Ispitne kartice – ZOO

Prva kartica

1. VRSTA: skupina populacija koje se stvarno ili potencijalno rasplođuju, a reproduktivno su

odvojene od drugih takvih populacija ( biološki pojam vrste)

Riječ iz roda opisuje vrstu, a često je imenica u nominativu ( Panthera leo) ili genitivu (
Latimeria chalumnae).

Često se daju i osobna imena pojedinih zaslužnih pojedinaca npr. ( Croatobranchus mestrovi,
pijavica koja je dobila ime po ekologu Milanu Meštrovu; Zospeum pretneri, špiljski puž, po
slovenskom biospeleologu Egonu Pretneru, Chthonius jalzici, po Branku Jalžiću).

Prema lokalitetu ili nekom drugom geografskom pojmu gdje je ta vrsta pronađena ili živi (
Rhyacophila dorsalis plitvicensis ( Trichoptera, skupina vodenih kukaca, podvrsta je nađena
na Plitvičkim jezerima; Erebia stirius kleki, podvrsta danjeg leptira iz roda Erebia pronađena I
opisana do sada samo s područja planine Klek), Neobisium velebiticum ( vrsta lažištipavca
opisana s planine Velebit).

Riječ iz roda može biti i pridjev ( Rhinoceros unicornis, nosorog jednorogi).

2. Radijalna simetrija ( zrakasta simetrija): zamišljena os koja prolazi od osnovice do usta glavna
je bazalno-apikalna os ili središnja os. Osi okomite na glavnu su zrake ili radiji. Svaka ravnina
koja prolazi kroz glavnu os jest ravnina simetrije, jer tijelo dijeli na dva zrcalno jednaka dijela.
Kod njih je izražena polarnost ( npr. moruzgva na usnoj strani tijela ima lovke, a suprotnom
je stranom pričvršćena za podlogu – Actinia equina- crvena moruzgva – CNIDARIA, žarnjaci) .
PENTARADIJALNA SIMETRIJA ( one kroz čije tijelo možemo postaviti 5 ravnina simetrije,
postoji jedna glavna os ( oralno-aboralna) I 5 zraka ili radijalnih osi ( karakteristika koljena
ECHINODERMATA -bodljikaši, Ecinaster sepositus -crvena zvjezdača, Asteroidea-zvjezdače).

3. DIŠNI SUSTAV:
vanjskog disanje – izmjena plinova organizam-okolina transport plinova
stanično (unutrašnje) disanje
mitohondriji - pretvaranje i oslobađanje kemijske energije sadržane u organskim
molekulama, u energiju kojom se žive stanice koriste u metaboličkim procesima (glukoza +
kisik = voda + ugljik(IV)oksid + energija ADP + fosfat + E = ATP )
ANAEROBNO: glikoliza
AEROBNO DISANJE: 3 faze: izmjena plinova preko respiratorne površine, transport plinova
između respiratorne površine I stanica I stanično disanje ( nakon što je nastala dovoljna
količina kisika u atmosferi; organizmi s aerobnim disanjem uspješniji u borbi za opstanak -
bolje iskorištavali hranidbene tvari za dobivanje energije).
ZAJEDNIČKA ZNAČAJKA SVIH STRUKTURA za aerobno disanje:
1. Približavanje strukture određenoj tjelesnoj tekućini (povezanost s optjecajnim sustavom)
2. Respiratorna površina mora biti vlažna kako bi se plinovi otopili I prešli kroz membranu
3. Za disanje životinje koriste: površinu tijela, škrge, uzdušnice, pluća
 4. Veće celomatske životinje s debljom kožom koriste se jednom ili više struktura za vanjsko
disanje -strukture su u pravilu, povezane s optjecajnim sustavom I ne služe samo za
izmjenu plinova, već sudjeluju I u ekskreciji

PODRIJETLO :
ektodermalno: škrge ( nastale bilo kao izvrati kože ( mnogočetinaši, raci I bodljikaši), uvrat
kože (uzdušnice)
endodermalnog podrijetla ( škrge I pluća u svitkovaca) -iz prednjeg dijela probavila
iskorištavanje kisika iz okoliša: ovisi o koncentraciji ( zrak-21%, voda-0,7%)

Životinje u vodi- razvile su različite structure za prozračivanje ( ali se troši puno više ENERGIJE
za disanje- tjeranje vode preko respiratornih P- ribe- 20 % energije troše, sisavci-2%)
Auksilijarni (dodatni/pomoćni organi): omogućuju disanje na normalan način u uvjetima koji
im onemogućuju normanlo disanje – primjerice neke vodene životinje kao što su ribe
labirintnjače, kopnene rakovice, mnogi drugi beskralježnjaci, osobito oni koji žive u području
plime I oseke, povremeno “rone u zraku”. Primjeri: škržna šupljina kopnene rakovice,
proširena škržna šupljina ribe labirinjtnjače s presavijenim koštanim pločicama koje su
presvučene epitelom (kožni nabor, škržni prostor, plućne resice, škrge, savijeni listići).

OBLICI DIŠNIH ORGANA U ŽIVOTINJA:

1. POVRŠINA TIJELA:

dišu: praživotinje, spužve, virnjaci, žarnjaci, oblići, planktonski račići, neki kolutićavci,
većina bodljikaša, žabe i sve ostale životinje u manjem omjeru ( oko 1% sveukupne
izmjene plinova)

-mala životinja (velika površinja, a mali volume tijela), tanka površina tijela, vodena ili
vlažna staništa, niska metabolička aktivnost

- veće mnogostanične životinje- prijenos plinova nije posljedica samo difuzije, već
optjecanja tjelesne tekućine

-veće celomatske životinje s debljom kožom- koriste 1 ili više specijaliziranih struktura za
vanjsko disanje ( škrge, pluća, uzdušnice)

2. ŠKRGE:

- životinje koje žive u vodi

VANJSKE ŠKRGE: na nekim mjestima izbočenja je vanjske koža u obliku resica ili listića
( mladi punoglavci žaba, puževi stražnjoškržnjaci, neki vodozemci)

mnogočetinaši- na svakom kolutiću u osnovici bataljica (parapodija)-par vanjskih škrga

UNUTRAŠNJE ŠKRGE: veće, zaštićene kožnim naborima ili drugim dijelovima tijela ili
uložene u tjelesne šupljine ( puževi prednjoškržnjaci, školjkaši, glavonošci, ribe I viši
rakovi)

BESKRALJEŽNJACI:

škrge su se razvile na osnovici nogu ili kao kožni nabor (u plaštanoj šupljini mekušaca:
ktenidije-češljaste škrge(puževi prednjoškržnjaci, glavonošci) listićave škrge- školjkaši,
rakovi-rasperjane škrge.
 Škrge školjkaša: jedan par listićavih škrga smješten je u plaštanoj šupljini, svaka škrga od
dva škržna listića

Rasperjane ( resaste škrge) -rakovi; ispod karapaksa, na osnovici nogu za hodanje

BODLJIKAŠI ( koljeno Echinodermata): stapčari, zmijače, zvjezdače, trpovi, ježinci

Vodožilni (ambulakralni sustav)-izmjena plinova ( sastoji se od velikog broja cjevčica

kroz koje prolazi morska voda koja ulazi kroz sitastu (madrepornu) pločicu

respiracija, skupljanje hrane, osjetna funkcija i pokretanje (ambulakralne ili prionjive

nožice)

ježinci- škrge I ambulakralni sustav

trpovi- stražnje crijevo je prošireno u” nečisnicu “ koja služi za disanje, iz nje se odvaja
par mnogostrukorazgranjenih ogranaka- vodena pluća-granaju se kroz tjelesnu šupljinu ;
voda ulazi u nečisnicu I puni vodena pluća, plinovi iz vode prelaze u celomsku tekućinu

Svitkovci ( Chordata): plaštenjaci (Tunicata) I svitkoglavci (Cephalochordata)

škrge su se razvile iz prednjeg dijela probavila koje je prorezano otvorima za prolaz vode-
ŠKRŽNIM PUKOTINAMA

ŠKRŽNO ŽDRIJELO (crijevo) : najjednostavniji svitkovci pomoću njega dišu I hrane se

procjeđujući vodu (mješčićnice, kopljače, I ličinke paklara)

Svitkovci ( Chordata, pokoljeno Vertebrata, kralježnjaci):

-razvitkom čeljusti , gubi se prahrambena funkcija škržnog ždrijela, pa se ono smanjuje
kao I broj škržnih pukotina

7 paklare- škrge listićava oblika, svaka škrga odijeljena pregradom

5 hrskavičnjače- škrge su listićava oblika, svaka odijeljena pregadom

4 zrakoperke- resast oblik na škržnim lukovima, strše u zajedničku škržnu šupljinu,

1 šržni otvor I poklopac

smjer protjecanja vode preko škrga, obrnut je od smjera protjecanja krvi kroz škrge

2. UZDUŠNICE:

kopneni člankonošci (kukci); uvratom kutukule, sustav cjevčica- uzdušnice ( traheje)-

presvučene nježnom kutikulom i spiralnom niti. Granaju se na traheole, dopiru do stanica
i opskrbljuju kisikom. Otvor na POVRŠINI -odušak ( stigma). Sustav je disanja koji troši
najmanje vode ( samo je u traheolama vlažno- ne presvlače, traheje da ).

