IVOT I KOLA br. 15-16(1-2/2006.) UDK371.3:811.163.42 371.3:791.

43 Struni lanak

VESNA BJEDOV*

METODIKI PRISTUPI FILMU U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA NIIH RAZREDA OSNOVNE KOLE
Nastava se filma odvija u okviru programskih sadraja nastavnoga predmeta hrvatskoga jezika, podruja medijske kulture. U nastavi je filma u prvome planu filmska kultura koja podrazumijeva ostvarivanje odgojnih i filmskoobrazovnih ciljeva, a ostvaruje se na metodikim naelima nastave filma. U niim se razredima osnovne kole filmu pristupa literarno-dramski, ali je takoer vano posvetiti pozornost filmskim osobitostima. Kada govorimo o metodikim pristupima nastavi filma, u tradicionalnoj su nastavi prevladavali reproduktivni i predavaki, a u suvremenoj se prednost daje onim pristupima koji u sredite pozornosti stavljaju uenika. U tom smislu, moemo govoriti o kolskoj interpretaciji, problemskom i korelacijsko-integracijskom pristupu. kolska interpretacija daje naglasak interpretativnoj razini filma, problemski pristup stvaranju problemske situacije, zapaanju, isticanju i istraivanju problema, a korelacijsko-integracijski pristup temelji se na usporeivanju i ralambi povezujuih sastavnica knjievnoga i filmskoga djela. Kljune rijei: film, nastava hrvatskog jezika, osnovna kola

UVOD U ovome e radu biti rijei o suvremenim metodikim pristupima nastavi filma - kolskoj interpretaciji, problemskome i korelacijsko-integracijskome pristupu. Svi e se pristupi promatrati s obzirom na odabrana filmska ostvarenja. U tom smislu, bit e rijei o moguim metodikim postupcima koje moemo primijeniti pri obradi filma, kao to su grozd, venov dijagram, riblja kost i paukova mrea. Cilj je rada uspostaviti odnos izmeu izabranih metodikih pristupa, filmskoga primjera i metodikoga postupka. Metodiko oblikovanje nastave filma ovisi, prije svega o psihofizikom razvoju uenika, ali i o ponuenim filmskim sadrajima. Da bismo omoguili djeci razumijevanje i tumaenje filma, moramo poznavati njihov intelektualno-emocionalni razvoj i njihove primateljske mogunosti. Poznato je da jaina doivljaja filma jo uvijek nita ne govori o tome koliko je dijete stvarno razumjelo film jer djeca pamte samo njima bliske sadraje. Meutim, nerazumijevanje pojedinih prizora djecu ni malo ne ometa u daljnjem praenju filma. Do potpunoga razumijevanja filmske prie, put je dug. Idui od jednostavnijeg k sloenijem, dijete e postupno poveavati svoje primateljske mogunosti.

mr. sc. Vesna Bjedov, predava, via savjetnica za hrvatski jezik u Agenciji za odgoj i obrazovanje Podrunici Osijek

123

IVOT I KOLA br. 15-16(1-2/2006.)

Nastava se filma odvija unutar programskih sadraja nastavnoga predmeta hrvatskoga jezika, podruja medijske kulture. U shematskome prikazu oznaeno je mjesto filma.

HRVATSKI JEZIK
HRVATSKI JEZIK JEZINO IZRAAVANJE MEDIJSKA KULTURA

KNJIEVNOST

FILM ANIMIRANI IGRANI

DOKUMENTARNI

U nastavi je filma u prvome planu filmska kultura. Ona razumijeva ostvarivanje odgojnih i filmskoobrazovnih ciljeva. S obzirom na to, ciljevi su obrade filmskoga djela u niim razredima osnovne kole: osposobljavati uenike za gledanje, primanje (recepciju) i interpretaciju filmskoga djela usvajanje osnovnoga filmskoga pojmovlja razvijanje stvaralake mate razvijanje sposobnosti praenja i vrjednovanja na primjerima odabranih filmskih djela.

