Biologija 8 RB Rješenja

Valerija Begić, prof.
mr. sc. Marijana Bastić

Julijana Madaj Prpić, prof.
Ana Bakarić, prof.
Biologija 8
RADNA BILJEŽNICA IZ BIOLOGIJE ZA OSMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
2. izdanje
2021.
Nakladnik
ALFA d. d. Zagreb
Nova Ves 23a
Za nakladnika
Miro Petric
Direktorica nakladništva
mr. sc. Daniela Novoselić
Urednica za Prirodu, Biologiju i Kemiju
mr. sc. Daniela Novoselić
Recenzija
izv. prof. dr. sc. Petra Korać
Silvija Kovačić, prof.
prof. dr. sc. Irella Bogut
Lektura i korektura
Marijana Ivić
Likovno i grafičko oblikovanje
Edita Keškić
Tri jedan d. o. o.
Ilustracija
Igor Bojan Vilagoš
shutterstock.com
Fotografija
arhiva Alfe
shutterstock.com
Tehnička priprema
Alfa d. d.
Tisak
Tiskara Zrinski d. o. o.
Proizvedeno u Republici Hrvatskoj, EU
Drugi obrazovni materijal odobrila je Agencija za odgoj i obrazovanje od 31. siječnja 2020.: KLASA: 602-09/20-01/0002,
URBROJ: 561-06/11-20-3.
© Alfa
Ova knjiga, ni bilo koji njezin dio, ne smije se umnožavati ni na bilo koji način reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuštenja.
Draga učenice, dragi učeniče,
pred tobom je radna bilježnica iz nastavnog predmeta Biologija. Ona
je sastavni dio udžbenika. Radna bilježnica uputit će te kako promatrati
i istraživati živi svijet koji te okružuje. Rješavanje zadataka koji su dio
praktičnog rada ili su oblikovani kao zasebni dio, olakšat će ti usvajanje
nastavnih sadržaja iz udžbenika Biologija 8.
Kako ćeš se služiti radnom bilježnicom?
5 U svakoj temi, u dijelu radne bilježnice „Istraži

malo, saznaj puno” , nalaze se upute za
izvođenje praktičnih radova ili istraživanje interneta
i dodatne literature. Nakon izvođenja praktičnog rada
Istraži malo,
ili istraživanja interneta/literature o zadanoj temi,
saznaj puno
odgovori na pripadajuća pitanja. Odgovori će te voditi
prema zaključcima koji će ti olakšati razumijevanje
usvojenih nastavnih sadržaja.
5 U svakoj temi, u dijelu radne bilježnice „Vježbaj

malo, nauči puno”, nalaze se zadatci različitih
tipova i težine. Rješavanje tih zadataka olakšat će ti
stjecanje trajnih znanja i stvaranje poveznica između
Vježbaj malo,
usvojenog znanja i svakodnevnog života.
nauči puno
5 Svaka nastavna tema završava zadatkom „Propitaj
svoje znanje”. Taj je zadatak oblikovan kao mapa
međusobno povezanih pojmova (konceptualna mapa).
Upisivanje ponuđenih pojmova u odgovarajuća po
lja pomoći će ti da usvojene informacije povežeš u
logičan slijed. Na taj ćeš način dobiti cjeloviti prikaz
proučavane teme.
U istraživanju prirode potrebnu pomoć pružit će ti učiteljica ili učitelj,

ali i autorice ove radne bilježnice.
Puno uspjeha u tvojoj maloj istraživačkoj avanturi žele ti
Autorice
Sadržaj
REGULACIJA SASTAVA TJELESNIH TEKUĆINA

U ULOZI ODRŽIVOSTI ŽIVOTA
Zašto reguliramo sastav tjelesnih tekućina . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Regulacija sastava tjelesnih tekućina životinja – sličnosti i razlike . . 11
Reguliraju li sva živa bića sastav svojih tjelesnih tekućina . . . . . . . 14
RAZMNOŽAVANJE U ULOZI ODRŽIVOSTI ŽIVOTA

Zašto se razmnožavamo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Razmnožavanje životinja – sličnosti i razlike . . . . . . . . . . . . . . . 30
Razmnožavaju li se sva živa bića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
REAGIRANJE NA PODRAŽAJE U ULOZI ODRŽIVOSTI ŽIVOTA

Zašto i kako reagiramo na podražaje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
Osjetila čovjeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Reagiranje životinja na podražaje – sličnosti i razlike . . . . . . . . . 65
Reagiraju li sva živa bića na podražaje . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Hormonska regulacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
EVOLUCIJA ŽIVOTA
Kako se razvijao život na Zemlji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
MEĐUODNOSI U PRIRODI
Živa i neživa priroda u neraskidivom odnosu . . . . . . . . . . . . . . 86
RAZNOLIKOST ŽIVOG SVIJETA

Srodnost i raznolikost živih bića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
Istraži malo,
saznaj puno
ZAŠTO REGULIRAMO SASTAV
TJELESNIH TEKUĆINA
1. Filtriram – pročišćavam
Pribor i materijal: dvije plastične boce (0,5 L), dva papira za filtriranu kavu, dvije duže slamke,
plastični ili stakleni lijevak, staklena boca ili Erlenmeyerova tikvica, voda, mljevena crna kava,
škare, masa za modeliranje.
Tijek rada:
1. Odreži gornji dio plastične boce škarama i u njega postavi papir za filtriranu kavu.
Kroz otvor boce provuci jedan kraj slamke i učvrsti masom za modeliranje.
2. Isti postupak ponovi i s drugom bocom.
3. Slobodni kraj obje slamke umetni u lijevak.
4. Ispod lijevka postavi staklenu bocu ili tikvicu.
5. Smjesu vode i kave polagano ulijevaj u oba papira za filtriranu kavu.
a. Opiši svoja zapažanja. Tekući dio smjese (voda i u njoj otopljene tvari iz kave) prolaze kroz filter papir i
sakupljaju se u boci/tikvici ispod lijevka dok čvrste i veće tvari (zrnca kave) ostaju na filter papiru.
b. Koji organski sustav u čovjekovu tijelu možemo usporediti s izrađenim modelom?

Sustav organa za izlučivanje ili mokraćni sustav.
c. Uz pomoć udžbenika napiši što u izrađenom modelu predstavljaju pojedini dijelovi:
- smjesa vode i kave krv
- dijelovi boce obloženi papirom za filtriranu kavu bubrezi

- slamke mokraćovodi
- lijevak mokraćni mjehur
- vrat lijevka mokraćna cijev
- filtrat prikupljen u boci/tikvici ispod lijevka mokraća
d. Koji je životno važan proces simuliran uporabom ovog modela i koja je uloga tog procesa u
preživljavanju organizma?
Izlučivanje štetnih i otpadnih produkata metabolizma iz krvi u mokraću a uloga mu je održavanje uravnoteženog stanja organizma.
e. Hoće li organski sustav predstavljen ovim modelom u tijelu propustiti svu tekućinu, jednako
kao u izvedenom praktičnom radu? Objasni svoj odgovor.
Ne. Mokraćni sustav će iz tijela izlučiti samo suvišne i štetne tvari a u tijelu zadržati tvari korisne organizmu npr. u slučaju da tijelu nedostaje vode
smanjiti će njezino izlučivanje mokraćom. I obrnuto, ako vode u tijelu ima više nego je potrebno pojačano će izlučivati vodu mokraćom.
6
Zašto reguliramo sastav tjelesnih tekućina
2. Što kad sustav „zakaže“?

Pribor i materijal: dva gomolja krumpira, četiri čaše, destilirana voda, velika žlica, stakleni
štapić, kuhinjska sol, menzura.
Tijek rada:
1. Dvije čaše označi slovom A, a dvije slovom B.
2. U čaše A ulij 150 mL destilirane vode.
3. U čaše B ulij 150 mL destilirane vode i u svaku dodaj po dvije velike žlice kuhinjske soli. Dobro
promiješaj staklenim štapićem.
4. Oguli gomolje krumpira i izreži ih tako da dobiješ osam podjednakih ploški.
5. Po dvije ploške krumpira stavi u svaku od četiri pripremljene čaše.
6. Čaše s pripremljenim sadržajem ostavi da stoje 12 sati, a potom ploške krumpira izvadi iz čaše,
pažljivo promotri, opipaj i ispitaj im savitljivost.
a. Opiši svoja zapažanja.
Ploške krumpira koje su držane u destiliranoj vodi su čvrste i teško se savijaju, a ploške krumpira držane u
vodenoj otopini kuhinjske soli su savitljive i meke.
b. Koji se proces događao u čašama označenima slovima A i B? Objasni na temelju čega dolaziš do
toga zaključka.
Osmoza. Ploške krumpira iz destilirane vode su nabubrile jer je voda u krumpir ulazila a ploške krumpira iz vodene
otopine kuhinjske soli su smežurane jer je voda iz njih izlazila u otopinu. U destiliranoj vodi ima manje otopljenih tvari
nego u stanicama krumpira, a u vodenoj otopini soli ima više otopljenih tvari nego u stanicama krumpira.
c. U provedenom istraživanju ploške krumpira predstavljaju tjelesne stanice, a otopina u čaši

izvanstaničnu tekućinu. Iskoristi rezultate svog istraživanja i zaključi kako bi promjena sastava
izvanstanične tekućine uzrokovana poremećajem rada bubrega utjecala na tjelesne stanice u slučaju:
- da bubrezi prestanu izlučivati višak vode iz tijela
U slučaju da bubrezi prestanu izlučivati višak vode iz tijela smanjit će se gustoća izvanstanične tekućine zbog čega
će po principu osmoze više vode ulaziti nego izlaziti iz stanica pa će one nabubriti i prestati obavljati svoju zadaću.
- da bubrezi prestanu izlučivati višak soli iz tijela.

U slučaju da bubrezi prestanu izlučivati višak soli iz tijela povećat će se gustoća izvanstanične tekućine zbog
čega će po principu osmoze više vode izlaziti iz stanica te će se one smežurati i prestati obavljati svoju zadaću.
d. Kako bubrezi svojim radom sprečavaju da u tijelu dođe do pojava uočenih u provedenom
istraživanju?
Bubrezi održavaju sastav izvanstanične tekućine stalnim. U slučaju viška vode u tijelu, višak vode izlučuju mokraćom. I obrnuto, u
slučaju manjka vode u tijelu smanjuju izlučivanje vode mokraćom sve dok se ne uspostavi uravnoteženo stanje.
7
Vježbaj malo,
nauči puno 1. A. Na temelju promatranja slike koja prikazuje mokraćni sustav čovjeka
popuni tablicu pojmovima koji nedostaju i odgovori na pitanja.
1
3 4
Broj na Dio mokraćnog

Uloga
slici sustava
2 Cijev preko koje se mokraća iz mokraćnog mjehura izlučuje van. mokraćna cijev
U njemu se sakuplja mokraća prije nego se izluči

mokraćni mjehur
4 iz tijela.
3 Mišićna cijev koja odvodi mokraću iz bubrega do

mokraćnog mjehura. mokraćovod
1 Organ u kojem se iz krvi uklanjaju štetne i suvišne tvar. bubreg
B. Odgovori na pitanja.
a. Opiši položaj bubrega u tijelu.
Bubrezi su smješteni na leđnoj strani trbušne šupljine ispod ošita, sa svake strane kralježnice po jedan.
b. Zbog čega organ označen brojem 4 može povećati svoj volumen?

Stijenka mokraćnog mjehura je građena od glatkog mišićnog tkiva koje omogućuje da se mjehur za vrijeme punjenja mokraćom rasteže.
c. Po čemu se organ označen brojem 2 razlikuje kod muškaraca i žena?

Kod muškaraca se mokraćna cijev (organ označen brojem 2) naziva još i mokraćno - spolna cijev jer osim mokraće provodi i spermu.
d. Kakvu krv prenosi bubrežna arterija ako ulazi u bubreg? nepročišćenu krv - krv koja sadrži otpadne produkte metabolizma
8
2. U sljedećim zadatcima zaokruži slova ispred DVA točna odgovora.

A. Koja od navedenih obilježja opisuju mokraću?
a. Tjelesna je tekućina stalnog omjera vode i u njoj otopljenih soli.
b. U mokraći zdravih osoba nema štetnih produkata metabolizma.
c. Promjenu boje mokraće može uzrokovati konzumacija nekih namirnica.
d. Normalno je da se u sastavu mokraće zdravih osoba nalazi puno glukoze.
e. Intenzitet boje mokraće mijenja se ovisno o volumenu unesene vode u organizam.
B. Koje su moguće posljedice prestanka rada bubrega?

a. visoki krvni tlak
b. manjak soli u organizmu
c. povećan udio vode u krvi
d. pojačano izlučivanje mokraće
e. povećan udio štetnih tvari u mokraći
3. U tablici su navedeni podatci o volumenu vode, masi soli i glukoze koja tijekom 24 sata prođe
kroz bubrege zdravog čovjeka i vrati se natrag u krv. Na temelju podataka navedenih u tablici
riješi zadatke.
VODA SOL GLUKOZA
volumen/masa tvari koja prođe kroz bubrege 180 L 540 g 180 g
volumen/masa tvari koja se vrati natrag u krv 178 L 537 g 180 g
volumen/masa tvari koja se izluči mokraćom 2L 3g 0g
a. Izračunaj volumen vode, masu soli i masu glukoze koju bubrezi izluče mokraćom tijekom 24
sata i podatke zabilježi u tablicu.
b. Koja tvar iz krvi nije sastavni dio mokraće zdrave osobe? Zašto je važno da se ta tvar vrati
natrag u krv?
Glukoza jer je to tvar iz koje se u stanicama procesom staničnog disanja oslobađa energija neophodna na
održavanje života.
c. Hoće li sve osobe mokraćom izlučiti isti volumen vode i istu masu soli navedene u tablici?
Objasni svoj odgovor.
Ne. Volumen vode i masa soli koju će bubrezi izlučiti iz organizma mokaćom ovisi o unosu navedenih tvari u
organizam i potrebama organizma.
9
4. Na temelju promatranja slike koja prikazuje mokraću četiriju različitih osoba riješi zadatke.
A B C D
a. Jedna od četiri prikazane mokraće pripada osobi s izrazito oštećenom funkcijom bubrega.
Kojim je slovom označena epruveta s mokraćom te osobe? Objasni svoj odgovor.
Mokraća osobe s izrazito oštećenom funkcijom bubrega označena je slovom D jer se u epruveti D nalazi
mokraća crvene boje što je siguran znak poremećaja u radu bubrega.
b. Objasni razlog koji je mogao utjecati na razliku u izgledu mokraće zdravih osoba prikazanih
na slici.
Mokraće zdravih osoba razlikuju se po intenzitetu žute boje. Jedan od mogućih razloga koji je utjecao na
intenzitet žute boje mokraće je različit unos vode u organizam. Kod većeg unosa vode u organizam mokraća
je svjetlije žuto obojana a kod manjeg unosa tamnije žuto obojana.
5. Dopuni rečenice i odgovori na pitanja o ulozi bubrega u održavanju stalne količine vode u
tijelu.
a. Ako se gustoća krvne plazme smanji, voda će ulaziti u stanice.

Zbog toga stanice bubre i može doći do njihova pucanja .
Kako bubrezi sprečavaju pojavu opisanu pod a?

Izlučuju višak vode iz krvi i održavaju uravnoteženo stanje.
b. Ako se gustoća krvne plazme poveća, voda će izlaziti iz stanica.

Zbog toga stanice postaju smežurane i gube svoju funkciju .
Kako bubrezi sprečavaju pojavu opisanu pod b?

Pri filtriranju krvi bubrezi smanjuju izlučivanje vode mokraćom i vodu vraćaju nazad u krv kako bi se održalo
uravnoteženo stanje.
10
Istraži malo,
REGULACIJA SASTAVA TJELESNIH saznaj puno
TEKUĆINA ŽIVOTINJA – SLIČNOSTI I

RAZLIKE
Gigantska sjemenka graha ili nešto drugo?
Pribor i materijal: svježi svinjski bubreg, skalpel, kadica za sekciju.
Tijek rada:
1. Promatraj vanjsku građu bubrega i u tablicu zabilježi odgovarajuće podatke.
Boja bubrega Oblik bubrega Zaštita bubrega
smeđa oblikom podsjeća na sjemenku graha oko bubrega nalazi se ovojnica
2. Položi bubreg na dno kadice za sekciju i skalpelom pažljivo napravi uzdužni prerez kroz bubreg.
Oprez – pazi da se ne porežeš.
a. Nacrtaj vanjsku i unutarnju građu bubrega.
b. Strelicama predloženih boja na crtežu označi točan smjer tekućina koje ulaze i izlaze iz bubrega:
- crvenom strelicom – krv sa štetnim i otpadnim tvarima
- plavom strelicom – pročišćenu krv
- žutom strelicom – mokraću.
Napomena: U slučaju nedostatka prirodnog materijala promatraj model bubrega i riješi pripa-
dajuće zadatke.
11
Vježbaj malo,
nauči puno
1. Odredi točnost pojedinih tvrdnji o mehanizmu održavanja stalnog sastava tjelesnih tekućina
u tijelu riba. Ako je tvrdnja točna, zaokruži točno, a ako nije točna, zaokruži netočno. Na prazne
crte napiši ispravak netočnih tvrdnja, bez uporabe negacije (ne, nije, neće i sl.).
a. Kako bi nadoknadila gubitak soli, tuna pije morsku vodu. točno – netočno
b. Udio vode u mokraći tune manji je nego u mokraći šarana. točno – netočno
c. Mokraća šarana vodena je otopina koja sadrži veliki udio soli. točno – netočno
d. Bubrezi tune pojačano izlučuju sol u mokraću, a vodu vraćaju u krv. točno – netočno
e. Bubrezi šarana pojačano izlučuju vodu u mokraću, a sol vraćaju u krv. točno – netočno
a. Kako bi nadoknadila gubitak vode, tuna pije morsku vodu.
c. Mokraća šarana vodene je otopina koja sadrži mali udio soli.
2. Na temelju promatranja slike koja prikazuje dio mokraćnog sustava gujavice riješi zadatke.
a. Što je na slici označeno zelenom, a što crvenom bojom?
Zelenom bojom označene su cjevčice za izlučivanje

Crvenom bojom označene su krvne kapilare
b. Zašto su strukture označene zelenom i crvenom bojom međusobno povezane na način kako
je prikazano na slici?
Povezanost cjevčica za izlučivanje s krvnim kapilarama omogućuje da se otpadni produkti metabolizma i suvišna
voda iz krvi izluče preko cjevčica za izlučivanje iz tijela van, a da se istovremeno korisne tvari zadrže u tijelu.
c. Na crtežu zaokruži otvore na površini tijela kroz koje gujavica izlučuje štetne i otpadne tvari.
12
Regulacija sastava tjelesnih tekućina životinja – sličnosti i razlike
3. Na temelju promatranja slike koja prikazuje bubrežne kanaliće u tijelu pustinjskog miša, vidre
i zeca riješi zadatke.
A B C
bubrežni kanalići
a. Po čemu se razlikuju bubrežni kanalići navedenih životinja? po duljini
b. Kojoj životinji pripada bubrežni kanalić označen slovom:

A vidra B zec C pustinjski miš
c. Zašto se bubrežni kanalići navedenih životinja međusobno razlikuju?