Odušci (stigma)- imaju cjedila i zaporni uređaj za zatvaranje odušaka (mišić zatvarač)

uzdušnički mjehurići- zaliha zraka u dobrih letača

UZDUŠNIČKE ŠKRGE VODENIH LIČINKI KUKACA:

po jedan par listićavih ili resastih škrga , nalazi se na svakom kolutiću zatka
- Ephemeroptera ( vodencvjetokrilaši) :
- Plecoptera ( obalčari): ili pazušci nogu
 U škrge su urasle uzdušnice, odušak je nestao, plinovi se izmjenjuju preko tankog
površinskog epitela škrga

Kopneni člankonošci ( pauci I drugi klještari)

-lepezaste ( listaste) uzdušnice ili škržna pluća ( eng. Book lungs. Knjižna pluća); ne odlaze
do svih stanica, već kisik preuzima hemocijanin iz hemolimfe I raznosi po cijelom tijelu-
zrak prelazi preko listića lepezastih uzdušnica u Kojima se nalazi hemocijanin,

3. KOPNENI KRALJEŽNJACI:

- nastala od prednjeg dijela probavila (parne vrećice) ili plivaći mjehur ( hidrostatski organ) -
zrakoperke

- ventilacijska pluća

-razvitak plućnog disanja omogućila je pojava unutrašnjih nosnih otvora (choana) kojima se
nosne šupljine otvaraju u ždrijelo-prolaz do pluća ( evolucijski najprije kod nosoprolaznica-
resoperke (latimerija) I dvodihalica).

- kroz stražnje nosne otvore, zrak uđe u ždrijelo pa u grkljan, radi olakšavanja disanja, stražnji
nosni otvori se pomiću unatrag u ždrijelo, a grkljan prema naprijed da bi došao ispod njih

-u grkljanu nekih vodozemaca, gmazova, sisavaca- glasnice-od nabora sluznice ( za

proizvodnju glasa)

VODOZEMCI:

o najjednostavnija pluća (65% disanje plućima, 35% kožom) -dišu gutanjem

zraka (nemaju prsni koš)
spuštanjem dna usne šupljine zrak ulazi kroz nosne otvore, a podizanjem usne
šupljine ulazi u pluća -djelovanjem trbušnih mišića I smanjenjem volumena pluća
izlazi van.

gmazovi:

 udišu zrak pomoću međurebrenih mišića koji spuštaju i podižu rebra

 iz jezika je dišni otvor koji vodi u grkljan pa u dušnik
 dišu isključivo plućima - udišu zrak (ne gutaju) pomoću međurebrenih mišića koji
spuštaju i podižu rebra
 iza jezika je dišni otvor koji vodi u grkljan pa dušnik (ima hrskavične prstenove)
koji se dijeli na dvije dušnice koje vode u pluća
 pluća - vrećasta i podijeljena na komorice (izdužena i naborana) - površina 100x
manja nego u sisavaca - nedovoljno za intenzivan metabolizam - relativno mala
potreba za kisikom
 vrećasta i podijeljena na komorice (izdužena ili naborana), površina je do 100
puta manja nego u sisavaca, nedovoljno za intenzivan metabolizam, relativno
mala potreba za kisikom

sisavci:

- dušnik-dušnice-bronhiole-završavaju alveolama
- ljudska pluća: do 150 mil alveola, 100m2

ptice:
 - dušnik, dušnice, pluća I zračne vrećice
- na stražnjoj strani prsnog koša (pluća), malena I slabo pruživa u odnosu na pluća
sisavaca ( nemaju alveole, već najsitinije brohiole-gusta mreža zračnih kapilara,
okruženih krvnim kapilarama)
- pri udisanju zrak ulazi u njih, ali se ne zaustavlja u plućima, već nastavlja prema
zračnim vrećicama
- na pluća se nastavljaju zračne vrećice (5 pari zračnih vr); zalaze među organe, tanke
stijenke, iznutra obložene plosnatim epitelom, izvana sloj potrbušnice.
ULOGE ZRAČNIH VREĆICA: provjetravanje pluća, čuvanje topline tijela, zamjena
potkožnog masnog tkiva jer je I zrak izolator, olakšavaju tijelo, do 4 puta veći
volumen od pluća, smanjuju trenje unutrašnjih organa, pomažu pri istiskivanju jaja
Pjevalo ( syrinx)- hrskavični dijelovi prekinuti na tim mjestima (napete vanjske I
unutrašnje ovojnice)-kao bubnjić-titranje-proizvodnja glasova ( dušnik- u dušnice)
DISANJE:
MIROVANJE : širenjem i skupljanjem prsnog koša, pomiče se I prsna kost od
kralježnice
LET: zbog napinjanja prsnih mišića ne može se promijeniti razmak između prsne kosti
I kralježnice, zračne vrećice uloga sisaljki
Udisaj:

krila se dižu, a svježi zrak ide u stražnje vrećice, istrošeni ide u prednje

IZDISAJ:

- krila se spuštaju, stvara se talk na prsni koš i trbuh koji tjera svjež zrak iz stražnjih
vrećica u pluća, a iz prednjih se preko dušnica I dušnika izvede van

Za kompletan ciklus izmjene 1 volumena zraka potrebna su 2 udisaja I 2 izdisaja ;

omogućava disanje na višim nadmorskim visinama, kontinuirano kruženje zraka bogatog
s O2, a količina mrtvog zraka manja nego u ostalih kralježnjaka

4. PUŽEVI PLUĆNJACI * : DIFUZIJSKA PLUĆA

-puževi plućnjaci

4. Sastavljene oči:
- sastavljeno od velikog broja (do 30 000) pojedinačnih očiju (omatidija) – mozaičko gledanje
kukci, viši rakovi, neki kolutićavci (Polychaeta), mekušci
-pojedino oko je obično šesterostrano i od drugog odijeljeno pigmentnim stanicama, tako da
svako djeluje samostalno I prima mali dio slike (a sve zajedno proizvedu sliku) ; slika nije
jedinstvena, nego sastavljena od pojedinačnih dijelova
- uočavanje pokreta je mnogo bitnije dobro uočavaju pomake malog objekta)
- na vrhu svake ome je kutikularna leća koju su proizvele 2 pripadne epitelne stanice-
KORNEAGENE STANICE
-ispod leće je prozirni kristalni čunj koji izgrađuju 4 stanice
- ispod njih je 8 retinularnih stanica
-svaka retinularna stanica ima s unutrašnje strane niz brojnih mikrovila koji svi zajedno čine
RABDOMER
- rabdomeri svih retinularnih stanica u sredini se spajajju izgrađujući rabdom (s vidnim
pigmentom), koji prima svjetlosne podržaje I pretvara ih u električni impuls
APOZICIJSKE OČI:

- Omatidiji su optički izolirani jedan od drugog ( odijeljenji pigmentnim stanicama)

- Zrake svjetlosti ne mogu doprijeti od jednog do drugog rabdoma, nego se lome na
pigmentnom omotaču
- Vidno polje se povećava s brojem omatidija, ali pojedine točke nedovoljno svijetle
( DANJI KUKCI-DOVOLJNO SVJETLOSTI)
- vrh rabdoma dotiče proksimalni dio kristalnih stanica
- do rabdoma dolaze zrake koje su u pravcu uzdužne optičke osi ili pod malim kutem

