazi na rijeĉi koje oni izgovaraju!
354
Sinteza:
 Ĉitanje je oblik govorenja u kome rijeĉi oblaĉe svoje najsveĉanije ruho.
 Jedna rijeĉ moţe da ima mnogo znaĉenja, zavisno od cjeline misli u kojoj se
naĊe. I ta jedna rijeĉ se moţe i izgovoriti u nebrojenim nijansama. Koju ćemo
joj boju dati – pitanje je našeg umijeća da vladamo jednom od najvećih
umjetnosti – umjetnošću govora.
Završni dio sata:
 Domaća zadaća:
Pravimo školsku razlikovnu gramatiku!
 U veliku svesku ili na veliki flip ĉart unosite primjere rijeĉi vašeg lokalnog
(mjesnog ili zaviĉajnog) govora a pored tih rijeĉi napišite rijeĉi koje su u
upotrebi u našem standardnome jeziku. Poredite rijeĉi, uoĉite sliĉnosti i razlike
meĊu njima. Tako ćete sami kreirati vašu školsku razlikovnu gramatiku koja će
opisivati jeziĉke ĉinjenice, osobine govora koji po svojim obiljeţjima odstupa
od gramatiĉke norme standardnoga jezika.
 Moţete i individualno voditi svoj Rjeĉnik karakteristiĉne leksike i na ĉasovima
izdvajati najinteresantnije rijeĉi, analizirati porijeklo i mogući naĉin nastanka tih
rijeĉi, te kako glase u standardnome jeziku.

355

87 Dramatizacija priĉe

Nastavna jedinica: Dramatizacija priĉe
Struktura i tip ĉasa: proširivanje usvojenih znanja

rjeĉnika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraţavanja: dramatizacija priĉe


dramatizacija

Tematska korelacija

356

Ĉitanka 8: Ilustracija: Prestojnik i Kosta razgovaraju
Ĉitanje odlomka iz priĉe.
Glavni dio sata
Grafofolija 1 (ilustracija iz Ĉitanke 8)
Dramatizacija priĉe
 Ovo bi mogao biti I ĉin drame „Špijun“, Svetozara Ćorovića. Nastavak teksta
imate u ĉitanci pa pokušajte ga dramatizirati na ĉasu.
 Formirajte ĉetiri grupe, podijelite nastavak teksta na ĉetiri odlomka i svaka
grupa neka dramatizira svoj dio. Kad završite, uvjeţbajte uloge i izvedite vašu
dramu.
Ilustracija: Prestojnik i Kosta razgovaraju
ŠPIJUN
I ĉin
(Prestojnik ulazi u sobu, Kosta mu brže-bolje pritrĉa, prihvati mu štap i šešir i poĉe
ĉistiti kaput kao da stresa prašinu. Prestojnik udari dlanom o dlan, protrlja ruke,
popravi cviker, zavuĉe ruke u džepove i zvižduĉući poĉe šetati po sobi.)
Prestojnik: - A šta ti ĉekaš? Šta ćeš?