Zato što navedene životinje žive u različitim uvjetima staništa. Pustinjskom mišu je zbog nedostatka vode na
staništu važno zadržati što više vode u tijelu zbog čega ima najdulje kanaliće preko kojih se voda iz mokraće
vraća u krv. Obrnuto, vidra ima najkraće kanaliće jer živi u uvjetima u kojima je voda lako dostupna.
4. Na temelju promatranja slike koja prikazuje unutarnju građu ptice riješi zadatke.
bubreg
mokraćovod
nečisnica
a. Na slici označi i imenuj tri organa koja sudjeluju u izlučivanju štetnih i otpadnih tvari iz njezina
tijela.
b. Koji organ sustava organa za izlučivanje imaju svi kralježnjaci osim ptica?
mokraćni mjehur
c. Zašto ptice nemaju organ naveden kao odgovor u zadatku b?
Nedostatak mokraćnog mjehura je prilagodba za let jer čini pticu lakšom. Zbog smanjene mase tijela, sila teža
slabije vuče pticu prema tlu pa se ona lakše podiže u zrak i leti.
13
Istraži malo,
saznaj puno
REGULIRAJU LI SVA ŽIVA BIĆA
SASTAV SVOJIH TJELESNIH
TEKUĆINA
1. Crpke koje život znače
1. Mikroskopom su promatrane papučice u vodenim otopinama različitog udjela soli. U svakoj je
otopini više puta mjereno vrijeme između dva stezanja stezljivih mjehurića u tijelu papučice.
Prosječne vrijednosti mjerenja navedene su u tablici.
Udio soli u vodenoj otopini (%) 0 0,25 0,5 0,75 1
Vrijeme između dva stezanja (s) 12 15 20 30 60
Broj stezanja stezljivog mjehurića

5 4 3 2 1
tijekom jedne minute
a. Za svaki uzorak otopine izračunaj koliko se puta stezljivi mjehurić papučice stegne u 1 minuti.
Podatke zabilježi u tablicu.
b. Grafički prikaži ovisnosti stezanja stezljivih mjehurića papučice o udjelu soli u otopini.
udio soli u
otopini/(%)
1,00
0,75
0,50
0,25
0,00
1 2 3 4 5 6
broj stezanja stezljivih mjehurića / minuta
14
Reguliraju li sva živa bića sastav svojih tjelesnih tekućina
c. Kako udio soli u vodenoj otopini utječe na učestalost stezanja stezljivih mjehurića?
Učestalost stezanja stezljivih mjehurića se smanjuje s porastom udjela soli u otopini.
d. Zašto su jednostaničnim organizmima koji žive u kopnenim vodama stezljivi mjehurići nužni
za život, dok ih vrste koje žive u moru nemaju ili ne koriste?
Voda procesom osmoze neprestano ulazi u njihovo tijelo, pa mjehurići moraju pojačano raditi kako bi
izbacili suvišnu vodu iz tijela.
2. Je li biljkama „vruće“?
Pribor i materijal: sjemenke pšenice, voda, plitka plastična posuda, staklenka.
Tijek rada:
1. Plitku plastičnu posudu napuni sjemenkama pšenice do visine približno 1 cm.
2. Sjemenke zalij vodom i ostavi na toplom mjestu nekoliko dana uz povremeno zalijevanje.
3. Kada sjemenke prokliju u mlade biljke do visine oko 5 cm, obilno ih zalij vodom i posudu pokrij
staklenkom.
4. Mlade biljke pšenice prekrivene staklenkom ostavi da stoje nekoliko sati, a zatim promatraj
promjene.
Na vrhovima i rubovima listova mlade pšenice pojavile su se kapljice vode.
b. Je li uočena pojava važna za preživljavanje biljke? Objasni svoj odgovor.

Da. Ova pojava omogućuje biljkama da izluče višak vode iz tijela u uvjetima kada je transpiracija prekinuta
ili smanjena te na taj način održe uravnoteženo stanje.
c. Bi li se ista pojava mogla uočiti da pšenica nije bila pokrivena staklenkom? Objasni svoj
odgovor.
Ne ako bi uvjeti u prostoriji bili povoljni za odvijanje transpiracije. Npr. povoljna temperatura, dovoljno
svjetlosti i niska vlažnost zraka.
15
Vježbaj malo,
nauči puno
1. Na temelju promatranja grafičkih prikaza koji prikazuju ovisnost stezanja

stezljivih mjehurića papučice o udjelu soli u vodenoj otopini, riješi zadatke.
a. Zaokruži slovo ispod grafa koji ispravno prikazuje kako se broj stezanja stezljivih mjehurića u
tijelu papučice mijenja ovisno o udjelu soli u otopini.
b. Objasni svoj izbor.

U otopini u kojoj je udio soli manji nego je udio soli u tijelu papučice voda zbog osmoze ulazi u tijelo
papučice pa se povećava broj stezanja stezljivih mjehurića kako bi se izbacio višak vode. Obrnuto, kada je
udio soli u otopini veći, smanjuje se broj stezanja stezljivih mjehurića.
16
Reguliraju li sva živa bića sastav svojih tjelesnih tekućina
2. Na temelju promatranja slike koja prikazuje list biljke riješi zadatke.
a. Kako je pojava prikazana na slici povezana s preživljavanjem biljke?

Ova pojava omogućuje biljci da i pri smanjenoj ili zaustavljenoj transpiraciji u tijelu zadrži odgovarajuću
količinu vode i održi uravnoteženo stanje.
b. U kojim se uvjetima voda iz biljke izlučuje na prikazani način?

U uvjetima u kojima je biljka dobro opskrbljena vodom, a transpiracija je zaustavljena ili joj je intenzitet
smanjen.
3. Odgovori na pitanja.
a. Kojim procesom biljke u pravilu reguliraju udio vode u tijelu?
Procesom transpiracije.
b. Opiši mehanizam koji biljci omogućuje regulirati udio vode u tijelu procesom navedenim
kao odgovor u zadatku a, u slučaju kada je opskrbljena s dovoljno vode i u slučaju kada nije
opskrbljena s dovoljno vode.
U slučaju kada je biljka dobro opskrbljena vodom, puči se otvaraju i suvišna voda procesom transpiracije izlazi
iz tijela van. Obrnuto, ako biljka nije dovoljno opskrbljena s vodom puči se zatvaraju i transpiracija se
zaustavlja.
17
18
Propitaj svoje znanje Pojmovi:
ANTITIJELA OSMOZA
REGULACIJA SASTAVA BILJKE SOLI
BUBREZI SPUŽVE
TJELESNIH TEKUĆINA U CJEVČICE ZA IZLUČIVANJE STANIČNA MEMBRANA
ULOZI ODRŽIVOSTI ŽIVOTA DIFUZIJA ŠTETNE TVARI
5 Konceptualnu mapu riješi upisivanjem PONUĐENIH ENERGIJA TJELESNA TEKUĆINA

POJMOVA u odgovarajuća prazna polja. Svaki ponuđeni
GLUKOZA TRANSPIRACIJA
pojam možeš upisati samo JEDNOM. Tijekom popunjavanja
polja dobro prouči RIJEČI POVEZIVANJA na strelicama, što HEMODIJALIZA URAVNOTEŽENO
će ti omogućiti da pojmove povežeš logičkim slijedom.
JEDNOSTANIČNI ORGANIZMI STANJE ORGANIZMA
5 U ispravnom popunjavanju mape pomoći će ti pojmovi
koji su već upisani, ali i boje pojedinih polja i riječi po KRALJEŽNJACI ŽARNJACI
vezivanja koje ukazuju na blisku međusobnu povezanost
pojedinih pojmova. KRVNE KAPILARE ŽIVČANI SUSTAV
5 Ako pojmove povezuju riječi povezivanja napisane na METABOLIZAM

punim strelicama, to znači da je riječ o elementarnom
MOKRAĆNA CIJEV
znanju koje si usvojio/usvojila na satu ili te podatke možeš
pronaći u udžbeniku. MOKRAĆNI MJEHUR
5 Ako pojmove povezuju riječi povezivanja napisane na
MOKRAĆOVODI
isprekidanim strelicama, to znači da je riječ o proširivanju
znanja i da trebaš malo razmisliti što sve znaš o temi koja
se provjerava te na taj način doći do zaključka koji pojam
trebaš upisati.
5 Pojmove upisuj redoslijedom koji je tebi najrazumljiviji i

koji će ti omogućiti da ih ispravno razvrstaš.
omogućuju održavanje omogućuje proces
REGULIRANJE SASTAVA IZLUČIVANJE ŠTETNIH I STEZLJIVI
nadzire TJELESNIH TEKUĆINA OTPADNIH TVARI MJEHURIĆI
održavanje uloga
GLJIVE
upravlja radom obilježje nekih
ORGANI ZA nemaju
izbacuju
izlučuju tvari
vodu kroz
može biti neuspješna TRANSPLANTACIJA IZLUČIVANJE razvijene preko

zbog djelovanja
su
presađivanje
prožeti izlučivanje vode omogućuje
mrežom
obilježje obilježje
su
teče
kroz
svih većine BESKRALJEŽNJACI
je
iz kojih izlaze
mišićne cijevi
obilježje svih KRV obilježje nekih
umjetno POVRŠINA otpadne tvari i suvišnu
je
pročišćavanje
TIJELA vodu izlučuju preko
za rad troši puno

pročišćavanje obilježje svih
utječe na sastav
prazni
ulaze u
se kroz filtriranjem događa
se kroz
se u
nastaje
vraća
dio se
nadzire pražnjenje sadrži

vraća u
FILTRAT PUČI
izmjena sadrži omogućuje
nije dio VODA
spremište
tvari i produkte izlučivanje
izlučuju se
MOKRAĆA kao dio
troši se za stvaranje suvišni dio izlučuje se kao
19
Istraži malo,
saznaj puno
ZAŠTO SE RAZMNOŽAVAMO
1. Vidim te – ne vidim te
Pribor i materijal: prozirna čaša, slina, kuhinjska sol, tekući deterdžent za pranje posuđa,
kriška grejpa, alkohol etanol, kapaljke.
Tijek rada:
1. Prikupi slinu u ustima i ispljuni je u čašu te dodaj prstohvat soli.
2. Dodaj 3 ‒ 4 kapi tekućeg deterdženta za pranje posuđa.
3. U nastalu smjesu iscijedi 4 ‒ 5 kapi soka iz kriške grejpa.
4. Pažljivo dodaj nekoliko kapi alkohola.
5. Sadržaj čaše promiješaj, lagano potresajući čašu.

U nastaloj smjesi pojavile su se bijele niti koje se se zgusnule
b. Nastala bjelkasta tvar u pripremljenoj smjesi, tvoje su molekule DNA. Dodatkom deterdženta
razgradile su se stanične membrane i jezgrine ovojnice stanica sluznice usne šupljine. Objasni u
čemu bi se razlikovala tvoja opažanja da u smjesu nije dodan deterdžent.
Ne bi bilo moguće vidjeti molekule DNA, jer su one smještene u jezgri stanice i zaštićene ovojnicom jezgre i
staničnom membranom.
c. U otopini su se oslobodili enzimi iz citoplazme stanica usne šupljine. Tijekom praktičnog rada
bilo je potrebno dodati sok grejpa. Kako se promijenila pH-vrijednost nastale otopine dodava
njem soka grejpa? Pretpostavi svrhu dodavanja soka grejpa u ovom dijelu pokusa.
Vjerojatno je pH otopine u kojoj djeluju enzimi iz sline veći od 7 (lužnat), a dodatkom soka
grejpa (kiseline) se smanjio na pH = 7.
d. Zašto je moguće analizom uporabljene žvakaće gume ili opuška cigarete identificirati neku
osobu?
Jer sadrže stanice usne šupljine osobe u čijim su ustima bile.
20
Zašto se razmnožavamo
2. Jednostruk ili dvostruk?

Na temelju promatranja slike i čitanjem odlomka iz udžbenika „Molekula DNA ‒ nositeljica
života” popuni tablicu i odgovori na pitanja.
A


 
 
MOLEKULA DNA   KROMOSOM
 
 

B 
a. Napiši na prazne crte na slici nazive prikazanih struktura.
b. Popuni tablicu upisivanjem traženih podataka u odgovarajuće polje tablice.
OBLIK
STRUKTURA
(jednostruk ili BROJ MOLEKULA DNA BROJ LANACA DNA
OZNAČENA SLOVOM
dvostruk)
A JEDNOSTRAN 1 2
B DVOSTRUK 2 4
c. Kada se stanica sprema za diobu, struktura označena slovom A poprima oblik strukture označene
slovom B. Imenuj proces koji to omogućuje i opiši ga.
Replikacija molekule DNA. Molekula DNA se na svom jednom kraju razmota i na svakom od "starih" lanaca
se stvara "novi" lanac, tako da nastaju 2 molekule.
d. Kako bi nemogućnost nastanka strukture B iz strukture A utjecala na diobu stanice? Objasni svoj
odgovor.
Svaka od dvije nove stanice ne bi (zadržala) imala isti broj kromosoma kao početna stanica (stanica iz koje je
nastala).
21
3. Od jednog do drugog početka

Pribor i materijal: drvene bojice.
Tijek rada:
1. Na temelju proučavanja teksta u udžbeniku, o menstruacijskom ciklusu, riješi zadatke vezane uz
vođenje menstruacijskog kalendara.
a. Na priloženom kalendaru crvenom bojom zaokruži dane menstruacije koja je trajala 5 dana,
ako je prvi dan menstruacije bio 12. srpnja u ciklusu koji traje 28 dana.
SRPANJ KOLOVOZ RUJAN
b. Na priloženom kalendaru zaokruži crvenom bojom prvi dan sljedeće menstruacije.

c. Navedi datum prvog dana sljedećeg ciklusa.
d. Zelenom bojom zaokruži najvjerojatniji dan ovulacije u ciklusu koji je započeo 12. srpnja.
e. Plodne dane istog ciklusa u kalendaru oboji zeleno.
2. Iz nepoznatog razloga kod iste je osobe došlo do promjene u duljini trajanja ciklusa, pa joj je
menstruacijski ciklus koji je započeo na dan označen u zadatku c. trajao 30 dana. Ponovno odredi i
na kalendaru odgovarajućim bojama označi dane trajanja menstruacije, prvi dan sljedećeg ciklusa,
mogući dan ovulacije i plodne dane u tom ciklusu.
f. S čime je povezano određivanje plodnih dana u ženinu menstruacijskom ciklusu?

Pojavom ovulacije
g. Je li metoda određivanja plodnih dana na temelju praćenja menstruacijskog ciklusa pouzdana

metoda kontracepcije? Objasni svoj odgovor.
Nije, jer može doći do promjene u danu ovulacije, a time i plodnih dana, uslijed bolesti, stresa ili nekog
drugog poremećaja, tako da je to samo okvirno.
h. Zbog čega je važno da žena od pojave prve menstruacije vodi menstruacijski kalendar?
Kako bi mogla lakše uočiti eventualne poremećaje koji mogu biti znakovi bolesti te kako bi mogla planirati
začeće.
22
4. Muško ili žensko?

Pribor i materijal: flomaster, dvije čaše, 15 crvenih sjemenki graha, 5 bijelih sjemenki graha,
šestar, veći papir iz bloka za crtanje.
Tijek rada:
1. Označi čaše, na jednu napiši „jajna stanica“, a na drugu „spermij“.
2. U čašu s oznakom „jajna stanica“ stavi 10 crvenih sjemenki graha, a u čašu s oznakom „spermij“ stavi ih 5.
3. Svih 5 bijelih sjemenki graha dodaj u čašu s oznakom „spermij“.
4. Pomoću šestara na papiru iz bloka za crtanje nacrtaj 10 krugova promjera 5 cm.
5. Nasumično, bez gledanja, uzmi po jednu sjemenku iz svake čaše i stavi ih u jedan od krugova
nacrtanih na papiru.
6. Nastavi nasumično uzimati po jednu sjemenku iz svake čaše i stavljati ih u sljedeće krugove, dok
čaše ne budu prazne.
a. Crtežom prikaži dobivene rezultate.
b. Opiši svoja zapažanja.

Pola parova sjemenki (5 para) čini kombinacija crvene i bijele sjemenke graha, a drugu polovicu čine parovi
bijelih sjemenki.
Na temelju izvedenog praktičnog rada i teksta u udžbeniku o biološkom nasljeđivanju riješi

zadatke.
c. Ako crvena sjemenka graha predstavlja X – kromosom, a bijela sjemenka Y – kromosom, napiši
odgovarajućim oznakama ukupnu kombinaciju kromosoma u spolnoj stanici žene i spolnoj stanici muškarca.
Kombinacija tjelesnih i spolnih kromosoma u jajnoj stanici žene jest 22 + x
Kombinacija tjelesnih i spolnih kromosoma u spermijima muškarca jest 22 + x
ili 22 + x
23
d. Na temelju rezultata praktičnog rada odredi kolika je vjerojatnost da oplodnjom nastane

zigota iz koje će se razviti dječak. Rezultat izrazi postotkom. 50 %
e. Koja spolna stanica određuje spol djeteta? Objasni svoj odgovor.

Spermij, jer dio nastalih spermija nosi Y-kromosom koji određuje muški spol.
5. Odgovorno spolno ponašanje

Tijek rada:
1. Korištenjem interneta i/ili druge dostupne literature istraži što se sve podrazumijeva kao
„odgovorno spolno ponašanje”.
a. Ukratko zabilježi prikupljene podatke.
2. Raspravite unutar grupe o spoznajama do kojih ste došli tijekom individualnog rada (istraživanja).
b. Na temelju zaključaka popuni priloženu tablicu tako da uz pojedinu sastavnicu odgovornog
spolnog ponašanja upišeš njezine prednosti. Ako neka od sastavnica ima i nedostatke upiši ih
na odgovarajuće mjesto.
SASTAVNICA ODGOVORNOG
PREDNOST NEDOSTATAK
SPOLNOG PONAŠANJA
Napomene: Po želji izradite zajednički sažeti prikaz svojih spoznaja u obliku plakata i/ili prezentacije
i/ili umne mape. Tijekom izrade svog prikaza, po potrebi istražite o podatcima koji su nedovoljno jasni.
Razmijenite sa susjednom grupom svoje uratke te napišite jedni drugima što je napravljeno do-
bro, a što nije, te dajte prijedloge za poboljšanje. Svoje uratke potom izložite ostatku razreda.
24
Vježbaj malo,
1. Usporedi građu muških i ženskih spolnih organa. Upiši u tablicu na odgovarajuće
nauči puno
mjesto znak „+“ ovisno o tome pripada li navedeni dio muškim ili ženskim spolnim
organima, je li spolni organ smješten unutar trbušne šupljine i je li paran.
UNUTARNJI PARNI
SPOLNI ORGANI MUŠKI ŽENSKI
ORGAN ORGAN
jajnik + + +
jajovod + + +
mokraćno-spolna
+ +
cijev
mošnja + +
pasjemenik + + +
prostata + +
rodnica + +
sjemenik + + +
sjemenovod + + +
spolni ud +
stidnica +
2. U sljedećim zadatcima zaokruži slova ispred DVA točna odgovora.

A. Što od navedenog nije točno o menstruacijskom ciklusu?
a. oplodnja je moguća tijekom plodnih dana
b. procese ovulacije i menstruacije reguliraju hormoni
c. ovulacija se uvijek događa 14 dana nakon menstruacije
d. na kraju menstruacije sluznica je maternice zadebljana
e. sluznica maternice i neoplođena jajna stanica propadaju
B. Koje su karakteristike spolnog razmnožavanja?

a. potomci nasljeđuju gene jednog roditelja
b. potomci su identični roditelju i međusobno
c. rast i razvoj zametka odvija se uzastopnim mejozama
d. promjene su u nasljednoj uputi spolnih stanica nasljedne
e. u procesu oplodnje nastaje plod koji sadrži kombinaciju majčinih i očevih gena
25
a. Koje su prilagodbe spolnim stanicama omogućile da mogu sudjelovati u procesu razmnožavanja?
Prilagodbe su spermija Rep za pokretanje (do jajne stanice)

Prilagodbe su jajne stanice Okruglast oblik i hranjive tvari potrebne za početak razvoja zametka.
b. Na što najvjerojatnije ukazuje izostanak menstruacije kod žene u dobi od 29 godina, a na što kod
žene u dobi od 50 godina?
Kod žene od 29 godina - trudnoća a kod žena od 50 godina - ulazak u menopauzu.
c. Ponekad se kod dječaka dogodi da zaostane jedan ili oba sjemenika u trbušnoj šupljini. Zašto je
kod dječaka važno u što ranijoj dobi kirurškim zahvatom spustiti sjemenik/sjemenike u mošnje?
Kako bi se osigurala nešto niža temperatura od temperature tijela koja je potrebna za razvoj spermija.
4. Na temelju promatranja slike riješi zadatke.
A. Dopuni rečenice.
A a. Slika prikazuje proces replikacije

molekule DNA.
b. U prikazanom procesu slovom A označeni su

stari lanci.
c. Slovima B i C označeni su novi lanci.
d. Slovom D označen je dio molekule DNA koji određuje

gen
C nasljedne osobine i zove se .
B
B. Odgovori na pitanja.
a. Koliko će novih molekula DNA nastati prikazanim procesom? 2
b. U kojem se dijelu stanice događa ovaj proces? u citoplazmi
26
5. a. Prouči shemu životnog ciklusa čovjeka i dopuni je upisivanjem odgovarajućih pojmova na

prazne crte. Brojevi označavaju proces, a slova vrste stanica.
b. Pokraj ili ispod naziva stanice u zagradi upiši odgovarajuću oznaku za broj kromosoma i točan broj
kromosoma čovjeka.
tjelesne
stanice
MITOZA 2n = 46
2
mejoza
tjelesna stanica (2n = 46)

B
OPLODNJA 1 A spolne stanice (n = 23)
6. Promotri slike mitoze i dopuni rečenice.
Slika 1 Slika 2
a. Slika 1 prikazuje mitozu višestaničnog organizma. Na taj se način taj organizam

raste i razvija .
b. Slika 2 prikazuje mitozu jednostaničnog organizma. Na taj se način taj organizam

razmnožava .
27
7. Prouči rodoslovno stablo jedne Ivanove osobine. Boje pravokutnika predstavljaju boju
Ivanovih očiju te boju očiju članova njegove obitelji.
Ivanov Ivanova
pradjed prabaka
Ivanov Ivanova Ivanov Ivanova

djed baka djed baka
Ivanova Ivanova Ivanov Ivanov

teta majka otac stric
Ivanov
Ivan brat
Odgovori na pitanja.
a. Je Ii Ivanova boja očiju recesivna ili dominantna osobina? Recesivna
b. Kako je moguće da Ivan ima plave oči, a njegovi roditelji smeđe?