SUPERPOZICIJSKE OČI:

- pigmentne stanice ne odjeljuju potpuno jednu omatidiju od druge ( ako nema

dovoljno svijetla pigment se može povući prema gore)
- rabdom je kratak I ne dotiče kristalne stanice
- zrake svjetlosti koje upadaju u koso prema optičkoj osi, lome se na kristalnim
čunjevima susjednih omatidija, pa na jedan rabdom padaju zrake svjetlosti koje
dolaze iz kristalnih čunjeva više omatidija (sumračni I noćni kukci)

5. KONJUGACIJA
-svi trepetljikaši imaju mikronukleus i makronukleus
- jezgreni dimorfizam (makronukleus upravlja aktivnostima koje nisu vezane za
ramnožavanje – hranjenje i disanje)
1. papučice se spoje u predjelu “usta” - uspostavlja se plazmatski most (traje do nekoliko
sati)
2. u svakoj papučici mikronukleus se mejotički dijeli i nastaju stacionarni i migrirajući
mikronukleus
3. migrirajući mikronukleus iz jedne papučice putuje preko plazmatskog mosta u drugu
papučicu i stopi se sa stacionarnim u zigotu - stari makronukleusi degeneriraju, a iz zigote
nastaje makronukleus i mikronukleus
4. slijedi (ali ne uvijek) citosomalna dioba

Druga kartica:

1. PRVO IZ PRETHODNOG PONOVILI

2. Koža kralježnjaka:
1. pousmina (epidermis) – višeslojni epitel ektodermalnog porijekla: stanice u bazalnom ili
kličnom sloju (stratum germinativum) se učestalim mitotičkim dijeljenjem umnožavaju i
potiskuju stanice iznad njih prema površini, stanice pri vrhu tvore rožnati sloj (stratum
corneum)
*Što sustanice udaljenije od kličnog sloja, to više orožnjavaju ( imaju više kratina), te na
površini tvore rožnati površinski sloj-stalno troši postupnim perutanjem ili periodično
presvlači kao u zmija.
2. usmina (dermis, cutis) – mezodermalnog porijekla; usmina je izgrađena od vezivnog tkiva u
kojem su smještene brojne žlijezde, krvne žile, živci i dr.

Koža ribe: ljuska nastaje iz usmine I ne ljušti se (hipodermis), pousmina je bez kreatina,
mnogo žlijezda- lakše kretanje kroz vodu
 Koža vodozemaca:
pousmina: u vodozemaca postane rožnat samo vanjski sloj ( povećana proizvodnja keratina
u vanjskim stanicama - štiti od mehaničkog utjecaja i UV svjetla)
bazalna membrana

usmina : pigmentni sloj, rahlo vezivno tkivo, čvrsto vezivno tkivo

mukozna žlijezda-proizvodi sluz -čini kožu vlažnom I sprečava isušivanje te pospješuje

izmjenu plinova

serozna žlijezda- secret bogat bjelančevinama rijedak

neki otrovne žlijezde

Koža gmaza:

pousmina: stratum germinativum, stratum corneum

bazalna membrana

usmina: rahlo vezivno tkivo, čvrsto vezivno tkivo, pigmentne stanice, krvne žile

- mnogo jače orožnjenja ( 1.pravi kopneni kralj), tvori rožnate ljuske (zmije, gušteri),
ploče ( krokodili, kornjače)
- suha koža jer ne sadržava žlijezde ili sdržava vrlo malo žlijezda ( disanje plućima)

Koža ptica: malo žlijezda kao I kod gmazova, 2-3 sloja stanica tanka koža, rahlo perje
posloženo-zrak izolator-štiti od gubitka topline ( pousmina, usmina)

Koža sisavaca:

- epidermis
- dermis
- potkožno masno tkivo ( hypodermis)
dlaka : ima dlačnu glavicu I dlačni stručak, čine ju rožnate stanice pousmine
poslagane u raznim smjerovima

rožnate tvorevine: dlake, pandže ( kopita, nokti, papci); rogovi ( rožnati rogovi-
šupljorošci, npr.goveda punorošci-jelen)

ŽLIJEZDE SISAVACA: znojne, lojne, mirisne I mliječne

znojnice- cjevaste žljezde, u usmini, ne moraju bit vezane uz dlake, znoj važan za
termoregulaciju, ne moraju po cijelom tijelu
mliječne žlijezde- promijenjene znojnice
lojnice- nalaze pri korjenu dlaka, gipkost, elstičnost kože
mirisne-promijenjenje lojnice, regulacija ponašanja
2. Načini pokretanja životinja:
Kod sva 3 obl kr kem energija sakupljena u mišićnim stanicama se pretvara u meh
energiju
a) Ameboidno ( pseudopodijima): korjenonošci ( amebe, krednjaci), stanice tjelesnih
tekućina mnogostaničnih životinja ( leukociti), embrionsko kretanje tkiva I dr.
-lažne nožice ( pseudopodiji) kao posljedica strujanja protoplazme I promjena u
njezinoj strukturi
 -zgusne se najprije ektoplazma pa rjeđa endoplazma zbog pritiska kroz nju probije I
formira pseudopodij koji se opet zgusne
-bjelančevinaste niti ( mikrofilamenti, aktin I miozin) u protoplazmi koje se mogu
kontrahirati ; EKTOPLAZMA-UZ MEMBRANU, gusta, ENDOPLAZMA- središnji dio
protoplazme, rjeđa
b) Bičevima I trepetljikama:
-bičevi ( do 150 mikrom); bičaši, okovratne stanice spužava, protonefridiji, solenociti,
spermiji
-trepetljike: trepetljikaši, površina tijela virnjak ai vrpčara, rebraši, na epitelu mnogih
organa, terp lijevcima…
c) Radom mišićnih stanica
3. Autotomija- samoamputacija , mnoge životinje otkidaju dijelove tijela,ako su npr,
uhvaćene za nogu, rep taj dio tijela ostavljaju napadaču. Organ koji je tkinut, može se u
pravilu regenerirati. Primjerice, moruzgve otkidaju krakove ako su jako podražene,
zvjezdače mogu otkinuti krak, trpovi mogu regenerirati probavilo, nakon izbacivanja .
Neke zvjezdače I trpovi otkidaju dijelove tijela u pravilnim vremenskim razmacima- a
preostali dijelovi regeneriraju cijelu životinju (spontano dijeljenje kao nespolni
rasplod).Kolutićavci mogu autotomirati kolutiće na stražnjem dijelu tijela. Mnogi gušteri
imaju sposobnost autotomije repa: kontrakcijom mišića u repu, regeneracija na mjestu
prekida, novi dio ima hrskavicu, raspored mišića I živaca je atipičan. Člankonošci-linija
prekida pri osnovici udova/ticala.
4. Nespolno razmnožavanje mnogostaničnih životinja:
a) regeneracija- u najširem smislu sinonim za razmnožavanje ( spužve, žarnjaci (polipi
veće, meduze manje), neki plošnjaci - iz dijela životinje se regenerira čitava životinja)
plaštenjaci - mali dio mješčićnice može obnoviti čitavu jedinku
b) autotomija -samoamputacija ( neke zvjezdače i trpovi otkidaju dio tijela u pravilnim
vremenskim razmacima, a preostali dijelovi regeneriraju cijelu životinju - spontano
dijeljenje kao nespolni rasplod)
c) dvojna ( binarna dioba): najjednostavniji i najčešći oblik nespolnog razmnožavanja -
podjela jezgre na 2 dijela – dvije nove jedinke - roditelj potpuno nestaje kao jedinka I.
NESPOLNO RAZMNOŽAVANJE
- može biti uzdužna (bičaši) i poprečna (trepetljikaši); NEKI: praživotinje, neki žarnjaci,
virnjaci i bodljikašI

d) pupanje ili inekvalno dijeljenje- endogeno, egzogeno ( i mnogostanične životinje (spužve,

žarnjaci, mahovnjaci, plaštenjaci); - zadruga (kolonija) - novonastali pupovi (jedinke, zooidi)
se ne otkidaju, nego ostaju povezani zajedno (različite uloge; 2 = dimorfne; >2 = polimorfne);
plaštenjaci-egzogeno pupanje nalik stolonima (izdanci nalik korijenu kojim je organizam
pričvršćen za podlogu)

Gemule spužve/statoblast mahovnjaka: unutrašnji pupovi u spužava I mahovnjaka nastaju iz

slabo diferenciranih stanica ( arheociti) koje se okruže ovojem stanica unutar kojeg preživ
enepovoljno razdoblje.

