UNIVERZITET U TUZLI

EKONOMSKI FAKULTET
Redovan studij
Školska 2021/2022. Godina

SEMINARSKI RAD
"Pojmovno određenje i praktični primjeri lizinga sa naglaskom na
međunarodni lizing"

Predmenti nastavnik: Student:

Dr sc. Senija Nuhanović, red.prof Emina Ibrahimović, 3/48-I/18

Tuzla, novembar, 2021.godine

Sadržaj
UVOD ........................................................................................................................................ 3
1. NASTANAK I RAZVOJ LIZINGA ...................................................................................... 1
1.1. Pojam i značaj lizinga...................................................................................................... 2
1.2. Obligacioni pravni izvori Ugovora o lizingu .................................................................. 4
2. VRSTE LIZINGA .................................................................................................................. 6
2.1. Finansijski lizing ............................................................................................................. 6
2.2. Operativni lizing .............................................................................................................. 8
2.3. Razlike izmeĎu finansijskog i operativnog lizinga ......................................................... 8
2.4. Posebne vrste lizinga ..................................................................................................... 10
2.4.1. Izravni lizing .......................................................................................................... 10
2.4.2. Neizravni lizing ...................................................................................................... 11
2.4.3. Prodaja i povratni najam („sale and lease back“) ................................................... 11
2.4.4. Najam uz korištenje finansijske poluge („Leveraged leasing”) ............................. 12
2.4.5. Kombinirani lizing („Cross border leasing”) ......................................................... 12
3. MEĐUNARODNI LIZING ................................................................................................. 13
3.1. Šta je meĎunarodni lizing? ............................................................................................ 13
3.2. Leaseurope .................................................................................................................... 15
4. SUBJEKTI U POSLOVIMA LIZINGA .............................................................................. 16
4.1. Davatelj lizinga ............................................................................................................. 16
4.2. Primatelj lizinga ............................................................................................................ 16
4.3. Dobavljač objekta lizinga .............................................................................................. 17
5. RAZLIKA IZMEĐU KREDITA I LIZINGA ...................................................................... 18
6. PREDNOSTI I NEDOSTATCI LIZINGA .......................................................................... 20
6.1. Prednosti lizinga ............................................................................................................ 20
6.2. Nedostaci lizinga ........................................................................................................... 21
ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 22
LITERATURA ......................................................................................................................... 23
UVOD

Ključno pitanje svakog poduzetnika prilikom nabave dugotrajne imovine je treba li se ona
finansirati vlastitim ili tuĎim kapitalom?

Ako se poduzetnik, kao i većina odluči za finansiranje tuĎim kapitalom ostaje pitanje koji
model odabrati? Da li odabrati finansijski lizing ili operativni lizing ili možda kredit? Jasnog
odgovora nema jer on varira od poduzetnika do poduzetnika, ali ključna je razlika u tome što
se kredit može dobiti za različite poslovne svrhe, dok je lizing ograničen na osnovna sredstva
koja će se iskoristiti u radu.

U ovom seminarskom radu pokušati ću odgovoriti upravo na to pitanje i to na temelju

dobivenih izračuna tri (3) lizing društva te ću za poduzetnika koji nabavlja stroj za poslovanje
odabrati najpovoljniju ponudu.

Lizing se najbolje može opisati kao oblik finansiranja na srednji i dugi rok koji se
temelji na korištenju, a ne na posjedovanju samog objekta lizinga. Jedna od temeljnih razlika
na temelju koje odlučujemo koju vrstu lizinga odabrati je da li na kraju razdoblja želimo
postati vlasnici predmeta lizinga ili samo želimo predmet lizinga „iskoristiti“ za vrijeme
trajanja lizinga.

Lizing je jedan od eksternih načina financiranja poduzeća koji u novije vrijeme sve više
dobiva na značenju posebice u kontekstu nedostatnih izvora finanairanja malih i srednjih
poduzeća.
Postavlja se pitanje što je uopće leasing, na koji način se poduzeća mogu financirati njime te
koje su prednosti, a koji nedostatci financiranja leasingom. Leasing se često usporeĎuje s
najmom, iako se ta dva pojma razlikuju. Stoga je važno poznavati osnovne karakteristike i
vrste leasinga i ulogu leasinga kao alternativnog izvora financiranja. Predmet ovog rada je
pojmovno odreĎenje lizinga sa posebnim osvrtom na meĎunarodni lizing.
1. NASTANAK I RAZVOJ LIZINGA

Iako može izgledati da je lizing jedan od novijih metoda finansiranja, prvi slučajevi praktične
primjene odigrali su se u davnoj prošlosti.

Sama riječ lizing (leasing) potiče od engleske riječi "to lease", što u prevodu znači "dati pod
zakup, najam". U Egiptu, oko 3.000 godina prije nove ere, u vrijeme vladavine Tintesa i
Menesa, pojavili su se prvi oblici davanja stvari pod zakup i smatra se da je to i bio nastanak
lizinga.

PronaĎeni su i dokazi da su 2.000 p.n.e. Vavilonci primjenili jednu vrstu lizinga za čamce i
stoku. Jedan od prvih teoretskih opisa lizinga pronaĎen je u rimskim pravnim spisima.
Kroz historiju su se, naravno, stvari i dalje davale pod zakup, ali se lizing u današnjem smislu
riječi javlja tek krajem XIX stoljeću u Americi. Tamo, na primjer, Bell-Telephone Company,
počevši od 1877. godine, nije prodavala telefone već ih je davala na korištenje u obliku
lizinga.

U XX stoljeću lizing je počeo da se prenosi iz Amerike u druge zemlje: Kanadu, Japan,

Englesku, Nemačku, Švajcarsku itd. Svakako, zemlje sa razvijenijom tržišnom privredom su
ga posebno brzo usavršavale.

Prvu pravu kompaniju za finansijski lizing osnovao je Henri Šofeld 1952. godine u SAD.
Kompanija je osnovana sa ciljem da realizuje jednu konkretnu transakciju u domenu
željezničkog transporta. Navedenom transakcijom demonstrirana je ekonomska efikasnost
finansijskog lizinga pa je Šofeld odlučio da nastavi poslovanje i osnuje američku lizing
kompaniju "United States Leasing Corp." (koja se danas zove - "United States Leasing
International Inc.").1

Razvoj finansijskog lizinga u Evropi počeo je krajem 50-tih i početkom 60-tih godina prošlog
stoljeća. Nekoliko faktora je podstaklo brz razvoj finansijskog lizinga u Sjevernoj Americi i
zapadnoj Evropi. Tehnološki napredak stvorio je kod preduzeća potrebu da obnove sopstvena
stalna sredstva, a finansijski lizing je pružio neophodni mehanizam pribavljanja stalnih
sredstava pod povoljnijim uslovima nego što je to slučaj pri kupovini opreme.

U isto vrijeme, 50-tih godina prošlog stoljeća došlo je do razvoja tržišta finansijskih usluga i
značajnije ponude zajmova uz niske kamatne stope, što je poslužilo kao način obuzdavanja
inflacije i cijena roba. Navedeni faktori, u kombinaciji s povoljnim poreskim stopama za
poslove lizinga, doprinjeli su atraktivnosti finansijskog lizinga za lizing kompanije. Povećanje
broja lizing kompanija stimulisao je dalji razvoj sektora finansijskog lizinga u cjelini.2

1
Leaseurope, Leaseurope Statistics, Annual Statistical Enquiry, Dostupno na:
http://www.leaseurope.org/index.php?page=stats-surveys , pristupljeno:15.10.2021.
2
Wikipedia, Leasing, Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Leasing, pristupljeno:15.10.2021

1
Koncept finansijskih lizinga je 70-tih godina prošlog stoljeća usvojen u zemljama u razvoju
Azije, Južne Amerike i Afrike, a 80-te je obilježilo širenje navedenog koncepta na svjetskom
nivou.

Danas lizing predstavlja efikasan finansijski instrument za pribavljanje i obnavljanje stalnih

sredstava kako za mala i srednja preduzeća, tako i za finansiranje milionskih dolarskih
transakcija u domenu transporta (na primjer, lizing aviona), u vaĎenju nafte (lizing naftnih
izvora) i drugo.

