2.1.

Zaštita od buke

Zvuk nastaje u slučaju kad izvor zvuka potakne ostale čestice koje se nalaze oko njega na titranje, s tih čestica na
ostale i dolazi do širenja zvuka. U slučaju da se zvuk širi zrakom, brzina širenja je 340 m / s – to je tzv. zračni zvuk. U
slučaju da se zvuk širi kroz kruta tijela, brzina širenja je puno veda i iznosi u čeliku 5000 m / s, u vodi je to 1500 m / s (
takav zvuk zovemo još i strukturni ).
Buka je prejak ili neugodni zvuk, koji mijenja normalno stanje okoliša na određenom području kroz izazivanje
neugodnog osjedaja. Ako se buka ne smanji ili se zadržava dugo tijekom vremena, može uzrokovati veliku štetu na
kvalitetu života ljudi ili drugih živih bida. Pojam buke se odnosi na buku izazvanom ljudskom aktivnošdu
(prometom, industrijom, zabavom itd..). Buka ima negativan utjecaj na zdravlje sluha, tijela i duševno stanje osoba.
Prema izvješdu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) smatra se da je razina zvučnog tlaka od 70 decibela poželjna
gornja granica buke.
Vrste buke:
1. Buka koja se stvara u prostoriji u kojoj smeta.
2. Zračna buka koja se prenosi izvana ili iz druge prostorije u prostoriju u kojoj smeta.
3. Vibracijska buka, koja se u prostoriji u kojoj smeta prenosi preko građevinskih konstrukcija.

Zahtjeve zaštite od buke treba uvažavati kod:

- izbora lokacije zgrade,
- projektiranja i određivanja elemenata zgrade,
- izvedbe
Izborom lokacije i projektiranjem se bave projektanti, dok se izvedbom bave izvođači radova.
Za zaštitu od buke treba osigurati:
- zaštitu od vanjske buke,
- zaštitu od zračne i udarne buke unutar zgrade,
- zaštitu od buke ugrađene opreme u zgradi

BUKA DOLAZI IZVANA BUKA SE ŠIRI IZ PROSTORIJE BUKA OD UGRAĐENE OPREME

U PROSTORIJU

Ako se bavimo izvođenjem suhe gradnje susresti demo se s potrebom zaštite od buke.

1
Bududi da je buka štetna za zdravlje ljudi, potrebno je kod izvođenja građevina u kojima ljudi borave učiniti sve da se
razina buke svede na prihvatjive vrijednosti.

NAČINI ŠIRENJA ZRAČNOG ZVUKA I UDARNOG ZVUKA KROZ KONSTRUKCIJU

Zaštitu od buke možemo izvesti tako da ugradimo zvučnu izolaciju na mjesta u konstrukciji kroz koje se buka širi ili na
mjesta preko kojih se prenosi. To su sve vrste pregrada, vanjske ili unutarnje i međukatne konstrukcije.
Zvučna izolacija pregrade
U slučaju dviju susjednih prostorija razlikuju se dva puta prenošenja zvuka iz predajne u prijemnu prostoriju:
- direktni put (preko zajedničkog dijela pregrade),
- bočni put (uzduž bočnih zidova, međukatnih konstrukcija, instalacijskih kanala, ...).

Akustički jednostruki građevinski elementi obično su izvedeni od jednog materijala (beton, opeka, drvo, ...) ili od više
materijala sličnih akustičkih karakteristika (npr. ožbukane pregrade od betona ili opeke). Kod takvih jednostrukih
pregrada, što je veda površinska masa, to je veda zaštita od buke. Često je to povedanje neekonomično i
neracionalno. U tim slučajevima koriste se dvostruke ili višestruke pregrade koje, uz određene uvjete, relativno
malom površinskom masom postižu veliko zvučno gušenje. Dvostruke pregrade sastoje se od dva dijela međusobno
odvojena slojem zraka ili nekim mekanim (apsorbirajudim) materijalom.
Kako bi povedali zvučnu izolaciju jednostrukih pregrada često koristimo lagane pregrade - lagane predstijenke.
Između predstijenke i masivne jednostruke pregrade potrebno je staviti elastičan međusloj.