3. Ispitna kartica :
1. Melanin je tamni pigment, spoj aminokiseline tirozina koji se pomoću enzima tirozinaze
pretvara u pigment melanin.
 2. Mioneme su kontraktilni endoplazmatski organeli (nistastog oblika) koj služe za
skraćivanje drška I vraćanje u početni položaj, nalazimo ih kod praživa: zrakaša , gomilica,
trepetljikaša kao Vorticella sp,. Kod Zrakaša ( Radiolaria), mioneme, koje se kod njih zovu
miofriske pričvršćene su za površinu tijela I skeletne iglice. Kontrakcijom miofriski se
ektoplazma proširi I životinja može lebdjeti.
MIOMERE: su mišićni kolutići koji du međusobno odijeljeni mišićnim pregradama od
vezivnog tkiva ( mioseptama), a dobro su uočljivi kod npr. Kopljače što je dokaz da je
prvobitan raspored somatičkih mišića kolutićav ili metameran. U riba se održao isti
raspored mišića s leđne strane trupa I u repu, a takav raspored pridinosi valovitu kretanju
bočnih strana trupa I repa.
3. Limfni sustav: ( MEZGROVNI SUSTAV)
4. -odstranjivanje staničnih dijelova, stranih tijela i bakterija, ali i odnošenje neutralnih
masti koje su crijevne epitelne stanice sintetizirale iz masne hrane
-limfne žile su dodatak venskog dijela krvožilnog sustava
LIMFNE ŽILE POČINJU S KAPILARAMA KOJE otvoreno započinju u međustaničnim
prostorima
-na kapilarama su pore ( fenestre/otvori) – kroz ko jeu njihovu šupljinu osim tekućine
ulaze I veće čestice
-kapilare prelaze u veće krvne žile koje ulaze u veću glavnu limfnu žilu te se limfne žile
spajaju s venama i limfa se miješa s venskom krvi
- limfne žile imaju zaliske koji sprječavaju vraćanje limfe, rad tjel mišića ( limfna srca
vodozemca-neke su kontraktilne)
- u limfnom sustavu sisavaca nalaze se LIMFNI ČVOROVI: sustav za procjeđivanje, stijenke
pukotina su izgrađene od stanica koje fagocitiraju strana tijela ( antigene) I sintetiziraju
protutijela.
-smatra se da ½ limfe u organizmu dolazi iz jetre i crijeva
- najveća limfna struktura, limforetikularni organ slezena - u limfnim čvorovima i slezeni
nastaju limfociti

4. KEMIJSKA OSJETILA:

- obično se ubrajaju osjetila za njuh ( plinovita/ u plinu otoplj tvar) I okus ( tekuća/ u tek ot tvar)

- uvijeku su smješteni na istaknutim dijelovima tijela ( rub glave I aurikule u virnjaka, ticala u puževa,
lovke..)

- njušna osjetila mogu primate podražaje koji imaju niski prag podražaju ( OSJETILA NA DALJINU)

- okusna osjetila imaju razmjerno visok prag podražaja ( OSJETILA NA BLIZINU)

-u najviše beskralježnjaka nije lako razdvojiti oba oblika osjetila , a osobito je to teško u VODENIH
BESKRALJEŽNJAKA ( kojima su kem osjetila po cijeloj koži kao pojedinačne stanice s dlačicama, ili
sabrane u okusne pupoljčiće smještene u jamiicama kroz koje cirkuliraju u vodi otoplj. tvari)
a) GUSTORECEPTORI ( OSJ ZA OKUS):

- beskralježnjaci ( na različitim dijelovima tijela); pauci na prednjim nogama

kemoreceptorne organe
-kukci-gustoreceptore na ticalima, usnim organima, prednjim nogama
Kralježnjaci: USNA ŠUPLJINA, oni s hoanom-istodobno okus I njuh ( ribe I vodozemci-koža-okusna osj,
ptice, gmazovi-ždrijelo) # sisavci- više okusnih pupova zajedno u epitelu jezičnih papilla ( okusna pora
– na vrhu svakog pupa); kiselo, slatko, slano, gorko ( alkaloidi)-više životinje

b) STIBORECEPTORI:

- beskralježnjaci: na različitim dijelovima tijela ( VODENI MOLLUSCA- osfradij u plaštanoj šupljini, kem
osjetila po cijelom tijelu- npr. Ticala; rakovi- ticala I usni organi, bodljikaši- koža ambulakralnih
nožica).

- KRALJEŽNJACI: osjetne+potporne st, ; gmazovi: svi osim krokodila imaju vrećice koje se otvaraju u
usta- JACOBSONOV ORGAN-jezik donosi kemikalije

-ptice slab osjet mirisa ( osim u lešinara)

-sluznica prekriva unutrašnju P nosnih školjki:

vanjski dio- za prolaz I vlaženje zraka pri disanju, dlačice sprječavaju prolaz prasine u disne puteve

unutrašnji dio- visoke cilindrične st, zavr dlačicama, potporne st, bazalne ispod sluznice debeli sloj
vezivnog tkiva

GASTRULACIJA:

Zigota- blastomere- morula ( nakon 10.diobe)-blastula- gastrula

gastrulacija = stanice smještene na vegetativnom polu počinju se uvraćati

(invaginirati) u unutrašnjost, nastaju 2 sloja stanica- vanjski -ektoderm I unutrašnji
endoderm

• šupljina nastala invaginacijom stanica vegetativnog pola naziva se arhenteron ili

pracrijevo, a otvor na pracrijevu je blastopor ili prausta
• kasnije se između ektoderma i endoderma razvija MEZODERM

• unutar mezoderma stvara se sekundarna tjelesna šupljina ili celom

Kt 4.

1. Bilateralna simetrija : životinje imaju 1 ravninu simetrije koja dijeli tijelo na 2 zrcalno jednaka
dijela, pri potrazi za hranom, partnerom dio tijela je upravljan u smjeru kretanja. Uvjetovalo
razvoj osjetila koja su životinju obaviještavala o uvjetima u okolišu. Taj dio se označava kao
prednji ( anteriorni) I omogućuje primanje, analizu I reakciju ( koncentracija osjetila) razlikuje
se od postreiornog dijela. ( proksimalno- bliže tijelu, distalno-dalje tijelu npr. Stopal je
distalno). Bilateralno simetrične životinje su kolutićave ili metamerno građene ( isti org duž
uzdužne tjel osi). HOMONOMNA – Annellida, kolutići koji izgrađauju tijelo su slični/isti,
HETERONOMNA- Arthropoda, više kolutića sa sličnom funkcijom spojilo u tagme.
Tijelo možemo podijeliti 3 ravninam simetrije: transverzalna – dijeli na prednji ( kranijalni ) ili
anteriorni I stražnji -posteriorni dio. Horizontalna ravnina ( leđni/dorzalni I trbušni / ventralni
dio). Medijana ravnina ( uzdužna) dijeli tijelo na 2 jednaka dijela ( 2 antimere).

2. Monotipske vrste ( monomorfne) : vrste koje su malo promjenjive I nemaju podjelu na

podvrste ( npr. gorska zeba, bukoč ribič, smeđoglavi sup- Aegypius monachus ).
Politipske vrste ( polimorfne): vrste koje su jako varijabilne – osnovna vrsta u mnoštvo oblika
( npr. Mus musculus-kućni miš); svi, crni, patuljasti…
 3. Škržno crijevo: - škržno ždrijelo (crijevo) - najjednostavniji svitkovci pomoću njega i dišu i
hrane se procjeđujući vodu (mješčićnice, kopljače i ličinke paklara)
4. Neurosekrecija beskralježnjaka: neurosekrecija aje primarni oblik hormonske regulacije, a
kod kralježnjaka sekundarni; neurosekretorne imaju I tipične značajke živčanih stanica .
Također, kod beskralježnjaka je hormonalni sustav ektodermalnog podrijetla, kod
kralježnjaka endodermalnog. Kod praživotinja ( nema hormona u strogom smislu riječi, nije
moguće utvrditi koje su djelatnosti koordinirane pomoću hormona).