Kosta: - Ĉekam šta će vaša milost zapoviĊeti.
Prestojnik: - Ne trebaš mi...
(Kosta se skupi, previ i, duboko se poklonivši, prihvati za štekuu na
vratima.)
Prestojnik: - Stoj! Stani! ...Znaš li ti da te ja volim? I moja te gospoja voli i svi te
volimo, jer...
jer si usluţan, pokoran, vjeran... i nikad ne protestiraš i ne buniš se... Mi
te volimo i
znamo da bi ti sigurno nama za ljubav sve uĉinio.
(Lukavo i pomuklo ispod oka pogleda u Kostu.)
Kosta: - Ako hoćeš i u vodu da skoĉim, što se rekne. Sve...
Prestojnik: - A ti imaš li djece?
Kosta: - Ĉetvero bogu na amanet!...
Prestojnik: - Treba ti i bolja plaća?...
Kosta: - Hàj – hàj!
Prestojnik: - Imaćeš ti bolju plaću i još... još...Ako je budeš znao zaraditi...
357
Danas su ĉudne prilike nastale, i nekakve nove struje javljaju se... Ĉuju se
nekakvi
protesti, graje, tuţbe... Po ĉaršiji govore, viĉu... A ti ideš po ĉaršiji, sastaješ
se... a dobar
si ĉovjek i svi ti vjeruju...
Kosta: - Vjeruju, fala bogu.
Prestojnik: - Pa... ja bih da ti budeš moj „povjerljivi ĉovjek“ i... da mi javljaš: šta ko
govori i kako
govori?... No? No?
Kosta: - Šta?
( Kosta se pravi kao a ga ne razumije.)
Prestojnik: - Hoćeš li biti moj „povjerljivi ĉovjek“?...
Kosta: - Ama to se u nas ne naziva ĉo’jek nego špijun, gospodine!
(Kosta ljutito procijedi kroz zube)
Prestojnik: - Neka se naziva kako se hoće, ali ja ţelim da me poslušaš. Ili da
dobiješ bolju plaću,
ili... da otrĉiš iz sluţbe... Smisli se!... Biraj!...
( Sa dva prsta ga prestojnik izvede iz sobe.)
Svetozar Ćorović
Sinteza:
Knjiţevni tekst se moţe dramatizirati. Neki knjiţevni tekstovi su posebno
pogodni za dramatizaciju (tekstovi s dijalozima, monolozima...)
Završni dio sata:
 Uvjeţbajte uloge i izvedite vašu dramu.

358
90 91
89
88
Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa
spreĉavanjem grešaka, izborni diktat/diktat
po izboru

Nastavna jedinica: Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa
spreĉavanjem grešaka, izborni diktat/diktat po izboru
Struktura i tip ĉasa: provjera usvojenosti pravopisa

rjeĉnika
Obrazovni: utvrĊivanje i provjera postojećih znanja iz oblasti jezika (ortoepija i
ortografija)


razgovora, metoda demonstriranja, heuristiĉka metoda, metoda diktata,
objašnjavanja, poredbena metoda

individualizirani rad, rad u parovima
Tematska korelacija
MeĊupodruĉna: knjiţevnost,
359

Šta je ortografija, a šta oroepija?
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa

spreĉavanjem grešaka, izborni diktat/diktat po izboru
I Kontrolni diktati
1. diktat
Prosta/jednostavna i sloţena reĉenica
 U ovom uĉeniĉkom sastavu podvuci predikate u reĉenicama i odredi da li su

reĉenice proste/jednostavne ili sloţene.
 Odredi vrstu sloţene reĉenice.
Olovka piše srcem
Svako ima svoje tajne pa tako i ja.

Zaljubio sam se u jednu djevojĉicu iz VII3. Kada sam došao u školu, jedna djevojĉica
mi je dala mali papirić. Nisam ga odmah proĉitao, nego sam ga stavio u dţep.
Otvorio sam ga kasnije kada sam ostao potpuno sam. Papirić je bio išaran srcima i
lijepo je mirisao. Nisam morao ni da ĉitam, već sam znao o ĉemu se radi. Moja
simpatija je napisala da i ona mene voli, samo je to krila. Razumio sam je jer ni ja
nisam nikome rekao za svoju tajnu ljubav. Priznao sam joj da je volim i predloţio joj
da odemo poslije na sladoled. Pristala je pa smo se poslije nastave našli pred školom
i otišli u obliţnju poslastiĉarnicu. Sjedjeli smo u uglu i jeli sladoled. Malo smo gledali
jedno u drugo i kao da smo se stidjeli svojih osjećanja. Šta je olovka srcem napisala
kasnije, neću vam odati.
2. diktat
Pisanje glasova Ĉ i Ć
 Napiši pravilno glasove Ĉ i Ć.
Ĉekaj me, Konstantin Simonov
Ĉekaj me, i ja ću doći,

samo me ĉekaj dugo.
Ĉekaj me i kada ţute kiše
noći ispune tugom.
Ĉekaj me i kada vrućine zapeku,
i kada mećava briše,
ĉekaj i kada druge nitko
ne bude ĉekao više.
Ĉekaj i kada ĉekanje dojadi
svakome koji ĉeka.
360
Ĉekaj me, i ja ću sigurno doći.