U Nastavnome planu i programu za osnovnu kolu* propisane su teme, kljuni pojmovi i razine obrazovnih postignua koji se odnose na nastavu filma u sklopu medijske kulture. Sve teme i kljuni pojmovi ukljuuju odabir filmova primjerenih uzrastu uenika pojedinoga razreda. 1. RAZRED Animirani film lutkarski film, crtani film primanje kratkih lutkarskih i crtanih filmova sadrajno primjerenih djeci; 2. RAZRED Filmska pria filmska pria, slijed dogaaja, lik u filmu uoiti i odrediti slijed dogaaja u filmu, ispriati filmsku priu kratkoga crtanoga filma, razlikovati glavne i sporedne likove; 3. RAZRED Djeji film djeji film, glumac razlikovati igrani film za djecu od animiranoga filma, ispriati filmsku priu; 4. RAZRED Dokumentarni film dokumentarni film (ekolokoga sadraja, zaviajna tematika) uoiti osnovna obiljeja dokumentarnoga filma;
*

Nastavni plan i program za osnovnu kolu, MZO Zagreb, 2006.

124

IVOT I KOLA br. 15-16(1-2/2006.)

Usporedba filma s knjievnim djelom knjiga, film primati nekoliko djejih filmova nastalih na knjievnome predloku, iskazivati vlastiti doivljaj knjievnoga djela i filma, uoiti slinosti i razlike izmeu filma i knjievnoga djela prema kojemu je snimljen. U nastavi filma primjenjujemo opepoznata didaktika naela, ali i posebna koja se odnose na filmske osobitosti. Jedno je od temeljnih metodikih naela u nastavi filma cjelovitost. To znai da film promatramo kao cjelinu, ali ga u nastavi ralanjujemo da bismo shvatili njegovu sloenost ne naruavajui cjelovitost i ne ugroavajui razumijevanje njegove prie. Temeljna naela ralambe filma: - film snimljen prema knjievnome djelu zahtijeva i usporedbu: film knjievno djelo; - film se moe smjestiti u odreeni drutveni i kulturni kontekst pa se tada promatra kao dio kulturnoga obzorja i moe posluiti kao izvorite rasprave o raznim temama: prirodi, nasilju, obitelji i dr.; - ralamba filma proiruje znanja ne samo o filmu i filmskoj umjetnosti, nego i o drutvenim pojavnostima; - film ima dramsko ustrojstvo i kod uenika treba razviti osjetljivost za razvoj radnje, pripovjednu razinu, tematsko-sadrajne imbenike te naine filmskoga oblikovanja. U niim se razredima osnovne kole filmu pristupa literarno-dramski, ali je takoer vano posvetiti pozornost filmskim osobitostima. Etape usvajanja filmskoga sadraja: a) FILMSKI DOIVLJAJ prvi je susret s filmom subjektivan, odnosno emocionalan, (razgovor se kree na razini: svia/ne svia mi se); b) FILMSKE INJENICE obuhvaaju podatke o autoru filma, glumcima, razdoblju kada je film nastao i dr.; c) FILMSKA SVIJEST upoznavanje uenika s osobitostima filmskoga izraavanja; d) ISTRAIVANJE PROBLEMA ako film prikazuje neki problem, rasprava poinje o tom problemu filmskoodgojni pristup posebice je vaan jer se njim razvija moralna svijest uenika. Metodiki pristup filmu oznauje zajedniko promatranje udjela svih pojedinanih znanstvenih disciplina koje sudjeluju u ostvarivanju nastavnoga procesa. U tom smislu, pojedinane su znanstvene discipline: filmologija matina znanost, psihologija djeja, razvojna, psihologija odgoja i obrazovanja, filozofija logika, etika, estetika, pedagogija didaktika i metodika interdisciplinarna znanost koja u odgojno-obrazovnom djelovanju povezuje sastavnice svih prethodno navedenih disciplina u novu kvalitetu znanja.
Been, Ante, 2005. Metodiki pristup knjievnosti i medijskoj kulturi u drugom, treem i etvrtom razredu osnovne kole.