Beskralježnjaci: a) ŽARNJACI- živčane stanice posjeduju hormone koji pospješuje pupanje,

regeneraciju, rast
b) PLOŠNJACI- neurosekretorne ( u mozgu I nekim ganglijima)-hormoni za
regeneraciju, razmnožavanje
c) OBLIĆI- presvlačenja uvjetovana hormonima( neurosekretorne stanice smještene
na paru ganglija na živčanom ždrijelnom prstenu)
d) MEKUŠCI- neurosekrete stvaraju cerebralni, pedalni, visceralni I pleuralni gangliji
( neurohormone betain I tiramin u glavonožaca -ragulira rad pigmentnih stanica u koži, ali I
prvi žljezdani hormone koji se stvara u vidnoj žlijezdi- funkcija gonadotropina- razvoj jajnika.
e) KOLUTIĆAVCI- neurosekretorne stanice u mozgu I na ljestvičavoj živčanoj vrpci
( rast regeneracija I spolno sazrijevanje)

5.SPOLNO RAZMNOŽAVANJE:

- praživotinja nema posebnih organela, a u mnogostaničnih životinja su razvijeni organi za spolni

rasplod:

1. PLODILA ili GONADE - epitelno-zametne strukture spolnih stanica (gameta)

 jajnik (ovarium)

 sjemenik (testis)

 dvospolna žlijezda (ovotestis) - npr. puževi plućnjaci (Pulmonata)

IZVODNE CIJEVI ili GONODUKTI - plodila obično smještena unutar tijela pa za njihovo pražnjenje
postoje:  jajovodi (oviducti) – Müllerova cijev

 sjemenovodi (spermiducti) - Wolfova cijev

3. ORGANI ZA KOPULACIJU, DODATNE ŽLIJEZDE I OSTALI POMOĆNI ORGANI (nema ih u životinja s

vanjskom oplodnjom)

☛ višestanične životinje nemoraju imati sve navedene dijelove ni prava plodila npr. - spužve imaju
pokretne rasplodne st. (amebocite) svuda po tijelu - samo plodila: žarnjaci, virnjaci, vrpčari…

Oblici spolnog razmnožavanja:

1. SINGAMIJA – spajaju se 2 prazivotinje / gamete odnosno njihove jezgre ( mejoza

prethodi/slijedi spajanju gameta) -najjednostavniji oblik spolnog razmnožavanja ; može biti
HOLOGAMIJA- svaka jednika može postati gameta
 MEROGAMIJA ( IZOGAMNA/ANIZOGAMNA)- gamete se oblikom I veličinom razlikuju od
ostalih jedinki, gotovo uvijek manje, nastaju iz jedinke majke-gamont , za razliku od ostalih
( AGAMONTI)
KONJUGACIJA: privremeno spajanje 2 praživotinja (konjuganti) radi izmjene jezgara-pridonosi
miješanju nasljednih svojstava
AUTOGAMIJA: samooplodnja)- oplodnja između spolnih stanica koje je proizveo jedan
dvospolac ( slično knjugaciji, ali u 1 jedinki) ( neke praživotinje, trakavice…).
PARTENOGENEZA: jednospolno razmnožavanje jer se razvila iz dvospolnog razmnožavanja
( nije nespolno ( haploidna-haploidni organizam, diploidna- jajna stanica ne prolazi potpunu
mejozu, ilia ko da 2 hapl j spoje)
HETEROGONIJA: pravilna izmjena jednospolnog I dvospolnog razmnožavanja( kolnjaci,
RAŠLJOTICALCI, neki opnokrilci, …)
*METAGENEZA- IZMJENA spolnog I nespolnog razmnožavanja

5. kt

1. ZOO nomenklatura:

-mogla bi se označiti kao terminologija sistematike, tj. nomenklatura je jezik zoologije, a pravila
njegova gramatika

-bavi se pitanjem imena za svaku priznatu sistematku kategoriju koja se upotrebljava u zoologijskoj
sistematici

- Međunarodna pravila za zoo nomenklaturu propisuju način imenovanja sistematkih kategorija

- smisao pravila je stabilnost I općenitost zn imena ( latiniz imena)

Međunarodna komisija za zoo nomenklaturu donosi pravila

Karl Linne (Carolus Linnaeus) – švedski biolog

Dao prvu upotrebljivu klasifikaciju: – tri carstva: kamenje, biljke i životinje

Deseto izdanje knjige Systema Naturae, 1758. g. – prekretnica u imenovanju i razvrstavanju životinja

-10.izdanje – početak uporabe binominalne nomenklature/dvoimenog nazivlja, svaka vrsta mora

imati naziv roda I naziv vrste

Naziv roda (imenica) se piše velikim početnim slovom

vrste (imenica u nom. ili gen. ili pridjev) piše se malim slovom

• Ime roda i vrste se uvijek piše u kurzivu (italic)

Imenica u nominativu: Panthera leo - lav

Imenica u genitivu: Latimeria chalumnae – latimerija

Ime vrste po nekom poznatom znanstveniku: Croatobranchus mestrovi - pijavica

Ime vrste prema lokalitetu na kojem je pronađena: Neobisium velebiticum - lažištipavac

Pridjev: Rhinoceros unicornis - nosorog jednorogi

Cijeli naziv vrste u tekstu se piše prvi put npr. Anodonta cygnea
Kasnije se u tekstu piše samo prvo slovo roda i cijelo ime vrste A. cygnea

Ako vrsta nije određena, a zna se rod piše se Anodonta sp.

ećem broju vrsta iz istog roda koje nisu determinirane do vrste piše se Anodonta spp.

Pravilo prednosti ( prioriteta) – svakoj životinjskoj vrsti koja ima više imena pripada 1. I najstarije koje
je dao stručnjak( odličeno ne Međunarodnom Zoologijskom kongresu u Parizu 1889. Da se nei de
dalje od 11.1758.)

2. Homonomna I heteronm metam: Bilateralno simetrične životinje su kolutićave ili metamerno

građene ( isti org duž uzdužne tjel osi). HOMONOMNA – Annellida, kolutići koji izgrađauju
tijelo su slični/isti, HETERONOMNA- Arthropoda, više kolutića sa sličnom funkcijom spojilo u
tagme
3. Organi za ravnotežu:

Georeceptori-statička osjetila koja registriraju položaj tijela u prostoru prema sili teži.

Većinu georeceptora čine STATOCISTE: osnovni plan građe sličan u svih životinja-
mjehurići čija je šupljina ispunjena telućinom, a unutrašnjost ispunjena osjetnim
epitelom čije stanice na vrhu imaju brojne osjetne dlačice

U tekućini se nalaze STATOLITI- čvrste granule od kalcijevog hidrogenkarbonata

(mekušci) fluoraokalcija ili kalciejva sulfata- statolite produciraju životinje same ili
uzimaju izvana I smještaju u st, organ; zajedno s tekućinom prenose pritisak na
osjetne dlake koje se svijaju ovisno o životinjinu kretnaju I pružaju obavijest o smjeru I
brzini kretanja ( puževi, glavonošci, rakovi, vrpčari, mnogočetinaši..)