Ne slušaj kad ti kaţu
kako je vreme da se zaboraviš
i da te nade laţu.
Nek poveruju i sin i mati
da više ne postojim,
neka se tako umore ĉekati
i svi drugovi moji...
II Diktat sa spreĉavanjem pogrešaka
 Gramatiĉko-pravopisne probleme iz diktata trebalo bi ustanoviti na osnovu

pogrešaka u uĉeniĉkim pismenim vjeţbama i drugim pismenim i usmenim
radovima. Prije ovog diktata (na prethodnom ili na ĉasu diktata) potrebno je
još jednom podsjetiti se najĉešćih pogrešaka u uĉeniĉkim pismenim radovima.
 Ispravnost svog mišljenja, znanja provjeravati koristeći se gramatiĉko-
pravopisnom literaturom.
 Diktat se moţe prezentirati na grafofoliji ili se moţe svakom uĉeniku
pojedinaĉno dati listić sa postavljenim gramatiĉko-pravopisnim problemima.
 Taĉne odgovore obavezno prezentirati na grafofoliji ili na neki drugi naĉin kako
bi uĉenici uoĉili ispravno i pogrešno uraĊene zadatke.
1. diktat
Pisanje upravnog govora (petominutni diktat)
 Obiljeţi ispravno upravni govor u reĉenicama:
Kad doĊe zima i napada snijeg, onda navalimo na djeda kao gavrani djede, ja bih
saonice!
Djede, napravi imeni, i ja bih! vrištali bismo.
Prebije li se kojoj ţeni preslica opet daj, djede, pravi i opravljaj a on sve s voljom
radi.
2. diktat
 Od datih naziva ustanova, udruţenja, oganizacija, preduzeća sastavi reĉenice

i napiši veliko i malo slovo tamo gdje je potrebno:
 udruţenje knjiţevnika bosne i hercegovine

 organizacija ujedinjenih naroda
 ministarstvo obrazovanja i nauke kantona sarajevo
 fabrika obuće aida,
 sveuĉilište u mostaru
 metalurški institut kemal kapetanović zenica
 ameriĉki univerzitet u bosni i hercegovini
 arhiv bosne i hercegovine
 ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta posavskog kantona
361
III Izborni diktat/ diktat po izboru
 U ovim izrekama/poslovicama prepoznaj i napiši pravilno sve rijeĉi uz koje je

vezana odriĉna/nijeĉna rijeĉca NE. (Uĉenici prepoznaju i pišu rijeĉi
istovremeno dok nastavnik/ca ĉita.)
 "Ĉovjek osredjih sposobnosti uvijek će ostati neznatan, ĉak i kad se izraţava
naĉinom velikih ljudi."
 "Da bi vidjeli neprijateljevu propast, neki su spremni i na vlastitu."
 "Kad se nešto već dogodilo, nepotrebno je kajati se."
 "Lud je onaj koji se ţeli odreći onoga što ima, nadajući se da će dobiti ono što
nema."
 "Ljudima je tuĊa nesreća najbolji lijek vlastitoj."
 Niko ne treba misliti da tokom ţivota sve uvijek treba ići lahko, jer sudbina je
promjenljiva i nakon dugog razdoblja zatišja neizbjeţan je dolazak ruţnog
vremena."
 "Nisu svi roĊeni s istim sklonostima."
 "Pravi se prijatelji u nevolji poznaju."
 "Treba pomoći prijateljima kada im je to potrebno, a ne dokazivati se kad su
oni već propali."
 "U neprestanoj mijeni stvari i najjaĉi bi mogli zatrebati pomoć najslabijih."
 "Zajedniĉki ţivot neće uvijek uĉvrstiti prijateljstvo."
 "Zloba je neukrotiva, pa i onda kada joj uĉinite najveće dobroĉinstvo."
 Na kraju diktata ostaviti uĉenicima vremena za petominutnu samoprovjeru

diktata.
 Ispravak uraditi pomoću grafofolije s ispravnim odgovorima. To moţe biti i
samoprovjera i samoocjenjivanje na osnovu bodovanja ili parovi u klupi mogu
zamijeniti radove i oznaĉiti taĉne i netaĉne odgovore.
Završni dio sata:
Ispravljanje, provjera i procjena usvojenosti znanja, evidentiranje najĉešćih

pogrešaka.