1.1. Pojam i značaj lizinga

Lizing je ugovor kojim se jedna strana obavezuje da će drugoj strani predati predmet lizinga
na korištenje, na odreĎeni vremenski period, dok se druga strana obavezuje da će za to platiti
odgovarajuću naknadu.

Lizing je kompleksna mješavina pravnih poslova: 3

1. zakupa,
2. kupoprodaje sa pravom zadržavanja prava svojine,
3. ugovora o djelu,
4. kreditiranju,
5. pružanju specijalizovanih usluga,
6. ugovora o obučavanju kadrova i još mnogo toga.

Ugovorom o lizingu se preduzeća ili obični graĎani, umjesto da kupe kompjutere, ureĎaje,
automobile, ili neku drugu opremu i samim tim plate njihovu punu cijenu, obraćaju
proizvoĎaču ili specijalizovanom lizing preduzeću da im tu opremu da u zakup, za odreĎeni
period u kome će plaćati ugovoreni iznos u ratama, s tim da oni stiču pravo da tu opremu
koriste do ugovorenog roka i da je poslije toga eventualno otkupe.

Davalac lizinga može biti ili direktno proizvoĎač, ili specijalizovana kompanija koja uzima
opremu od proizvoĎača i daje je u zakup korisniku. Ugovorom se još može definisati i
mogućnost da, ako se radi o kompleksnoj opremi, davalac lizinga obezbjedi obuku kadrova,
popravku eventualnih kvarova i slično.

Lizing je veoma važan izvor srednjoročnog i dugoročnog finansiranja, jer predstavlja

ekonomski efikasno rješenje nabavke sredstava potrebnih za poslovanje preduzeća. Lizing
pruža mogućnost preduzećima da modernizuju svoju opremu i samim tim postanu efikasniji i
konkurentniji. Lizing je naročito pogodan za mala i srednja preduzeća, kao i nova, tek
osnovana preduzeća koja često ne mogu da računaju na druge mogućnosti finansiranja.
Upravo zato vlade mnogih zemalja podržavaju lizing kao važan metod podsticanja investicija.

3
Puškarić, K. (2008.): Od faraona, preko ergela konja do financijskog i operativnog leasinga, Dostupno na:
http://www.poslovni.hr/, pristupljeno:15.10.2021

2
Lizing industrija je danas u svijetu veoma razvijena. U mnogim zemljama se putem lizinga
finansira više od četvrtine svih nabavki poslovne opreme. Samo u zemljama u razvoju se
godišnje putem lizinga finansira nabavka nove opreme i vozila u vrijednosti od preko 40
milijardi dolara.
Svaki pojedinac ili preduzeće koje se odluči da uĎe u lizing aranžman, tu odluku donose
sagledavajući prednosti i nedostatke lizinga u odnosu na samofinansiranje ili kupovinu na
kredit. Sljedeće prednosti lizinga su u najvećem broju slučajeva odlučujuće:4
- Nabavkom na lizing se ne daje gotov novac, kao kod samofinansiranja i nema zaduživanja
unaprijed i davanja avansa, kao kod kupovine na kredit.
- Lizingom korisniku ostaje mogućnost korištenja kredita u druge svrhe, jer banke će teško
odobriti kredit komitentima koji već koriste neki drugi kredit, a lizing nije kredit.
- Dobrom organizacijom i planom otplate može se uklopiti da se svaka rata naknade
korištenja neke opreme na lizing pokriva prilivom sredstava po osnovu realizacije robe
proizvedene tom opremom.
- U slučaju da je neka stvar korisniku potrebna samo odreĎeno ograničeno vreme, npr.
sezonski, lizing je mnogo bolje rješenje od kupovine te stvari, jer bi dugoročna kupovina bila
nerentabilna.
- OdreĎena oprema koja, kao graĎevinske mašine na primjer, po svojoj cijeni, nije dostupna
korisnicima, a ne može se ni dobiti na kredit. U tom slučaju je lizing jedino moguće rješenje
za njeno korištenje.
- Pravne formalnosti u vezi zaključenja samog ugovora se mnogo brže završavaju nego kod
bankarskih kredita.

Lizing je veoma važan izvor srednjoročnog i dugoročnog finansiranja, jer predstavlja

ekonomski efikasno rješenje nabavke sredstava potrebnih za poslovanje preduzeća.

Lizing pruža mogućnost preduzećima da modernizuju svoju opremu i samim tim postanu
efikasnija i konkurentnija.

Lizing je naročito pogodan za mala i srednja preduzeća, kao i nova, tek osnovana preduzeća
koja često ne mogu da računaju na druge mogućnosti finansiranja.

Upravo zato, vlade mnogih zemalja podržavaju lizing kao važan metod podsticanja
investicija. Lizing industrija je danas u svijetu veoma razvijena. U mnogim zemljama se
putem lizinga finansira više od četvrtine svih nabavki poslovne opreme. Samo u zemljama u
razvoju se godišnje putem lizinga finansira nabavka nove opreme i vozila vrijednosti od preko
40 milijardi dolara.

Šta je tačno Lizing?

Lizing se može definisati kao pisani ugovor izmeĎu dvije strane: 5

4
Urukalović et al. (2003): Leasing: financiranje, oporezivanje, računovodstvo i pravo. Zagreb: Hrvatska
zajednica računovodstva i financijskih djelatnika, str 34

3
  lizing kompanije (davaoca lizinga) i
 korisnika opreme (primaoca lizinga).
U ovoj transakciji davalac lizinga nabavlja opremu od dobavljača i na odreĎeni vremenski
period je daje na korištenje primaocu lizinga, koji je zauzvrat dužan da davaocu vrši
periodična plaćanja po uslovima definisanim u ugovoru o lizingu.

Osnovni princip lizing poslovanja je:

Davalac lizinga zadržava pravno vlasništvo nad predmetom lizinga, dok primalac lizinga stiče
ekonomsko vlasništvo.

Karakteristike lizinga su:6

 finansiranje se uvijek odobrava za tačno odreĎeni predmet, prema specifikaciji
primaoca lizinga;
 nabavku predmeta vrši davalac lizinga, a ne primalac lizinga;
 isporučioca predmeta lizinga odreĎuje primaoc lizinga;
 davalac lizinga zaključuje dva ugovora:
1) ugovor sa isporučiocem predmeta lizinga
2) ugovor o finansijskom lizingu sa primaocem lizinga;
 davalac lizinga je vlasnik predmeta tokom cijelog perioda ugovora o lizingu;
 predmet lizinga je u državini primaoca lizinga i on ga koristi za vrijeme trajanja
ugovora, s tim što ga po isteku ugovora može otkupiti ukoliko je ugovorom predviĎno
pravo opcije;
 obavezno osiguranje predmeta lizinga, koje davaocu lizinga obezbjeĎuje punu zaštitu
u slučaju propasti ili oštećenja predmeta;
 davaoc lizinga ima zaštitu od neplaćanja lizing naknade kroz povraćaj predmeta
lizinga po posebnom, odnosno ubrzanom postupku;
 postoji izlučno pravo predmeta lizinga u slučaju stečaja ili likvidacije primaoca
lizinga

1.2. Obligacioni pravni izvori Ugovora o lizingu

Ugovor o finansijskom lizingu obavezno sadrži: 7

 identifikacione podatke o ugovornim stranama;

 precizno odreĎenje predmeta lizinga;
 mjesto, vrijeme i način isporuke predmeta lizinga;

5
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (2017.), Leasing i factoring. Dostupno na:
http://www.hanfa.hr/leasing-ifaktoring , pristupljeno:15.10.2021
6
Braovac et al. (2009): Leasing u teoriji i praksi. Zagreb: Poslovni zbornik, str.13
7
Herc M., (2016.): Poslovanje leasng društava u Republici Hrvatskoj u vrijeme krize. Diplomski rad. Zagreb:
Ekonomski fakultet, str.6

4
  datum zaključenja ugovora, potpise ugovornih strana, rok na koji se ugovor o
finansijskom lizingu zaključuje;
 ukupan iznos lizing naknade koju plaća primalac lizinga;
 iznos pojedinih rata naknade, njihov broj i vrijeme plaćanja i stopu ugovorene zatezne
kamate, opciju sticanja svojine ili otkupa predmeta lizinga;
 način prestanka ugovora o finansijskom lizingu.