Kralježnjaci:

- Na mjestu statociste se nalazi labirint koji se satoji od 3 dijelova sa po 1

statolitom( utriculus, sacculus I lagena) I 3 polukružna kanala
- nastaje od udubljenja ektoderma -izgubi vezu s površinskim ektodermom:dijeli na
gornji ( JAJASTA VREĆICA / UTRICULUS) / DONJI- KUGLASTA VREĆICA ( SACCULUS)+
LAGENA ( cjevčica) već u riba
- na jajastoj vrećici razviju se 3 polukružna kanala
- opneni (membranozni ) labirint uložen je u isti takav koštani labirint
osjetila za statičku ravnotežu prema sili teži se nalaze na MAKULAMA
- po 1 makula na utriculusu, sacculusu I lageni ( sisavci samo na utriculusu I sacculusu)

dlačice osjetnih stanica strše u galertstu masu na čijoj su površini otoliti od kristalića
CaCO3

OSJETILA ZA REGISTRIRANJE POLOŽAJA TIJELA U POKRETU:

ampule: mjehurasta proširenja polukružnih kanala- građa istovjetna makulama
samo je galertna masa ( kupola) , visa I bez kamenčića
4. PLAZMOTOMIJA: dijeljenje mnogojezgrenih praživotinja na 2-6 novih jedinki bez pravilne
raspodjele jezgara ( neki bičaši I amebe)
5. Postembrionalni razvitak je razvoj organizama od napuštanja jajne ovojnice do spolne
zrelosti. Može biti neposredan ( direktan): u kojem je mlada životinja oblikom I građom slična
svojim roditeljima ( očituje se u rastu, sazrijevanju I dobivanju sekundarnih spolnih
karakteristika). ILI POSREDAN ( INDIREKTAN): u kojem se iz jajjeta razvije ličinka koja je I po
unutrašnjoj I vanjskoj građi potpuno različita od roditelja. Ličinka prelazi stadij preobrazbe
 ( metamorfoze) u kojem prelazi u odraslu jedinku sličnu roditeljima. Potpuna (
holometabolija) I nepotpuna ( paurometabolija- ravnokrilci, termiti, tekuti, uši,polukrilci,
neki jednokrilci; broj presvlačenja je ovistan o vrsti za vrijeme kojih svaka nezrela jedinka
polako poprima karakteristike zrele jedinke); hemimetabolija-(vretenca I obalčari; sreija
postupnih promjena kao I kod paurometabolije, ali se nezreli oblici puno više razlikuju od
zelih I obično imaju škrge)).

6. KT
1. SIMETRIJE ŽIVOTINJA:

A) Bilateralna simetrija : životinje imaju 1 ravninu simetrije koja dijeli tijelo na 2 zrcalno
jednaka dijela, pri potrazi za hranom, partnerom dio tijela je upravljan u smjeru kretanja.
Uvjetovalo razvoj osjetila koja su životinju obaviještavala o uvjetima u okolišu. Taj dio se
označava kao prednji ( anteriorni) I omogućuje primanje, analizu I reakciju ( koncentracija
osjetila) razlikuje se od postreiornog dijela. ( proksimalno- bliže tijelu, distalno-dalje tijelu
npr. Stopal je distalno). Bilateralno simetrične životinje su kolutićave ili metamerno građene (
isti org duž uzdužne tjel osi). HOMONOMNA – Annellida, kolutići koji izgrađauju tijelo su
slični/isti, HETERONOMNA- Arthropoda, više kolutića sa sličnom funkcijom spojilo u tagme.

Tijelo možemo podijeliti 3 ravninam simetrije: transverzalna – dijeli na prednji ( kranijalni ) ili
anteriorni I stražnji -posteriorni dio. Horizontalna ravnina ( leđni/dorzalni I trbušni / ventralni
dio). Medijana ravnina ( uzdužna) dijeli tijelo na 2 jednaka dijela ( 2 antimere).
b) Radijalna simetrija ( zrakasta simetrija): zamišljena os koja prolazi od osnovice do usta
glavna je bazalno-apikalna os ili središnja os. Osi okomite na glavnu su zrake ili radiji. Svaka
ravnina koja prolazi kroz glavnu os jest ravnina simetrije, jer tijelo dijeli na dva zrcalno
jednaka dijela. Kod njih je izražena polarnost ( npr. moruzgva na usnoj strani tijela ima lovke,
a suprotnom je stranom pričvršćena za podlogu – Actinia equina- crvena moruzgva –
CNIDARIA, žarnjaci) .
PENTARADIJALNA SIMETRIJA ( one kroz čije tijelo možemo postaviti 5 ravnina simetrije,
postoji jedna glavna os ( oralno-aboralna) I 5 zraka ili radijalnih osi ( karakteristika koljena
ECHINODERMATA -bodljikaši, Ecinaster sepositus -crvena zvjezdača, Asteroidea-zvjezdače).
d) Sferična simetrija: tijelo je podijeljeno s jako puno ravnina simetrije-kuglasti oblici-
zrakaši
e) Disimetrične životinje ( biradijalna simetrija): tjelo se može podijeliti 2 ravninama
simetrije( koralji u području usnog ždrijela, rebraši)
f) Asimetrične- spužve, puževi
2. Glatko mišićno tkivo:
- kod svih životinja gradi stijenke unutrašnjih organa (dišnih, probavnih, krvnih žila,
izvodnih cijevi žlijezda, mokraćovoda, spolnih organa i dr.) i tada je njegovo
djelovanje pod utjecajem vegetativnog živčanog sustava
- gradi mišićni sustav beskralježnjaka s hidroskeletom
- glatki mišići = duguljaste stanice vretenastog oblika (rijetko razgranjene) s jednom
jezgrom - citoplazma homogena s uzdužno položenim vlakancima (miofibrilima) u
sarkoplazm
- stanice obično poredane tako da širi, srednji dio jedne stanice priliježe uz uži kraj
druge stanice
- stanice raspoređene u dva sloja:
• prstenasti sloj • uzdužni sloj
 - Poprečno-prugasto:
- skeletni mišići I utrobni člankonožaca, mišići zatvarači školjaka, mišići meduza, mišići
člankonožaca
- skeletni mišići kralježnjaka
3. RESPIRATORNI PIGMENTI ( KROMOPROTEIDI):
- Složene bjelančevinaste tvorbe s 1 ili više prostetičkih skupina s metalnim ionom koji
veže plinove
- Otopljeni u tjelenoj tekućini ili vezani za posebne stanice
- hemociti-beskralježnjaci, eritrociti-kralježnjaci
- najpoznatiji respiratorni pigment isa željeznim ionom:
a) HEMOGLOBIN ( kralježnjaci, maločetinaši, niži rakovi)-vezan uz stanice, veže O2,
crven
b) HEMERITRIN ( štrcaljci, neki mnogočetinaši, valjčari I ramenonošci)- vezan uz
stanice, uz O2, ružičasto-ljubičast
c) KLOROKRUORIN-( u 4 porodice mnogočetinaša); niej vezan uz stanice , crven

Najpoznatiji respiratorni pigment s bakrenim ionom:

a) HEMOCIJANIN: nije vezan uz stanice, pri zasićenju s kisikom, plave je boje

( mnogoljušturaši, glavonošci, mnogi puževi, klještari..)
4. Protonefridiji I soelnociti: protonefridiji nastaju uvratom kože u unutrašnjost tijela,
razgranat sustav cijevčica s vršnim stanicama čije trepetljike omogućuju strujajnje I
filtraciju tekućine iz okolnog tkiva. Otvaraju na P nefridioporama ( plošnjaci, vrpčari, neki
kolutićavci, ličinke mekušaca I kolutićavacca)

-Kad je djelatnost cjevčica pojačana nastaju solenociti;na kraju svake cjevčice je više
stanica od kojih svaka ima jedan bič u cjevčici ( mnogočetinaši)

-slično ima I kopljača

5. Partenogoenza: jednospolno razmnožavanje, ravila iz dvospolnog ( spolni razvoj uključuje

jaja, ali ne I spremije) ; spolno razmn, haplodina-haploidni organizam, diploidna, diploidni
organizam ( jajna st ne prolazi potpunu mjeozu ilia ko prođe se spaja u zigotu
autokariogamija)

7.KT

1. POPULACIJA -skup jedinki iste vrste, najčešće bliskog ili zajedničkog porijekla, koje žive na
odrđenom područu I međusobno se mogu stvarno ili potencijalno razmnožavati, uz uvjet da su
spolno zrele, suprotnog spola I da jedna drugoj odgovaraju s obzirom na spolni odabir. ( * dod:
razlikuju se pojmovi : DEM ( SUBPOPULACIJA): skupina jedinik jedne populacije koja živi na
ograničenom području ( npr. lokva, šumarak, oki gušteri sa Hvara u ispitu); METAPOPULACIJA-skup
SUBPOPULACIJA)