2
Međukatna konstrukcija bez slojeva poda i spuštenog stropa
Udarci izazvani na površini konstrukcije (npr. armirano betonska ploča) izazvati de vibracije koje de se brzo širiti
konstrukcijom. Kada ova energija stigne na donju površinu međukatne konstrukcije, jedan njen dio de se reflektirati i
ponovno vratiti prema gornjoj površini konstrukcije, a preostali dio energije pretvoriti de se u energiju zvučnih valova
u zraku donje prostorije – nastaje zvuk udara.

Izolacija zvučne energije nastale udarcem

Postizanje zadovoljavajude vrijednosti izolacije udarnog zvuka može se postidi:
1. izvedbom mekog završnog sloja poda,
2. izvedbom plivajudeg poda,
3. izvedbom spuštenog stropa (uz određene uvjete).

3
1.Meki završni sloj poda
Mekani završni sloj poda (razne vrste tepiha, sintetički podovi sa slojem spužvaste gume ili sl.) apsorbiraju dio
energije udara. Na taj način smo manji dio energije prelazi u nosivu međukatnu konstrukciju čime se smanjuje razina
zvuka udara u prijemnoj prostoriji.

2.Plivajudi pod
Plivajudi pod sa sastoji od krutog podnog sloja (betonska podloga, …) koja leži («pliva») na mekanom elastičnom
sloju. Pri tome ne smije postojati na najmanja kruta veza između plivajudeg sloja i nosive međukatne konstrukcije.

3.Spušteni strop
Prenošenje zvuka udara preko «gole» međukatne konstrukcije u donju prostoriju može se djelomično smanjiti
izvedbom spuštenog stropa. Iz razloga vibriranja nosive međukatne konstrukcije izazvane udarcima, stvara se zračni
zvuk u sloju zraka između konstrukcije i spuštenog stropa tako da spušteni strop mora dobro izolirati zračni zvuk.
Ugradnja apsorbirajudeg materijala (npr. mineralna vuna) u ovaj međuprostor poboljšava izolacijsku mod stropa. I
ovjes kojima je spušteni strop pričvršden za međukatnu konstrukciju mora biti što elastičniji kako bi se što više
spriječilo direktno prenošenje vibracija sa konstrukcije na spušteni strop.

4
1.ŠTO TREBA ZNATI

1. Što je buka i u kojem slučaju je štetna?

Buka je prejak ili neugodni zvuk a ako se zadržava dugo tijekom vremena, može uzrokovati veliku štetu na
kvalitetu života ljudi ili drugih živih bida.
2. Što treba osigurati kod zgrade da bi postigli zaštitu od buke ?
Za zaštitu od buke treba osigurati:
- zaštitu od vanjske buke
-zaštitu od zračne buke iz susjednih prostorija ( to je buka koja se širi zrakom )
- zaštitu od udarne buke unutar zgrade ( to je buka koja se širi konstrukcijom )
- zaštitu od buke ugrađene opreme u zgradi,
3. Kako možemo zaštititi zgradu od širenja buke kod izvedbe zgrade ? Zgradu
možemo zaštititi od širenja buke kod izvedbe na način da postavimo zvučnu izolaciju na mjesta u konstrukciji kroz
koja se buka širi, tj.:
- zvučnom izolacijom pregrade ( unutarnje ili vanjske )
- zvučnom izolacijom međukatne konstrukcije,
-zvučnom izolacijom ugrađene opreme u zgradi.
4. Zašto je za zaštitu od buke bolje koristiti dvostruke od jednostrukih pregrada ?
Kod jednostrukih pregrada je zvučna izolacija bolja što im je masa veda ( što je pregrada deblja, bolja je zvučna
izolacija ), a to bi značilo da bi morali imati jako debele zidove koji su skupi.
Dvostruke pregrade sastoje se od dva dijela međusobno odvojena slojem zraka ili nekim mekanim
(apsorbirajudim) materijalom – dobri su zvučni izolatori a ne moraju biti jako debeli.
5. Što se događa ako međukatna konstrukcija nema slojeva poda i spuštenog stropa ?
Udarci izazvani na površini međukatne konstrukcije izazvati de vibracije koje de se brzo širiti konstrukcijom, dio de
ih se vratiti u prostoriju a dio de prodi u prostor ispod i manifestirati se kao udarni zvuk.
6. Kako se može zadovoljavajude zvučno izolirati međukatna konstrukcija ?
Postizanje zadovoljavajude vrijednosti izolacije udarnog zvuka može se postidi:
1. izvedbom mekog završnog sloja poda,
2. izvedbom plivajudeg poda,
3. izvedbom spuštenog stropa (uz određene uvjete).