Bitni element ugovora o finansijskom lizingu, kada su davaoci lizinga privredna društva ili
banke, je i stopa ugovorene redovne kamate.

Pored ovih elemenata, ugovor o finansijskom lizingu može da sadrži i druge elemente kao što
su: 8
 ugovornu stranu koja je obavezna da osigura predmet lizinga i rizike od kojih treba da
bude osiguran;
 označenje ugovorne strane koja preuzima obavezu da plati troškove i operativne
troškove (troškovi transporta, montaže, demontaže, tehničkog unaprjeĎenja, zamjene
djelova, servisa, tehničko-tehnoloških unapreĎenja);
 obučavanje primaoca lizinga za korištenje predmeta lizinga, kao i druge elemente o
kojima ugovorne strane postignu saglasnost.

Ugovor o finansijskom lizingu mora biti zaključen u pisanoj formi.

8
Andrijanić, I. (1993): Kako, zašto i kada, koristiti lizinig u vanjskotrgovačkoj praksi, Zagreb: Računovodstvo,
revizija i financije, str.368

5
2. VRSTE LIZINGA

Prema vrsti lizing možemo podijeliti na dva osnovna dijela a to su:

1. operativni lizing i
2. finansijski lizing.
Postoji još i meĎunarodni lizing koji ćemo koncizno objasniti u jednom od podnaslova ovog
rada.

Operativni lizing ili uslužni najam predstavlja vrstu lizinga gdje je davaoc lizinga u obavezi
da vrši uslugu održavanja te servisiranje opreme koja je predmet lizinga. Operativni lizing
pretežno se temelji na odreĎenom ugovoru o zakupu. Ovim ugovorom vlasnik nekretnine,
mašine ili opreme to jeste odreĎeni davaoc lizinga, prenosi drugoj strani to jeste primaocu
lizinga pravo na upotrebu dotičnog dobra, na odreĎeni rok uz ugovorenu naknadu. Rok
zakupa je relativno kratak u odnosu na životni vijek proizvoda. U velikom broju slučajeva
predmet ovog lizinga je skupa oprema čiji je vijek amortizacije duži od trajanja lizinga, a
puna amortizacija se može ostvariti uz nekoliko konstantnih lizing ugovora.

Finansijski lizing je dosta sličan kreditu i ima gotovo sva obilježja kupoprodaje, neopoziv je
korisniku lizinga i jamči povrat njegovog uloženog kapitala. Finansijski lizing se takoĎer
temelji na ugovoru o zakupu, gdje je rok korištenja opreme, nekretnine ili proizvoda prilično
jednak procijenjenom životnom vijeku dotičnog dobra. Primaoc kapitalnog lizinga stiče
gotovo ista prava kao da je sam vlasnik tih dobara. Obaveze koje su proizašle iz ovakvog tipa
ugovora su dugoročne finansijske obaveze.

2.1. Finansijski lizing

Finansijski lizing predstavlja oblik finansiranja koji podrazumijeva odreĎeno prebacivanje

rizika koji su povezani sa vlasništvom nad zakupljenim sredstvom. Prilikom potpisivanja
ugovora zakupodavac prenosi zakupcu ekonomsko vlasništvo. U finansijskom lizingu,
zakupac koristi zakupljeno sredstvo veći dio vijeka trajanja sredstava kao što je i slučaj sa
odreĎenim zajmovima. Finansijski lizing predstavlja sklapanje dugoročnog ugovora u kojem
odreĎeni korisnik lizinga ima obavezu da izvrši odreĎeno plaćanje tako da ukupan iznos svih
rata premašuje iznos nabavne cijene odreĎene stvari. Ovo u suštini se naziva full-pay-out
ugovor.

Na osnovu toga, rok trajanja lizinga jeste 70% do 90% očekivanog vijeka trajanja sredstava,
tako da odreĎena stvar poslije isteka ugovorenog roka se ne može prenositi u zakup nekom
drugom korisniku. Pretežno pod zakup se daje odreĎena pokretna i nepotrošna stvar kao na
primjer: oprema, vozila, postrojenja, mašine, kompjuteri i ostalo.9

9
Braovac et al. (2009): Leasing u teoriji i praksi. Zagreb: Poslovni zbornik, str.47.

6
Davaoc lizinga, uz prethodni ugovor sa primaocem lizinga, kupuje opremu od dobavljača i
daje mu je na korištenje.
Primaoc lizinga koristi ovu opremu u poslovanju i stiče prihode na osnovu toga, koji mu
omogućuju da isplaćuje odreĎene obaveze koje ima prema davaocu lizinga.
Po isteku odreĎenog ugovora, primaoc lizinga ima mogućnost da vrati odreĎenu opremu
davaocu lizinga, ili da je kupi za cijenu koja je niža od očekivane tržišne vrijednosti opreme.
Pretežno ovaj ugovor se pravi na način da prilikom plaćanja posljednje rate, primaoc lizinga
automatski postaje i pravni vlasnik predmeta lizinga.

Osnovne karakteristike koje je neophodno poznavati pri ovome su:10

1. Finansiranjem kroz formu lizinga korisnik ne ulaže sopstvena sredstva u nabavku

predmeta, već ih na neki način investira u svoje redovno poslovanje i ovo mu omogućuje
otplatu mjesečnih rata.
2. Rate lizinga se moraju mjesečno otplaćivati iz prihoda koje preduzeće ostvaruje
korištenjem predmeta lizinga.
3. Lizing rate su dosta fiksne i služe kao osnovica za jasnu kalkulaciju troškova, što je veoma
važno za preduzeće, ali i za fizičko lice.
4. Finansijski lizing obuhvata i finansiranje sa minimalnim učešćem od 10% za putničke
automobile, 25% za teretna vozila, 20% za teško teretno vozilo, sa maksimalnim rokom
otplate od 60 mjeseci.

Za vrijeme trajanja ugovora o finansijskom lizingu predmet ugovora je vlasništvo lizing kuće,
za razliku od slučaja kada se nešto kupi na kredit. OdreĎeno pravo vlasništva se prenosi na
korisnika po isplati posljednje rate kao što smo već i naveli, a amortizacija predmeta lizinga
vodi se u poslovnim knjigama primaoca lizinga. Finansijski lizing često se definira i kao
alternativni vid finansiranja novih investicija. U odnosu na odreĎene bankarske kredite
finansijski lizing ima niz prednosti kako za davaoca tako i za primaoca lizinga.

Osnovne karakteristike finansijskog lizinga su:

- Vlasništvo nad predmetom lizinga po završetku ugovora o lizingu prenosi se sa davaoca na
korisnika lizinga,
- Trajanje lizinga odnosi se na veći dio korisnog vijeka trajanja samog predmeta lizinga,
- Korisnik lizinga ima opciju kupiti predmet lizinga po cijeni za koju se predviĎa da će biti
dosta niža od fer vrijednosti za vrijeme trajanja same opcije, tako da je na početku najma
dosta izvjesno da će ta opcija biti izvršena.
- Predmet lizinga je posebne vrste tako da ga samo korisnik lizinga može koristiti bez većih
modifikacija, na početku najma sadašnjih vrijednosti minimalnih plaćanja.

10
Vrdoljak, M., (2015): Računovodstvo lizinga i njegova budućnost kao alternativnog izvora financiranja.
Diplomski rad. Split: Ekonomski fakultet, str. 183.

7
2.2. Operativni lizing

Operativni lizing ili poslovni najam ima obilježja običnog najma, kod kojeg gotovo svi rizici i
koristi nad sredstvom ostaju najmodavcu, odnosno ne prenose se na primatelja lizinga.

Davatelj lizinga preuzima obvezu održavanja opreme, tehničku pomoć, servisiranje i slično, te
snosi rizik tehnološkog zastarijevanja opreme kao i rizik mogućeg gubitka opreme.
Korisnik poslovnog najma koristi predmet lizinga za razdoblje koje je kraće od ekonomskog
vijeka trajanja predmeta (75% i manje), a nakon isteka predmet se vraća lizing društvu.
Kod operativnog lizinga prvenstveno se radi o korištenju objekta lizinga bez namjere sticanja
vlasništva uz eventualnu mogućnost zamjene za novi objekt po isteku ugovora.

