Professional Documents
Culture Documents
Sunčeva Energija U Poljoprivredi
Sunčeva Energija U Poljoprivredi
Sunčeva Energija U Poljoprivredi
Dario
Staklenik koji istovremeno proizvodi solarnu energiju i hranu? Upravo je tako zamišljen projekt
kojeg su zajednički započeli talijanska tvrtka za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora Solar
ReFeel. Solar ReFeel je regionalni centar za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje u Savoni
CeRSAA
Kao prvi korak koji bi poljoprivrednici trebali napraviti kako bi donijeli odluku o korištenju
obnovljivih izvora energije jest stjecanje iskustva iz zemalja Europske unije. Posjet farmi i
bioplinskim postrojenjima bio bi odličan ogledni primjer za poljoprivrednike te bi na takav način
mogli razmišljati o načinima poboljšanja poljoprivredne proizvodnje i dobivenim iskustvima
povećati učinkovitost i kvantitetu svoje poljoprivredne djelatnosti. Drugi korak je upoznati
potencijal primjene sunčeve energije u poljoprivredi i prednosti ekološke proizvodnje. Kao primjer
navesti ćemo studijski posjet hrvatskih poljoprivrednika gradu Langenau (Njemačka) u listopadu
2011. godine u organizaciji Županijsko-regionalne komore Krapinsko-zagorske županije. Tom su
prigodom poljoprivrednici stekli uvid u način rada u ekološkoj poljoprivredi, proizvodnji bioplina i
komposta te proizvodnji električne energije iz sunčeve energije. U dva dana, koliko je studijski
posjet trajao, poljoprivrednici su obišli jednu lokalnu farmu obitelji Kaindl i dva bioplinska
postrojenja. Imanje Kaindl obiteljska je farma smještena u Scwiftingu, u blizini grada Langenaua.
Vlasnici su Petra i Karl Kaindl, roditelji troje djece. Na farmi rade uglavnom sami i imaju svake
godine jednog pripravnika poljoprivredne struke koji im pomaže u poslovima. Obitelj se bavi
poljoprivrednom proizvodnjom od 1980. godine kada je Karl Kaindl preuzeo farmu od svojih
roditelja. Ukupno obrađuju 76 [ha] zemlje, 30 ha vlastite, a 46 [ha] zemlje imaju u najmu. Pod
travom je 54 [ha], od čega je nešto pašnjaka, a ostatak je za suho sijeno i sjenažu; 22 [ha] zemlje su
oranice koje su zasijane raznim ratarskim kulturama za ishranu krava. Siju zob, ječam i travno-
djetelinsku smjesu za sjenažu. Sve poslove obavljaju sami, jedino plaćaju usluge baliranja
susjedu. Od 1984. godine bave se ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom. Trenutno na
gospodarstvu imaju 57 grla stoke, od čega 44 mliječne krave, a ostatak su junice. Dnevna je
prosječna proizvodnja mlijeka 5.700 [kg] i nema pojedinačnih ispitivanja za mlijeko. Kako goveda
uzgajaju ekološki, cijena mlijeka po kilogramu je viša: po kilogramu se plaća otprilike 1,5 kunu više
nego drugo mlijeko. Svu potrebnu hranu za krave sami proizvode i ne kupuju ništa osim
vitaminskih dodataka. Njima nije bitno da im proizvodnja mlijeka po kravi bude visoka, nego da
krave budu dobrog zdravstvenog stanja i što dužeg životnog vijeka. Krave su cijelu godinu vani na
ispaši i po danu i preko noći, samo su tijekom zime u štali. Krave su 2-3 tjedna prije teljenja u štali,
gdje imaju posebno mjesto za bređe krave. Telad se hrani samo mlijekom bez ikakvih dodataka.
Žensku telad ostavljaju doma za daljnji uzgoj i reprodukciju, a mušku telad prodaju. Prema
riječima gospođe Kaindl, nemaju neku određenu cijenu za mušku telad po kilogramu, nego se
pogađaju s kupcem. Otprilike se za tele od dva mjeseca starosti može dobiti oko 3.000-3.500 kuna.
Do 2008. godine obitelj se bavila ekološkim uzgojem mrkve za izravnu prodaju na tržištu, ali se
zbog neisplativosti proizvodnje prestala time baviti. Od 2004. godine bavi se proizvodnjom solarne
energije, osnovali su i tvrtku koja se sastoji od 60 dioničara, a vode je supružnici Kaindl.