2.2. Zaštita od vatre

5
Građevinske konstrukcije i elementi otporni na požar su bilo koja građevinska konstrukcija (zid , međukatna
konstrukcija, stup, greda ) ili bilo koji element koji imaju neki stupanj otpornosti na požar (od 15 do 360 minuta), a
izvedeni su od negorivog i/ili ograničeno gorivog materijala.
Osnovni zahtjevi za zaštitu građevine od požara:
 očuvanje nosivosti konstrukcije u slučaju požara tijekom određenog vremena
 sprječavanje širenja vatre i dima unutar građevine,
 sprječavanje širenja vatre na susjedne građevine,
 omogudavanje da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu odnosno da se omogudi njihovo
spašavanje,
 omogudavanje zaštite spašavatelja

Potrebno je razlikovati pojmove negorivost materijala i požarna otpornost građevinskih sistema. Negorivost je
osobina pojedinog materijala obzirom na ponašanje prilikom požara. Prema standardu EN 13501-1 materijali su
razvrstani u više razreda gorivosti (A1 i A2 su razredi negorivih materijala; B,C,D, E i F su razredi manje ili više gorivih
materijala odnosno materijala kod kojih se negorivost ne deklarira). Požarna otpornost građevinskih sistema
određuje se za konstrukcije koje su sastavljene od više pojedinačnih građevinskih materijala. Požarna otpornost,
jednostavno rečeno, znači koliko vremena se određena sastavljena konstrukcija odupire vatri, sprječava prolaz vatre i
čuva toplotno izolacijske sposobnosti.
Važno je utvrditi od kakvog je materijala nosivi dio konstrukcije, da li je goriv ili negoriv i čime je nosiva konstrukcija
zaštidena da bi joj se povedala vatrootpornost.
Pri određivanju vatrootpornosti pa i one najmanje (F30-A) bitno je voditi računa da, na primjer, čelična konstrukcija
zadovoljava sastavnicu klase A, ali da bi se postigla vatrootpornost klase F30 treba konstrukciju obvezno zaštititi
nekom od priznatih metoda. Ako se radi o drvenoj konstrukciji ona de uvijek dobiti klasifikaciju B, npr. F(30,60,90)
jer je osnovni nosivi element konstrukcije gorivi materijal - drvo koji, da bi bio vatrootporan, treba biti zaštiden
propisima određenom zaštitom.

6
2.ŠTO TREBA ZNATI

1. Što su građevinske konstrukcije i elementi otporni na požar ?