Prema definiciji u Zakonu o lizingu – posao operativnog lizinga je pravni posao u kojem
primatelj lizinga u razdoblju korištenja objekta lizinga plaća davatelju lizinga odreĎenu
naknadu koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta lizinga, davatelj lizinga
snosi troškove amortizacije, primatelj nema ugovorenu opciju kupnje, a rizici i koristi
povezani s vlasništvom većim dijelom ostaju na davatelju lizinga, odnosno ne prenose se na
primatelja lizinga.

Osnovne karakteristike operativnog lizinga:11

Objekt lizinga evidentira se i amortizira u poslovnim knjigama davatelja lizinga, obzirom da

se predmet lizinga ne prikazuje u imovinskoj bilanci primatelja lizinga, ovaj lizing se naziva i
prikrivenim dugom.
Lizing naknada ulazi u trošak poslovanja primatelja lizinga (ovisno o djelatnosti primatelja
lizinga i objektu lizinga).
PDV po računima za rate/najamnine može biti porezno priznat (ovisno o djelatnosti primatelja
lizinga i objektu lizinga), a bilanca primatelja lizinga nije dodatno opterećena, jer nema
dugoročnog zaduživanja.
Garancija je iznos koji služi kao instrument osiguranja plaćanja, može se reći da predstavlja
novčani polog koji se pohranjuje u ugovorenoj visini za cijelo vrijeme trajanja ugovora.
Garancija umanjuje iznos finansiranja, na nju se ne obračunava kamata, a po isteku lizinga ili
prijevremenom prestanku ugovora garancija se u cjelosti vraća primatelju lizinga, ukoliko po
ugovoru ne postoje otvorena potraživanja. Garancija ne predstavlja trošak poslovanja i na nju
se ne obračunava PDV.

2.3. Razlike izmeĎu finansijskog i operativnog lizinga

IzmeĎu finansijskog i operativnog lizinga postoje značajne razlike.

11
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (2017.), Leasing i factoring. Dostupno na:
http://www.hanfa.hr/leasing-ifaktoring , pristupljeno:15.10.2021

8
Finansijski lizing je dugotrajniji i nema mogućnost otkazivanja. Korisnik lizinga je dužan
plaćati rate lizinga, do isteka ugovorenog razdoblja trajanja lizinga, što uglavnom odgovara
ekonomskom vijeku trajanja imovine, predmeta lizinga. Te uplate ne samo da amortiziraju
trošak imovine već davatelju lizinga omogućuju kamatu na uloženo.
Konačno, ugovor o lizingu korisniku lizinga pruža jednu ili više mogućnosti po isteku lizinga.

Prva mogućnost je da korisnik lizinga, predmet lizinga po isteku ugovora o lizingu vrati
davatelju lizinga.

Druga mogućnost je da obnovi ugovor o lizingu za buduće razdoblje, uz obično nižu rentu,
dok je pak treća mogućnost kupnja predmeta lizinga, po isteku razdoblja lizinga. Iz poreznih
razloga, kupovna cijena imovine ne smije biti veća od njezine fer tržišne vrijednosti.

Za razliku od finansijskog lizinga, operativni lizing je relativno kratkog vijeka i korisnik

lizinga ga može otkazati uz pravovremenu najavu. Trajanje ove vrste zakupa je najčešće kraće
od ekonomskog vijeka trajanja predmeta lizinga. Kod operativnog lizinga davatelj lizinga
jedino kontinuiranim davanjem u zakup može vratiti uloženo, bilo davanjem u zakup istoj
strani, ili drugim korisnicima lizinga. Primjeri operativnog lizinga uključuju davanje u zakup
nekretnina, fotokopirnih mašina, računalnih hardvera, word procesora i automobila.

Slika 1. prikazuje razlike finansijskog i operativnog lizinga prema različitim kriterijima – na

primjer: mogućnost opcije kupnje, prijenos vlasništva i tako dalje.

Slika 1. Razlike izmedju operativnog i finansijskog lizinga

Izvor: https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst%3A1655/datastream/PDF/view,
pristupljeno15.10.2021

9
Na slici broj 1. su prikazani kriteriji prema kojima se razlučuje radi li se o finansijskom ili
operativnom lizingu. Tako na primjer, ukoliko se prenosi vlasništvo nad objektom lizinga na
kraju trajanja ugovora o lizingu, radi se o finansijskom lizingu, dok ukoliko se vlasništvo ne
prenosi niti završetkom trajanja ugovora o lizingu radi se o operativnom lizingu.

Razlike izmeĎu finansijskog i operativnog lizinga sastoje se prije svega u tome što finansijski
lizing predstavlja finansiranje kupovine, a operativni finansiranje korištenja predmeta lizinga i
što kod finansijskog lizinga postoji imovinski rizik, odnosno rizik propasti ili oštećenja
predmeta lizinga, koji snosi korisnik lizinga, dok je kod operativnog taj rizik na davaocu
lizinga.
Za razliku od operativnog lizinga koji je veoma sličan klasičnom iznajmljivanju, finansijski
lizing je mnogo kompleksnija transakcija. To je oblik kreditnog aranžmana koji finansira
nabavku odreĎene opreme za potrebe primaoca lizinga.

2.4. Posebne vrste lizinga

S obzirom na broj i položaj subjekata u poslu lizinga, lizing može biti

 izravni lizing,
 neizravni lizing i
 povratni lizing.

2.4.1. Izravni lizing

Definicija prema Zakonu o lizingu - Izravni lizing je dvostrani pravni posao u kojem sudjeluju
samo dva subjekta, davatelj lizinga koji je ujedno i dobavljač objekta lizinga i primatelj
objekta lizinga.

Izravni lizing ili direktni lizing je dvostrani pravni posao u kojem sudjeluju samo dva
subjekta, a to su davatelj lizinga (proizvoĎač opreme ili drugog dobra) i primatelj lizinga
(najmoprimac), dok se lizing društvo u ovom pravnom poslu ne spominje. Treći subjekt koji
postoji u tom odnosu je finansijska podrška (banka). Ovaj se lizing često naziva i
proizvoĎačkim, jer proizvoĎači svojim korisnicima pružaju dodatne usluge kako bi pospješili
plasman svojih proizvoda.

Ugovor o izravnom lizingu sastoji se u zaključivanju ugovora o zakupu ili najmu izmeĎu
proizvoĎača (davatelja lizinga) i primatelja lizinga. Primatelj lizinga je slobodan u izboru
najpovoljnijeg proizvoĎača (davatelja lizinga) objekta lizinga. On s njim definira sve bitne
elemente odnosa (tehničke pojedinosti, specifikacije, cijene, modalitete isporuke i slično).
Dogovoreni elementi ulaze u ugovor o lizingu koji oni zaključe i točno se utvrĎuje iznos
najamnine ili zakupnine te dinamika plaćanja ugovorenog iznosa.

10
2.4.2. Neizravni lizing

Definicija prema Zakonu o lizingu – Neizravni lizing je višestrani pravni posao u kojem
sudjeluju tri subjekta, dobavljač objekta lizinga, davatelj lizinga i primatelj lizinga.

Višestrani pravni posao u kojem sudjeluju tri subjekta:12

 proizvoĎač – isporučitelj opreme
 lizing društvo – davatelj lizinga
 primatelj lizinga

Neizravni lizing sastoji se od dva ugovorna odnosa.

Prvi ugovorni odnos je izmeĎu proizvoĎača (isporučitelja opreme) i lizing društva.
ProizvoĎač prodaje objekt lizinga lizing društvu – kupac. Za objekt lizinga lizing društvo
proizvoĎaču mora platiti cijenu objekta lizinga u gotovu novcu.
Drugi ugovorni odnos je izmeĎu lizing društva i primatelja lizinga. Lizing društvo je vlasnik
objekta lizinga, te ga ono daje primatelju lizinga u najam, a primatelj lizinga je obvezan lizing
društvu za to platiti odreĎenu novčanu naknadu.

