Sastanak lidera u Briselu posljednji je samit Evropske unije u 2023.

godini, a na
kojem se očekuje da će goruća tema biti finansijska pomoć Kijevu, kao i pitanje
pristupnih pregovora s Ukrajinom.

Napredak u oba pitanja blokira mađarski premijer Viktor Orban, koji ima bliske veze s
Moskvom i zaprijetio je vetom na obje odluke.

Na dnevnom redu je i tema proširenja EU i kako popuniti rupe u zajedničkom

dugoročnom budžetu bloka. Očekuje se da će lideri razgovarati i o migracijskoj i
sigurnosnoj politici širom EU, te i o situaciji na Bliskom istoku.

Države EU se bore sa mađarskim Orbanom oko Ukrajine

Mađarski premijer Orban blokirao je početak pregovora o članstvu Ukrajine u EU i

paket finansijske pomoći Kijevu od 50 milijardi eura.

Samit inače dolazi u ključnom trenutku u ukrajinskom ratu protiv ruske invazije,
nakon što kontraofanziva nije uspjela postići značajne rezultate i pošto administracija
američkog predsjednika Joea Bidena do sada nije mogla osigurati paket pomoći
Kijevu od 60 milijardi dolara putem Kongresa.

Ako lideri EU daju zeleno svjetlo za pregovore o članstvu i četverogodišnji finansijski

paket, Kijev će moći ostvariti geopolitičku pobjedu. Neuspjeh u dogovoru bi se u
Moskvi vjerovatno smatrao znakom kolebanja zapadne podrške Ukrajini.

Svih 27 nacionalnih lidera EU, osim Orbana, podržali su otvaranje pregovora o

članstvu. Međutim, takva odluka zahtjeva jednoglasnost, a mađarski lider, koji ima
bliske veze s Moskvom, insistirao je da Ukrajina nije spremna za takav korak.

Ranije ove sedmice, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba upozorio je
na "razorne posljedice" za ukrajinski narod ako lideri EU jednoglasno ne odluče
započeti pregovore o članstvu s Kijevom.

Trenutna finansijska pomoć EU za Kijev ističe krajem godine.

Države članice traže jedinstvo po pitanju dugoročnog manjka budžeta

Lideri EU će razgovarati o tome kako popuniti praznine koje su se pojavile u

zajedničkom dugoročnom budžetu bloka, a Evropska komisija predlaže prikupljanje
dodatnih 66 milijardi eura do 2027. godine.

Države članice suočavaju se s neočekivanim izazovima, što uključuje ruski rat u

Ukrajini , kao i višu inflaciju i kamatne stope.
Povećanje finansiranja bi se koristilo i za podršku državama članicama u rješavanju
hitnih izazova koji se odnose na unutrašnje i vanjske aspekte migracije.

Dio sredstava namijenjen je za dopunu fonda koji ima za cilj da EU učini

konkurentnijom u oblasti "kritičnih tehnologija" kao što su digitalna tehnologija i
biotehnologija.

Povećanje budžeta bi uključivalo i 50 milijardi eura zajmova i grantova za Ukrajinu za

pokrivanje neposrednih potreba zemlje i podršku njenom oporavku, rekonstrukciji i
modernizaciji.

Mađarski premijer Viktor Orban, najveći saveznik Kremlja u EU, doveo je u pitanje
iznos i njegov plasman u budžet bloka, o čemu se mora jednoglasno složiti svih 27
vlada EU.