Jer je od oca naslijedio kopiju gena za plavu boju očiju.
c. U kojem slučaju Ivan može imati potomke plave boje očiju? Ako i njegova žena bude nositeljica gena
za plavu boju očiju.

d. Zašto Ivanov brat nema istu boju očiju kao Ivan?
Jer je naslijedio kopije gena za smeđu boju očiju i od oca i od majke.
Napomena: Po želji izradi vlastito rodoslovno stablo jedne svoje osobine prema prikazanom
modelu.
28
8. Odredi točnost pojedinih tvrdnji o nasljeđivanju. Ako je tvrdnja točna, zaokruži točno, a ako je
netočna, zaokruži netočno. Na prazne crte napiši ispravak netočnih tvrdnji bez uporabe negacije
(ne, nije, neće i sl.).
a. Stanice koje sadrže polovičan broj kromosoma nastaju mejozom. točno – netočno
b. Mutacija koja se dogodi u genima stanice kože nasljedna je mutacija. točno – netočno
c. Različite kombinacije gena koje nastaju pri oplodnji su osnova evolucije. točno – netočno
d. Ako jajnu stanicu oplodi spermij s Y kromosomom razvit će se djevojčica. točno – netočno
e. DNA je odgovorna za prenošenje određenih osobina kroz generacije potomaka. točno – netočno
b. Mut acija koja se dogodi u genima spolne stanice nasljedna je mutcija.

d. Ako jajnu stanicu oplodi spermij s y kromosomom razvit će se dječak.
9. Slika prikazuje zbivanja tijekom spolnog razmnožavanja i razvoja čovjeka. Dopuni rečenice
upisujući odgovarajuće pojmove ili brojeve sa slike.
a. Kombinacija tjelesnih i spolnih kromosoma u

tjelesnim stanicama muškarca (A) može se prikazati
oznakom 44 x xy = 46 , a u žene (B)
44 x xx = 46 .
A B
b. Proces koji omogućuje da spolne stanice imaju

F G polovičan broj kromosoma označen je slovom/
slovima FiG , a naziva
H se mejoza .
c. Slovom J označen je proces oplodnja ,

C
kojim nastaje stanica D s 2n (dvostrukim)brojem
J kromosoma.
d. Slovom H označen je proces mitoze .
29
Istraži malo,
saznaj puno
RAZMNOŽAVANJE ŽIVOTINJA –
SLIČNOSTI I RAZLIKE
1. Svatko je poseban na svoj način ‒ I.
A. Korištenjem interneta i/ili druge dostupne literature prikupi i prouči podatke vezane uz razmno
žavanje predstavnika pojedinih skupina kralježnjaka te popuni priloženu tablicu odgovarajućim
slovima/pojmovima.
OPLODNJA RAZVOJ ZAMETKA

SKUPINA BRIGA ZA POTOMSTVO
V - vanjska O - izvan tijela majke
KRALJEŽNJAKA Da/Ne
U - unutarnja M - razvoj u maternici
SISAVCI U M DA
PTICE U O DA
GMAZOVI U O NE
VODOZEMCI V O NE
RIBE V O NE
B. Na temelju podataka dobivenih istraživanjem odgovori na pitanja.

a. Kojoj skupini kralježnjaka pripadaju kopneni predstavnici čije razmnožavanje nije moguće bez vode?
Vodozemcima
b. Koja je prilagodba omogućila da se zametak ptica i gmazova može razvijati na kopnu?

Stvaranje čvrste ovojnice oko jajeta.
c. Kako je brojnost potomaka kod različitih skupina kralježnjaka povezana s brigom roditelja o
mladuncima?
Kralje žnjaci koji vode brigu o potomstvu, stvaraju manji broj potomaka.
d. U kojem se dijelu ženkinog spolnog sustava odvija oplodnja kod kopnenih kralježnjaka?
U jajovodu
e. Koje skupine kralježnjaka imaju unutarnju oplodnju, a razvoj im se zametka odvija izvan tijela majke?
Gmazovi i ptice
30
Razmnožavanje životinja – sličnosti i razlike
2. Životni ciklus žabe

Pribor i materijal: veća staklena posuda ili akvarij, mrežasti poklopac za akvarij, posuda za
vodu, termometar, hrana za ribe i/ili kuhana salata, špinat, blitva, sitno mljeveno meso.
Tijek rada:
1. Sakupi manju količinu jaja žaba iz bare te ih stavi u posudu s vodom koju ćeš također uzeti iz
bare. Pri sakupljanju zabilježi točno mjesto s kojeg su jaja uzeta.
2. Osim jaja žabe, sa staništa uzmi i nešto vodenog bilja koje ćeš zajedno s vodom iz bare staviti u
veću staklenu posudu ili akvarij.
3. Vodu u posudi/akvariju potrebno je mijenjati svaka dva do tri dana. Pritom bi bilo idealno da se
koristi voda sa staništa, a ako se koristi vodovodna voda treba je ostaviti da odstoji nekoliko dana
prije uporabe.
4. Posudu s jajima smjesti na svijetlo mjesto koje nije izloženo direktnom suncu. Izmjeri temperaturu
vode. Ona mora biti u rasponu između 15 i 20 °C.
5. Pažljivo prati promjene u razvoju žabljih jaja sljedećih nekoliko tjedana. Kada se razviju ličinke
žabe ‒ punoglavci, redovito ih hrani.
6. Kada se mlade žabe u potpunosti razviju, u akvarij stavi kamen ili manju granu na koju se mogu
penjati, a akvarij poklopi mrežastim poklopcem.
7. Kada završiš promatranje, mlade žabe vrati na stanište otkuda su uzeta oplođena jaja.
8. Dnevnik praćenja vodi u priloženoj tablici.
Napomene:
1. Punoglavci su biljojedi. Možeš ih hraniti komadićima kuhane salate, špinata ili blitve ili hranom za
ribe. Kada se punoglavcima počnu pojavljivati stražnje noge, moguće ih je hraniti mesnom hranom.
2. Ako iz bilo kojeg razloga nisi u mogućnosti sakupiti oplođena jaja žabe s prirodnog staništa, tada
na internetu pronađi video koji prikazuje životni ciklus žabe. Istraživanje možeš provesti i u nekom
drugom dijelu godine, ako ti se ukaže prilika da sakupiš oplođena jaja žabe s prirodnog staništa.
a. Zašto je važno da oplođena jaja žabe ne budu izložena direktnom suncu?

Kako se nebi isušila.
b. Navedi dva razloga zbog kojih je akvarij potrebno prekriti mrežastim poklopcem.
Kako mlade žabe nakon što se razviju ne pobjegnu i/ili da nešto ne pojede oplođena jaja.
c. Zašto je važno mlade žabe vratiti na isto mjesto na staništu otkuda su uzeta oplođena jaja?
Kako bi se lakše ponovo prilagodile životu u prirodi.
d. Pronađi u udžbeniku kako se naziva proces razvoja odrasle žabe iz oplođenog jaja.
Preobrazba
31
e. Opiši kako se mijenjaju način disanja i kretanje tijekom razvoja mlade žabe iz ličinke? Svoj odgovor
poveži s prilagodbama uvjetima staništa.
Ličinke žabe tijekom razvoja u vodi dišu (vanjskim) škrgama, a kako se iz punoglavca razvija postupno odrasla
žaba, počinju disati plučima i kožom. U vodi se kreću kao ličinke repnom perajom, a kao odrasle za kretanje
kopnom razvija im se 2 para nogu.
Datum Zapažanja Crtež/Slika
32
3. Svatko je poseban na svoj način ‒ II.

A. Korištenjem interneta i/ili druge dostupne literature prikupi i istraži podatke vezane uz razmnožava
nje predstavnika pojedinih skupina beskralježnjaka te popuni priloženu tablicu odgovarajućim slovima.
OPLODNJA
RAZMNOŽAVANJE SPOL
SKUPINA V - vanjska
S - spolno R - razdvojen spol
BESKRALJEŽNJAKA U - unutarnja
N - nespolno D - dvospolci
SO - samooplodnja
KUKCI S U R
RAKOVI S V R
PAUCI S U R
KOLUTIĆAVCI S U D
ŠKOLJKAŠI S V R
PUŽEVI S U, V D
GLAVONOŠCI S U, V R
METILJI S U D
TRAKAVICE S U D
ŽARNJACI N V D
SPUŽVE N V D
B. Na temelju podataka dobivenih istraživanjem odgovori na pitanja.

a. Kako je način oplodnje beskralježnjaka povezan sa životnim uvjetima staništa?
Vodeni beskralježnjaci u pravilu imaju vanjsku oplodnju, a kopneni unutarnju oplodnju
b. Zašto predstavnici nekih skupina beskralježnjaka iako su dvospolci, izmjenjuju muške spolne
stanice?
Kako bi došlo do veče genetske raznolikosti među potomcima i mogućnosti preživljavanja,
c. Koje se skupine beskralježnjaka mogu razmnožavati nespolno i spolno?

Žarnjaci i spužve.
d. Kako su beskralježnjaci nadoknadili izostanak brige za potomstvo?

Stvaranje velikog broja oplođenih jaja/potomaka.
33
Vježbaj malo,
1. Žarnjaci se mogu razmnožavati nespolno i spolno.
nauči puno
a. Koja je osnovna razlika između nespolnog i spolnog razmnožavanja žarnjaka?
Pri nespolnom razmnožavanju pupanjem se razvija nova jedinka, a pri spolnom se
potrebne muške i ženske spolne stanice za oplodnju.
b. Kojom oznakom označavamo broj kromosoma u stanicama žarnjaka nastalih pupanjem? 2n
c. Kako se naziva proces kojim nastaju stanice s brojem kromosoma n?

Mejoza
d. Gdje se odvija oplodnja kod žarnjaka? u vodi
2. Priloženi graf prikazuje ovisnost broja dana potrebnih za razvoj oplođenog jaja o temperaturi
tla. Na temelju promatranja grafičkog prikaza odgovori na pitanja.
35
30
25
broj dana razvoja
20
15
10
5
0
10 15 20 25 30 35 40
temperatura tla °C
a. Pri kojoj temperaturi tla razvoj oplođenog jaja dječje gliste traje najduže? 150C
b. Koja je temperatura najpogodnija za razvoj oplođenog jaja? 35 0C
c. Kako je temperatura tla povezana s brojem dana potrebnih za razvoj oplođenog jajeta dječje
gliste? Broj dana razvoja oplođenog jaja smanjuje se s porastom temperature tla.
d. Temperatura je ispod ljudskog nokta oko 36 °C. Pretpostavi za koliko bi dana ispod nokta oplođeno
jaje završilo svoj razvoj? Vjerojatno za manje od deset dana.
34
3. Na temelju podataka o vremenskom razdoblju tijekom kojeg se plod razvija u maternici majke
riješi zadatke.
Prosječan broj dana za Prosječan broj potomaka

Vrsta sisavca
razvoj ploda / dani po jednom porođaju
kućni miš 21 10 ‒ 20
zec 30 3 ‒ 12
mačka 62 4‒6
čimpanza 240 1‒2
čovjek 280 1
govedo 288 1
konj 336 1
slon 660 1
a. Opiši povezanost veličine životinje s brojem dana tijekom kojih se plod razvija u maternici.
Što je živ otinja veća prosječan broj dana potreban za razvoj ploda je veći.
b. Što je moguće zaključiti o broju zrelih jajnih stanica sposobnih za oplodnju tijekom jednog spolnog
ciklusa kod predstavnika različitih skupina kralježnjaka?
Kod ženki nekih vrsta tijekom jednog spolnog ciklusa sazrijeva veći broj jajnih stanica.
c. Mladunčad hrčka, miša i zeca na svijet dolaze slijepi i gole kože, dok mladunčad goveda i konja
već nekoliko sati nakon što dođe na svijet može stajati i hodati. Objasni kako je razvijenost ovih
mladunaca sisavaca povezana s duljinom trajanja njihova razvoja u maternici i brojnošću potomaka
pri jednom porođaju.
Dulji razvoj u maternici majke i manji broj potomaka po jednoj trudnoći osigurava bolju razvijenost ploda i
brži napredak nakon rođenja.
4. Na temelju promatranja slika koje prikazuju različite faze u životnom ciklusu božje ovčice
odgovori na pitanja.
a. Prikaži točan redoslijed životnog a b
ciklusa božje ovčice tako da ispravno

poredaš slova pojedinih slika, počevši s
oplođenim jajima. a, b, c, d
b. Kako nazivamo prikazani oblik razvoja c d

ovog kukca? Objasni svoj odgovor.
Potpuna preobrazba jer se iz oplođenog jaja prvo
razvija ličinka, koja se nekoliko puta presvlači, te
zakukulji. Iz kukuljice izlazi odrasla jedinka.
35
c. Koji stanični proces omogućuje rast i razvoj ličinke u odraslu jedinku? Mitoza
d. Kojom oznakom označavamo broj kromosoma u stanicama koje izgrađuju jedinku označenu
slovom C? 2n
e. Kakve će međusobno biti jedinke koje će se razviti iz oplođenih jaja s obzirom na nasljednu
uputu? Objasni svoj odgovor.
Razlikovati će se jer su nastale kombinacijom gena različitih jajnih stanica i spermija, tj. nastale su spolnim
razmnožavanjem.
5. Gmazovi i ptice polažu jaja zaštićena čvrstim nepropusnim ovojem.

a. Navedi dvije prednosti čvrste ovojnice jaja kod gmazova i ptica.
Sprečavanje isušavanja zametka i zaštita od grabežljivaca.
b. Zašto ptice u pravilu polažu manji broj oplođenih jaja od gmazova?

Jer se brinu o potomcima nakon što se izvale iz jajeta, a za to troše energiju.
6. Dopuni rečenice o razmnožavanju ptica odgovarajućim pojmovima.
a. Ptice imaju unutarnju oplodnju.
b. Ženske spolne stanice nastaju u jajniku , a oplođuju se
u jajovodu .
c. Tijekom nastanka spolnih stanica broj se kromosoma smanji upola .
d. Broj kromosoma u spolnim stanicama označava se oznakom M .
e. Oplođena jajna stanica sadrži kromosome spermija i jajne stanice pa su oni u oplođenoj jajnoj
stanici u paru , što označavamo oznakom 2n .
f. Zametak se razvija iz oplođene jajne stanice brojnim procesima mitoze .
g. Ako vrsta domaća kokoš ima 2n = 78, to znači da njezine spolne stanice imaju 39 kromosoma,
a stanice zametka iz kojih će se razviti pile imaju 78 kromosoma.
36
Istraži malo,
RAZMNOŽAVAJU LI SE SVA ŽIVA BIĆA saznaj puno
1. Šaren i lijep pa privlači živi svijet

A. Pribor i materijal: cvijet ruže, neke voćke, ljiljana ili neke druge vrste s velikim dvospolnim
cvjetovima, povećalo, pinceta, skalpel, Petrijeva zdjelica.
Tijek rada:
1. Promotri cvijet i nacrtaj ga u predviđeni prostor.
2. Uz pomoć pincete pažljivo odvoji pojedine dijelove cvijeta.
a. Označi na crtežu dijelove cvijeta: latice, lapove, prašnike, tučak, cvjetnu stapku.
b. Izbroji pojedine dijelove cvijeta i upiši

njihov broj na odgovarajuću crtu.
broj lapova: broj latica: ,
broj prašnika: , broj tučkova:
c. Koja je uloga cvijeta u životu biljke?

(Spolno) razmnožavanje
d. Koja je uloga latica i lapova cvijeta?

Zaštita unutarnjih dijelova cvijeta i privlašenje
kukaca
3. Tučak cvijeta stavi u Petrijevu zdjelicu. Pincetom pridržavaj tučak, a skalpelom napravi uzdužni
prerez kroz njega. Promotri pomoću povećala prošireni dio tučka i nacrtaj što vidiš u predviđeni prostor.
Uz pomoć udžbenika, označi i imenuj dijelove tučka na crtežu. Potom izdvoji jedan prašnik, promotri ga
povećalom i nacrtaj što vidiš u predviđeni prostor te također označi i imenuj dijelove prašnika.
TUČAK PRAŠNIK
e. Koja je uloga struktura koje se nalaze u proširenom dijelu tučka?

Sadrže ženske spolne stanice potrebne za oplodnju.
f. Kako nazivamo cvijet koji sadrži i tučak i prašnike u istom cvijetu? Dvospolni cvijet
37
Razmnožavaju li se sva živa bića
B. Pribor i materijal: prašnici, voda, pinceta, predmetno stakalce, pokrovno stakalce, mikroskop.
Tijek rada:
1. Pažljivo pincetom izdvoji jedan prašnik iz cvijeta te ga lagano
protresi iznad kapljice vode na predmetnom stakalcu. Sve pažljivo
pokrij pokrovnim stakalcem.
2. Promatraj mikroskopski preparat pod malim, a potom i pod
velikim povećanjem.
3. Kada utvrdiš na kojem povećanju najbolje vidiš promatrano,
nacrtaj ono što vidiš u vidnom polju na predviđeno mjesto.
4. Odredi ukupno povećanje na kojem je promatran
mikroskopski preparat u trenutku crtanja i upiši ga na
predviđeno mjesto.
a. Kakva je površina peludnih zrnaca? Zašto? Povećanje mikroskopa: puta.
Hrapava, da bi se lakše pričvrstili za njušku tučka.
b. Koja je uloga prašnika, a koja peludnih zrnaca u životu biljke?

Prašnici sadrže prašnice u kojima se stvaraju peludna zrnca a u svakom peludnom zrncu nastaju muške spolne
stanice.
c. Zašto se peludna zrnca različitih biljaka međusobno razlikuju?

Kako bi se osigurala da peludno zrnce "padne" na njušku tučka iste vrste, što je preduvjet oplodnje.
d. Peludna su zrnca nekih biljaka izrazito suha i lagana pa ih vjetar raznosi na velike udaljenosti.
Kako ta činjenica utječe na:
- mogućnost povećanja bioraznolikosti unutar vrste
Prijenos peludnih zrnaca vjetrom omogućuje prenošenje gena za neka obilježja i njihovu kombinaciju, s
genima iste vrste koja je prilagođena drukčijem staništu, što osigurava opstanak, ako se promjene životni uvijeti.
- pojavu i razvoj alergijskih reakcija u ljudi?

Povećava se mogučnost razvoja alergijskih reakcija u ljudi i živtinja.
e. Je li za proces oprašivanja (prenošenja peludnih zrnaca od prašnika do tučka) nužna samo

prilagodba peludnih zrnaca ili i prilagodba u građi njuške tučka? Objasni svoj odgovor.
Nužno je i jedno i drugo, kako bi procesi oprašivanja i oplodnje bili uspješni.
38
2. Hrani i život daje

A. Pribor i materijal: plod jabuke ili kruške, plod šljive ili trešnje ili avokada (koštunica), nožić,
papirnati ručnik.
Tijek rada:
1. Napravi pomoću nožića poprečni prerez oba ploda. Nacrtaj što vidiš u predviđeni prostor te
označi i imenuj dijelove promatranih plodova. Po potrebi informacije pronađi u udžbeniku ili u
dodatnoj literaturi.
PLOD PLOD
a. Odredi broj sjemenki u promatranim plodovima.
Broj sjemenki u plodu je , a broj sjemenki u plodu
je .
b. Koliko sjemenih zametaka sadrži plodnica tučka iz koje se razvio plod koštunice?
c. Navedi dvije prednosti smještaja sjemenki unutar ploda.

Zaštita sjemenki i rasprostranjivanje sjemnki na nove prostore.
d. Na koji se način, osim djelovanjem čovjeka, rasprostranjuju kritosjemenjače sočnog usplođa?

Životinjama koje ih pojedu, probave sočno uplođe a sjemenku izbace kroz crijevni otvor.
e. Kojim procesom biljke stvaraju hranjive tvari koje pohranjuju u sjemenke i plodove? Zašto je
to važno?
Procesom fotosinteze, a to je važno kako bi se osigurao razvoj zametka (klice) pri klijanju.
39
B. Pribor i materijal: suhe i nabubrene sjemenke graha, pinceta, Petrijeva zdjelica, povećalo.
Tijek rada:
1. Nabubrene sjemenke graha pripremi tako da ih staviš u staklenku s vodom i ostaviš stajati u
vodi nekoliko sati ili još bolje preko noći..
2. Izvadi jednu sjemenku iz vode, posuši je papirnatim ručnikom i stavi u Petrijevu zdjelicu uz suhu
sjemenku.
a. Usporedi veličinu nabubrene i suhe sjemenke. Opiši svoja zapažanja.
Nabubrena sjemenka je veća i mekanija od suhe.
3. Pažljivo pomoću pincete skini ovojnicu oko nabubrene sjemenke i promotri pomoću povećala
što se nalazi ispod ovojnice.
b. Opiši građu sjemenke.
Ispod ovojnice su dvije bijel polutke, a između njih je klica.
c. Nacrtaj što vidiš u predviđeni prostor te označi i uz pomoć udžbenika imenuj dijelove sjemenke.
d. Kako bi pojačano oštećenje vanjske ovojnice sjemenke moglo utjecati na razvoj klice?
Loše, jer se ne bi mogao dovr šiti pravilan razvoj klice, a time i mogućnost razvoja nove biljke.
e. Zašto su sjemenke važan dio životnog ciklusa biljaka kritosjemenjača?