125

IVOT I KOLA br. 15-16(1-2/2006.)

Kada govori o nastavnim sustavima, prof. Teak kae da se oni mogu ispreplitati, izmjenjivati pa i kombinirati (primjerice, problemska i korelacijska nastava). Ako se koncepcija kojega sustava primjenjuje samo pri obradi pojedine nastavne teme ili nastavne jedinice, tada govorimo o metodikome pristupu. U tradicionalnoj su odgojno-obrazovnoj praksi prevladavali reproduktivni i predavaki pristupi, a u suvremenoj se nastavi prednost daje metodikim pristupima koji stavljaju uenika u sredite pozornosti. U tom smislu moemo govoriti o kolskoj interpretaciji, problemskom i korelacijsko-integracijskom pristupu. KOLSKA INTERPRETACIJA FILMA Ovaj metodiki pristup u nastavi filma razumijeva usmjeravanje uenika na zapaanje filmskih injenica i ralanjivanje u procesu interpretacije filma koja obuhvaa tematsko-idejnu razinu filma, fabularni tijek, procjenjivanje postupaka likova, uoavanje mjesta i vremena radnje te kompozicijsku razinu. PROBLEMSKI PRISTUP FILMU Problemski se pristup temelji na naelu stvaralatva. Uenik ima ulogu istraivaa i pred njega se postavlja odreeni problem (dvojba, pitanje, potekoa). Problemski pristup filmu daje uenicima najveu mogunost samostalnoga pronicanja u bit problemskoga pitanja, a to znai istraivanje i usporeivanje injenica u filmskome djelu te povezivanje s (vlastitim) iskustvom. Iskustvenim uenjem uenici dolaze do rjeenja, odnosno odgovora. KORELACIJSKO-INTEGRACIJSKI PRISTUP Rije je o pristupu koji se temelji na povezivanju, sjedinjavanju i usklaivanju sadraja umjetnikih djela (filmskoga, knjievnoga) ili programskih sadraja pojedinih nastavnih predmeta (hrvatski jezik, glazbena kultura, likovna kultura, priroda). U suvremenoj se metodikoj teoriji i praksi korelacija i integracija javljaju kao metodiki pristupi koji se ostvaruju interdisciplinarnom metodologijom koja se temelji na teoriji meupredmetnih veza. Rije je o naelima korelacije, integracije i koordinacije nastavnih sadraja. Za utvrivanje korelativnosti, odnosno integrativnosti, vana je povezujua sastavnica po kojoj je suodnos ili jedinstvo posljedica veza dviju sastavnica. a) Korelacijski pristup filmu Korelacijski se pristup filmu temelji na usporednom odnosu sadraja gdje je svaki sadraj zasebna tvorevina, ali se meu njima otkriva ono to im je zajedniko ili razliito. Ako na primjer, u obradi filma spominjemo boje koje se pojavljuju u filmu ili koju smo glazbu prepoznali, tada govorimo o povezivanju korelaciji filmske, likovne i glazbene umjetnosti.

126

IVOT I KOLA br. 15-16(1-2/2006.)

