Poglavlje 1 Uvodne osnove

1. UVODNE OSNOVE
Prekidna dobava odvija se u radnim ciklusima; svaki ciklus sastoji se od dobavnog postupka i vraćanja
dobavnog sredstva u početni položaj. Trajanje radnog ciklusa tc (najčešće u sekundama) računa se kao:
 vrijeme

vrijeme rada
stanki

tc   r,i
t   s,i .
t (1.1)
i i

U trajanje jednog ciklusa tako se primjerice ubrajaju vremena otvaranja i zatvaranja dobavnog sredstva,
dizanja, spuštanja i vožnje.

Dobavni protok je mjera dobavne djelatnosti, kojom se definira mogući protok robe (broj komada, volumen)
odnosno propusnost nekog transportnog čvora u jedinici vremena (najčešće u jednom satu). Za prekidnu
dobavu računa se kao:
mt mt
Im   .
z 3600 (1.2)
tc

Neprekidna dobava vrši se neprekinutim tokom od mjesta zahvata do mjesta odlaganja. Protoci se računaju
pomoću izraza:
- volumenski protok:
dV ds
Iv   A  Av; (1.3)
dt dt
- maseni protok:
dm
Im    Av   I v ; (1.4)
dt
- komadni protok (pojedinačno):
v
I k,1  ; (1.5)
e
- komadni protok (grupno):
zk
I k  3600 v. (1.6)
e
gdje je zk broj osoba u grupi (npr. u kabini žičare) te e korak između pojedinačnih komada robe ili grupa.

1
Poglavlje 1 Uvodne osnove

1.1. ZADATAK
Investitor (vlasnik skijališta) želi sagraditi žičaru koja će omogućiti trasnport skijaša iz hotela u podnožju
planine do vrha skijaških staza. Očekivani broj putnika (skijaša) je Iz = 5400 put/h, a tražena duljina žičare je
L = 3000 m. Prosječan skijaš sa opremom ima mput =100 kg.
Kako bi se mogla projektirati kabina žičare, potrebno je odrediti:
a) broj putnika po kabini N, ako propisi nalažu razmak od najmanje l = 100 m između dvije kabine te
dozvoljenu brzinu kretanja kabina od v =10 m/s;
b) potrebnu nosivost kabine, Q.

a) Broj putnika po kabini

Broj putnika po kabini slijedi iz omjera protoka putnika i kabina u jedinici vremena:
I z  put h 
N put  put kab   . (1.1.1)
I k  kab h 

Pritom protok kabina slijedi iz broj kabina na stazi i broja ciklusa koju žičara izvrši u jedinici vremena:
I k  kab h   Nkab  kab  I c  h -1  . (1.1.2)

Broj kabina koji se može montirati na žičaru slijedi iz dužina staze (pomnožene s 2 jer se kabine nalaze i na
povratnom dijelu):
2L
Nkab  . (1.1.3)
l
Protok žičare slijedi iz vremena potrebnog za jedan puni krug:
3600
Ic  , (1.1.4)
tc
koji pak proizlazi iz duljine staze i brzine vožnje:
2L
tc  . (1.1.5)
v
Konačno, nakon uređivanja izraza, broj putnika po kabini sada je jednak:
Iz  l
N put   15 put/kab. (1.1.6)
v  3600

b) Potrebna nosivost kabine

Q  N put  mp  1500 kg. (1.1.7)
Može se primijetiti kako je proračun potrebnog kapaciteta rađen kao da će se putnici vratiti na početnu
stanicu. Ovaj proračun je valjan za skijašku žičaru. Naime, iako se putnici iskrcavaju na pola ukupne trase
(tj. idu od podnožja do vrha), novi putnici će se ionako ukrcati tek kada se kabina vrati u podnožje.
Potrebno je obratiti pozornost na mjerne jedinice. Sve mjerne jedinice koje ulaze u neki izraz moraju biti
istog tipa; npr. ne može jedna veličina vremena biti u satima, a druga u sekundama. Preporučljivo je sve
zadano prvo prebaciti u SI sustav jer on osigurava točne vrijednosti; npr. energija u J i vrijeme u sekundama
daju snagu u W (P = E / t) i sl.