Jer sadrže klicu iz koje se može razviti nova biljka.
f. Zašto su sjemenke i plodovi važni u prehrani čovjeka i ostalih brojnih životinja?

Jer sadrže brojne hranjive tvari (pohranjenu kemijsku energiju).
40
3. Jedna „umre“ da ih puno živi

Pribor i materijal: nabubrene sjemenke graha (ili neke druge vrste biljke), posuda za uzgoj
lončanica, zemlja.
Tijek rada:
1. Posudu za uzgoj lončanica napuni zemljom.
2. U zemlju utisni do centimetar ispod površine zrele, zdrave i nabubrene sjemenke graha.
3. Posudu s posijanim sjemenkama smjesti na toplo i svijetlo mjesto te zalijevaj po potrebi.
4. Sljedećih nekoliko tjedana promatraj i bilježi promjene.
5. Dnevnik praćenja vodi u priloženoj tablici ili u svojoj bilježnici prema prikazanom predlošku.
Datum Zapažanja Crtež/Slika
a. Objasni izreku: „Kakva sjetva, takva žetva.“
b. Je li sjemenkama za klijanje nužna svjetlost? Objasni svoj odgovor.

Ne, jer sjemenke soje su posijane u tlo (u mraku su) prokliju.
c. Koji se dio klice prvi razvio, korjenčić ili izdanak? Zašto?

Korjenčić, kako bi upijao vodu s otopljenim mineralnim tvrima iz podloge.
d. Što se dogodilo sa supkama nakon razvitka prvih listova? Zašto?

Smežurale su se i otpale, jer s razvitkom listova mlada biljka procesom fotosinteze sama počinje stvarati hranu.
41
e. Koji se sve biljni organi moraju razviti da bi grah završio svoj životni ciklus?
Korijen, stabljika, list, cvijet, plod.
f. Na koji se način oprašuju cvjetovi graha? Po čemu to zaključuješ?

Kukcima, jer su latice različitih boja.
g. Nakon oprašivanja i oplodnje razvija se plod. Kako se naziva plod graha? Mahuna
h. Ako je tvoja biljka razvila plod, prebroji koliko ima sjemenki te zaključi koliko je sjemenih zametaka
bilo u plodnici tučka?
i. Na koji će način plod graha omogućiti rasprostranjivanje novih sjemenki?

Kada sazrije i posmeđi, mahuna se raspukne i izbaci sjemenke dalje u prostor.
j. Objasni je li ispravno za sjemenku reći: „Jedna „umre“ da ih puno živi.”

Da, jer iz jedne biljke tijekom njezina života, može nastati u procesu razmnožavanja puno novih sjemenki.
4. Ukras koji nosi život

Pribor i materijal: češer bora ili smreke, povećalo.
Tijek rada:
Promotri češer i pronađi u njemu jednu sjemenku. Promotri je pomoću povećala i nacrtaj u
predviđeni prostor.
a. Koji su procesi morali prethoditi razvoju sjemenke?
Oprašivanje i oplodnja
b. Kako je građa sjemenke povezana s njezinim

rasprostranjivanjem?
Krilce na sjemenki je olakšava, da može letjeti kad puše
vjetar.
c. Zašto je važno da se sjemenka bora/smreke

rasprostrani na nova područja?
Kako bi vrsta opstala.
42
5. Pup do pupa
Pribor i materijal: svježi kvasac, topla voda, šećer, čaša, žličica, stakleni štapić, predmetno
stakalce, pokrovno stakalce, kapaljka, mikroskop.
Tijek rada:
1. U čašu ulij malo tople vode, dodaj jednu žličicu šećera i miješaj da se šećer otopi.
2. U nastalu otopinu dodaj pola žličice svježeg kvasca.
3. Nakon 10 do 15 minuta, uzorak otopine pomoću kapaljke stavi na predmetno stakalce i prekrij
pokrovnim stakalcem.
4. Promatraj mikroskopski preparat pod malim, a potom i pod velikim povećanjem.
5. Kada utvrdiš na kojem povećanju najbolje vidiš promatrano, nacrtaj ono što vidiš u vidnom polju
na predviđeno mjesto.
6. Odredi ukupno povećanje na kojem je promatran mikroskopski preparat u trenutku crtanja i
upiši ga na predviđeno mjesto.
Povećanje mikroskopa: puta.
a. Pronađi u udžbeniku kako se naziva nespolno razmnožavanje kvasaca? Pupanje
b. Kako bi nedostatak šećera u otopini utjecao na razmnožavanje kvasaca?

Kvasci bi se prestali razmnožavati.
c. Kojim procesom kvaščeve gljivice oslobađaju energiju potrebnu za razmnožavanje?

Alkoholnim vrenjem
43
Vježbaj malo,
1. Popuni tablicu odgovarajućim nazivom dijela cvijeta ili ploda, opisom uloge
nauči puno
pojedinog dijela ili brojem kojim je navedeni dio označen na slici.
1
2 3
4
6
7
9
8
10
BROJ ULOGA DIO CVIJETA/PLODA
8 sadrži u svojoj unutrašnjosti jajnu stanicu sjemeni zametak
10 sadrži klicu za razvoj nove biljke sjemenka
1 nastanak peludnih zrnaca prašnica

privlačenje kukaca i zaštita tučka i
5 prašnika latica
9 rasprostranjivanje sjemenke usplođe
7 ženski spolni dio cvijeta tučak
3 ljepljivi dio tučka njuška tučka
44
2. A. Na temelju promatranja slike koja prikazuje dva načina oprašivanja odredi točnost pojedinih
tvrdnji. Ako je tvrdnja točna, zaokruži točno, a ako je netočna, zaokruži netočno. Na prazne crte
napiši ispravak netočnih tvrdnji bez uporabe negacije (ne, nije, neće i sl.).
4 C
a. Procesi označeni slovima A i B preduvjet su za stvaranje klice. točno – netočno

b. Proces označen slovom B povećava raznolikost unutar vrste. točno – netočno
c. Dijelovi označeni brojevima 3 i 4 propadaju nakon procesa B i C. točno – netočno
d. Nakon procesa označenog slovom C razvijaju se plod i sjemenka. točno – netočno
e. Za proces označen slovom A nužna je prisutnost drugog cvijeta u blizini. točno – netočno
e. Za proces označen slovom B nužna je prisutnost drugog cvijeta u blizini.
B. Imenuj dijelove cvijeta označene brojevima:
1. Njuška tučka
2. Vrat tučka
3. Prašnik
4. Latica
5. Sjemeni zametak
45
3. Zamisli dvije biljke sjemenjače X i Y. Sjemenke biljke X zaštićene su i rasprostranjuju ih ptice,

a sjemenke biljke Y nezaštićene su i rasprostranjuje ih vjetar.
Biljka X
a. Je li evolucijski kasnije razvijena biljka X ili biljka Y?
b. Kod koje se od sjemenjača iz navedenog opisa razvija plod? Sjemenjače X
c. Kakav je plod sjemenjače iz zadatka b? Na temelju čega to zaključuješ?

Plod ima sočno usplođe jer ga ptice koriste za hranu, pri čemu neprobavljenu sjemenku odbacuju ili izbacuju
izmetom.
d. Koja su dva moguća scenarija nakon što ptice i vjetar rasprostrane sjemenke sjemenjača X i Y?
1. Da sjemenke dođu u povoljne uvijete staništa i prokliju.
2. Da klijanje bude odgođeno kroz neko vrijeme jer nisu dospjele na povoljno stanište, ili pak propadnu.
4. Kojoj su skupini kralježnjaka mahovine najsličnije s obzirom na to kojem su se staništu

prilagodile i kako se razmnožavaju? Objasni svoj odgovor.
Najsličnije su vodozemcima, jer im je za oplodnju potrebna voda.
5. Razmnožavaju li se vegetativno jednostanične ili višestanične alge? Objasni svoj odgovor na

primjeru samostalno odabranog predstavnika alge.
Vegetativno se razmnožavaju višestanične alge, npr. alga Kaulerpa trganjem dijelova steljke zauzima nova
staništa.
46
6. Na temelju promatranja slike životnog ciklusa biljke graha kratko odgovori na pitanja.
G
F
A
E
D
a. Kojim je slovom označen organ u kojem mejozom nastaju stanice s n brojem kromosoma? F
b. Kako se naziva proces tijekom kojeg se odvija razvoj mlade biljke označen slovima B i C?
Klijanje
c. Kojim procesom odrasla biljka označena slovom E osigurava energiju za razvoj dijelova F i G?
Fotosinteza
d. Koja je uloga strukture označene slovom F?

Razmnožavanje
e. Koja je uloga strukture označene slovom G?

Rasprostranjivanje sjemenki
f. Zašto je za razvoj strukture G iz strukture F važna prisutnost kukaca? Zbog oprašivanja koje mora prethoditi oplodnji.
g. Na koji način dio označen slovom A omogućuje opstanak vrste?

Štiti klicu i sadrži supke u kojima su pohranjene hranjive tvari potrebne za klijanje. Svojom građom sjemenka
osigurava odgodu klijanja ako su uvijeti na staništu nepovoljni.
47
48
BESKRALJEŽNJACI OPSTANAK
RAZMNOŽAVANJE U ULOZI CVIJET PLOD
DVOSTRUKA UZVOJNICA PLODNICA

ODRŽIVOSTI ŽIVOTA ENERGIJA PRAŠNIK
5 Konceptualnu mapu riješi upisivanjem PONUĐENIH
GENI RAZDVOJEN SPOL
pojam možeš upisati samo JEDNOM. Tijekom popunjavanja HORMONI REPLIKACIJA
polja dobro prouči RIJEČI POVEZIVANJA na strelicama, što
će ti omogućiti da pojmove povežeš logičkim slijedom. JAJNIK SAMOOPLODNJA
5 U ispravnom popunjavanju mape pomoći će ti pojmovi JAJOVOD SJEMENIK

koji su već upisani, ali i boje pojedinih polja i riječi po
vezivanja koje ukazuju na blisku međusobnu povezanost JEDNOSTANIČNI ORGANIZMI SPOLNO RAZMNOŽAVANJE
pojedinih pojmova.
KRALJEŽNJACI TJELESNA STANICA
KROMOSOM TUČAK
znanju koje si usvojio/usvojila na satu ili te podatke možeš MATERNICA VODA
pronaći u udžbeniku.
MEJOZA VRSTA
isprekidanim strelicama, to znači da je riječ o proširivanju MENSTRUACIJA ZAMETAK
se provjerava te na taj način doći do zaključka koji pojam MUTACIJA 2n
trebaš upisati.
NASLJEDNA UPUTA n
NESPOLNO RAZMNOŽAVANJE
ODRASLA JEDINKA
OPLODNJA
ne pridonosi genetskoj
potrebna za kontroliraju ubrajamo
mogu biti su
različite
ŽIVOTNI obilježje
za
svih
nekih
CIKLUS
obilježje
jedinki iste
potrebna
razlike između
DVOSPOLAC može čiji je razvoj dio
pridonosi
dio
biti RODITELJ VARIJABILNOST
omogućuje
obilježje osigurava
dva
RAZMNOŽAVANJE genetsku
jedan
obilježje većine
obilježje nekih
omogućuje
u
obilježje može biti sudjeluju u

započinje
nastaje
♂ ♀ nije obilježje
vanjska stapanje jezgara
oplodnja SPOLNA
KRITOSJEMENJAČE u broj kromosoma
bez ♂ STANICA
stvara polovična
na
unutarnja u SPOLNA
PELUD
♀ STANICA
znači izostanak
nastaje
prethodi
oplodnja u
broj
spolne žlijezde
OVULACIJA potpuna sadrži

nakon
kromosoma
OPLOĐENA
osigurava genetsku
u jezgri
MITOZA JAJNA STANICA
otvara se u
različite
prije
sluznice
ljuštenje
nastanak 4
na
nastaje u
dioba građena kao

dijelovi
promjene
omogućuje razmnožavanje
tijelo prije
MITOZA u jezgri DNA
razvoj
STANICA grade
kod sisavaca +
sposobnost
kod nekih vrsta se razvija u

nastanak 2 iste
MITOZA
se razvija u
MITOZA
SJEMENKA proteini
1 kromatida 2 kromatide
s klicom u biljaka
nakon nakon
49
Istraži malo,
saznaj puno
ZAŠTO REAGIRAMO NA PODRAŽAJE
1. Druga strana sjećanja

Tijek rada:
Najbrže što možeš izgovori redom sve boje kojima su napisane pojedine riječi.
Na primjer, ako je riječ plava napisana zelenom bojom, trebaš reći zelena.
PLAVA ZELENA BIJELA SIVA NARANČASTA

RUŽIČASTA CRVENA ŽUTA LJUBIČASTA CRNA

Kod čitanja se često javljaju pogreške, pa umjesto da se izgovori naziv boje često se izgovori ono što je
napisano.
b. Objasni zašto dolazi do uočene pojave.

Riječi koje smo ranije naučili imaju jak utjecaj pa se sposobnost izgovaranja naziva boja smanjuje. Mozak prima
različite podražaje (riječ – boja), uspoređuje ih s ranijima te dolazi do smetnji koje uzrokuju ovaj problem.
2. Stanice prenositeljice poruka

Pribor i materijal: trajni mikroskopski preparat živčanog tkiva,
mikroskop.
Tijek rada:
1. Promatraj trajni mikroskopski preparat najprije pod malim, a
zatim i pod velikim povećanjem mikroskopa.
a. Kada utvrdiš na kojem povećanju najbolje vidiš promatrano,
nacrtaj ono što vidiš u vidnom polju na predviđeno mjesto.
2. Odredi ukupno povećanje na kojem je promatran

mikroskopski preparat u trenutku crtanja i upiši ga na
predviđeno mjesto.
a. Opiši izgled stanica u vidnom polju. Povećanje mikroskopa: puta.
Stanice imaju veći broj nastavaka različite duljine koji izlaze iz središnjeg dijela.
50
Zašto reagiramo na podražaje
b. Kako su se promatrane stanice građom prilagodile za učinkovito primanje i provođenje

podražaja?
Imaju veći broj kratkih nastavaka koji omogućuju lakše primanje različitih podražaja te dugi nastavak koji
omogućuje njegovo provođenje do sljedeće stanice koja će biti podražena.
c. Jesu li stanice raspoređene pojedinačno ili su međusobno umrežene?

Međusobno su gusto umrežene.
d. Pridonosi li takav raspored živčanih stanica u živčanom tkivu bržem prijenosu živčanih impulsa
nastalih podražajem do organa kojeg treba potaknuti na rad? Objasni svoj odgovor.
Da, jer se podražaj brže prenosi s jedne na drugu živčanu stanicu kako bi se prenio do odgovarajućeg organa
kojeg treba potaknuti na rad.
3. Naboranost je ipak „in“

Pribor i materijal: list papira formata A4.
Tijek rada:
List papira formata A4 zgužvaj u kuglu.
a. Kako naboranost lista papira utječe na njegov volumen i površinu?

Volumen se smanjuje, a površina ostaje ista.
b. Koji dio mozga građom podsjeća na naborani papir?

Na naborani papir podsjeća moždana kora.
c. Zašto je važno da je naboran baš dio mozga naveden kao odgovor u zadatku b?
U moždanoj se kori obrađuju podražaji koji dolaze iz unutrašnjosti tijela i iz osjetila. Veća površina
omogućuje da se u tom području rasporedi više živčanih stanica pa se pristigli podražaji obrađuju brže.
d. Je li naboranost mozga važna i za njegov smještaj u lubanji? Objasni svoj odgovor.

Da, naboranost mozga omogućuje da je volumen manji kako bi mozak stao u lubanju, ali je površina
moždane kore i dalje dovoljno velika da učinkovito obavlja svoju ulogu.
51
4. Izvan kontrole
Tijek rada:
1. Sjedni na rub stola tako da ti noge ne dotiču tlo.
2. Zamoli drugog učenika da te bočnom stranom poprečno
položenog dlana lagano udari u područje ispod koljena.
3. Zamijenite uloge i ponovite postupak.

Potkoljenica se automatski podignula te taj pokret nije bilo moguće kontrolirati.
b. Što u izvedenom pokusu predstavlja podražaj?

Udarac u koljeno.
c. Kakav je bio odgovor tijela na primljeni podražaj?

Nagli trzaj noge.
d. Je li osoba svjesna reakcije koja se događa u trenutku kada se ona događa i može li ju zaustaviti?
Ne, to je automatski pokret na koji ne možemo utjecati svojom voljom.
e. Kada postajemo svjesni da se dogodila ova reakcija?

Kada podražaj dođe u mozak.
f. Pronađi u udžbeniku koji organ pomoću živčanih impulsa pokreće mišiće i napiši njegov naziv.
Leđna moždina.
g. Objasni na konkretnom primjeru zašto je je važno da tijelo na neke podražaje odgovori jako
brzo.
Brza reakcija omogućuje da se izbjegnu opasnosti u određenim trenucima. Npr. ukoliko krenemo prelaziti cestu i
neki vozač reagira na način da nam potrubi tijelo će reagirati na tako da se automatski zaustavimo, prije nego
smo postali svjesni opasnosti koja nam prijeti.
52
Vježbaj malo,
1. Na temelju promatranja slike koja prikazuje građu i ulogu živčane stanice riješi
nauči puno
zadatke. 4
6
3
A 5
2
7
1
A
a. Popuni tablicu podatcima koji nedostaju, tako da se u svakom redu tablice nalaze podatci
povezani s odgovarajućim dijelom živčane stanice.
BROJ NA SLICI ULOGA DIO ŽIVČANE STANICE
3 prenosi živčane impulse do susjedne stanice živčano vlakno
6 primaju podražaje kratki ogranci
2 upravlja radom živčane stanice jezgra
1 u njemu se odvijaju metabolički procesi važni za život stanic tijelo živčane stanice
b. Što je na slici označeno brojevima 5 i 7? sinapse
c. U čemu je sličnost, a u čemu razlika područja označenih brojevima 5 i 7?

Na slici 5 podražaj se prenosi na drugu živčanu stanicu, a na slici 7 podražaj se prenosi na mišiće.
d. Što na slici označava slovo A, a što slovo B?

Slovom A označeno je primanje, a slovom B prenošenje podražaja.
e. Zašto je važno da živčana stanica ima svojstva koja su označena slovima A i B?

Važno je zato da bi informacije u obliku živčanih impusla mogle doći do mozga i od mozga do svih organa.
f. Objasni je li veliki broj kratkih ogranaka na živčanoj stanici prednost.

Da, prednost je jer se na taj način učinkovitije primaju podražaji na koje tijelo treba reagirati.
53
2. Ukočenost vrata ograničava pokrete glave, a njezinu uklanjanju pomaže kvalitetna masaža.
U zadatku su navedeni događaji koji se odvijaju od početka masaže do uklanjanja ukočenosti
vrata. Poredaj ih ispravnim redoslijedom, upisivanjem brojeva od 1 do 5.
Osjetne stanice pretvaraju podražaj dodira u živčani impuls. 1
Vratni su mišići aktivirani čime je omogućeno pomicanje glave. 5
Živčani impulsi stižu u mozak gdje se obrađuju radi pravilnog odgovora. 3
Osjetna živčana vlakna prenose podražaj dodira u obliku živčanog impulsa. 2
Pokretačka živčana vlakna prenose odgovor u obliku impulsa do vratnih mišića. 4
3. Na temelju promatranja slike koja prikazuje uzrok i posljedicu moždanog udara odgovori na
pitanja.
arterija moždani udar
arterija
osoba A osoba B
Slika 1 Slika 2
a. Kod koje je osobe na slici 1 veća vjerojatnost moždanog udara? Objasni svoj odgovor.
Kod osobe A, zbog začepljenosti krvnih žila.
b. Koji su najčešći uzroci bolesti prikazane na slici 1?

Začepljenje krvnih žila koje je najčešće posljedica pušenja i nepravilne prehrane (previše masnoća i šećera).
c. U kojoj će polutki mozga odumrijeti moždano tkivo kod osobe na slici 2? U lijevoj polutki.
d. Na kojoj strani tijela moždani udar može ostaviti posljedice kod osobe na slici 2? Objasni svoj odgovor.
Na desnoj strani tijela jer se u produženoj moždini križaju živci i lijeve i desne strane mozga.
e. Koje su moguće posljedice moždanog udara?

Oduzetost nekog dijela tijela, gubitak nekih sposobnosti: govor, pamćenje, pa čak i smrt.
f. Kako možemo spriječiti mogućnost pojave moždanog udara?