2.4.3. Prodaja i povratni najam („sale and lease back“)

„Sale and lease back“ može se prevesti kao „Prodaj i uzmi natrag u lizing“ što znači da kod
ovog oblika finansiranja najmoprimac prodaje lizing društvu predmet iz dugotrajne imovine u
svom vlasništvu te odmah uzima tu istu imovinu nazad u lizing.

Na taj se način u bilanci stranke stvaraju tihe rezerve, to jest poduzeće ostvaruje dodatnu
likvidnost, dok lizing društvo ima mogućnost novih plasiranja finansijskih sredstava.

Ovaj oblik ugovora o najmu može poprimiti dva oblika, operativni ili finansijski, a ključni
faktor predstavlja vrijednost prodanog sredstva, odnosno da li je veća ili manja od tržišne.

Prvenstveno se misli na operativni lizing jer poduzeće koje je prodalo sredstvo u svojem
računu dobiti i gubitka mora priznati prihod od prodaje i isknjižiti imovinu te će tako nastati
dobit ili gubitak od otuĎenja imovine. Problem nastaje ukoliko je prodajna vrijednost iznad,
ali i ispod fer vrijednosti. Ukoliko je prodajna vrijednost veća poduzeće prihod od prodaje
priznaje do fer vrijednosti, a višak će knjižiti na odgoĎene prihode, jer lizing društvo tereti
poduzeće za naknadu iznad tržišne vrijednosti. Ako je prodajna vrijednost ispod fer
vrijednosti poduzeće u tom slučaju ostvaruje gubitak od prodaje i priznaje gubitak od otuĎenja
imovine kao odgoĎeni trošak.13

12
Potnik – Galić K.(2004): Komparativna analiza financiranja leasingom. Magistarski rad. Zagreb: Ekonomski
fakultet, str.22
13
Mihailović, Dragan B. (2016): Lizing kao oblik finansiranja privrednog razvoja Crne Gore, doktorska
disertacija, Univerzitet Union u Beogradu Beogradska bankarska akademija Fakultet za bankarstvo, osiguranje i
finasije, dostupno na http://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/9752?show=full , pristupljeno:16.10.2021

11
Kod finansijskog lizinga tretman je isti bez obzira da li je vrijednost prodanog sredstva veća
ili manja od tržišne. Obzirom da je prije prodaje sredstvo bilo priznato kao osnovno sredstvo,
nakon uzimanja sredstva nazad i dalje će priznavati to isto sredstvo kao da nije ni prodano jer
nabavna i akumulirana amortizacija sredstava mora ostati nepromijenjena.

2.4.4. Najam uz korištenje finansijske poluge („Leveraged leasing”)

Ovaj posebni oblik najma u središte stavlja lizing društvo, jer lizing društvo koristi kredit ili
zajam kao polugu za prevladavanje velikih finansijskih izdataka koje samo lizing društvo ne
može finansirati.

Koristi se pri finansiranju imovinskih objekata koji zahtijevaju velike finansijske izdatke i čiji
je ekonomski vijek trajanja 30 godina i više. Lizing društvo kao najmodavac predmeta lizinga
istodobno postaje i zajmoprimac posuĎenih novčanih sredstava.

Kod ovog najma mogu sudjelovati i četiri ugovorne strane, a to su kreditor i davatelj lizinga,
te dobavljač opreme i korisnik lizinga.

2.4.5. Kombinirani lizing („Cross border leasing”)

„Cross border leasing” kao što mu samo ime govori je lizing preko granice koji se odvija
preko državnih granica gdje je korisnik lizinga u jednoj državi, a lizing društvo u drugoj. Ova
vrsta lizinga nastala je zbog potreba tržišta.14

Vrlo je raširen u SAD-u i Velikoj Britaniji za razliku od drugih europskih zemalja. U

Hrvatskoj je bio vrlo atraktivan zbog visoke kamatne stope u usporedbi sa zemljama
razvijenih tržišta kapitala.

Svrha ovog lizinga je mogućnost privremenog uvoza koji se odnosi isključivo na operativni
lizing koji pruža mogućnost uvoza uz znatno manje troškove carine i poreza.

14
https://en.wikipedia.org/wiki/Cross-border_leasing, pristupljeno:16.10.2021

12
3. MEĐUNARODNI LIZING

3.1. Šta je meĎunarodni lizing?

MeĎunarodni lizing je posao izmeĎu dvije strane koje su smještene u različitim državama.
Korištenjem meĎunarodnog lizinga klijent je u mogućnosti da kapitalizuje na povlašćenim
poreskim režimima u svojim ne-rezidentnim područjima.15

Jedan od glavnih faktora koji utiče na sposobnost kompanije da raste i da se razvija je nivo
gotovine dostupne za to.

Pogodnosti meĎunarodnog lizinga

MeĎunarodnim lizingom klijenti su u mogućnosti da ostvare prednost PDV regulative širom
Evrope što smanjuje njihove mjesečne lizing uplate i poboljšava novčani tok.

Na primjer: U saradnji sa lizing kompanijom na Malti, klijenti te kompanije su u mogućnosti

da koriste pogodnosti meĎunarodnog lizinga istovremeno imajući lokalnog menadžera koji je
u mogućnosti da im pomogne u vezi svih njihovih zahtjeva I interesa.

Za leasing je karakteristično da proizvoĎač pospješuje vlastitu proizvodnju investicione

opreme, te na taj način leasing koristi kao instrument izvozne strategije , čime primalac
leasinga stiče pravo da u najam dobija uvijek najkvalitetniju i najsavremeniju opremu, što mu
omogućava da bude konkurentan, kako na domaćem, tako i na inostranim tržištima. Primalac
leasinga s tim izbjegava mogućnost zastarjevanja opreme i plaćanje njene cijene koja bi se
desila da je istu i kupio.

S mogućnošću najma iščezava problem vezan za nesigurnost investiranja, potencirajući nove

mogućnosti generisanja profita. Prilikom izbora kupovine osnovnih sredstava menadžmenti
preduzeća, ma koliko kalkulacija pravili nikada ne mogu sa sigurnošću reći da su odabrali
idealno osnovno sredstvo. Upravo zbog toga što tržište diktira kvalitet i kapacitet osnovnih
sredstava, leasing kao oblik najma predstavlja idealan segment investicione strategije
preduzeća. Prilikom izbora kupovine osnovnih sredstava menadžmenti preduzeća i
proizvoĎača mogu planirati i izvoznu strategiju preduzeća. Tek po dobivanju odreĎenog posla
proizvoĎač može da sagleda koji je idealan predmet leasinga tj. osnovno sredstvo te isto uzeti
u najam i koristiti ga kao intrument izvozne strategije. Po okončanju dobivenog posla ili
potpisanog ugovora predmet leasinga se vraća, davaocu leasinga.

Ovakav način korištenja i nabavke osnovnih sredstava predstavlja garanciju da će dobiveni

poslovi biti izvršeni na najbolji i najadekvatniji mogući način. Osnovna sredstva preduzeća
bilo da rade punim intenzitetom, bilo da nisu dovoljno iskorištena, stvaraju trošak za
preduzeće, koji je vezan za njihovo održavanje i nesmetano funkcionisanje.
15
Kaleb, Z. (2005.): Pravni i ekonomski aspekti ugovora o leasingu u hrvatskom trgovačkom pravu. Pravo u
gospodarstvu, br. 44/05, str. 57-72

13
Prirodno je da su ulaganja u održavanje osnovnih sredstava veća, ukoliko su ona uposlena, jer
njihova uposlenost samim tim znači i njihovu veću eksploataciju. MeĎutim, ukoliko osnovna
sredstva nisu uposlena, gubitak je tim veći, ako menadžment proizvoĎača nije pogodio
poslove kojim bi osnovna sredstva uposlio. Samim tim u menadžmentu preduzeća nisu imali
adekvatnu investicionu strategiju. Sigurnost koju daje leasing kao segment investicione
strategije preduzeća i instrument izvozne strategije proizvoĎača je nemjerljiv prilikom
nabavke osnovnih sredstava. Sigurnost u iznos troškova koji su vezani na tarife najma, koje
uključuju troškove održavanja i popravaka, omogućava iznimno preciznu prevenciju troškova.