Cjelokupna je investicija bila veća od 5 milijuna eura. Proizvode više od 1.100.000 [kWh/a]
električne energije na livadi površine od 2 hektara. Tvrtka prodaje električnu energiju elektri za
potrebe lokalnog stanovništva. Zemlja na kojoj se nalaze solarne ploče u vlasništvu je obitelji
Kaindl koja za to dobiva plaćeni najam, i koja održava tu površinu te kosi travu između solarnih
ploča, za što dobiva plaćenu naknadu, a pokošenu travu daje kravama. Dioničari su ovaj projekt
financirali vlastitim sredstvima, a jedan dio kreditiranjem. Od elektrane su dobili zagarantiran
otkup električne energije za 20 godina. Obitelj Kaindl i za svoje je potrebe gospodarstva investirala
i ugradila solarne ploče na vlastitu kuću te na 3 gospodarska objekta. Poljoprivrednici su bili
zadivljeni imanjem i valja napomenuti da je to odličan primjer farme te bi svakako trebalo poticati
hrvatske poljoprivrednike da krenu u istom smjeru. Gospođa Kaindl dala je informaciju da na
njihovu području ima 221 poljoprivredno gospodarstvo koje ima 1-20 mliječnih krava, 388
gospodarstva koja imaju 20-50 krava, 76 gospodarstava ima 50-100 krava, a samo 3 gospodarstva
imaju više od 100 krava. Obitelj Kaindl dobiva poticaj za krave zato što ih cijelu godinu drži vani na
ispaši, dok njihovi susjedi, čije su krave stacionirane u staji ne dobivaju poticaj, što je veoma
zanimljivo. Primjena sunčeve energije u poljoprivredi i ekološka proizvodnja kao aspekt
poljoprivrednog rasta Solarna energija može osigurati i/ili nadopuniti mnoge energetske zahtjeve
poljoprivrednih gospodarstava. U narednih nekoliko odlomaka opisati ćemo najzastupljenije
primjene solarne energije u poljoprivredi.
Sušenje usjeva i žitarica - Korištenje sunčeve energije za sušenje usjeva i žitarica jedna je od
najstarijih i najčešće korištenih primjena sunčeve energije. Najjednostavnija i u svakom slučaju
najjeftinija tehnika je omogućavanje prirodnog sušenja usjeva u polju, ili polaganje žitarica i
drugih plodova na zaseban prostor kako bi se nakon berbe omogućilo njihovo sušenje. Nedostatak
ove metode je nezaštićenost usjeva i žitarica od ptica, glodavaca, vjetra i kiše, dok je moguće i
zagađivanje prašinom i prljavštinom koju nanosi vjetar. Sofisticiranije solarne sušilice štite žitarice
i druge plodove, smanjuju gubitke, ravnomjernije suše te u konačnici proizvode kvalitetniji
proizvod od metoda ostavljanja isključivo na zraku. Osnovne komponente solarne sušilice su
ostava ili neko drugo nadsvođeno spremište, mrežasti okviri za sušenje i solarni kolektor. Južna
strana spremišta po mogućnosti bi trebala biti ostakljena kako bi se sunčevoj svjetlosti omogućilo
sušenje materijala. Što se kolektora tiče on može biti jednostavna ostakljena kutija sa tamno
obojanom unutrašnjošću koja bi sakupljala sunčevu energiju te tako zagrijavala zrak. Zagrijani
zrak koji se nalazi u kolektoru potom bi strujao, bilo prirodnim putem ili uz pomoć ventilatora,
kroz materijal koji se suši. Veličina kolektora i stopa protoka zraka ovise o količini materijala koji
se suši, vlažnosti materijala, stupnju vlage u zraku te prosječnom sunčevom zračenju za vrijeme
sezone sušenja. Jedan od nedostataka sustava je visoki trošak profesionalnih solarnih kolektora i
nemogućnost kontroliranja stope sušenja kao što je to ostvarivo putem sušilica na prirodni plin ili
propan. No, korištenje kolektora i tijekom ostatka godine, a ne samo za vrijeme sezone sušenja,
mogu se zagrijavati gospodarske zgrade i na taj način ovaj način sušenja postaje višestruko
isplativiji.
Grijanje vode i prostora - Uzgoj stoke i aktivnosti vezane uz mljekarstvo često imaju znatne
zahtjeve vezane uz toplinu zraka i vode. Moderne farme za uzgoj pilića i svinja uglavnom su
zatvoreni prostori u kojima je potrebna pažljiva kontrola temperature i kvalitete zraka kako bi se
osiguralo zdravlje i povećani rast životinja. U ovim objektima potrebna je stalna kontrola i izmjena
zraka kako bi se uklonila vlaga, toksični plinovi, mirisi i prašina. Grijanje ovakvih objekata često
zahtjeva potrošnju velikih količina energije. Uz pravilno planiranje i projektiranje, solarni grijači
zraka i prostora mogu se ugraditi u gospodarske građevine te zagrijavati ulazni svježi zrak. Ovi
sustavi također mogu izazivati ili povećati razine prirodne ventilacije zraka za vrijeme ljetnih
mjeseci. Solarni sustavi za grijanje vode mogu osigurati i mlaku do srednje toplu vodu za čišćenje
kokošinjaca, obora i torova. Komercijalne farme mlijeka koriste velike količine energije za
zagrijavanje vode potrebne za čišćenje opreme, kao i za zagrijavanje i stimulaciju kravljih vimena.
Zagrijavanje vode i hlađenje mlijeka mogu biti odgovorni i za do 40% energije koja se koristi na
farmi mlijeka. Solarni sustavi za grijanje vode u takvim sustavima mogu se koristiti za opskrbu
cjelokupnih ili parcijalnih potreba za toplom vodom.
Energetski Projekti
Energetski Video
Energetski Članci
Random članci
Random video
Web Administrator
O nama
Kontakt info
E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
Fax: 031-815-006
Mobitel: 099-221-6503