Pravilnom prehranom, zdravim životnim navikama, redovitom fizičkom aktivnošću, redovitim uzimanjem terapije ako ju je
propisao liječnik.
54
4. Kratko odgovori na pitanja.

a. Koju će posljedicu imati osoba kojoj je pri operaciji pogreškom prerezan živac u nozi? Objasni
svoj odgovor.
Osoba neće moći pomicati nogu jer ako su pokretački živci prerezani tada živčani impuls ne može doći od
mozga do mišića.
b. Ako smo pospani i umorni, pomoći će nam otvaranje prozora i ulazak svježeg zraka u prostoriju
u kojoj boravimo. Zašto svježi zrak doprinosi „buđenju” mozga?
Mozak je veliki “potrošač” energije za čije je oslobađanje potreban kisik.
5. Slika prikazuje središnji živčani sustav.

a. Na dijelu slike koji prikazuje građu mozga označi: X
‒ slovom A dio mozga koji je odgovoran za ravnotežu B
‒ slovom B dio mozga koji je odgovoran za pamćenje
‒ slovom C dio mozga koji upravlja procesom probave.
A
b. Što je na slici označeno slovom X i koja je uloga označene C
strukture?
Označena je lubanja. Uloga joj je zaštita mozga od naglih pokreta i
udaraca.
6. Odredi točnost pojedinih tvrdnji o sredstvima ovisnosti. Ako je tvrdnja točna, zaokruži točno,
a ako nije točna, zaokruži netočno. Na prazne crte napiši ispravak netočnih tvrdnji, bez uporabe
negacije (ne, nije, neće i sl.).
a. Glavni je cilj svakog ovisnika uništiti vlastiti život. točno – netočno

b. Dim marihuane povećava rizik za oboljenje od raka pluća. točno – netočno
c. Samo jedno uzimanje opojne droge može imati smrtni ishod. točno – netočno
d. Ovisnost je isključivo problem pojedinca i njegove uže obitelji. točno – netočno
e. Svaki lijek ujedno je i mogući otrov te predstavlja rizik za zdravlje. točno – netočno
f. Droge privremeno uništavaju mozak, koji se prestankom konzumacije oporavlja. točno – netočno
a. Ovisnici često nenamjerno unište vlastiti život jer izgube kontrolu nad uzimanjem sredstava ovisnosti.
d. Ovisnost je problem društva u cjelini.
f. Droge nepovratno oštećuju mozak.
55
7. Dijete se rađa s približno istim brojem živčanih stanica koliko će ih imati i u razdoblju
mladenaštva. Razvoj mozga nakon rođenja podrazumijeva prije svega stvaranje veza između
živčanih stanica.
Prouči graf koji prikazuje brojnost sinapsi tijekom različitih životnih razdoblja i odgovori na
pitanja.
Grafički prikaz brojnosti sinapsi tijekom različitih životnih razdoblja
a. U kojem se životnom razdoblju između živčanih stanica stvara najveći broj sinapsi?
Tijekom prve godine života.
b. Koji živčani putovi najranije nastaju stvaranjem velikog broja sinapsi i zašto je to važno?
Najranije nastaju živčani putovi odgovorni za vid i sluh jer je sposobnost reagiranja na podražaje nužna za
preživljavanje.
c. Objasni zašto je s učenjem stranog jezika poželjno započeti već u najranijoj dobi.
S učenjem stranog jezika važno je započeti u najranijoj dobi jer je brojnost sinapsi tada najveća, a time i
mogućnost učenja. Broj sinapsi već nakon 1. godine života počinje opadati.
d. Zašto se odrasle osobe teže prilagođavaju novim izazovima nego djeca?

Zbog manjeg broja sinapsi sporije se prenose informacije u obliku živčanih impulsa, pa je manja i mogućnost
prilagođavanja.
e. Zašto je važno poticati djecu da promišljaju, rješavaju problemske zadatke i samostalno zaključuju?
Zato jer je tada najveći broj sinapsi koje su važne za prijenos informacija do određenih dijelova mozga.
56
Istraži malo,
Osjetila čovjeka saznaj puno
1. Nesavršena obilježja savršenog osjetila

A. Tijek rada:
1. Ispruži ruku s ovom stranicom radne bilježnice i drži je u visini očiju.
2. Lijevo oko zatvori, a desnim promatraj crnu točku.
3. Polako primiči radnu bilježnicu prema sebi, sve dok ne zapaziš promjenu.

Nakon nekog vremena križić više nije vidljiv.
b. Objasni zašto je došlo do uočene promjene.

Zrake svjetla pale su na područje unutarnje ovojnice koje ne sadrži osjetne stanice za vid.
c. Osjetne stanice za vid smještene su na unutarnjoj ovojnici oka. Jesu li one na svakom dijelu
ovojnice jednako raspoređene? Objasni svoj odgovor.
Nisu. Dokaz za to je da svaki put ne vidimo sliku promatranog predmeta jednako jasno.
B. Tijek rada:
Promotri priložene testne kružnice i ispod svake upiši što na njoj piše.
a. Za što se u medicini koriste ovakve

testne kružnice?
Za utvrđivanje sposobnosti razlikovanja boja.
7 13 16
b. Što na temelju izvedene vježbe

možeš zaključiti o svojim osjetnim
stanicama za vid?
8 12 9 Da dobro razlikuju boje/da dobro ne razlikuju
boje.
57
C. Tijek rada:
Pribor i materijal: igla, konac, štoperica.
Oprez – pazi da se ne ozlijediš.
Štopericom izmjeri vrijeme potrebno da uvučeš konac u ušicu igle gledajući s dva oka, potom
samo s desnim, pa samo s lijevim okom. Svako mjerenje ponovi dva puta pa izračunaj srednju
vrijednost.
a. Rezultate mjerenja zabilježi u tablicu.
oba oka desno oko lijevo oko
vrijeme/s vrijeme/s vrijeme/s
mjerenje mjerenje mjerenje

srednja srednja srednja
vrijednost vrijednost vrijednost
1. 2. 1. 2. 1. 2.
b. Opiši i objasni rezultate istraživanja.

Konac u iglu najbrže je uvučen tijekom gledanja s dva oka, a najsporije tijekom gledanja s desnim/lijevim okom.
Kada gledamo s dva oka slike se iz oba oka spajaju u trodimenzijsku sliku što olakšava uvlačenje igle konac, ali i
obavljanje drugih aktivnosti.
58
2. Što nam otkriva sluh?

Pribor i materijal: povez za oči, vata.
A. Tijek rada:
1. Sjedni na stolac koji se nalazi u sredini učionice i stavi povez na oči.
2. Oko tebe se u krug treba rasporediti 10-ak učenika, od kojih će njih 5 naizmjence pljesnuti rukama.
Ti trebaš svaki put odrediti i pokazati iz kojeg je smjera zvuk došao. Potom ćeš još dva puta ponoviti
cijeli postupak, ali ćeš prije toga prvo vatom zatvoriti desno, a u drugom ponavljanju lijevo uho.
a. Koristeći predložak, oblikuj pretpostavku (hipotezu) čiju ćeš ispravnost testirati ovim istraživanjem.
Ako slušamo s dva uha , tada čemo točnije odrediti iz kojeg smjera dolazi .
b. Tijekom istraživanja zamoli jednog od učenika da u tablicu zabilježi rezultate, tj. koliko si puta
točno (od ukupno 5 pljeskanja) odredio/odredila smjer zvuka.
Napomena: Istraživanje je moguće provesti na nekoliko učenika, a ostali koriste podatke nekog
od ispitanika.
oba uha desno uho lijevo uho
točno/5 točno/5 točno/5
c. Opiši svoja zapažanja.

Točnost određivanja iz kojeg smjera dolazi zvuk bila je najveća kod slušanja s dva uha, a najmanja kod
slušanja samo s desnim/lijevim uhom.
d. Je li tvoja hipoteza potvrđena ili odbačena i što možeš zaključiti na temelju dobivenih rezultata?
Hipoteza je potvrđena. Slušanje s dva uha omogućuje prikupljanje zvukova koji dolaze iz različitih smjerova
te se točnije odredi iz kojeg smjera dolazi zvuk.
e. Zašto je pet puta ponavljan postupak određivanja smjera iz kojeg dolazi zvuk?
Kako bi se dobili pouzdaniji rezultati mjerenja, jer ako mjerimo samo jednom ili dva puta dobiveni rezultat može
biti slučajnost.
59
3. Nestvarna stvarnost
Pribor i materijal: plastična boca s čepom, voda, stolac s kotačima.
A. Tijek rada:
1. Plastičnu bocu do polovice napuni vodom i dobro ju začepi. Položi bocu s vodom na stol i zavrti
ju. Promatraj vodu u boci tijekom njezine vrtnje i neposredno nakon što se boca prestane vrtjeti.
Voda u boci vrti se u smjeru rotiranja boce, a nakon što se boca prestane vrtjeti voda u njoj pomiče se još
jedno izvjesno vrijeme.
B. Tijek rada:
1. Stolac s kotačima stavi u prazan prostor. Sjedni na stolac i
pridržavaj se za njega rukama. Zamoli nekog od prijatelja da te
zavrti nekoliko puta.
Napomene: Ako nemaš stolac, prijatelj/prijateljica te može

vrtjeti u krug i bez stolca, ali pritom mora paziti da ne padneš i
ne ozlijediš se. Osobe kojima je zlo tijekom vožnje samo prate i
bilježe podatke, a ne sudjeluju u izvođenju praktičnog rada.
a. Kako si se osjećao/osjećala nakon prestanka vrtnje?

Kao da je još uvijek vrtim / kao da se prostor oko mene vrti.
b. Iskoristi zapažanja do kojih se došlo za vrijeme vrtnje boce s vodom i pokušaj zaključiti zašto
se javlja osjećaj iz zadatka a. i nakon prestanka vrtnje. Po potrebi se posluži tekstom u udžbeniku.
U svoje objašnjenje uključi pojmove: osjetne stanice za gibanje i ravnotežu, osjetni organ za
orijentaciju u prostoru i ravnotežu, tekućina, srednje uho, mali mozak.
Tijekom vrtnje tekućina koja ispunjava osjetni organ za orijentaciju u prostoru i ravnotežu u unutarnjem uhu
se pomiče. Njeno pomicanje podražuje osjetne stanice za gibanje i ravnotežu koje podražaj pretvaraju živčani
impuls koji se prenosi u mali mozak.
c. Nestvarni osjećaj kretanja nazivamo vrtoglavicom. Na temelju praktičnog rada s bocom vode
zaključi zašto dolazi do vrtoglavice?
Zato što se i nakon prestanka vrtnje i dalje pomiče tekućina koja onda i dalje podražuje osjetne stanice za
gibanje i ravnotežu.
d. Što se mora dogoditi u uhu da nakon vrtnje prestane osjećaj vrtoglavice?

Tekućina se mora prestati gibati.
60
4. Ti divni okusi ili možda mirisi?

Pribor i materijal: tri različita voćna soka, voda, četiri čaše, povez za oči.
Tijek rada:
1. U tri čaše ulij tri voćna soka od različitog voća, a u četvrtu čašu ulij vodu.
2. Na oči stavi povez.
3. Rukom dobro začepi nos te otpij malo voćnog soka iz prve čaše koju će ti dodati
tvoj pomagač. Odredi vrstu soka. Vodom isperi usta te otpij malo soka iz druge
čaše. Na isti način i iz treće čaše otpij sok te svaki put odredi vrstu soka.
4. Ponovi postupak opisan u 3. koraku, ali nemoj začepiti nos. Pomagač ti treba
davati čaše sa sokom drukčijim redoslijedom u odnosu na 3. korak. Usporedi
rezultate istraživanja.
Okuse je teže odrediti sa začepljenim nosom jer osjet mirisa nadopunjuje osjet okusa.
b. Objasni rezultate provedenog istraživanja.

Osjetila međusobno surađuju, a podražaji se međusobno nadopunjuju kako bismo u potpunosti doživjeli svijet
koji nas okružuje. Npr. da bi u potpunosti osjetili okus neke tvari, važan je i njezin miris
c. Oblikuj jedno istraživačko pitanje na koje je dobiven odgovor provedenim istraživanjem.
d. Što je važno da bismo u potpunosti doživjeli svijet koji nas okružuje?

Važna je suradnja svih osjetila.
e. Zašto kada smo prehlađeni, hrana koju jedemo nema isti okus kao kada smo zdravi?
Zato što nam je nos začepljen te ne osjećamo miris hrane koju jedemo.
5. Toplo ili hladno?

Pribor i materijal: tri veće posude, topla i hladna voda, led, termometar,
kuhalo za vodu.
Tijek rada:
1. Jednu posudu napuni vodom u koju ćeš dodavati led dok joj temperatura
ne bude oko 10 °C, drugu napuni vodom čija je temperatura oko 40 °C, a
treću vodom čija je temperatura oko 20 °C.
2. Istovremeno jednu ruku uroni u vodu temperature 10 °C, a drugu u vodu
temperature 40 °C i drži ih u posudama s vodom približno 1 minutu.
3. Izvadi ruke iz vode te obje istovremeno stavi u posudu s vodom
temperature 20 °C.
61
b. Do kojih je zaključaka moguće doći na temelju provedenog istraživanja?
c. Neke majke temperaturu mlijeka, kojim će hraniti bebu, provjeravaju tako da nekoliko kapi
mlijeka stave na dlan svoje ruke. Objasni je li takav način provjere temperature mlijeka ispravan.
6. Dva – jedan
Pribor i materijal: dva drvena štapića za ražnjiće, selotejp, povez za oči.
Tijek rada:
1. Učeniku koji s tobom sjedi u paru stavi povez na oči.
2. Poveži selotejpom dva drvena štapića na način da im vrhovi budu jedan do drugoga (ili koristi
dvije tehničke olovke) i s dva spojena vrha više puta dodiruj dlan, jagodicu kažiprsta, leđa i koljeno
učenika s povezom. Radi oprezno i pažljivo da ne ozlijediš drugog učenika. Pri svakom dodiru važno
je da ti osoba s povezom kaže osjeća li jedan ili dva dodira.
3. Ponovi postupak tako da zamijeniš ulogu s učenikom s kojim radiš u paru.
a. Podatke o broju dodira koje osjećate pri dodiru s dva vrha zabilježite jedan drugom u njegovu
tablicu.
broj dodira koje broj dodira koje

dio tijela dio tijela
učenik osjeća učenik osjeća
dlan leđa
jagodica kažiprsta koljeno
b. Opiši svoja zapažanja.

Na nekim dijelovima tijela osjeća se jedan, a na nekima dva vrha štapića. Tako primjerice na .... osjećam dva
vrha, a na ... jedan vrh.
c. Što zaključuješ na temelju provedenog istraživanja?
Da koža na svim dijelovima tijela ne sadrži isti broj osjetilnih tjelešaca za dodir.
62
1. Na temelju promatranja slike koja
1 Vježbaj malo,
prikazuje građu oka riješi zadatke. 7
nauči puno
A. Popuni tablicu podatcima koji
nedostaju, tako da se u svakom redu 2
8
tablice nalaze podatci povezani s 3
odgovarajućim dijelom oka.
4
5
9
BROJ NA
ULOGA DIO OKA
SLICI
6 ispunjava najveći dio očne jabučice i održava napetost oka staklovina
9 prenošenje živčanih impulsa do mozga vidni živac
pretvara svjetlosni podražaj u živčani impuls zahvaljujući sloju stanica unutarnja ovojnica
8
osjetljivih na svjetlost
5 lomi svjetlosne zrake i usmjerava ih na unutarnju ovojnicu leća
3 određuje boju očiju jer sadrži pigment šarenica
1 obavija i štiti očnu jabučicu vanjska ovojnica
B. Oblikuj dvije pitalice „Tko sam ja?” u 1. licu jednine. Odgovor na tvoju pitalicu mora biti isključivo
pojam, označen na gornjoj slici zadanim brojem. Primjerice, ako je zadan broj 2, tvoja pitalica
može glasiti: „Prozirni sam dio oka, a nastavljam se na njegovu vanjsku ovojnicu. Tko sam ja?”
Ja sam otvor na šarenici. Propuštam svjetlost u oko. Količina svjetlosti određuje moj promjer.
4 Tko sam ja?
Ja sam središnja ovojnica očne jabučice. Opskrbljujem oko hranom i kisikom. S prednje
7 strane očne jabučice prelazim u šarenicu. Tko sam ja?
63
2. Promotri sliku pa na temelju znanja o živčanom sustavu i osjetilima dovrši započetu priču.
Priču piši u 1. licu jednine, a u opis uključi pojmove napisane na slici, ali i ostale organe prikazane
na slici.
područje za sluh
Zvukovi violine šire se zrakom i dolaze do mog uha. Moja uška…
područje za kretanje
sakuplja zvučne valove violine i usmjerava ih prema zvukovodu. Bubnjić zatitra i
prenosi podražaje u moje srednje uho gdje malene koščice pojačavaju zvuk i prenose
podražaje do moje pužnice u unutarnjem uhu. Slušne stanice mojoj pužnici primaju
zvukove violine i pretvaraju ih u živčane impulse koji se slušnim živcem prenose do
područja za sluh u mozgu. Tu se stvara osjet sluha. Zvukovi koji čujem potiču moje
tijelo da zapleše. Da bi plesao/plesala, moraju se aktivirati moji mišići, koje aktiviraju
živčani impulsi koji dolaze iz mozga, iz područja za kretanje.
3. Shema prikazuje građu osjetila i put prenošenja živčanih impulsa pri nastanku osjeta mirisa
i okusa.
Popuni opis sheme upisivanjem slova ispred ponuđenih pojmova u odgovarajuće pravokutnike.
Napomena: U jedan od pravokutnika trebaš upisati dva slova.
G
A – središte za F A, B
miris
B – središte za
okus
C – njušne stanice C
D – okusne stanice
E – prijenos
okusnog podražaja
u obliku živčanog
impulsa
F – njušni živac
G – prijenos E
mirisnog podražaja podražaj
u obliku živčanog podražaj
impulsa
H – mirisne čestice D
H
I – okusni živac
64
Istraži malo,
REAGIRANJE ŽIVOTINJA NA saznaj puno
PODRAŽAJE – SLIČNOSTI I RAZLIKE

Svatko je poseban na svoj način – I.
Pribor i materijal: sisavac (npr. mačka, pas, hrčak, zec, miš), štapići za uho, ocat i/ili aceton,
zvonce (ili neki drugi izvor zvuka).
Napomena: U ovo istraživanje uključi svojeg kućnog ljubimca iz skupine sisavaca. Ako nemaš
svojeg kućnog ljubimca, zamoli nekoga koga poznaješ da ti posudi svog ljubimca.
Tijek rada:
1. Štapićem za uho dodirni životinju nekoliko puta po trupu.
a. Opiši i objasni svoja zapažanja.
Životinja reagira na podražaj / pomiče se. Životinja reagira na podražaj jer u koži ima osjetilna tjelešca za
dodir, a ima razvijen živčani sustav koji prima i obrađuje podražaje.

2. Štapić za uho umoči u ocat i/ili aceton. Namočeni štapić približi njuški životinje i lagano ga
pomiči lijevo – desno.
b. Opiši i objasni svoja zapažanja.
Životinja reagira na podražaj / nastoji se maknuti od štapića namočenog u ocat/aceton. Životinja ima
razvijeno osjetilo za miris i živčani sustav te reagira na mirisne podražaje.
3. Štapićem za uho lagano dodiruj životinju po brkovima.

c. Opiši i objasni svoja zapažanja.
Životinja reagira na dodir. Brkovi životinje imaju sposobnost reagiranja na dodir.
4. Nježno zazvoni zvoncem pokraj uške životinje.

d. Opiši i objasni svoja zapažanja.
Životinja reagira na zvuk. Životinja ima razvijeno osjetilo za sluh i živčani sustav u kojem se obrađuju
primljeni podražaji.
e. Što na temelju izvedenog praktičnog rada možeš zaključiti o reagiranju sisavaca na podražaje?
Sisavci dobro reagiraju na različite podražaje.
f. Što sisavcima omogućuje da reagiraju na podražaje?

Imaju razvijene osjetne organe i živčani sustav.
65
Reagiranje životinja na podražaje – sličnosti i razlike
g. Reagiraju li i drugi sisavci na podražaje slično kao čovjek? Objasni svoj odgovor.
Ostali sisavci reagiraju na podražaje slično kao i čovjek, koji je također sisavac. Iz praktičnog rada visljivo je da
je životinja reagirala na miris, dodir, zvuk.
h. Istraži u literaturi i u tablicu zabilježi reagiraju li ostali kralježnjaci na podražaje slično kao i sisavci.
ribe vodozemci gmazovi ptice

Razvijeno osjetilo za miris, Vodozemci reagiraju na Gmazovi također imaju Ptice imaju razvijena sva
okus, vid, sluh, dodir. dodir, okus, svjetlost, miris razvijena sva osjetila, ali se osjetila, ali se najviše oslanjaju
Posebno osjetilo je bočna i zvuk. često oslanjaju na miris i na osjetilo vida. Posebno
pruga kojom reagira na vibracije. dobro razvijeno osjetilo vida
dodir vode te po potrebi Osjetilni organ za miris imaju ptice grabljivice.
mijenja smjer kretanja. guštera i zmija je rašljasti jezik.
Svatko je poseban na svoj način – II.