Način investiranja putem leasinga, omogućava preduzeću rast u skladu sa strategijom

preduzeća, tj. ispunjavanjem predviĎenih ciljeva. Pored toga, leasing kao fleksibilan oblik
finansiranja predstavlja možda i najbitniji instrument izvozne strategije proizvoĎača. Ukoliko
preduzeće ispuni zadate ciljeve, te se na tržištu izbori i dobije zacrtane poslove, vrlo lako
putem leasinga može ispuniti uslove za dobijanje investicione opreme kojom će dobijeni
poslovi biti izvršeni. Ciljno upravljanje investicijama, izvoznom strategijom, ustvari,
upravljanje je na bazi projekta i ono mora imati odgovarajuće mjesto u sistemu upravljanja
investicijama te, uz koherentno i odgovorno planiranje, osigurati neophodnu stvaralačku
cjelinu razvoja i povezati njegove granske i prostorne aspekte. Privredni subjekti trebaju svoju
strategiju bazirati na korištenju onih oblika finansiranja i implementaciju onih investicionih
projekata koji su ekonomski održivi i isplativi.

Sve ovo ukazuje da leasing predstavlja jednu od modernijih strategija istupa na meĎunarodno
tržište. ProizvoĎači opreme, najčešće, nisu u stanju da kreditiraju njenu kupovinu, naročito
ako je oprema velike vrijednosti, pa smatraju korisnim, ako je njen plasman ostvaren
posredstvom neke finansijske institucije, da je ne prodaju potencijalnom kupcu, već da je
stave na raspolaganje uz neku primjerenu naknadu koja je obostrano prihvatljiva za poslovne
partnere . Upravo na ovaj način, leasing kompanije u razvijenim ekonomijama pospješuju
izvoznu funkciju proizvodnih preduzeća. Kao kupac opreme upravo se pojavljuje leasing
kompanija koja tu opremu kupuje u ime primaoca leasinga.

Upravo iz ovog razloga proizvodna preduzeća imaju za cilj da ostvare što bolje i kvalitetnije
odnose sa leasing kompanijama. Faktori koji djeluju na stranim tržištima, a odreĎuju izbor
leasinga kao strateške varijante, najčešće su :16
1. nedostatak kapitala potrebnog za kupovinu odreĎene opreme – faktor koji u biti zatvara
odreĎeno tržište, a leasingom kao specifičnim načinom ulaska moguće ga je prebroditi;
2. prednost za inostranog korisnika leasinga sadržana u mogućnosti da davalac leasinga
obavlja usluge održavanja, servisiranja, obuku osoblja itd.;
3. nespremnost inostranih poslovnih partnera da ulaze u dugoročne poslovne odnose
kooperativnog karaktera;
4. leasing olakšava plasman novih proizvoda – opreme, jer smanjuje rizik za korisnika u
odnosu na kupovinu takvih eksperimentalnih dobara;

16
Univerzitetska hronika - časopis Univerziteta u Travniku, FINANCING INVESTMENTS BY LEASING
Amer Ibrišimović, Namik Čolaković, str. 60.

14
5. mogućnost da se korisniku po isteku leasing poslovnog odnosa ponudi prodaja predmeta
leasinga po specifičnoj cijeni;
6. porezne olakšice za davaoca leasinga i dr. Iz ovoga se vidi da su leasing kompanije važna
snaga i pokretač izvozne strategije proizvodnih preduzeća u meĎunarodnoj razmjeni.

3.2. Leaseurope

Leaseurope je organizacija od 46 asocijacija članica u 34 različite zemlje. Ona ima širu

geografsku pokrivenost od EU 27 i njene članice su lokalna leasing udruženja ili lokalna
udruženja za iznajmljivanje automobila.
Oni predstavljaju opremu, nekretnine, lizing automobila ili iznajmljivanje automobila u nekim
slučajevima. Zajedno, lizing udruženja predstavljaju oko 1.500 firmi širom Evrope koji su
činili oko 93% evropskog lizinga na tržištu 2007. Stoga je Leaseurope visoko reprezentativna
organizacija. Oni su zaista prvi na glasu u priči evropske industrije leasinga i iznajmljivanja
automobila.
Kao trgovačko udruženje, zastupaju interese i stavove svih čanica i kreatore politike na
evropskom i meĎunarodnom nivou. Trude se doprinijeti procesu u kojem bi se osiguralo da
ljudi koji donose zakone čuju glas ove industrije u Briselu, Evropskoj komisiji, Parlamentu i
Vijeću, ali i, na primjer, u Londonu u slučaju IASB-a ili u Švicarskoj kada je u pitanju riječ o
o kapitalnim zahtjevima koje je izradio Bazelski komitet za bankarsku superviziju.

Aktivnosti organizacije LeaseeuropetakoĎer uključuju promociju industrije i isticanje

prednosti leasinga. Nadalje, proizvode statistiku na evropskom nivou koju prikupljaju od
udruženja članica. Nude i platformu za članove i evropske industrije lizinga da se okupe i
razmijene mišljenja o trenutnim pitanjima koja ih zanimaju, kao i najboljim praksama.

15
4. SUBJEKTI U POSLOVIMA LIZINGA

U poslovima lizinga sudjeluju tri subjekta, a to su:

 Davatelj lizinga
 Primatelj lizinga
 Dobavljač objekta lizinga

4.1. Davatelj lizinga

Davatelj lizinga je svaka osoba koja u skladu sa Zakonom ima pravo obavljati poslove lizinga.
Davatelj lizinga (lizing društvo) smije obavljati samo poslove finansijskog i operativnog
lizinga te iznimno poslove koji su u neposrednoj ili posrednoj vezi s poslovima lizinga
(posredovanje kod prodaje, odnosno prodaja predmeta koji pripadaju lizing društvu po osnovi
obavljanja poslova lizinga). 17

Lizing društvo ne smije odobravati kredite niti zajmove. Davatelj lizinga dužan je prema
zahtjevu primatelja lizinga pribaviti objekt lizinga od dobavljača objekta lizinga kojeg je
odredio primatelj lizinga te obavijestiti dobavljača objekta lizinga da lizing pribavlja radi
izvršenja ugovora o lizingu.

Davatelj lizinga odgovoran je primatelju lizinga za štetu nastalu korištenjem objekta lizinga u
slučaju kada je sudjelovao u izboru objekta lizinga ili ako je to ugovorom izričito ugovoreno.
Ako je davatelj lizinga izabrao dobavljača objekta lizinga, zajedno s njim odgovara primatelju
lizinga ako objekt lizinga nije isporučen primatelju, ako je isporučen sa zakašnjenjem ili ako
objekt lizinga ima materijalni nedostatak.

4.2. Primatelj lizinga

Primatelj lizinga je svaka osoba koja na osnovi ugovora o lizingu stiče pravo korištenja
objekta lizinga uz obvezu plaćanja ugovorene naknade. Može biti fizička i pravna osoba.
Primatelj lizinga bira objekt lizinga kod dobavljača i obraća se lizing društvu u svrhu
finansiranja tog objekta. Dužan je preuzeti objekt lizinga na način koji je odreĎen ugovorom.
Primatelj je dužan davatelju lizinga plaćati naknadu u iznosima, rokovima i na način odreĎen
ugovorom o lizingu. Do ispunjenja obveze isporuke sukladne s ugovorom o lizingu primatelj
lizinga nije dužan plaćati naknadu koju bi na temelju ugovora o lizingu bio dužan plaćati
nakon isporuke objekta lizinga.
Primatelj lizinga dužan je u skladu s ugovorom ili namjenom objekta lizinga koristiti objekt
lizinga s pažnjom dobrog vlasnika.