2
Poglavlje 1 Uvodne osnove

1.2. ZADATAK
Istovar sipkog materijala iz broda obavlja se grabilicom s rasporedom gibanja tijekom jednog radnog ciklusa
(Slika 1.2-2). Volumen gabilice je 5 m3, a gustoća sipkog materijala (željezne rudače) je 3 t/m3.

tc

Slika 1.2-1: Raspored gibanja grabilice

Potrebno je:
a) skicirati grabilicu i njezino vitlo;
b) odrediti vrijeme trajanja ciklusa tc, s;
c) odrediti relativno trajanje uključenja motora (ED) za vožnju vitla i oba motora mehanizma za dizanje
(motora za upravljanje grabilicom i motora za držanje), %;
d) odrediti broj ciklusa u satu;
e) odrediti kapacitet pretovarnog sredstva.

a) Grabilica s vitlom

Slika 1.2-2: Skica grabilice

b) Vrijeme trajanja ciklusa

Vrijeme trajanja ciklusa slijedi iz vremena rada pojedinih fazz koje se ne praklapaju s drugim fazama:
tc  7  6  18  7  5  16  59 s. (1.2.1)

c) Relativno trajanje uključenja motora

Relativno trajanje jednako je omjeru vremena rada pojedinog motora te ukupnog vremena jednog ciklusa.
Relativno vrijeme uključenja motora za voju jednako je:

3
Poglavlje 1 Uvodne osnove

tv
v   0,6102  61 %. (1.2.2)
tc
Relativno trajanje uključenja motora za dizanje i spuštanje grabilice:
tdiz
 diz   0,542  54 %. (1.2.3)
tc
Relativno tajanje uključenja motora za zatvaranje i otvaranje grabilice:
tzat
 zat   0,779  78 %. (1.2.4)
tc

d) Broj ciklusa na sat

3600 3600
nc    61 ciklusa/h. (1.2.5)
tc 59

e) Kapacitet pretovarnog sredstva

I c  mnc  Vnc  915 t/h. (1.2.6)

4
Poglavlje 1 Uvodne osnove

1.3. ZADATAK
U tijeku je izgradnja doka za istovar kontejnerskih brodova. Cilj je istovariti kontejnerski brod koji nosi
Nk = 8000 kontejnera u roku od 24 h, pri čemu je bruto masa svakog kontejnera 12 t. Otprije je poznato da
jednom graniku treba tc = 45 s za istovar jednog kontejnera. Potrebno je odrediti:
a) koliko je granika potrebno da bi se ispoštovao zadani rok za istovar čitavog broda;
b) koliki je maseni protok materijala po graniku.

a) Broj granika
U 24 sata jedan granik istovari:
24  3600
N dan   1920 kont/dan. (1.3.1)
tc
Kako bismo u danu mogli istovariti 8000 kontejnera, potrebno je:
N norma
N gr   4,16 granika. (1.3.2)
N dan

b) Maseni protok materijala po graniku

N dan  mkont
Im   960 t/h. (1.3.3)
3600

5
Poglavlje 1 Uvodne osnove

1.4. ZADATAK
Trajekt na liniji kopno-otok mora preći udaljenost s od 30 nautičkih milja u jednom smjeru. Prosječna brzina
pritom je vsr = 14 čvorova (1 čvor = 2 nautičke milje na sat). U prosjeku, trajekt prevozi 125 osobnih i 60
gospodarskih vozila. Ako je prosječni broj putnika po osobnom vozilu 2, a prosječna masa tereta na
gospodarskim vozilima 5 t, potrebno je odrediti:
a) protok ljudi;
b) broj putnika koji se preveze u jednom danu;
c) maseni protok;
d) količinu robe koja se preveze u jednom danu.

a) Maksimalni broj putnika

Prilikom proračuna potrebno je uzeti u obzir da trajekt na povratnoj liniji (otok-kopno) također prevozi
vozila. Broj osobnih vozila označen je s Nov, a prosječni broj putnika u osobnom vozilu nput.
vsr
Ip   N ov  nput  233,3 put/h. (1.4.1)
s

b) Broj putnika koji se preveze u jednom danu

Prilikom proračuna potrebno je uzeti u obzir da trajekt na povratnoj liniji (otok-kopno) također prevozi
vozila. Broj osobnih vozila označen je s Nov, a prosječni broj putnika u osobnom vozilu nput.
N p  I p  24  5600 put. (1.4.2)

c) Maseni protok
vsr
Im   N gv  mgv  280 t/h. (1.4.3)
s

d) Količina robe koja se preveze u jednom danu

N m  I m  24  6720 t. (1.4.4)