A. Pribor i materijal: gujavica, Petrijeva zdjelica, pinceta, štapići za uho, ocat i/ili aceton,
baterijska svjetiljka.
Napomena: Gujavice je moguće uzeti iz vrta. Po završetku istraživanja treba ih vratiti u prirodu.
Tijek rada:
1. Stavi gujavicu u Petrijevu zdjelicu. Štapićem za uho lagano dodirni gujavicu nekoliko puta po
tijelu.
Gujavica reagira na dodir na način da mijenja smjer kretanja. Gujavica ima u koži osjetilna tjelešca za dodir te
ima razvijen živčani sustav koji obrađuje primljene podražaje.
2. Štapić za uho umoči u ocat i/ili aceton. Namočeni štapić približi prvo prednjem, a potom i
stražnjem dijelu tijela gujavice.
b. Opiši i objasni svoja zapažanja.
Gujavica reagira na miris na način da mijenja smjer kretanja. Gujavica ima u koži stanice koje reagiraju na
miris te ima razvijen živčani sustav koji obrađuje primljene podražaje.
3. Upaljenu baterijsku svjetiljku približi prvo prednjem, a potom i stražnjem dijelu tijela gujavice.
c. Opiši i objasni svoja zapažanja.
Gujavica reagira na svjetlost na način da mijenja smjer kretanja. Gujavica ima u koži stanice koje reagiraju na
svjetlost te ima razvijen živčani sustav koji obrađuje primljene podražaje.
d. Što je neobično, a što uobičajeno u vezi s osjetilima gujavice?

Uobičajeno je da reagira na podražaje. Neobično je da nema oči niti nos, a reagira na miris i svjetlost.
e. Ima li gujavica razvijen živčani sustav? Objasni svoj odgovor.

Da. Bez živčanog sustava nije moguće reagirati na podražaj, a gujavica dobro reagira na različite podražaje.
66
B. Pribor i materijal: komad flaksa ili nekog tanjeg užeta.
Tijek rada:
1. Razvuci flaks ili uže između npr. noge školske klupe i kvake na vratima
(vidi sliku).
2. Neka tvoj pomagač nježno položi vrhove prstiju na flaks, odnosno uže.
3. Stani na suprotnu stranu od svojega pomagača i nježno zatitraj flaks,
odnosno uže. U određenim vremenskim razmacima ponovno zatitraj flaks, ali svaki put drugim
intenzitetom.
Potom ti i tvoj pomagač zamijenite uloge.
Pri jačem titranju osjećaju se jače vibracije, a pri slabijem titranju i vibracije su slabije.
b. Promatranjem površine tijela pauka moguće je uočiti veliki broj dlačica. Koja je njihova uloga
u preživljavanju pauka?
Dlačice imaju ulogu osjetiti vibracije mreže koje najčešće uzrokuje plijen koji je „zapeo” u mreži, što je znak da
je hrana spremna, ali vibracije mogu ukazati i na neprijatelja.
c. Na temelju provedenog praktičnog rada zaključi kako pauk procjenjuje veličinu plijena u svojoj
mreži.
Što su jače vibracije plijen je veći, te na taj način pauk procjenjuje veličinu plijena
d. Zašto je prisutnost osjetnih dlačica na površini tijela osobito važna kod pauka, dok primjerice
puževi i/ili gujavice nemaju osjetne dlačice, ali se unatoč tome dobro snalaze u svom okolišu?
Pauci na površini tijela imaju čvrst pokrov koji onemogućuje reagiranje na dodir, za razliku od puževa i
gujavice koji imaju osjetne stanice po cijeloj površini tijela.
e. Za predstavnike navedenih skupina beskralježnjaka istraži u literaturi i u tablicu zabilježi

reagiraju li na podražaje te ako reagiraju, na koji način to čine.
spužve žarnjaci mekušci kukci
Nemaju sposobnost Reagiraju na podražaje Reagiraju na podražaje. Puževi i Kukci imaju razvijena osjetila za
reagiranja na cijelim tijelom. Imaju na glavonosšci imaju razvijene oči, ali vid, okus, miris, dodir.
podražaje. površini tijela osjetne osim na svjetlost reagiraju i na S obzirom da imaju čvrsti tjelesni
stanice koje podražaj dodir, miris, okus. Živčane stanice pokrov, na dodir reagiraju
pretvaraju u živčani su udružene u ganglije koji su ticalima. Živčane stanice udružene
impuls koji se potom povezani živčanim vrpcama, a kod su u ganglije koji su povezani
umreženim živčanim puževa i glavonožaca najbolje je živčanim vrpcama, a posebno se
stanicama prenosi cijelim razvijen ganglij u glavi što je ističe ganglij u glavi.
tijelom. prethodilo razvoju mozga.
67
1
Vježbaj malo,
1. Na temelju promatranja slika koje 2
nauči puno
prikazuju živčani sustav žarnjaka
vlasulje, virnjaka i gujavice riješi
zadatke.
vlasulja virnjak gujavica
a. Što je na slici virnjaka i gujavice označeno brojem 1 i koja je uloga te strukture?

Ganglij. Uloga je obrada pristiglih podražaja.
b. U usporedbi sa žarnjacima struktura označena brojem 1 ukazuje da je kod virnjaka i gujavice

došlo do usložnjavanja građe živčanog sustava. Opiši ukratko prikazano usložnjavanje.
Živčane stanice se udružuju u ganglije, što je prethodilo razvoju mozga.
c. S kojim organom živčanog sustava kralježnjaka možemo usporediti strukturu označenu brojem
1, a s kojim strukturu označenu brojem 2? 1 S mozgom. 2 S leđnom moždinom.
d. Struktura označena brojem 1 najbolje je razvijena na prednjem dijelu tijela. Zašto je to važno?
Zato jer je na prednjem dijelu tijela smješten najveći broj osjetila/osjetnih stanica.
2. Na temelju promatranja slike koja prikazuje građu mozga predstavnika pet skupina kralježnjaka
i čovjeka, kao još jednog predstavnika skupine sisavaca, riješi zadatke.
a. Opiši evoluciju mozga kralježnjaka, od riba do sisavaca.

Mozak postaje sve veći. Osobito se povećava veliki mozak, koji je najrazvijeniji kod čovjeka.
b. Kako je razvoj mozga povezan s načinom života predstavnika prikazanih skupina kralježnjaka?
Bolje su se snalazili u svom okolišu, brinuli za svoje potomke, razvojem velikog mozga usavršava se
komunikacija između predstavnika iste skupine ...
c. Objasni kako je evolucija mozga povezana s činjenicom da čovjek najčešće kućne ljubimce bira
iz skupine sisavaca.
Da. Veliki mozak odgovoran je za obavljanje složenih misaonih aktivnosti pa ako za kućnog ljubimca imamo
predstavnika s razvijenijim velikim mozgom veća je vjerojatnost da ga dresiramo i s njim komuniciramo.
68
3. Odredi točnost tvrdnji o živčanom sustavu i osjetilima životinja.
a. Živčani sustav svih životinja gradi mozak, leđna moždina i živci. točno – netočno
b. Većina grabežljivaca ima dobro razvijen živčani sustav i osjetila. točno – netočno
c. Osjetila svih životinja obavljaju svoju zadaću po sličnom principu. točno – netočno
d. Suradnjom živčanog sustava i osjetila životinje se snalaze u okolišu. točno – netočno
e. Osjetila i živčani sustav razvili su se isključivo radi bijega od predatora. točno – netočno
4. Na temelju promatranja slike koja prikazuje neka osjetila i građu živčanog sustava ptice riješi zadatke.
mozak a. Na priloženoj slici označi i imenuj dijelove živčanog sustava ptice.
leđna moždina b. Opiši ukratko razvijenost osjetila ptica.

živci Kod ptica su razvijena sva osjetila, ali se na neka oslanjaju više. Npr. sova
se najviše oslanja na sluh, a grabljivice na vid.
c. Opiši kako je razvijenost živčanog sustava i osjetila ptica

povezana s načinom njihova života.
Dobra razvijenost živčanog sustava i osjetila omogućila je pticama da se dobro snalaze u svom okolišu i
opstanu u različitim životnim uvjetima, što na određeni način pridonosi i njihovoj brojnosti,
d. Usporedi živčani sustav i osjetila ptice i čovjeka. Što zaključuješ?

Građeni su i djeluju po vrlo sličnom principu.
5. Na temelju promatranja slike koja prikazuje živčani sustav predstavnika dviju skupina
beskralježnjaka riješi zadatke.
a. Ispod svake slike napiši naziv skupine
beskralježnjaka kojoj vrsta pripada.
b. Koja od prikazanih skupina ima

razvijeniji živčani sustav i osjetila.
Objasni svoj odgovor, a u objašnjenje
uključi ono što vidiš na slici.
Razvijeniji živčani sustav i osjetila imaju
glavonošci jer je vidljivo da su bolje razvijene

Člankonošci - kukci Mekušci - glavonošci
oči, kao i ganglij u glavi.
c. Protežu li se živčane vrpce do gotovo svih dijelova tijela? Objasni zašto je to važno.
Da. To je važno stoga da bi se podražaji iz "mozga" (ganglija u glavi) mogli prenijeti do svih dijelova tijela.
69
6. Na temelju proučavanja teksta, slike i sheme o uvjetovanom refleksu riješi zadatke.

Davanje hrane psima potiče kod njih refleksno izlučivanje sline. Istraživanja su potvrdila da će,
ako se svaki put oglasi zvono kada psu dajemo hranu, nakon nekog vremena i sam zvuk zvona
potaknuti refleksno izlučivanje sline. To je primjer uvjetovanog refleksa.
kora velikog
mozga
zvuk zvona
osjetne
X
stanice za
sluh
A. Odgovori na pitanja. Y
a. Što je u opisanom uvjetovanom refleksu prirodni podražaj koji izaziva refleks izlučivanja sline?
Hrana tj. kost.
b. Zašto zvuk zvona kao podražaj u slučaju II ne izaziva, a u slučaju IV izaziva refleksnu reakciju?
U slučaju ll pas ne reagira na zvono jer ga ne povezuje s hranom. U slučaju IV povezuje ga s hranom iz slučaja III.
c. Na opisanom primjeru objasni zašto uvjetovani refleks uključuje aktivnost kore velikog mozga.
Zato što uključuje sluh, a osjet sluha stvara se u kori velikog mozga.
d. Zašto dreseri pasa pri dresiranju često koriste pseće kolačiće?
Jer psi prirodno reagiraju na hranu.
B. Odredi točnost tvrdnji o uvjetovanom refleksu. Ako je tvrdnja točna, zaokruži točno, a ako nije
točna, zaokruži netočno. Na prazne crte napiši ispravak netočnih tvrdnja, bez uporabe negacije
(ne, nije, neće i sl.).
a. Slovo X na shemi označava pokretačko živčano vlakno. točno – netočno

b. Osjetne stanice za sluh pretvaraju zvuk zvona u živčani impuls. točno – netočno
c. Zvuk zvona kod svih će pasa uzrokovati refleks izlučivanja sline. točno – netočno
d. Da bi pas čuo zvono, živčani se impuls mora prenijeti do leđne moždine. točno – netočno
e. Da bi došlo do izlučivanja sline, živčani se impuls mora prenijeti do slinovnica. točno – netočno
a. Slovo X na shemi označava osjetno živčano vlakno.
c. Zvuk zvona uzrokovat će refleks izlučivanja sline samo kod pasa koji zvono povezuju s hranom.
d. Da bi pas čuo zvono, živčani se impuls mora prenijeti do kore velikog mozga.
70
Istraži malo,
REAGIRAJU LI SVA saznaj puno
ŽIVA BIĆA NA PODRAŽAJE

Osjećaju li biljke?
A. Pribor i materijal: sjemenke pšenice, vata, voda, kartonska kutija, četiri Petrijeve zdjelice.
Tijek rada:
1. U četiri Petrijeve zdjelice stavi vatu i namoči je vodom.
2. Rasporedi sjemenke pšenice na površinu vate u svim zdjelicama tako da je u potpunosti prekriju.
3. Dvije zdjelice sa sjemenkama stavi na prozorsku dasku, a druge dvije u kutiju od cipela na kojoj
je prethodno izrezan otvor.
4. Kutiju sa sjemenkama također stavi na prozorsku dasku, ali otvor na kutiji nemoj okrenuti
direktno prema prozoru, već bočno.
5. Sjemenke po potrebi zalijevaj vodom. Promjene promatraj bar 10-ak dana.
Biljke koje su bile direktno na svjetlosti su brže rasle. Mlade biljke koje su bile u kutiji su rasle prema izvoru
svjetlosti.
b. Nacrtaj rezultate provedenog istraživanja u predviđene prostore.
prozorska daska kartonska kutija
c. Na koji su podražaj biljke reagirale u provedenom istraživanju? Svjetlost.
d. Oblikuj jedno istraživačko pitanje na koje je dobiven odgovor provođenjem ovog istraživanja.
Kako biljke reagiraju na svjetlost?
e. Osjećaju li biljke? Objasni svoj odgovor.

Biljke mogu reagirati na podražaje kao i ostala živa bića. Dokaz za to je da su se orijentirale u smjeru izvora
svjetlosti.
71
Reagiraju li sva živa bića na podražaje
B. Tijek rada:
Korištenjem interneta pronađi i promotri videozapise o vrstama biljaka koje su navedene u tablici.
Kako bi rezultati pretraživanja bili kvalitetniji, u tražilicu upiši latinski naziv vrste naveden u zagradi.
Tijekom promatranja videozapisa obrati pažnju na vrstu podražaja na koji biljka reagira, kao i na
njezinu reakciju.
U tablicu za svaku vrstu zabilježi svoja zapažanja.
Vrsta Podražaj Opis reakcije biljke Uloga reakcije na podražaj
dodir Biljka je na dodir izbacila Ova reakcija na podražaj

svoje sjemenke. omogućuje rasprostranjivanje ove
vrste, jer će se iz sjemenke koja je
izbačena, ako budu povoljni uvjeti,
razviti nova biljka.
Štrcalica
(Ecballium elaterium)
dodir Biljka je na dodir skupila Ova reakcija omogućuje zaštitu

svoje liske. nježnih liski sramežljive mimoze
od oštećenja.
Sramežljiva mimoza
(Mimosa pudica)
dodir Biljka na dodir zatvara Ova reakcija je prilagodba biljke

klopku. mesožderke na lov kukaca.
Zatvaranjem klopke kukac ostaje
zarobljen, a potom biljka pomoću
enzima razgrađuje njegove
Venerina muholovka proteine na tvari koje potom
(Dionaea muscipula) iskorištava za rast i razvoj.
72
Vježbaj malo,
1. Odredi točnost tvrdnji o reakciji jednostaničnih organizama na podražaje. Ako nauči puno
je tvrdnja točna, zaokruži točno, a ako nije točna, zaokruži netočno. Na prazne crte
napiši ispravak netočnih tvrdnji, bez uporabe negacije (ne, nije, neće i sl.).
a. Na podražaje reagiraju slabo razvijenim živčanim sustavom. točno – netočno

b. Kreću se uvijek u smjeru suprotnom od djelovanja podražaja. točno – netočno
c. Pravovremena reakcija na podražaje utječe na preživljavanje. točno – netočno
d. Najčešća je reakcija na podražaj promjena u načinu i brzini kretanja. točno – netočno
e. Sposobnost reagiranja na podražaje povezana je s načinom prehrane. točno – netočno
a. Na podražaje reagiraju staničnom membranom.
b. Kreću se u smjeru izvora podražaja ili suprotno od izvora podražaja.
2. Na temelju promatranja slike koja prikazuje položaj bundeva koji je posljedica njihove reakcije
na dodir riješi zadatak.
a. Zašto je važno da bundeva može reagirati na dodir?
Zato da se može omotati oko podloge i podići s tla kako bi
učinkovitije iskoristila svjetlost.
b. Kako sposobnost reagiranja bundeve na podražaje pridonosi

njezinu preživljavanju?
Reagiranjem na dodir bundeva se diže na podlogu, učinkovitije
iskorištava svjetlost i stvara više hrane fotosintezom, a bez hrane
nema preživljavanja.
3. Na temelju promatranja slike koja prikazuje micelij gljive riješi zadatke.
a. Na koje podražaje iz okoliša reagiraju hife, a što utječe na
promjenu smjera njihova rasta?
Hife reagiraju na prisutnost hrane i vode u podlozi.
b. Kako sposobnost hifa da reagiraju na podražaje utječe na

preživljavanje gljive?
Omogućuje gljivi da "pronađe" vodu i hranjive tvari u podlozi, a što je
preduvjet preživljavanja.
hife (micelij)
73
Reagiraju li sva živa bića na podražaje
4. Na temelju promatranja slike koja prikazuje građu površinskog sloja lista riješi zadatke.
1
a. Koje su strukture lista označene brojem 1? Puči.
b. Navedi dva podražaja koja su mogla potaknuti strukture označene brojem 1 da reagiraju na
način prikazan na slici.
Nedostatak vode u tlu i nedostatak svjetlosti.
c. Ovisi li preživljavanje biljke o sposobnosti struktura označenih brojem 1 da reagiraju na

podražaje iz okoliša? Objasni svoj odgovor.
Da. Kada biljke ne bi mogle zatvoriti puči tada bi se isušile uslijed nedostatka vode u tlu, a kada ih ne bi
mogle otvoriti tada ne bi mogle obavljati fotosintezu niti se hladiti kada su visoke temperature zraka.
5. Na temelju promatranja slika koje prikazuju položaj kloroplasta u listu riješi zadatke.
a) b)
a. Kojim je slovom označena slika koja prikazuje položaj kloroplasta u stanici u sumrak? Objasni
svoj odabir.
Označena je slovom a). U sumrak nema puno svjetlosti, pa se kloroplasti rasporede po cijeloj stanici kako bi
maksimalno iskoristili dostupnu svjetlost.
b. Na koji podražaj iz okoliša reagiraju kloroplasti? Na svjetlost.
c. Zašto je sposobnost kloroplasta da reagiraju na podražaj iz zadatka b važna za preživljavanje biljke?

Zato što na taj način mogu maksimalno iskoristiti svjetlost koja je važna za fotosintezu, a s druge strane zaštititi se
od oštećenja što je također važno jer ne bi biljka više mogla obavljati fotosintezu i uginula bi.
74
Istraži malo,
HORMONSKA REGULACIJA saznaj puno
Kad hormoni „podivljaju“
Tijek rada:
1. Grafički prikaži međuodnose između pojmova: HORMONI, TRUDNOĆA, PUBERTET, EMOCIJE,
URAVNOTEŽENO STANJE ORGANIZMA, ŽLIJEZDE. Osim navedenih pojmova poželjno je da u grafički
prikaz uključiš i neke druge pojmove koji se logički uklapaju. Važno je da se pri izradi grafičkog
prikaza, osim pojmovima, vodiš i nazivom aktivnosti kako bi predočio/predočila što se događa kada
se hormoni pojačano izlučuju. Tvoj grafički prikaz može biti oblikovan kao konceptualna mapa ili na
drugi način prema tvojem izboru. Za izradu grafičkog prikaza možeš koristiti i digitalne alate, a ispis
svog uratka zalijepi u radnu bilježnicu.
2. Po završetku rada izmijeni svoj uradak s drugim učenikom te jedan drugome zabilježite što je
dobro napravljeno i dajte prijedloge za poboljšanje uratka.
75
Vježbaj malo,
1. Na slici koja prikazuje endokrine žlijezde čovjeka označi:
nauči puno
- slovom A jajnike
- slovom B hipofizu
B - slovom C štitnjaču
- slovom D gušteraču
- slovom E sjemenike
C - slovom F nadbubrežne žlijezde.
F D
2. Odredi točnost pojedinih tvrdnji o endokrinom sustavu. Ako je tvrdnja točna, zaokruži točno,
a ako nije točna, zaokruži netočno. Na prazne crte napiši ispravak netočnih tvrdnji, bez uporabe
negacije (ne, nije, neće i sl.).
a. Hormoni su produkti endokrinih žlijezda, a izlučuju se izravno u krv. točno – netočno

b. Putem krvi svaki hormon prenosi informacije do svake stanice tijela. točno – netočno
c. Endokrini sustav čini više različitih žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. točno – netočno
d. Radom svih endokrinih žlijezda upravlja hipofiza pomoću svojih hormona. točno – netočno
e. Endokrine žlijezde zajedno sa živčanim sustavom usklađuju rad organizma. točno – netočno
b. Putem krvi hormoni prenose informacije do ciljanih stanica.
d. Radom većine endokrinih žlijezda upravlja hipofiza pomoću svojih hormona.
3. Popuni tablicu odgovarajućim podatcima koji nedostaju.
Posljedica/posljedice
Žlijezda Hormon Uloga hormona
nedostatka hormona
gušterača inzulin smanjuje razinu šećera u krvi dijabetes
hipofiza hormon rasta regulira rast i razvoj tijela patuljasti rast
stvaranje jajnih stanica, razvoj neplodnost, nerazvijenost

jajnici
progesteron sekundarnih ženskih spolnih obilježja ženskih spolnih obilježja
stvaranje spermija, razvoj neplodnost, nerazvijenost
sjemenici testosteron sekundarnih muških spolnih obilježja muških spolnih obilježja
76
Hormonska regulacija
a. Koja je svrha jodiranja kuhinjske soli?
Unošenje joda u organizam koji je važan za pravilan rad štitnjače.
b. Koji proces reguliraju biljni hormoni koji se u najvećoj količini stvaraju u vršnom dijelu stabljike?
Reguliraju rast biljke.
5. Pročitaj tekst i odgovori na pitanja.