362
LITERATURA (za Ĉitanku 8, Radnu svesku 8 i Priruĉnik 8)
 Andrilović,A.,Ĉudina,M.: Psihologija uĉenja i nastave, Zagreb, 1985

 Burke, Walsh Kate: Step by step, Sarajevo, 2000
 Cowley, Sue: Tajne uspješnog rada u razredu-vještine, tehnike i ideje, Školska
knjiga, Zagreb 2006
 Desforges, Charles: Uspješno uĉenje i pouĉavanje-psihologijski pristupi,
Educa, Zagreb, 2001
 Ĉedić Ibrahim - Valjevac Naila - Kršo Aida - Kadić Safet - Hajdarević Hadţem:
Rjeĉnik bosanskog jezika, Institut za jezik Sarajevo, 2007
 Glasser, William: Kvalitetna škola-škola bez prisile, Educa, Zagreb, 2005
 Grupa autora: Interaktivno uĉenje, Ministarstvo prosvjete RS, Banja Luka,
1999
 Grupa autora: Pedagoško-psihološke i didaktiško-metodiĉke osnove vaspitno-
obrazovnog rada, Društvo pedagoga RS, Banja Luka, 1999
 Furlan,I.: Primijenjena psihologija uĉenja, Zagreb, 1989
 Halilović, Senahid: Bosanski jezik, Biblioteka Kljuĉanin, Sarajevo, 1991
Halilović, Senahid: Pravopis bosanskoga jezika, KDB Preporod, Sarajevo,
1996.
Ilić, M.: Responsibilna nastava, Univerzitet u Banjoj Luci, 2000
 Ilić, Ilić: Nastava razliĉitih nivoa složenosti, Slovo, Banja Luka, 1992
 Isaković, Alija: Rjeĉnik karakteristiĉne leksike u bosanskome jeziku, Svjetlost,
Sarajevo, 1993
Jahić, Dţevad – Halilović, Senahid - Palić Ismail: Gramatika bosanskoga
jezika, Dom štampe, Zenica, 2000 Komenski, J. A.: Velika didaktika, Beograd,
1967
 Jensen, Eric: Super-nastava – nastavne strategije za kvalitetnu školu i
uspješno uĉenje, Educa, Zagreb, 2003
 Kyriacou, Chris: Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb, 2001
 Lešić, Zdenko: Teorija knjiţevnosti, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005
 Louis Cöhen, Lowrence Manion, Keith Morrison: Metode istraţivanja u
obrazovanju, Slap, Jastrebarsko, 2007
 Mattes,Wolfgang: Nastavne metode -75 kompaktnih pogleda za nastavnike i
uĉenike, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007
 Meyer, Hilbert: Što je dobra nastava?, Erudita Zagreb, 2005
 Milanović-Nahod, S.: Usvajanje pojmova zavisno od nastvnih metoda i
kognitivnih sposobnosti, Beograd, 1981
 Muratagić-Tuna, Hasnija: Bosanski, hrvatski, srpski aktuelni pravopisi (sliĉnosti
i razlike), Bosansko filološko društvo, Sarajevo, 2005.
Miller, Bonnie: Kako ostvariti uspješan kontakt sa uĉenicima, Sarajevo, 2001
 Nikolić, Milija: Metodika nastave srpskog jezika i književnosti, Zavod za
udţbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1999
 Pranjić, Marko: Nastavna metodika. Teorija, oblici, metode, sredstva i
pomagala, Editio, Zagreb,1999
 Rosandić, Dragutin: Književnost u osnovnoj školi, Školska knjiga, Zagreb,
1978
 Stevanović, M.: Recepcija u nastavi, Dnevnik, Novi Sad, 1988
 Stevanović, M.: Kreativnost nastavnika i uĉenika u nastavi, Rijeka, 1980
 Stevanović, B.: Pedagoška psihologija, Beograd, 1968
363
 Stojaković, P.: Razvoj sposobnosti uĉenja, Svjetlost, Sarajevo, 1981