17
Marković, I. (2000): Teorija i praksa financiranja trgovačkih društava, RRIF Plus, Zagreb, str.401

16
Gubitak objekta ili gubitak njegove funkcije ne oslobaĎa primatelja lizinga od njegovih
obveza odreĎenih ugovorom o lizingu, primatelj je takoĎer odgovoran za štetu koju uzrokuje
korištenjem objekta suprotno ugovoru ili namjeni.18

Primatelj lizinga može objekt u cjelini ili pojedinim dijelovima dati drugome na korištenje
samo uz pisanu suglasnost davatelja lizinga. Primatelj lizinga dužan je po prestanku ugovora
bez odgaĎanja vratiti objekt lizinga davatelju na način i u stanju odreĎenim ugovorom, osim
ako je sukladno ugovoru ispunio uvjete kojima stiče pravo vlasništva nad objektom lzinga,
pravo produženja ugovora ili je za taj objekt lizinga sklopljen novi ugovor o lizingu. Primatelj
lizinga ne odgovara za istrošenost objekta lizinga koji nastanu njegovim redovitim
korištenjem, kao ni za promjene na njemu koje su izvršene u dogovoru sa davateljem lizinga.

Ako dobavljač objekta lizinga primatelju lizinga ne isporuči objekt lizinga, ako ga isporuči sa
zakašnjenjem, ako objekt ima materijalni nedostatak ili nije u skladu sa ugovorom, primatelj
lizinga može odbiti prihvat isporuke ili raskinuti ugovor o lizingu i ima pravo na naknadu
štete od dobavljača objekta lizinga. Ako raskine ugovor, primatelj ima pravo na povrat
naknade koju je platio u skladu s ugovorom o lizingu.

4.3. Dobavljač objekta lizinga

Dobavljač objekta lizinga, ako nije ujedno i davatelj lizing, jest trgovac ili obrtnik koji s
davateljem lizinga sklapa ugovor o prodaji objekta lizinga davatelju lizinga koji nad njim stiče
pravo vlasništva.19

Dobavljač objekta lizinga je pravna ili fizička osoba koja posluje i obavlja gospodarsku
djelatnost u skladu sa propisima o trgovačkim društvima, odnosno propisima o obrtu, koja sa
davateljem lizinga sklapa ugovor na osnovi kojeg davatelj lizinga stiče pravo vlasništva nad
objektom lizinga, osim ako dobavljač objekta lizinga i davatelj lizinga nisu ista osoba.

Dobavljač objekta lizinga dužan je objekt lizinga isporučiti primatelju u ispravnom stanju na
odreĎen način ugovorom o lizingu, osim ako je ugovorom predviĎeno da objekt lizinga
isporuči davatelj lizinga.

18
Marković, I. (2000): Teorija i praksa financiranja trgovačkih društava, RRIF Plus, Zagreb, str.402.
19
Ibid

17
5. RAZLIKA IZMEĐU KREDITA I LIZINGA

Za svakog poreznog obveznika postavlja se pitanje da li za model finansiranja izabrati kredit

ili lizing. Uvijek postoje argumenti koji su za i protiv odreĎenog modela finansiranja, ali neka
od tih pravila su uvijek ista. U slučaju poreznog obveznika to jest trgovačkog društva koji
nabavlja mašinu za potrebe poslovanja, na temelju izračuna koji su prikupljeni za potrebe
ovog završnog rada poduzetnik će mašinu nabaviti putem lizinga, jer finansiranje putem
kredita je puno skuplje to jest nepovoljnije.

U primjeru koji je prikazan u ovom radu ukupni trošak finansiranja putem finansijskog lizing
za mašinu „GORE-SEAM“ Sealin Machine kod najpovoljnijeg lizing društva iznosi 482,14
eura mjesečno (5.785,68 eura godišnje), a najpovoljniji kredit iznosi 601,69 euro mjesečno
(7.220,28 eura) i čini razliku od 1.434,60 eura na godišnjoj razini.

Ukoliko bi uzeli u obzir najnepovoljniju ponudu finansijskog lizinga od 521,51 euro i dalje se
javlja razlika od 962,16 eura na godišnjoj razini, za 5 godina trajanja lizinga razlika je
4.810,80 eura što za poduzetnika predstavlja 9 rata lizinga te zaključujemo da se nabava
dugotrajne imovine u ovom primjeru putem kredita ne isplati.

S gledišta trgovačkog društva – korisnika lizinga čini se bolja opcija dugoročni kredit budući
da vlasništvo objekta odmah prelazi na trgovačko društvo te na taj način on može odmah
samostalno raspolagati imovinom uz uvjet da objekt nije pod hipotekom, dok kod
finansijskog lizinga vlasništvo na korisnika prelazi tek na kraju razdoblja lizinga, a u slučaju
operativnog lizinga vlasništvo uopće ne prelazi na korisnika. 20

Finansiranje putem kredita je vrlo slično finansiranju putem finansijskog lizinga, a osnovna
razlika je u visini kamatne stope koju obračunava banka ili lizing društvo, ali u pravilu lizing
društva imaju nešto veću kamatnu stopu.

Osnovica za obračun kamata kod operativnog lizinga je niža (umanjena) za iznos poreza na
dodanu vrijednost u odnosu na kredit ili finansijski lizing. Sa stajališta amortizacije kredit i
finansijski lizing imaju prednost u odnosu na operativni lizing zato jer se objekt finansiranja
evidentira u poslovnim knjigama korisnika koji ovisno o izboru amortizacije odreĎuje visinu
amortizacije, što znači i iznos poreza na dobit.21

Postupak odobravanja i procjene boniteta korisnika skraćuje se u odnosu na kredit ili zajam
zbog zadržavanja vlasništva davatelja lizinga nad predmetom lizinga. Prednost operativnog
lizinga je što korisnik lizinga ne snosi rizik zastarijevanja objekta, jer u kratkom roku taj
objekt lizinga može zamijeniti drugim, ali isto tako korisnik rizik ostatka vrijednosti prebacuje

20
Poslovni.hr dostupno na http://www.poslovni.hr/trzista/od-faraona-prekoergela-konja-do-financijskog-i-
operativnog-leasinga-78554 , pristupljeno:16.10.2021
21
Jozić, I., (2010.): Leasing ili kredit – prednosti i nedostaci oba modela financiranja, Dostupno na:
http://profitiraj.hr/kako-se-uspjesno-financirati/, pristupljeno:16.10.2021

18
na sebe. Nakon isteka lizinga korisnik može objekt kupiti po nižoj cijeni ili ga vratiti i uzeti
novi objekt u lizing.

19
6. PREDNOSTI I NEDOSTATCI LIZINGA

Kao jedno od ključnih poduzetničkih pitanja nameće se pitanje finansiranja nabave imovine
vlastitim ili tuĎim kapitalom. Finansiranje vlastitim kapitalom je uglavnom ograničeno
iznosom novca kojim poduzetnik raspolaže, a koji većinom nije dovoljan, pogotovo u
početnim fazama razvoja poduzeća, kada treba uložiti dosta novca u razvoj proizvoda,
marketing, plaće zaposlenih i slično.

Tada se nameće pitanje, ako se poduzetnik odluči za drugu opciju, odnosno finansiranje tuĎim
izvorima sredstava, koju opciju izabrati, lizing ili kredit. Jednostavnije je i brže sklopiti
ugovor o lizingu za nabavku stroja ili prijevoznog sredstva, nego ispunjavati papirologiju i
čekati odobrenje kredita. Dok takoĎer, sa lizingom poduzetnik može biti likvidniji i
kvalitetnije raspolagati s priljevima novčanih sredstava.

Ali, valja napomenuti, da kada poduzetnik nije u sistemu PDV-a, ne može iskoristiti PDV
obračunat na kamate lizinga kao pretporez, dok se kod kredita ne zaračunava PDV na kamate.
Dakle, ako se gleda s finansijske strane, lizing može za odreĎene stvari biti nepovoljniji jer će
poduzetnik na kraju platiti više nego da je uzeo kredit.

6.1. Prednosti lizinga

Prednosti lizinga u odnosu na kredit:22

1. Poduzeće ne treba unaprijed izdvojiti velika sredstva u gotovini već se sredstva za taj
posao planiraju i ostvaruju radom u budućnosti, što je važno u uvjetima manjeg rasta,
skromnih vlastitih sredstava, te u uvjetima restrikcije;
2. Naknada koja se plaća iz lizing posla ponekad premašuje kupovnu cijenu proizvoda.
Bit je da se ista otplaćuje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme, što
omogućava konstantnu likvidnost;
3. Lizing pomaže u stvaranju konkurentnog položaja na tržištu;
4. Proširuje se proizvodnja ili se ona modernizira;
5. Mogućnost brzog rješavanja nabave sredstava. Pripreme u nabavi potrebne
dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje
predstavljaju izuzetno dug period. U odnosu na taj proces lizing ne traži toliko
formalnih radnji i zaključuje se samo jednim ugovorom;
6. Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze, te se ostavlja dojam sigurnog
poslovanja bez kreditnih zaduženja, s uvjerenjem da se radi o solidnoj i sigurnoj tvrtki
čiji se poslovni rezultati očekuju, koje se prenosi na vjerovnike. Sredstva otplate su
trošak poslovanja poslovne godine.