Ivana s obitelji ide na svadbu kod bliskih
rođaka. Odlučili su putovati vlakom. S obzirom
na to da nisu krenuli na vrijeme, žure prema
željezničkom kolodvoru. U daljini vide da je
vlak već spreman za polazak. Stići će samo
ako budu dovoljno brzo trčali. Ako zakasne,
morat će odgoditi put do navečer jer tek tada
prometuje sljedeći vlak. Ali, u tom će slučaju
zakasniti na vjenčanje svog rođaka.
a. Koja je žlijezda u njihovim tijelima pojačala svoju aktivnost kada su se našli u opisanoj situaciji?
Nadbubrežne žlijezde.
b. Koji se hormon počeo pojačano izlučivati u njihovim tijelima onog trenutka kada su ugledali
vlak i shvatili da će zakasniti ako dovoljno brzo ne potrče kako bi stigli na vrijeme?
Adrenalin.
c. Kako hormon iz zadatka b utječe na intenzitet disanja, rad srca i razinu šećera u krvi?
Ubrazava disanje i rad srca te povisuje razinu šećera u krvi.
d. Zašto dolazi do promjena opisanih u zadatku c.?

Da se oslobodi više energije koja je potrebna da se svlada napor.
e. Koja je prednost što lučenje ovog hormona nije pod nadzorom hipofize?
Na ovaj način je brže djelovanje hormona nego da još prolazi "kontrolu" hipofize.
77
78
BESKRALJEŽNJACI PODRAŽLJIVOST
REAGIRANJE NA BILJKE PROVODLJIVOST
ENDOKRINE ŽLIJEZDE REFLEKSNI POKRET

PODRAŽAJE U ULOZI GANGLIJI SPUŽVE
ODRŽIVOSTI ŽIVOTA GLJIVE STANIČNA MEMBRANA
5 Konceptualnu mapu riješi upisivanjem PONUĐENIH HIPOFIZA URAVNOTEŽENO STANJE

pojam možeš upisati samo JEDNOM. Tijekom popunjavanja HORMONI ŽIVCI
polja dobro prouči RIJEČI POVEZIVANJA na strelicama, što
će ti omogućiti da pojmove povežeš logičkim slijedom. KRATKI OGRANCI ŽIVČANA STANICA
5 U ispravnom popunjavanju mape pomoći će ti pojmovi KRETANJE ŽIVČANE VRPCE

koji su već upisani, ali i boje pojedinih polja i riječi po
vezivanja koje ukazuju na blisku međusobnu povezanost LEĐNA MOŽDINA ŽIVČANO VLAKNO
pojedinih pojmova.
MALI MOZAK
punim strelicama, to znači da je riječ o elementarnom MIŠIĆI
znanju koje si usvojio/usvojila na satu ili te podatke možeš
MOZAK

MOŽDANA KORA
isprekidanim strelicama, to znači da je riječ o proširivanju
OSJET
se provjerava te na taj način doći do zaključka koji pojam OSJETILA
trebaš upisati.
OVISNOST
koji će ti omogućiti da ih ispravno razvrstaš. PODRAŽAJ
reagiraju na
ne reagiraju
su osnovna jedinica OSJETILNA reagira na
STANICA
građene od HIFE reagiraju na
oštećuje
BILJNI građene
ORGANI nerazvijen reagiranje na
od
dio
na JEDNOSTANIČNI oštećuje uloga
površini ŽIVČANI izgrađen svojstva
ORGANIZMI
od
prenošenje
slabo razvijen
SUSTAV uloga
pretvara se u
dio
su
preko
ŽARNJACI
čine
rad
čine
ZAŠTITA ŽIVČANI
povezane
živčane stanice
periferni
živčane stanice
središnji
TIJELA IMPULS
omogućuje
udružene iza završnih
nisu udružene SINAPSA
nožica uloga
po ulozi dio udruženi u
povezani
slične
odgovor
može biti
upravlja
KRALJEŽNJACI razvijeni
reagiraju na
na temelju
MOŽDANO sudjeluju u
upravlja
kojeg se stvara
DEBLO
veza s održava napetost
produžetak
održava
čija su područja dio

sa živčanim dijelovi sudjeluju u
sustavom održava VELIKI RAVNOTEŽA održavanju
izlučivanje na površini MOZAK
najvažnija
omogućuju
ENDOKRINI OMJER POVRŠINE

čine naboranost povećava
I VOLUMENA
SUSTAV nastaje u upravlja područje u
79
Istraži malo,
saznaj puno
KAKO SE RAZVIJAO ŽIVOT NA ZEMLJI
1. Naš prvobitni planet
Tijek rada:
1. Na odgovarajuće mjesto u priloženoj tablici zabilježi što znaš i što još želiš znati o postanku
Zemlje i razvoju života na Zemlji tijekom prošlosti, a zadnji stupac popuni nakon istraživanja/
učenja o navedenim procesima/događajima.
Što znam? Što još želim znati? Što sam saznao/saznala?
2. Po završetku rada izmijeni svoju popunjenu tablicu s drugim učenikom i dopuni podatcima koji
ti nedostaju..
80
Kako se razvijao život na Zemlji
2. Tko se nije skrio…

Pribor i materijal: karton dimenzija 60 cm x 60 cm, novinski papir, papiri raznih boja (plavi,
crveni, žuti, zeleni, sivi, bijeli, crni), ljepilo, škare, povez za oči.
Napomena: Rad se izvodi u grupi. Po jedan učenik iz svake grupe ne sudjeluje u pripremi materija-
la potrebnog za provođenje istraživanja, te mu je za to vrijeme potrebno staviti povez na oči.
Tijek rada:
1. Karton u cijelosti oblijepite novinskim papirom.
2. Od papira u boji izrežite po 3 plava i bijela, 4 zelena, 5 crvenih, žutih i sivih, te 5 leptira od
novinskog papira istih oblika i veličina (otprilike 1,5 cm x 1,5 cm).
3. Na karton oblijepljen novinskim papirom zalijepite na razna mjesta izrezane leptire.
4. Učenik koji nije sudjelovao u pripremi materijala skida povez s očiju i na udaljenosti od oko 3
metra broji koliko se leptira svake boje nalazi na kartonu.
5. Podatke o broju leptira svake boje koje je učenik uočio zabilježi u tablicu.
6. U tablicu znakom  ili  označi boje leptira koje je učenik izbrojio točno, a koje netočno. Ako
je leptire neke boje u potpunosti izbrojio točno, stavi znak , a ako leptire nije u potpunosti točno
izbrojio, znak .
novinskog
Boja leptira plava žuta zelena bijela crna siva
papira
Broj leptira na podlozi 3 5 4 3 3 5 5
Broj uočenih leptira
✔ točno izbrojeni leptiri
 netočno izbrojeni leptiri

Leptiri koji se bojom bitno razlikuju od podloge su točno izbrojeni jer su se isticali, a leptiri koji su bojom
slični podlozi nisu točno izbrojeni jer su slabije uočljivi.
b. Zamisli da su leptiri iz ovog praktičnog rada plijen nekom grabežljivcu. Koji bi leptiri imali veću
mogućnost za preživljavanje u ovakvom okolišu? Objasni svoj odgovor.
Veću šansu za preživljavanje imaju leptiri koji su bojom prilagođeni podlozi/okolišu jer su manje uočljivi
grabežljivcu.
c. Pronađi u udžbeniku naziv procesa zbog kojeg će jedinke bolje prilagođene okolišu preživjeti,
a lošije prilagođene jedinke postupno nestajati iz populacije?
prirodni odabir
81
Vježbaj malo,
1. Na temelju promatranja slike koja prikazuje šaku i stopalo majmuna i čovjeka
nauči puno
riješi zadatke.
A. Usporedi stopalo majmuna i stopalo čovjeka.
a. U kakvom je položaju palac na stopalu majmuna, a u kakvom
na čovjekovu stopalu u odnosu na ostale prste stopala?
Palac na stopalu čovjeka je u ravnini s ostalim prstima a na stopalu
majmuna je odmaknut, suprotstavljen ostalim prstima.
stopalo majmuna stopalo čovjeka

b. Kako su te prilagodbe povezane s načinom njihova
kretanja?
Palac u ravnini s ostalim prstima olakšava dvonožno kretanje, a
palac odmaknut od ostalih prstiju prihvaćanje na grane stabla.

šaka majmuna šaka čovjeka
B. Usporedi šaku majmuna i šaku čovjeka.

a. Kakva je duljina palca šake majmuna u odnosu na duljinu palca čovjekove šake?
Palac na šaki čovjeka je duži u odnosu na palac šake majmuna.
b. Kako su te prilagodbe povezane s ulogom njihovih ruku?

Duži palac čovjeku omogućuje izvođenje preciznijih radnji (npr. izrada predmeta), a kraći prihvaćanje na grane.
2. Na temelju promatranja slika koje prikazuju boju tijela skakavca i polarne lisice nastalu kao
rezultat mutacije, odgovori na pitanja.
a. Je li promjena boje tijela nastala kao rezultat mutacije korisna, štetna ili neutralna za životinje sa slike?
Za skakvca je štetna, a za polarnu lisicu korisna.
b. Objasni kako će rezultat mutacije prikazane na slici utjecati na preživljavanje ovih životinja.
Zbog ružičaste boje tijela skakavac je bolje uočljiv u okolišu te će lakše postati plijen grabežljivca.
Polarna lisica je bojom tijela slična okolišu i manje je uočljiva te će teže postati plijen grabežljivca.
c. O čemu ovisi hoće li se mutacije čiji je rezultat prikazan na slici prenositi na potomke?
Ako se mutacija dogodi u spolnim stanicama prenijet će se na potomke.
82
Kako se razvijao život na Zemlji
3. Na temelju promatranja slike riješi zadatke.
prije milijuna godina prije milijuna godina prije milijuna

godina
a. Što prikazuje slika?

Razvoj prvih kopnenih životinja – prvih vodozemaca od riba. Postupni prijelaz životinja iz mora na
kopno.
b. Koje su promjene u građi organa za kretanje i disanje bile preduvjet da se dogodi prikazani proces?
Razvoj nogu od peraja i razvoj pluća od plivaćeg mjehura.
c. Dokaze koji potvrđuju prikazani proces znanstvenici pronalaze u nekim danas živućim vrstama
riba. Na internetu ili u drugoj dostupnoj literaturi pronađi za koju se skupinu riba smatra da su
predci pradavnih vodozemaca i navedi dokaze koji to potvrđuju.
Pretpostavlja se da su predci pradavnih vodozemaca bile ribe resoperke, a dokaz toga je sličan raspored
kostiju u perajama resoperke i nogama vodozemaca.
4. Odredi točnost pojedinih tvrdnji o evoluciji života na Zemlji. Ako je tvrdnja točna, zaokruži
točno, a ako nije točna, zaokruži netočno. Na prazne crte napiši ispravak netočnih tvrdnji, bez
uporabe negacije (ne, nije, neće i sl.).
a. Prva živa bića na Zemlji imala su u stanici molekulu DNA. točno – netočno
b. Biološka evolucija započela je oblikovanjem Zemlje u planet. točno – netočno
c. Uvjet za prelazak života na kopno bio je razvoj heterotrofnih organizama. točno – netočno
d. Heterotrofni organizmi pojavili su se na Zemlji prije autotrofnih organizama. točno – netočno
e. Prvi jednostanični organizmi na Zemlji oslobađali su energiju staničnim disanjem. točno – netočno
b. Biološka evolucija je započela oblikovanjem prvih stanica.
c. Uvjet za prelazak života iz mora na kopno bio je razvoj autotrofnih organizama.
e. Prvi jednostanični organizmi oslobađali su energiju anaerobnim disanjem.
83
84
AEROBNI UVJETI OZONSKI OMOTAČ
EVOLUCIJA ŽIVOTA ANAEROBNI UVJETI PRAATMOSFERA
AUTOTROFNI ORGANIZMI PRAOCEANI

BIOLOŠKA EVOLUCIJA PRIRODNI ODABIR
polja dobro prouči RIJEČI POVEZIVANJA na strelicama, što BIORAZNOLIKOST SPOLNO RAZMNOŽAVANJE
CIJANOBAKTERIJE SPOLNE STANICE
koji su već upisani, ali i boje pojedinih polja i riječi po DNA SUNČEV SUSTAV
pojedinih pojmova. DVONOŽNO KRETANJE SVEMIR
5 Ako pojmove povezuju riječi povezivanja napisane na ENERGIJA TJELESNE STANICE

znanju koje si usvojio/usvojila na satu ili te podatke možeš FOSILI
HETEROTROFNI ORGANIZMI
isprekidanim strelicama, to znači da je riječ o proširivanju IZOLACIJA
JEDINKA
trebaš upisati.
KEMIJSKA EVOLUCIJA
KISIK
MOZAK
MUTACIJA
potrebna za preživljavanje
UMJETNI
VODENA PARA dio dio izvor
SUNCE ODABIR
čije su čestice oblikovale čovjek odabire najbolje
dio
sadrži prvi plinoviti omotač nastanak nove
nastali
ZEMLJA opstanak bolje
hlađenjem
obilježje natjecanje između
prilagođenih BORBA ZA
prvobitni omogućuje
OPSTANAK
ovisi o
iste vrste
uvjeti GENI dijelovi

uvjeti bez uvjetima na
različite zbog
uvjeti sa uvjeti
čimbenik promjena
odvija se na
danas
pokretač
potreban za obilježje EVOLUCIJA nije nasljedna ako je u
formiranje
nastaje
rezultat dokazi nasljedna sudjeluju
nastala u
doprinose
procesom
štiti od ako je u
rezultat
FOTOSINTEZA
UV zraka rezultat
razlikujemo rezultat
je nastanak složenijih PROMJENJIVOST
TVAR SUVREMENI
od jednostavnijih u razvoju čovjeka
ČOVJEK
sveukupnost podrazumijeva i
ŽIVA BIĆA
obilježja
postupni razvoj i promjene

započela GOVOR
prve obavljale
preteča razvoja brojna su
kod
razvojem
su
omogućilo
oslobađanje
najrazvijeniji
čiji je razvoj KOPNO
preduvjet nastanka
su omogućio život na ovisi o VOLUMEN RUKE
PRVA STANICA preduvjet za razvoj LUBANJE
razvijenosti
85
Istraži malo,
saznaj puno
ŽIVA I NEŽIVA PRIRODA U
NERASKIDIVOM ODNOSU
1. Pronađi me, pojedi me
Pribor i materijal: papirnate podloge s uzorcima različitih staništa ili neka druga šarena podloga
(A4 ili A3 formata), 100 papirnatih konfeta za svaku grupu u pet različitih boja (od svake boje po
20 komada), zaporni sat (štoperica), pincete, drvene hvataljke, laboratorijska kliješta (broj ovisi o
broju učenika u grupi).
Napomene: Idealno je da grupa ima 7 članova.
Po mogućnosti pripremiti različite podloge staništa za svaku grupu.
Jedan član grupe bit će „lovočuvar“, a ostali članovi „predatori“.
„Alat“ su za hvatanje plijena pincete, drvene hvataljke, laboratorijska kliješta.
Konfete predstavljaju „plijen“. Moguće ih je napraviti bušenjem papira pomoću bušilice za papir.
Tijek rada:
1. Predatori zatvore oči (ili stave povez na oči), a lovočuvar razmješta konfete (plijen) po podlozi na
način da ih što bolje sakrije, ovisno o njihovoj boji i boji podloge.
2. Svaki od predatora dobiva alat kojim će loviti plijen tako da po dva člana grupe dobiju isti alat.
Kada lovočuvar rasporedi konfete, daje znak predatorima da lov može započeti.
3. Predatori sakupljaju plijen 15 sekundi alatom koji su dobili. Cilj je sakupiti što više plijena. Na
znak stop predatori prestaju sakupljati plijen.
4. Utvrdi koje su boje konfete kojih su predatori sakupili najviše, a koje su boje one kojih su sakupili najmanje.
a. Kako je boja konfeta utjecala na mogućnost njihova pronalaska na podlozi?
Što je boja konfeta bila sličnija boji podloge teže ih je bilo pronaći na podlozi.
b. Jesu li svi predatori bili jednako uspješni u lovu na plijen? Zašto?

Ne. S pojedinim alatom se nije moglo uspješno "loviti plijen"; odnosno sakupljati konfete (npr. pomoću drvenih
hvataljki), dok je npr. sa pincetom bilo puno uspješnije.
c. Zašto su živa bića bojom tijela prilagođena okolišu u kojem žive?

Kako bi bile manje uočljive (kao plijen da ih se teže ulovi; kao predator da budu uspješnije u lovu).
d. Navedi primjer organizma koji je bojom tijela prilagođen okolišu.

Polarni medvjed.
e. Zamisli da alati korišteni u praktičnom radu predstavljaju ptičje kljunove. Objasni zašto je
važno da različite vrste ptica imaju različite oblike kljunova i s čime je povezan njihov oblik.
Oblik kljuna povezan je s vrstom hrane kojom se ptica hrani. Različiti oblici kljunova prilagodba su na
prahranu različitom vrstom hrane.
86
Živa i neživa priroda u neraskidivom odnosu
2. Šalji dalje
Tijek rada: Pažljivo pročitaj tekst i odgovori na pitanja.
Znanstvenici su 1960. godine zabilježili niz događaja u hranidbenim odnosima živih bića koja
naseljavaju oranice. Ratari su za sjetvu koristili sjemenke žitarica koje su bile zaprašene pesticidima
kako bi ih sačuvali od propadanja. Tim sjemenkama hranili su se poljski miševi i ptice pjevice. Njih
su lovili i njima se hranili jastrebovi i sove. Kasnije je uočeno da su ljuske jaja jastrebova i sova
bile toliko tanke da su pucale dok su odrasli sjedili na njima čekajući da se izlegu mladi ptići.
a. U trokute ispod slika potrošača ucrtaj crvene kružiće kako bi se prikazala moguća količina
pesticida koju u svom organizmu nakuplja pojedini potrošač prikazanog hranidbenog lanca.
Dovrši započeti prikaz.
b. Kako je tijekom vremena opisani događaj utjecao na brojnost ptica grabljivica? Objasni svoj
odgovor.
Brojnost ptica grabljivica se smanjila. Kako su ljuske jajeta bile tanke i lako su pucale mladi se nisu mogli do
kraja razviti.
c. Pretpostavi što se moglo dogoditi s brojem miševa nakon nekog vremena. Objasni svoju
pretpostavku.
Došlo je do povećanja brojnosti miševa jer se smanjio broj ptica grabljivica, a one se hrane miševima.
d. Dio pesticida kojim su zaprašene sjemenke žitarica padalinama se ispire u tlo. Koje su moguće
posljedice dugotrajne uporabe pesticida pri uzgoju kultiviranih biljaka na podzemne vode?
Dolazi do onečišćenja podzemnih voda.
87
Vježbaj malo,
1. Odredi točnost pojedinih tvrdnji o ekosustavu. Ako je tvrdnja točna, zaokruži
nauči puno
točno, a ako nije točna, zaokruži netočno. Na prazne crte napiši ispravak netočnih
tvrdnja, bez uporabe negacije (ne, nije, neće i sl.).
a. Saprotrofi su veza između žive i nežive prirode. točno – netočno

b. Potrošači I. reda imaju najmanju ukupnu pohranjenu energiju. točno – netočno
c. Svaki organizam u pravilu je član nekoliko hranidbenih lanaca. točno – netočno
d. Najveću brojnost i ukupnu pohranjenu energiju imaju proizvođači. točno – netočno
e. Veći dio energije koju je živo biće unijelo hranom ugradi se u njegovo tijelo. točno – netočno
b. Potrošači I. reda imaju najveću ukupnu pohranjenu energiju.

e. Veći dio energije koju je živo biće unijelo hranom troši se za rad i održavanje tijela te gubi u okoliš u obliku
topline, a manji dio energije se se ugradi u njegovo tijelo.
2. Na prikazanoj slici ucrtaj strelice na način da ispravno prikažeš održavanje uravnoteženog

stanja u morskom ekosustavu.
a. Kako povećanje broja srdela utječe na broj članova hranidbenog lanca koji se njima hrane?
Povećanjem broja srdela povećava se i broj članova hranidbenog lanca koji se njima hrane.
b. Objasni tvrdnju da hrana i srdela i tuna potječe od autotrofnih morskih organizama.