 Suzić, N.: Interakcija kao vid uĉenja i pouĉavanja, u: Grupa autora,
Interaktivno ušenje, Ministarstvo prosvjete RS, Banja Luka, 1999
 Šimleša, P.: Metodika elementarne nastave, PKZ, Zagreb, 1978
 Tanović, Ilijas: Frazeologija bosanskog jezika, Dom štampe, Zenica, 2000
 Terhart, Ewald: Metode pouĉavanja i uĉenja: uvod u probleme metodiĉke
organizacije pouĉavanja i uĉenja, Educa, Zagreb, 2001
364
SADRŢAJ
2
Priprema i upoznavanje izvora za nastavu bosanskog, hrvatskog i srpskog
jezika i knjiţevnosti u sedmom razredu devetogodišnje osnovne škole
KNJIŢEVNOST
3
Uzorak nastavne pripreme:
Lirska narodna pjesma: Ljubavni rastanak
8
Narodna balada: Smrt Omera i Merime
14
Romska narodna pjesma: Ţelja
19
Ivo Andrić: Knjiga
23
Abdulah Sidran: BAŠESKIJA
28
34
38
43
47
365
51
Jacques Prevert: ZA TEBE LJUBAVI MOJA
55
Slavko Kolar: BREZA
60
Dara Sekulić: Majka
64
Sergej Jesenjin: Pismo majci
68
Milan Ogrizović: SMRT HASANAGINICE
73
77
Josip Kozarac: MOJ DJED
81
Vesna Parun: KAD SUNCE UMIVA OĈI
87
Ernest Hemingvej: Starac i more
92
Scott O'Dell: OTOK PLAVIH DUPINA
97
366
101
Erih Koš: UJKA FILIP
105
Antun Gustav Matoš: NOTTURNO
109
114
118
ZLATA KOLARIĆ – KIŠUR: S
UZE KOJIH SE STIDIM
122
125
130
Arthur C. Clarke: 2001: ODISEJA U SVEMIRU (odlomak: SASTANAK NA STAZI)
134
138
MEDIJSKA KULTURA
142
367
146
150
Film
157
Kako nastaje film?
JEZIK
162
Sinonimi, homonimi, antonimi, arhaizmi
170
Upitne, odnosne i neodreĊene zamjenice/upućenice
179
Izgovor i pisanje prijedloga, veznika, priloga i ĉestica
184
Pravilna upotreba prijedloga uz pojedine padeţe
190
Pisanje sloţenih prijedloga i priloga
193
Odnosne zamjenice i nepromjenljive rijeĉi u vezniĉkoj sluţbi u reĉenici
197
201
Reĉenica
368
208
Samostalni reĉeniĉni ĉlanovi: predikat (imenski, glagolski i priloški)
213
Subjek(a)t
217
Gramatiĉka svojstva predikata i subjekta
222
Objek(a)t
226
Priloške odredbe/oznake namjere, pogodbe i posljedice
230
Nesamostalni reĉeniĉni ĉlanovi: atribut i apozicija
236
Sloţena reĉenica
242
Nezavisnosloţene reĉenice
253
Zavisnosloţene reĉenice: uvrštavanje
260
Izricanje predikata (predikatske reĉenice), izricanje subjekta (subjekatske
reĉenice)
265
Izricanje objekta, objekatske reĉenice
270
369
Izricanje atributa, atributske reĉenice
275
279
283
289
293
297
301
Pogodbene/uslovne/kondicionalne reĉenice
305
311
PRAVOGOVOR I PRAVOPIS

Veliko slovo u jednoĉlanim i višeĉlanim imenima
316
321
Izgovor i pisanje rijeĉi s glasovnim skupovima ije i je
370
325
Upravni i neupravni govor u pisanju
KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŢAVANJA
330
Priĉanje, opisivanje/deskripcija
336
Raspravljanje
341
Problemski ĉlanak
345
350
Ĉitanje
356
Dramatizacija priĉe
359
Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa spreĉavanjem grešaka, izborni
diktat/diktat po izboru
371

Prirucnik 8

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik 8

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Priručnik 8 Bosanski jezik i književnost A. Verlašević & V.