2. Građa pelikule: građena je od trepetljikavih tjelešaca iz sredine kojih izlaze po 2 trepetljike

Kinetodezme- kod većine su kinetosomi u uzdužnim linijama ( merdijane, sedno od svakog se vidi
obojen apruga -impergnira sebrom-kinetodezma ); niz kinetosome I kinetodezma. Kinetički apparat,
trihocista, trepetljika, proctor oko trepetljike, vanjska membrana mjehurića, unutrašnja membrane
amjehurića, šupljina mjehurića, bazalno tjelešce
 4. Živčani sustav kralježnjaka:
živčani sustav postavljen leđno - živčani sustav je vrlo centraliziran i složeno građen:
• središnji živčani sustav (mozak i leđna moždina)
• periferni živčani sustav (periferni ili cerebrospinalni živci) - između mozga i izvršnih organa
(svi živci koji su izvan mozga i leđne moždine)
tav SŽS obavijen posebnim ovojnicama vezivnog tkiva - meninge, koje ga zaštićuju i odvajaju
od koštanih dijelova (1- ribe, 2 - vodozemci, gmazovi i ptice, 3 – sisavci)
- Likvor -cerebrospin tekućina ( ispunjava središnji šuplji prostor SŽS)
vanjska ovojnica - tvrda - dura mater
• paučinasta ovojnica – arachnoidea
• unutrašnja ovojnica - meka - pia mater

- na površini mozga je siva tvar - živčane stanice s brojnim razgranjenim dendritima, između njih je
potporno tkivo - neuroglija - bijela tvar je u središnjem dijelu mozga - živčana vlakna, neuriti, koja
izlaze iz živčanih stanica sive tvari - naboranost kore mozga sugerira da je razvoj/evolucija mozga bila
puno brža od brzine povećanja lubanje!

RAZVOJ MOZGA:

1. Posencephalon: telencephalon ( prednji mozak /cerebrum ) I diencephalon ( međumozak/

dublje smješten)
2. Mesencephalon- srednji mozak
3. Rhombocephalon- metencephalon ( stražnji mozak) I myelencephalon ( primozak/ medulla
oblongata)
Kralj moždina:
služi za provođenje signala između mozga i ostatka tijela te za refleksne akcije leđne moždine
- izvana bijela tvar - sastoji se od živčanih vlakana - unutra siva tvar - sastoji se od tijela
živčanih stanica i kraćih nastavaka (oblik leptirova krila)
- Leđni korijen : nosi leđno-moždinski ganglij- sastavljen od senzornih vlakana koja
doveode podražava od različitih dijelova tijela do mozga
- Trbušni korijen: nema ganglija, sastavljen od pokretačkih vlakana koja provod
epodražaje do periferije tijela
- Oba korijena- leđnomoždinski živac

Podjela perifernog ž.s.:

Senzorni ( izvan/ unutrašnjost tijela)

MOTORNI ( somatički ( voluntarni)- proslijeđuje naredbe skeletnim mišićima I involuntarni

( autonomni/ vegetativni) -stimulira glatke mišiće/ srčane I žlijezde; PARASIMPATIČKI ( središnji
dijelovi u produženom dijelu leđnemoždine I križnom ( skralnom dijelu))-preganglijska vlakna duga,
postganglijsk aktarka

SIMPATIČKI: u latelarnim dijelovima leđne moždine, tvoreći 2 lanca s ganglijima koji se nalaz asa
savke starne kraljježnice ( živci izlaze iz prsnog I lumbalnog dijela kralježničke moždine) -preganglijsk
akratka, postganglijska duga

4. HOLOGAMIJA: oblik spolnog razmnožavanja kod praživotinja u kojem svaka jedinka može
psotati gameta I u kojem ne postoji razlika u veličini I obliku između jedinki koje su nastale
razmnožavanjem ili dijeljenjem I gameta koje se spajajju. Suprotan je umnožavanju jer se
spajanjem smanjuje broj jedinki.
 MEROGAMIJA: u tom obliku spolnog razmnožavanja gamete se oblikom I veličinom razlikuju
od ostalih jedinki. Gamont je majka jedinka koja je dsposobna posebnim načinom dijeljenja
stvarati gamete, a agamont je jedinka koja se rasplođuje nespolnim dijeljenjem . Ako
dijeljenjem agamonta nastaju agamonti ( normalne jedinke) taj process se zove
agamontogamijom, a ako nastaju gamonti (gametogamijom). MEROGAMIJA SE MOŽE JAVITI
U 2 OBLIKA: IZOGAMNA MEROGAMIJA ( obje gamete iste veličine I oblika) ; ANIZOGAMNA
MEROGAMIJA ( nastaju makrogamete I mikrogamete).
5. Izmjena generacija :
- Izmjena naraštaja unutar iste vrste, pri čemu se jedan od drugog razlikuje načinom
razmnožavanja
- Primarna ( antitetska ) izmjena generacija s izmjenom haploidne I diploidne
generacije ( kod biljaka ravijena postoji samo u nekih praživa -truskovci,
krednjaci..sunašca) I Mesozoa
- * heterogonija-izmjena jednospolne ( partenogenetske) s dvospolnom
( biseksualnom) generacijom
- Sekundarna izmjena generacija ( metageneza) : kod pojedinih obrubnjaka, režnjaka,
plošnjaka,kolutićavaca I rakova

8.KT

1. VRSTA: skupina populacija koje se stvarno ili potencijalno rasplođuju, a reproduktivno su

odvojene od drugih takvih populacija ( biološki pojam vrste)

2. Pravilo prednosti ( prioriteta) – svakoj životinjskoj vrsti koja ima više imena pripada
1. I najstarije koje je dao stručnjak( odličeno ne Međunarodnom Zoologijskom
kongresu u Parizu 1889. Da se nei de dalje od 11.1758.)

3. FOTORECEPTORI BESKRALJ:

-dijelovi svakog organa za vid:

- osjetne vidne stanice

- pigmentne stanice

► zajedno tvore vidni epitel - mrežnicu (retinu)

- Jasnoća slike ovisi o (leći, šarenici, rožnici, kapcima, mišićima…)

- Beskralježnjaci: oko nstaje kao udubljenje epiderme
- Kralježnjaci: ko nastaje kao izbočina prvog moždanog mjehurića -zbog takvog
nastanka su osjetljivi dijelovi vidnih stanica , vidni čunjići ( boja) I štapići (svjetlost)
okrenuti od svjetlosti-inverzno oko

Višestanični fotoreceptori:

- jednostavne epidermalne očne pjege ( ocele, žarnjaci, virnjaci)

- očna čaškica- povećanje broja osjetnih stanica (npr.mekušci) I uvraćanje epitela
- glavonošci- najrazvijenije oko u beskralježnjaka i najsličnije oku kralježnjaka
 - stavljeno od velikog broja (do 30 000) pojedinačnih očiju (omatidija) – mozaičko
gledanje kukci, viši rakovi

Probavni sustav kralježnjaka:

Probavilo najvećim dijelom endodermalnog porijekla: usta (usna šupljina) ‣ ždrijelo ‣

jednjak ‣ želudac ‣ tanko i debelo crijevo ‣ crijevni otvor (ribe koštunjače i sisavci koji ne
legu jaja) ili nečisnica

-usta ( usna šupljina): gornja I donja čeljust ( osim kružnousta ili Cyclostomata) , akod
ptica rožnati rubovi usne šupljine tvore kljun, slinske žlijezde( kod svih kopnenih
kralježnjaka, ali dobro razvijene samo u sisavaca), jezik i zubi.