Energija Sunca preko autotronih organizama ulazi u ekosustav. Tijekom fotosinteze svjetlosnu energije pretvaraju u
kemijsku koju pohranjuju u hranjivim tvarima koje koriste oni, ali i putem hranidbenih lanaca ostali članovi životne
zajednice.
c. Može li na brojnost tune utjecati pretjerani izlov srdele? Objasni svoj odgovor.
Može. Pretjerani izlov srdele doveo bi do smanjenja njihove brojnosti, a time i do smanjenja brojnosti tuna jer
im se smanjila količina hrane.
88
3. Voćar u voćnjaku ima sortu jabuka čiji su plodovi slatki, ali su mali, te sortu čiji su plodovi
veliki, ali kiseli. Želja mu je da ima jabuke čiji su plodovi slatki i veliki. Navedi prijedloge kojima
voćar može uzgojiti plodove jabuke željenih osobina.
Križanjem sorte jabuke koja ima slatke i male plodove te sorte s velikim i kiselim plodovima voćar može dobiti
jabuku željenih osobina (slatki i veliki plodovi).
4. Graf prikazuje brojnost jedinki dviju različitih vrsta organizama za vrijeme samostalnog života
i suživota. Na temelju promatranja grafičkog prikaza odgovori na pitanja.
a. Kako suživot vrsta A i B utječe na svaku od njih?

Suživot ne utječe na brojnost jedinki vrste A. Brojnost jedinki
vrste B u suživotu se povećava.
b. Navedi primjer dviju vrsta organizama koji žive u prikazanom obliku suživota.
Orhideje koje žive na drveću.
5. Na temelju promatranja slika koje prikazuju dvije strane invazivne vrste u Republici Hrvatskoj
riješi zadatke.
a. Na crtu ispod slike napiši naziv prikazanih vrsta.
Ambrozija Azijski tigrasti komarac
b. Navedi po jednu negativnu posljedicu djelovanja svake od prikazanih vrsta na čovjekovo zdravlje.
Ambrozija izaziva alergije. Azijski tigrasti komarac može biti prijenosnik raznih virusnih bolesti.
89
90
BIORAZNOLIKOST RAZLAGAČI
MEĐUODNOSI U PRIRODI ENERGIJA SIMBIOZA
EVOLUCIJA SORTE BILJAKA

FOTOSINTEZA STRANE INVAZIVNE VRSTE
polja dobro prouči RIJEČI POVEZIVANJA na strelicama, što GENETIČKO INŽENJERSTVO SUNČEVA ENERGIJA
GLUKOZA TVARI
koji su već upisani, ali i boje pojedinih polja i riječi po HRANIDBENA MREŽA UGLJIKOV DIOKSID
pojedinih pojmova. HRANIDBENI LANAC UMJETNI ODABIR
5 Ako pojmove povezuju riječi povezivanja napisane na IZUMIRANJE VARIJABILNOST

znanju koje si usvojio/usvojila na satu ili te podatke možeš KISIK ŽIVA BIĆA
NAČIN PONAŠANJA ŽIVOTNI UVJETI
isprekidanim strelicama, to znači da je riječ o proširivanju NATJECATELJSKI ODNOSI
ODRŽIVI RAZVOJ
trebaš upisati.
POTROŠAČI I. REDA
POTROŠAČI II. REDA
POTROŠAČI III. REDA
PREDATORSTVO
PROIZVOĐAČI
ovise o SAPROTROFI su
GRAĐA
TIJELA održivost
ovisi o su
HETEROTROFI
razvijaju jako dobre
EKOSUSTAV
uočljive u
ovise o
nemogućnost razvoja uzrokuje
PRIRODNI PRILAGODBE
temelj
ODABIR izdišu
KRIŽANJE čimbenik preživljavanje
vežu
ovisi o za život
unosi
prethodi utječe na VODA
trebaju
utječe na
provodi utječe na
stvaraju tvari koje koriste
dio
razlažu uginule članove
AUTOTROFI
provodi
utječe na
hrana za hrana za hrana za
preduvjet
promjena su
dio
ČOVJEK
potrebni za obavljaju
promjena može temelj preživljavanja nastaju
žive na
GENI
različitih
uzrokovati
su jedinke
razlika između STANIŠTE proces koji
dobiju se nove PASMINE jedinki iste uključuju jedinke različitih je temelj
smanjuje
ovisi o
djeluje na
ŽIVOTINJA jedinke iste VRSTA
dio kruže kroz
između jedinki AEROBNO
istih i različitih više ih čini način
između jedinki DISANJE
prikaza
različitih vrsta oblik troše se za
HRANIDBENI
SURADNIČKI MEĐUODNOSI između jedinki
biti
ODNOSI
mogu
ODNOSI mogu biti različitih vrsta
oblik
protječe kroz
oslobađa se
oslobađa se
PARAZITIZAM ANAEROBNO DISANJE troši se za
91
Istraži malo,
saznaj puno
SRODNOST I RAZNOLIKOST ŽIVIH BIĆA
1. „Otključaj me i otkrit ćeš tko sam!“
A. Koristeći priloženi ključ, odredi nazive pojedinih vrsta biljaka kojima pripadaju listovi na
slikama.
jela jorgovan božikovina kesten
hrast bor bagrem grab
a. listovi su igličasti  idi na 2

1 b. listovi su široki i plosnati  idi na 3
a. iglice su u parovima pričvršćene za grančicu  bor
2
b. iglice su pojedinačno pričvršćene za grančicu  jela
a. list je jednostavan  idi na 4
3
b. list je sastavljen  idi na 7
a. rub je lista zaobljen  idi na 5
4
b. rub je lista nazubljen  idi na 6
a. rub je lista cjelovit  jorgovan
5
b. rub je lista urezan  hrast
a. nazubljeni su dijelovi lista mali  grab
6
b. nazubljeni su dijelovi lista veliki i bodljikavi  božikovina
a. list je dlanasto sastavljen  kesten
7
b. list je perasto sastavljen  bagrem
92
Srodnost i raznolikost živih bića
B. Koristeći priloženi ključ, odredi nazive pojedinih vrsta mekušaca kojima pripadaju
ljušture na slikama.
bodljikavi volak rumenka kamenica kvrgavi volak
priljepak dagnja jakopska kapica ogrc
a. ljuštura je jednodijelna (kućica)  idi na 2

1 b. ljuštura je dvodijelna (školjka)  idi na 5
a. kućica ima oblik stošca  priljepak
2
b. kućica je spiralno uvijena  idi na 3
a. na površini su kućice bodlje  idi na 4
3
b. na površini kućice nema bodlji  ogrc
a. bodlje su tupe i kratke  kvrgavi volak
4
b. bodlje su oštre i duge  bodljikavi volak
a. ljušture imaju oblik lepeze  jakopska kapica
5
b. ljušture su ovalnog oblika  idi na 6
a. rub je ljušture pravilan i gladak  idi na 7
6
b. rub je ljušture nepravilan kamenica
a. boja je ljušture tamno plava  dagnja
7
b. boja je ljušture smeđa  rumenka
93
Vježbaj malo,
1. Shema prikazuje jedan od načina klasifikacije kralježnjaka utemeljen na
nauči puno
razlikama u pokrovu njihova tijela.
A. U pravokutnik nacrtaj ili zalijepi sliku jednog kralježnjaka koji ima pokrov tijela
naveden u shematskom prikazu. Na praznu crtu ispod slike upiši naziv skupine
kojoj pripada prikazani kralježnjak.
KRALJEŽNJACI
imaju dlaku nemaju dlaku
imaju perje nemaju perje
koža je suha koža je vlažna
sisavci
koža bez ljuski koža s ljuskama
ptice
gmazovi
vodozemci ribe
B. Izaberi dva kralježnjaka (npr. predstavnika ptica i predstavnika sisavaca) i usporedi njihova
obilježja. U prvi i drugi krug upiši najmanje 5 obilježja karakterističnih za odabrane predstavnike
kralježnjaka. U presjek krugova upiši obilježja koja su zajednička za oba navedena predstavnika.
kralježnjak 1 je: kralježnjak 2 je:

sisavac npr. pas ptica
- dlak - unutarnja oplodnj - perj

- maternic - kož - razvoj zametka u jajet
- mladi sišu majčino mlijeko - pluća - zračne vrećice
- žlijezde znojnice - četverodijelno srce - šuplje kosti
- mokraćni mjehur - stalna tjelesna temperatura - kljun
94
Srodnost i raznolikost živih bića
2. Usporedi obilježja kopnenih biljaka. Koristeći oznake „+” i „–”, naznači pripada li navedeno
obilježje mahovinama, papratnjačama ili sjemenjačama. Neka od navedenih obilježja mogu
pripadati svim skupinama, a neka ni jednoj.
OBILJEŽJE BILJKE MAHOVINE PAPRATNJAČE SJEMENJAČE
stvaranje sjemenke - - +
provodne žile - + +
oplodnja uz vodu + + -
stanice sadrže kloroplaste + + +
tijelo izgrađeno od jedne stanice - - -
potporno tkivo + + +
tijelo grade pravi biljni organi - + +
3. Na temelju promatranja slika različitih beskralježnjaka popuni tablicu odgovarajućim

brojevima/pojmovima.
1 2 3 4 5 6
BROJ NA NAZIV SKUPINE KOJOJ

OBILJEŽJE
SLICI BESKRALJEŽNJAK PRIPADA
Tijelo je građeno od stanica koje nisu udružene u tkiva. 3 spužve
Živčane stanice nisu udružene u ganglije. 1 žarnjaci
Kisik tijelom prenosi krv bogata hemoglobinom. 6 kolutićavci
Razvijen je unutarnji potporni sustav u obliku čahure. 5 bodljikaši
Za disanje koristi uzdušnice. 2 člankonošci
Pokreće se na mlazni pogon. 4 mekušci - glavonošci
95
VREDNOVANJE USVOJENOG ZNANJA
Prije početka vrednovanja važno je s učiteljem raspraviti što se vrednuje i na koji će se način procijeniti uspješnost onoga što
se vrednuje. U prilogu su predlošci koji ti mogu pomoći da samovrednovanjem vlastitog znanja, ali i vrednovanjem znanja
drugih učenika, bolje razumiješ što je važno u vrednovanju i ostvariš bolje rezultate. Na sličan način i učitelji procjenjuju
tvoje znanje. Za procjenu uspješnosti potrebno je u odgovarajuće polje tablice staviti znak „P“.
Ako pomoću predložaka vrednuješ svoje znanje više puta, tada u bilježnicu nacrtaj odgovarajuću tablicu. Umjesto
prepisivanja teksta, možeš koristiti pripadajuće oznake (slova) tamo gdje su one ponuđene.
1. Samovrednovanje uspješnosti rada u grupi
ŠTO SE VREDNUJE? P ili ‒

A. Zadatak smo obavili uspješno.
B. U izvršavanju zadatka sudjelovali su svi članovi grupe.
C. Svaki je član grupe odgovorno obavio svoj dio zadatka.
D. Tijekom rada u grupi međusobno smo uvažavali različita mišljenja.
E. Moje sudjelovanje u izvršenju zadatka značajno je doprinijelo konačnim rezultatima rada.
F. Rad u grupi olakšava mi razumijevanje teme.
G. Mogu uspješno objasniti temu o kojoj smo učili radom u grupi.
H. Napiši kako možeš unaprijediti rad u grupi.
2. Samovrednovanje uspješnosti istraživanja
ŠTO SE VREDNUJE? UVIJEK PONEKAD NE JOŠ

A. Mogu oblikovati istraživačko pitanje na koje se može odgovoriti istraživanjem.
B. Mogu samostalno osmisliti istraživanje za odgovor na istraživačko pitanje.
C. Mogu samostalno koristiti pribor za mjerenje i prikupljanje podataka.
D. Mogu prikupljene podatke prikazati u tablici, grafom i/ili crtežom.
E. Mogu analizirati dobivene rezultate i na temelju njih izvesti zaključak.
F. Mogu prezentirati rezultate istraživanja na način da drugi razumiju zaključke.
G. Mogu odgovoriti na pitanja povezana s temom istraživanja.
3. Vrednovanje i samovrednovanje shematskih/grafičkih prikaza
ŠTO SE VREDNUJE? U POTPUNOSTI DJELOMIČNO TREBA POPRAVITI

A. Prikaz sadrži sve važne podatke.
B. Odnosi između podataka jasni su i točni.
C. Prikaz ukazuje na razumijevanje teme.
D. Korištene boje doprinose razumijevanju prikaza.
E. Prikaz na kreativan način predstavlja temu.
F. Prikaz je uredan i lako se čita.
4. Samovrednovanje uspješnosti izvođenja praktičnog rada

PROCJENA
USPJEŠNOST (procijeni stavljajući znak „“ uz odgovarajući opis uspješnosti)
USPJEŠNOSTI
A. Samostalno izvodim praktični rad. Dobivene rezultate uspješno koristim za samostalno
izvođenje zaključaka.
B. U izvođenju praktičnog rada trebam minimalnu pomoć učitelja ili drugih učenika.
Na temelju dobivenih rezultata uglavnom mogu izvesti zaključak.
C. U izvođenju praktičnog rada povremeno trebam pomoć učitelja ili drugih učenika.
Na temelju dobivenih rezultata mogu izvesti zaključak uz manju pomoć učitelja ili drugih učenika.
D. U izvođenju praktičnog rada gotovo cijelo vrijeme trebam podršku učitelja ili drugih učenika.
Iz dobivenih rezultata zaključke izvodim isključivo uz usmjeravanje učitelja ili drugih učenika.
96
5. Vrednovanje i samovrednovanje plakata ili prezentacije
ŠTO SE VREDNUJE? IZVRSNO (5) KOREKTNO (3) U RAZVOJU (1)
a. Odabrani sadržaji u c. Većina sadržaja nije u skladu
b. Odabrani sadržaji djelomično su
skladu su sa zadanom sa zadanom temom. Vidljive
A. SADRŽAJ u skladu sa zadanom temom.
temom. Znanstveno su su značajnije znanstvene
Vidljive su manje netočnosti.
točni. pogreške.
b. Iz prikaza je vidljivo da je autor

a. Iz prikaza je vidljivo da je c. Iz prikaza je vidljivo da autor
djelomično usvojio sadržaje i da
B. RAZUMIJEVANJE autor usvojio sadržaje i da većinu sadržaja nije usvojio i
određene dijelove ne razumije u
ih razumije. ne razumije.
potpunosti.
c. Prikaz uglavnom ne privlači

a. Prikaz privlači pažnju b. Prikaz djelomično privlači
pažnju. Slike su odabrane
i zanimljiv je. Slike su pažnju i/ili je djelomično zanimljiv.
C. KREATIVNOST samo da se zadovolji forma
smišljeno odabrane kako bi Korištene slike djelomično
i minimalno predstavljaju
prikazale zadanu temu. predstavljaju zadanu temu.
zadanu temu.
a. Korištene boje
b. Korištene boje djelomično c. Korištene boje vrlo slabo
pridonose boljoj
pridonose razumljivosti. pridonose razumljivosti.
razumljivosti. Usklađen
D. VIZUALNI DOJAM Djelomično je usklađen omjer slika Neusklađen je omjer slika i
je omjer slika i teksta.
i teksta. Istaknuti su neki važni teksta, a naslov i podnaslovi
Istaknuti su važni dijelovi
dijelovi teksta. slabo su istaknuti.
teksta.
a. Prikazani sadržaji c. Prikazani sadržaji izloženi
b. Prikazani sadržaji izloženi su uz
izloženi su samostalno i su uz neprestano korištenje
djelomično korištenje podsjetnika.
E. IZLAGANJE u potpunosti točno. Na podsjetnika. Samo na neka
Na većinu postavljenih pitanja dani
postavljena pitanja dani postavljena pitanja dani su
su točni odgovori.
su točni odgovori. točni odgovori.
6. Samovrednovanje uspješnosti praćenja sata

Tijekom sata u prvi stupac zabilježi sadržaje koji se obrađuju (npr. životni uvjeti u vodi) i za koje uočiš da učitelj na njih
stavlja naglasak (npr. stavi ih u podnaslov, naglasi njihovu važnost, zapiše na ploču).
Potom na kraju sata promisli o svakom od zabilježenih sadržaja i procijeni njihovu usvojenost na tom satu.
SADRŽAJI KOJI SE VREDNUJU
7. Samovrednovanje uspješnosti učenja

Na kraju sata u priloženu tablicu zabilježi 3 činjenice o obrađenoj temi za koje smatraš da ih znaš i možeš objasniti,
2 činjenice za koje smatraš da ih djelomično znaš i 1 činjenicu za koju smatraš da još uvijek ne znaš.
DJELOMIČNO
ZNAM NE ZNAM
ZNAM
97

Biologija 8 RB Rješenja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Biologija 8 RB Rješenja

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Biologija 8 RB Rješenja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Valerija Begić, prof.

mr. sc. Marijana Bastić

Kako ćeš se služiti radnom bilježnicom?

5 U svakoj temi, u dijelu radne bilježnice „Istraži

5 U svakoj temi, u dijelu radne bilježnice „Vježbaj

U istraživanju prirode potrebnu pomoć pružit će ti učiteljica ili učitelj,

Puno uspjeha u tvojoj maloj istraživačkoj avanturi žele ti

REGULACIJA SASTAVA TJELESNIH TEKUĆINA

RAZMNOŽAVANJE U ULOZI ODRŽIVOSTI ŽIVOTA

REAGIRANJE NA PODRAŽAJE U ULOZI ODRŽIVOSTI ŽIVOTA

RAZNOLIKOST ŽIVOG SVIJETA

b. Koji organski sustav u čovjekovu tijelu možemo usporediti s izrađenim modelom?

c. Uz pomoć udžbenika napiši što u izrađenom modelu predstavljaju pojedini dijelovi:

- smjesa vode i kave krv

- dijelovi boce obloženi papirom za filtriranu kavu bubrezi

- lijevak mokraćni mjehur

- vrat lijevka mokraćna cijev

- filtrat prikupljen u boci/tikvici ispod lijevka mokraća

2. Što kad sustav „zakaže“?

c. U provedenom istraživanju ploške krumpira predstavljaju tjelesne stanice, a otopina u čaši

- da bubrezi prestanu izlučivati višak soli iz tijela.

Broj na Dio mokraćnog

U njemu se sakuplja mokraća prije nego se izluči

3 Mišićna cijev koja odvodi mokraću iz bubrega do

1 Organ u kojem se iz krvi uklanjaju štetne i suvišne tvar. bubreg

b. Zbog čega organ označen brojem 4 može povećati svoj volumen?

c. Po čemu se organ označen brojem 2 razlikuje kod muškaraca i žena?

2. U sljedećim zadatcima zaokruži slova ispred DVA točna odgovora.

B. Koje su moguće posljedice prestanka rada bubrega?

VODA SOL GLUKOZA

volumen/masa tvari koja prođe kroz bubrege 180 L 540 g 180 g

volumen/masa tvari koja se vrati natrag u krv 178 L 537 g 180 g

volumen/masa tvari koja se izluči mokraćom 2L 3g 0g

a. Ako se gustoća krvne plazme smanji, voda će ulaziti u stanice.

Kako bubrezi sprečavaju pojavu opisanu pod a?

b. Ako se gustoća krvne plazme poveća, voda će izlaziti iz stanica.

Kako bubrezi sprečavaju pojavu opisanu pod b?

REGULACIJA SASTAVA TJELESNIH saznaj puno

TEKUĆINA ŽIVOTINJA – SLIČNOSTI I

Boja bubrega Oblik bubrega Zaštita bubrega

smeđa oblikom podsjeća na sjemenku graha oko bubrega nalazi se ovojnica

a. Nacrtaj vanjsku i unutarnju građu bubrega.

a. Što je na slici označeno zelenom, a što crvenom bojom?

Zelenom bojom označene su cjevčice za izlučivanje

a. Po čemu se razlikuju bubrežni kanalići navedenih životinja? po duljini

b. Kojoj životinji pripada bubrežni kanalić označen slovom:

c. Zašto se bubrežni kanalići navedenih životinja međusobno razlikuju?

c. Zašto ptice nemaju organ naveden kao odgovor u zadatku b?

Udio soli u vodenoj otopini (%) 0 0,25 0,5 0,75 1

Vrijeme između dva stezanja (s) 12 15 20 30 60

Broj stezanja stezljivog mjehurića

b. Je li uočena pojava važna za preživljavanje biljke? Objasni svoj odgovor.

1. Na temelju promatranja grafičkih prikaza koji prikazuju ovisnost stezanja

b. Objasni svoj izbor.

2. Na temelju promatranja slike koja prikazuje list biljke riješi zadatke.

a. Kako je pojava prikazana na slici povezana s preživljavanjem biljke?

b. U kojim se uvjetima voda iz biljke izlučuje na prikazani način?

REGULACIJA SASTAVA BILJKE SOLI

ULOZI ODRŽIVOSTI ŽIVOTA DIFUZIJA ŠTETNE TVARI