Azra Verlašević ● Vesna Alić

Priprema i upoznavanje izvora za nastavu

Upoznavanje s Radnom sveskom 8

Upoznavanje s lektirnim naslovima

Nastavna oblast: Knjiţevnost

Nastavna jedinica: Lirska narodna pjesma Ljubavni rastanak

Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadrţaja

Odgojni: usmena knjiţevnost kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i

Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emocionalnih i stvaralaĉkih

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i

Oblici jeziĉke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni

Nastavna sredstva pomagala: Ĉitanka 8, kreda, biljeţnica, olovke, kasetofon,

MeĊupodruĉna: kultura izraţavanja, jezik,

MeĊupredmetna: muziĉka kultura, medijska kultura

Tok izvoĊenja nastavnog sata

Motivacijski dio ĉasa:

Glavni dio sata:

Interpretativno ĉitanje teksta:

Otkrijmo znaĉenje rijeĉi!

bostan – turski - vrt, voćnjak

 Lirske narodne pjesame su vrlo razliĉite po svojoj sadrţini. Pjevale su ih

„Dva cvijeta u bostanu rasla:

„ Ţarko sunce, na visoko ti si,

 Po ĉemu se razlikuju ova dva motiva ljubavnog rastanka, a po ĉemu su

 Alegorija je kazivanje u slici saĉinjenoj od niza metafora. Ko se skriva u ovoj

Novi knjiţevni pojmovi

Hiperbola (grĉ. prebacivanje) je stilska figura zasnovana na pretjerivanju

Alegorija (allo – drugo, agoreio – govorim) oznaĉava figuru prenesenog znaĉenja.

Ovu je pjesmu zabiljeţio naš knjiţevnik Alija Nametak od bošnjaĉkih iseljenika u

Naša Bosno, naše vel'ko dobro

Ćutahijo, najviša planino,

 Poznati sakupljaĉ bošnjaĉkih usmenih pjesama s kraja 18. vijeka je i

 Temeljni motiv u ovoj pjesmi je motiv ĉeţnje za voljenim bićem koje je

Završni dio sata:

Saznaj više o ...

Potraţite nešto više o lirskoj narodnoj poeziji na internet stranici:

Nastavna oblast: Knjiţevnost

Nastavna jedinica: Narodna balada: Smrt Omera i Merime

Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadrţaja

Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjiţevnosti uopće, ljepota usmene

Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaĉajki usmene narodne knjiţevnosti,

Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralaĉkih

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda

Oblici jeziĉke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni

Nastavna sredstva pomagala: Ĉitanka 8, kreda, biljeţnica, olovke, grafofolija

MeĊupredmetna: historija, muziĉka kultura

Tok izvoĊenja nastavnog sata

Motivacijski dio ĉasa:

 Razmislite o rijeĉima velikog pisca i mudraca:

Kahlil Gibran (Halil Đubran)

Glavni dio sata:

 A šta se dogodi kada se ljubav ne ispuni?

Interpretativno ĉitanje teksta:

Ĉita nastavnik ili pušta tonski zapis

Saĉekati nekoliko trenutaka da uĉenici srede dojmove o tekstu.

Otkrijmo znaĉenje rijeĉi!

besjeda - posebno pripremljen govor

Djevojka je momku prsten povraćala

Djevojka je momku prsten povraćala

"Na ti momĉe prsten. Moj te rod ne ljubi:

 PronaĊi elemente dogaĊajnosti u baladi (epske elemente).

 Prepoznaj kompoziciju balade. Podsjeti se: kompozicija je sastavljena od:

 Ljepota ove balade leţi i u njenom emocionalnom i slikovitom jeziku, naroĉitim