22
Krznar, M.,(2015.): Računovodstveni porezni tretman leasinga – zakonska regulativa. Diplomski rad. Zagreb:
Ekonomski fakultet, str.14

20
TakoĎer:

1. Rate lizinga se isplaćuju iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom predmeta lizinga,

2. Likvidnost – korisniku kapital ostaje na raspolaganju za druge investicije,
3. Kreditna sposobnost – lizingom se poboljšavaju finansijski indikatori likvidnost i
zaduženost,
4. Po isteku lizinga moguće je postati vlasnikom opreme ili je zamijeniti novom i
modernijom.

6.2. Nedostaci lizinga

Nedostaci lizinga u odnosu na kredit:23

1. Oni poduzetnici koji nisu u sistemu PDV-a nemaju pravo na povrat PDV-a, te im se na taj
način povećavaju troškovi;
2. Lizing može često biti skuplji način finansiranja;
3. Ako fiskalna politika ne daje prednost korisniku lizinga, tada se lizing poskupljuje;
4. Nepovoljan ugovor koji je rezultat ekonomske razlike zemlje i superiornosti davatelja
lizinga stavlja u podreĎen položaj i nedovoljno korektan odnos prema korisniku lizinga:
5. Lizing je naročito nepovoljan ukoliko tržišni uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo
dožive promjenu, tj. ako nastanu poteškoće u prodaji proizvoda i usluga koje su vezane za
opremu iz lizing posla jer dogovorene rate dospijevaju, a istodobno prestaju stizati tekući
prilivi iz poslovanja.

Ukoliko korisnik nije u mogućnosti vratiti opremu, nastupit će bankrot. Prema nekim
autorima, ključna je razlika u tome što je lizing namjenski oblik finansiranja, koji je ograničen
za nabavku dugotrajne materijalne imovine koju će poduzetnik iskoristit u svom poslovanju,
dok se kreditom mogu finansirati i druge potrebe poslovanja.

TakoĎer:
1. često skuplji način finansiranja
2. primatelj lizinga kroz lizing naknadu plaća vrijednost dobra,
3. dobit davatelja lizinga i naknadu koja služi kao osiguranje od mogućih rizika
4. lizing može biti nepovoljan zbog oporezivanja ili drugih fiskalnih razloga, ovisno o
poreznoj politici nekih zemalja

23
Krznar, M.,(2015.): Računovodstveni porezni tretman leasinga – zakonska regulativa. Diplomski rad. Zagreb:
Ekonomski fakultet, str.15

21
ZAKLJUČAK

Poduzeća se u finansiranju poslovanja koriste različitim izvorima finansiranja, a stalne

kvantitativno-kvalitativne promjene u segmentu gospodarstva stvaraju potrebu za stalnim
iznalaženjem novih oblika finansiranja kojima bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje
poslovanja i konkurentnost, posebno u savremenim uvjetima temeljenim na globalizaciji
ekonomije i tržišta. MeĎu raznovrsnim oblicima finansiranja, posebno se ističe lizing, kao
alternativa klasičnom bankovnom kreditu.

Lizing je oblik financiranja kojim davatelj lizinga prenosi na primatelja lizinga pravo
korištenja odreĎenje imovine u odreĎenom razdoblju i uz odreĎenu naknadu. Lizing pronalazi
svoje mjesto kao oblik financiranja budući da u uvjetima brzog tehnološkog razvitka i, u vezi
s tim, sve kraćim vijekom zastarijevanja imovine, pruža mogućnost ostvarenja veće dobiti
korištenjem imovine, bez ostvarivanja vlasništva nad njom (lizing smanjuje troškove
zastarijevanja imovine i dr. troškove vezane uz vlasništvo nad njom). Primjenu pronalazi u
uvjetima nedostatka vlastitih izvora financiranja te ima mnoge prednosti (ali i neke
nedostatke) pred financiranjem bankarskim kreditima jer predstavlja jednostavniji, brži i
fleksibilniji način
nabave potrebne imovine.

Pojam lizinga potječe od engleskog glagola "to lease" što znači iznajmiti, odnosno dati u
zakup. Lizing je posao koji ovisno o ugovornim odredbama može poprimiti obilježja najma
(operativni lizing) ili pak kupoprodaje (finansijski lizing). Lizing se može definirati i prema
specifičnostima odredbi ugovora o lizingu. Prema uvjetima iz ugovora vlasnik imovine
(davatelj lizinga) daje drugoj strani (primatelju lizinga) pravo korištenja te imovine, na
odreĎeni rok, a primatelj lizinga u zamjenu plaća rentu.

Danas u svijetu postoje različite vrste lizinga, u radu su nabrojane sve podjele lizinga, a neke
najbitnije od njih kao što su izravni, neizravni, financijski i operativni lizing su i objašnjeni. U
radu su takoĎer spomenute i objašnjene razlike izmeĎu financijskog i operativnog lizinga, kao
i Zakonska regulativa lizinka, kroz ugovor o lizingu, subjekte u poslovima lizinga, te obveze
davatelja primatelja lizinga.

22
LITERATURA

Knjige:
Andrijanić, I. (1993): Kako, zašto i kada, koristiti lizinig u vanjskotrgovačkoj praksi, Zagreb:
Računovodstvo, revizija i financije
Braovac et al. (2009): Leasing u teoriji i praksi. Zagreb: Poslovni zbornik

Herc M., (2016.): Poslovanje leasng društava u Republici Hrvatskoj u vrijeme krize.
Diplomski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet

Kaleb, Z. (2005.): Pravni i ekonomski aspekti ugovora o leasingu u hrvatskom trgovačkom

pravu. Pravo u gospodarstvu, br. 44/05
Marković, I. (2000): Teorija i praksa financiranja trgovačkih društava, RRIF Plus, Zagreb

Mihailović, Dragan B. (2016): Lizing kao oblik finansiranja privrednog razvoja Crne Gore,
doktorska disertacija, Univerzitet Union u Beogradu Beogradska bankarska akademija
Fakultet za bankarstvo, osiguranje i finasije

Potnik – Galić K.(2004): Komparativna analiza financiranja leasingom. Magistarski rad.

Zagreb: Ekonomski fakultet, str.22

Urukalović et al. (2003): Leasing: financiranje, oporezivanje, računovodstvo i pravo. Zagreb:

Hrvatska zajednica računovodstva i financijskih djelatnika

Vrdoljak, M., (2015): Računovodstvo lizinga i njegova budućnost kao alternativnog izvora
financiranja. Diplomski rad. Split: Ekonomski fakultet

Članci:
Jozić, I., (2010.): Leasing ili kredit – prednosti i nedostaci oba modela financiranja, Dostupno
na: http://profitiraj.hr/kako-se-uspjesno-financirati/

Leaseurope, Leaseurope Statistics, Annual Statistical Enquiry, Dostupno na:

http://www.leaseurope.org/index.php?page=stats-surveys

Poslovni.hr dostupno na http://www.poslovni.hr/trzista/od-faraona-prekoergela-konja-do-

financijskog-i-operativnog-leasinga-78554
Internet izvori:
http://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/9752?show=full
http://profitiraj.hr/kako-se-uspjesno-financirati/
http://www.hanfa.hr/leasing-ifaktoring
http://www.leaseurope.org/index.php?page=stats-surveys
http://www.poslovni.hr/

23
http://www.poslovni.hr/trzista/od-faraona-prekoergela-konja-do-financijskog-i-operativnog-
leasinga-78554
https://en.wikipedia.org/wiki/Cross-border_leasing
https://hr.wikipedia.org/wiki/Leasing

24