-bezčeljusti ( razred Agnatha)-imaju hrskavični prsten umjesto zubi, umjesto zubi, rožnate
kvržice - pričvrste se na druge ribe i hrapavim jezikom probiju krljušti, hrane se pretežno
krvlju, a ličinke su filtratori

-čeljusti su se razvile iz škržnih lukova ( razred Gnathostomata- čeljustouste)

o ribe ( hrskavičnjače i zrakoperke): zubima uhvate i drže plijen, zube ne koriste

puno, nego hranu gutaju ( neke je mogu usitniti, ) ili filtriraju plankton ili
filtriraju plankton ili jedu biljke i sitne beskralježnjake ( šaran) -poznato često
mijenjanje zubi ( polifiodontnost)
o ždrijelo (pharynx)
 jednjak (oesophagus): kod ptica se na jednjak nastavlja proširenje - volja -
za mekšavanje hrane
o (gaster) - otvor želuca prema jednjaku zove se kardija ( samo sisavci) , a
prema dvanaesniku pilorus - mesojedi malen; središnji, udubljeni dio-
fundus/dno
biljojedi velik (djelomično služi i kao spremište hrane), - većina kralježnjaka
ima jednostavan (jednodijelan) želudac, ptice - 2: žlijezdani i mišićni,
preživači - složen četverodijelni ( 3 predželuca za mehaničku I mikrobiološku
obradu hrane: burag, kupura, knjižavci ; samo 4.dio- sirište-žlijezdani dio,
izlučuje probavne sokove).
o tanko crijevo - dvanaesnik (intenzivna razgradnja hrane, probavni sokovi
gušterače i jetre), - dodaci za povećanje resorpcijske površine crijeva (nabori,
resice, spiralni zalistak..) - viši kralježnjaci: dvanaesnik (duodenum), prazno
crijevo (jejunum), vito crijevo (ileum)
o debelo crijevo - završava analnim otvorom (koštunjače i većina sisavaca) ili
nečisnicom (ostali) - slijepo crijevo (na prijelazu tankog u debelo crijevo) -viši
kralježnjaci: slijepo crijevo (coecum), pravo debelo crijevo (colon), ravno
crijevo (rectum)
o slijepo crijevo (coecum) + mikroorganizmi koji omogućuju razgradnju
celuloze iz biljne hrane
o pomoćni organi: jetra ( izlučuje sluz koja emulgira masti) , gušterača ( tripsin,
lipaza i amilaza) i žlijezde slinovnice
o povećanje resorpcijske površine criejva- nabori tankog crijeva, crijevne
resice, mikrovili ( sisavci)
 o VODOZEMCI :
-ždrijelo, jednjak, slabo diferenciran želudac, crijevo, nečisinica
- odrasli : kukci,gujavice, puževi,pauci, stonoge
- stadij ličinke- omnivorni, mogu I mesožderni
-velika usna šupljina ( u nju se otvaraju choanae, veliki nosni otvori I samo
kod žaba, eustahijeve cijevi koje spajaju usta sa srednjim uhom)
- jezik: bezrepci-služi za hvatanje hrane - "prednjim" je krajem pričvršćen za
dno usne šupljine a stražnji kraj je slobodan i izbacuje se van (0,05-0,15 s) -
ima mnogo sluznih žlijezdi - plijen se prilijepi na sluz
- očne jabučice pomažu pri gutanju ( pomoću mišića se uvlače u učnu
šupljinu)
-relativno spor metabolizam, ne terbaju puno hrane
-zubi-maleni, čunjasti, homodontni, nisu u jamicama,mogu se mijenjati
tijekom života, služe za pridržavanje hrane da plijen ne pobjegne-plijen se
guta
o GMAZOVI:
-zubi su prirasli sa strane na unutrašnju površinu čeljusnih kostiju, samo kod
krokodila su usađeni u posebnim zubnim jamicama, -pridržavanje hrane
-polifiodontno zubalo ( izmjena zubi tijekom cijelog života
-kornjače-rožnnato nepce
-slinske žlijezde-postale otrovne u otrovnih zmija I guštera ( imobilizacija
žrtve-> zbog gutanja)
-JEZIK: okus, opip, njuh ( u nekih je jedva ppokretljiv-krokodili, nekih jako-
zmije)
-prava probava počinje u želucu
-kratko tanko crijevo, ne prijelazu u debelo se može nalaziti neparno slijepo
crijevo ( nečisnica na početku repa)
-prevladavaju mesožderi, neke kornjače I gušteri biljožderi
o PTICE :
-brz metabolizam zahtijeva visokokaloričnu hranu
-usna šupljina je u kljunu, na dnu usne šupljine je jezik, tanak, dug, nije
mišićav, primarno služi za uzimanje hrane I glasanje.
-slinske žlijezde-ne proizvode amilazu, nego glikoprotein potreban za gradnju
gnijezda
-ždijelo-jednjak-proširen u volju ( spremanje hrane I vrlo slaba enzimatska
razgradnja);
-žlijezdani želudac ( predželudac), mišićni želudac-iznutra prekriven rožnatom
prevlakom—neke pomažu probavu gutanjem kamenčića
-par slijepih crijeva na prijelazu iz tankog u debelo -bakterije u probavi
celuloze
-nečisnica

5. Rasplodni sustav kralježnjaka:

-parne gonade I parni gonodukti

-zrela jaja preuzima trepetljikavi lijevak jajovoda izvodi ih u nečisnicu, sisavci-spolni otvor

-u jajovodima ( jajni ovoji/lupine)

-ako se jaja ne izbace (dio jajovoda se poveća u plodnicu/maternicu)

-vodozemci, gmazovi, ptice-sjeme kroz nečisnicu, sisavci-mokraćno-spolna cijev

-vanjska oplodnja: vodozemci, koštunjače, kružnouste

-unutarnja oplodnja: ptice-sljubljivanje nečisnica, ribe hrskavičnjače-miksipterigij,gmazovi-izbočine

stijenke imaju ulogu penisa, sisavci-penis

RIBE:

-razdvojena spola

-oviparne ( razmnožavaju se jajijma) , rjeđe (ovo)viviparne živorodne

-oviparne su male životinje koje žive u obalnom pojasu blizu dna, a pučinske su (ovo) viviparne

-vanjska oplodnja ( u pravilu): izbaci se ikra, mužjak na nju mliječ

-unutrašnja oplodnja: unos spermija pomoću miksipterigija

HRSKAVIČNJAČE*:

većina vrsta rađa žive mlade – (ovo)viviparnost

– iznimka su raže, neki morski psi i morske mačke - oviparne (jaja bogata žumanjkom ) jajnik je
neparan

• u vrsta koje stvaraju jaja (oviparne), unutar jajovoda je lupinska žlijezda koja stvara albumin te
rožnati ovoj oko jajeta (keratin) jaja pričvršćuju na morske biljke

• u (ovo)viviparnih vrsta u jajovodu se formira neka vrsta “maternice” i “placente” (nabori

žumanjčane vreće bogati krvnim žilama spoje se sa stijenkom “maternice”)

sjemenici su parni - spermiji izlaze van kroz parni kopulatorni organ, miksipterijgij koji je nastao od
trbušnih peraja

• kopulacija se zbiva tako da životinje prilegnu jedna uz drugu trbuhom ili se mužjak ovije oko ženke

KOŠTUNJAČE:

-vanjska oplodnja

-jajnici I sjemenici su parni

-parne izvodne cjevčice se spajaju u neparnu , koja se otvara posebnim otvorom između crijevnog
otvora I mokraćne kvržice

-mlade koštunjače se izvale iz jajeta nepotpuno razvijene I moraju proći određenu preobrazbu ( nose
žumanjčanu vreću I hrane se njome neko vrijeme)

VODOZEMCI:

- Oplodnja u vodi ( jaja meka ovojnica- voda štit od isuš)

- Većina vraća u vodu radi parenja ( kreketanje-privlače ženke, oplođuju jaja tako da
izlučuju mliječ držeći se za ženku ( amplexus) nekoliko h/dana)
- Razdvojen spol ( sekundarne spolne karakt-palčani žulj kod mužjaka,
rezonatori,manji…)
GMAZOVI:

- Parne gonade, gonodukti se otvaraju u nečisnicu

- Erektilni kopulatorni organi mužjaka ( iz nečisnice)
- • briga za potomstvo u većine ne postoji (završava odlaganjem jaja)
- ženka samo odloži jaja na toplo i skrovito mjesto (oviparne)
- ovoviviparne vrste - jaje se zadržava u jajovodu sve dok mlado nije spremno da se
izlegne iz jajeta i započne samostalan život

- ljuska u tih jaja je vrlo tanka ili je nema ovoviviparija se javlja većinom u vrsta koje žive u
području sa hladnijom klimom: živorodna gušterica, sljepić, riđovka

PTICE:

-sve ptice oviparne - legu jaja, oplodnja je unutrašnja

Mužjaci – sjemenici

▸ nuzsjemenici (ostaci mezonefrosa)

▸ sjemenovodi (2) koji idu usporedo s mokraćovodima i otvaraju se u nečisnici - za vrijeme kopulacije
dijelovi nečisnica ženke i mužjaka iskrenuti i priljubljeni (unutrašnja oplodnja) - pravi muški
kopulatorni organ imaju samo bezgrebenke i guščarice (labudovi, patke, guske..)