b) Integracijski pristup filmu Ako filmskome djelu pristupimo kao ustrojstvu sastavljenom od filmskih izraajnih sredstava koja su po odreenim naelima organizirana u filmsku umjetninu i promatramo njezinu filmsku, literarnu, likovnu, glazbenu i komunikacijsku razinu, tada govorimo o sjedinjavanju - integraciji filmskih, knjievnih, likovnih, glazbenih i komunikacijskih sastavnica filma. Primjena svakoga od ovih pristupa zahtijeva odreene osobitosti u ustrojstvu nastavnoga sata. U tablici su vidljivi nastavni odsjeci za svaki spomenuti metodiki pristup, ali i njihove osobitosti (deblje otisnuto):
KOLSKA INTERPRETACIJA doivljajnospoznajna motivacija najava filma gledanje filma emocionalnointelektualna stanka objavljivanje doivljaja interpretacija filma obiljeja filmskoga jezika uopavanje / sinteza ponovno gledanje filma (ili samo dijela) stvaralaki rad PROBLEMSKI PRISTUP stvaranje problemske situacije (motivacija i najava filma) gledanje filma emocionalnointelektualna stanka objavljivanje doivljaja zapaanje i isticanje problema istraivanje problema obiljeja filmskoga jezika uopavanje / sinteza ponovno gledanje filma (ili samo dijela) stvaralaki rad KORELACIJSKO INTEGRACIJSKI PRISTUP doivljajno spoznajna motivacija najava filma gledanje filma emocionalno intelektualna stanka objavljivanje doivljaja usporeivanje i ralamba povezujuih sastavnica (knjievno djelo/film/scensko djelo) uopavanje / sinteza ponovno gledanje filma (ili samo dijela) stvaralaki rad

S obzirom na navedene metodike pristupe i popis filmova u propisanom Nastavnom planu i programu za osnovnu kolu, za kolsku bismo interpretaciju mogli odabrati, primjerice dokumentarni film Mala uda velike prirode, B. Marjanovia. Ako nam spomenuti film nije dostupan, (to se esto dogaa u kolama) moemo izabrati neki drugi dokumentarni film koji nije propisan obveznim programom, ali ulazi u izborne sadraje i primjeren je primateljskim mogunostima uenika. Takav je, primjerice, dokumentarni film Zlatka Sudovia Uvod u filmsko stvaralatvo. Za problemski pristup moemo odabrati igrani film R. Minkoffa Velika pustolovina Stuarta Malog, a za korelacijsko-integracijski pristup knjievno djelo Pinokio, Carla Collodia i igrani film Pinokio W. Disneya ili Duh u movari knjievno djelo Ante Gardaa i Duh u movari, igrani film Branka Itvania. Pokazat u nekoliko metodikih postupaka u metodikim pristupima dokumentarnome, igranome i animiranome filmu.

Vidi biljeku 1. na str. 1.

127

IVOT I KOLA br. 15-16(1-2/2006.)

U kolskoj interpretaciji dokumentarnoga filma Uvod u filmsko stvaralatvo, mogli bismo se posluiti metodikim postupkom grozda. Budui da film govori o dokumentarnome, animiranome i igranome filmu, grozdom bismo zornim uinili njihova bitna obiljeja.
zvuni film
GROZD

nijemi film crno-bijeli dokumentarni film

Zlatko Sudovi UVOD U FILMSKO STVARALATVO

Braa Lumiere nema glumaca prikazuje stvarnost onakvom kakva je

glumci igraju uloge

igrani film u boji

ima filmsku priu animirani film Poliveni poljeva crtani film Snjeguljica i sedam patuljaka lutkarski film

Izlazak radnika Iz tvornice animirani film

Za problemski pristup filmu Velika pustolovina Stuarta Malog, mogli bismo se posluiti metodikim postupkom riblje kosti. S lijeve se strane grafikoga prikaza nalazi problemsko pitanje. Na jednu stranu riblje kosti uenici ispisuju svoja razmiljanja o prednostima materijalnih prilika u ivotu, a na drugoj se strani riblje kosti nalaze razmiljanja o ulozi i vanosti obitelji. Tako suprotstavljene dvije strane odgovora omoguuju uenicima samostalno zakljuivanje, odnosno pronalaenje odgovora na postavljeno pitanje.
e vc No
D o pr b r u e m aj a u te b e ri zb jal ri ne an pr i ilik vo e t.

128

m si i o gu b r n i te os l j p t i ru za a t ju i o en sj os e ti. aj U ob ite lji vl ad a za je dn i tv Lj o. ub av je te m el js va ke ob it e lji .

JESU LI ZA SRETNO DJETINJSTVO POTREBNE DOBRE MATERIJALNE PRILIKE ILI DOM I OBITELJ?

Do

M at ija er ln o om u og e uj si

RIBLJA

KO S T

m m em o o m g no o to
gu ra n iv ot .

ga

p ku iti .

ZA SRETNO SU DJETINJSTVO VANE MATERIJALNE PRILIKE, ALI JE NAJVANIJA LJUBAV I CJELOVITA OBITELJ.

IVOT I KOLA br. 15-16(1-2/2006.)

Metodikim postupkom venovoga dijagrama zorno prikazujemo povezujue sastavnice knjievnoga i filmskoga djela ostvarujui korelacijski pristup. Ova se dva umjetnika medija najee mogu povezati s obzirom na temu, likove, mjesto i vrijeme radnje, slijed dogaaja te ideju. Koristei se ovim metodikim postupkom, isto tako moemo prikazati i razliitosti izmeu knjievnoga i filmskoga djela.

VE N O V

R AM DIJ AG

CARLO COLLODI PINOKIO knjievno djelo

WALT DISNEY PINOKIO animirani film

POVEZUJUE SASTAVNICE

Integracijski pristup filmskome djelu moemo ostvariti metodikim postupkom paukove mree. Naime, jedinstvo etiriju nastavnih predmeta (glazbena kultura, likovna kultura, hrvatski jezik, priroda i drutvo) simbolino prikazuje paukova mrea iz koje ne moemo istrgnuti ni jedan dio (u naem sluaju nastavni predmet) da ne naruimo njezinu cjelovitost. Za takvo su jedinstvo potrebne ne samo povezujue sastavnice nego i zajedniki cilj koji povezuje one nastavne predmete izmeu kojih smo uspostavili integracijski odnos.

129

IVOT I KOLA br. 15-16(1-2/2006.)

W. DISNEY PINOKIO

PAU KO MRE VA A

ZAKLJUAK Suvremena odgojno-obrazovna teorija i praksa stavlja uenika u sredite pozornosti, stoga i metodiki pristupi filmu moraju odgovoriti tom zahtjevu. Pri izboru metodikoga pristupa u nastavi filma, trebamo brinuti o uenikovim primateljskim sposobnostima te intelektualnim i emocionalnim mogunostima. Na taj emo nain ostvariti postavljene ciljeve i zadae nastave filma. Uvaavajui sve navedeno, kod uenika potiemo razvoj filmske kulture i razvijamo kritiki odnos prema filmskim ostvarenjima.
LITERATURA BEEN, Ante (2005.), Metodiki pristup knjievnosti i medijskoj kulturi u drugom, treem i etvrtom razredu osnovne kole. Zagreb: Profil MIKI, Kreimir (2001.), Film u nastavi medijske kulture. Zagreb: Educa MIKI, Kreimir, MESI, Ana, 2004., Medijska kultura, prirunik za nastavnike uz udbenike Medijska kultura 5-8. Zagreb: kolska knjiga TEAK, Stjepko (1986.), Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1. Zagreb: kolska knjiga TEAK, Stjepko (1990.), Metodika nastave filma. Zagreb: kolska knjiga

METHODOLOGICAL APPROACH TO TEACHING FILM IN TEACHING CROATIAN FOR YOUNG LEARNERS Teaching about movies is part of the Croatian language classes syllabus dedicated to media culture. It focuses mostly on teaching about movie cultre using the methodological principles of teaching about film, with an aim to inform and educate. The approach to teaching film in early learning is literary, paying attention to the specificities of film. In contemporary teaching a student is placed in the centre of attention, and the teaching

130

IVOT I KOLA br. 15-16(1-2/2006.)

focuses on interpretation, problem solving and correlation-integration approach. The interpretation focuses on the interpretative level of film, the problematic approach on creating a problem situation, identification of the problem, and the correlation-integration approach is based on contrasting and analyzing the elements of a literary work and film. Key words: film, Croatian language class, primary school Primljeno 15. listopada 2006.

131