Građevinske konstrukcije i elementi otporni na požar su bilo koja građevinska konstrukcija (zid , međukatna
konstrukcija, stup, greda ) ili bilo koji element koji imaju neki stupanj otpornosti na požar (od 15 do 360 minuta),
a izvedeni su od negorivog i/ili ograničeno gorivog materijala.
2. Koji su osnovni zahtjevi za zaštitu građevine od požara ?
Osnovni zahtjevi za zaštitu građevine od požara:
 očuvanje nosivosti konstrukcije u slučaju požara tijekom određenog vremena
 sprječavanje širenja vatre i dima unutar građevine,
 sprječavanje širenja vatre na susjedne građevine,
 omogudavanje da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu odnosno da se omogudi njihovo
spašavanje,
 omogudavanje zaštite spašavatelja
3. Što je negorivost materijala i kako razlikujemo materijale prema gorivosti ?
Negorivost je osobina pojedinog materijala obzirom na ponašanje prilikom požara, a razlikujemo negorive
materijale i manje ili više gorive materijale, a svi su svrstani u razrede.
4. Što je požarna otpornost ?
Požarna otpornost pokazuje koliko vremena se određena sastavljena konstrukcija odupire vatri, sprječava prolaz
vatre i čuva toplotno izolacijske sposobnosti.
5. Za koji dio konstrukcije je važno utvrditi požarnu otpornost ?
Važno je utvrditi od kakvog je materijala nosivi dio konstrukcije, da li je goriv ili negoriv i čime je nosiva
konstrukcija zaštidena da bi joj se povedala vatrootpornost.

2.3. Toplinska izolacija

7
Pod pojmom toplinske izolacije podrazumijevamo ugradnju materijala koji sprječavaju gubitke topline zimi i
pretjerano zagrijavanje ljeti. Ako nemamo toplinsku izolaciju ili ona nema dovoljnu debljinu, zimi demo trebati jako
puno energije da bi prostore unutar zgrade zagrijali, što je skupo i zagađuje okoliš.

Važno je dobro poznavati toplinska svojstva materijala koje koristimo za toplinsku izolaciju zgrada, ali i mjesta na
koja ju je potrebno ugraditi. Bolju toplinsku izolaciju postižemo ugradnjom materijala niske toplinske provodljivosti,
odnosno visokog toplinskog otpora. Toplinski otpor materijala povedava se s obzirom na debljinu materijala.

Ponuda toplinsko izolacijskih materijala na tržištu je raznolika, a možemo ih podijeliti na anorganske i organske
materijale. Od anorganskih materijala najviše se koriste kamena i mineralna vuna, dok je među organskim
materijalima najpopularniji polistiren. Ostali materijali s toplinsko izolacijskim svojstvima su i glina,
perlit, kokos, pamuk, lan, drvena vuna, celuloza, pluto, slama i drugo.

polistiren kamena vuna poliuretanska pjena

8
drvena vuna ovčja vuna slama

3.ŠTO TREBA ZNATI

1. Što podrazumijevamo pod pojmom toplinske izolacije ?

Pod pojmom toplinske izolacije podrazumijevamo ugradnju materijala koji sprječavaju gubitke topline zimi i
pretjerano zagrijavanje ljeti.
2. Kakva svojstva mora imati materijal da bi bio dobar toplinski izolator ?
Bolju toplinsku izolaciju postižemo ugradnjom materijala niske toplinske provodljivosti, odnosno visokog
toplinskog otpora.
3. Povedanjem koje dimenzije se povedava toplinski otpor materijala ?
Toplinski otpor materijala povedava se s povečanjem debljine materijala.
4. Koji se materijali najčešde koriste kao toplinski izolatori ?
Od anorganskih materijala najviše se koriste kamena i mineralna vuna, dok je među organskim materijalima
najpopularniji polistiren.

2.4. Priključak montažnih pregradnih zidova na masivne stropove i zidove

OPDA PRAVILA ZA POSTAVU MONTAŽNIH PREGRADNIH ZIDOVA

9
Sastoji se od :
a) nosača
b) obloga
c) ispune

10
11
KONSTRUKCIJA

Knauf pregradni zidovi izrađeni su iz jednostruke ili dvostruke čelične podkonstrukcije i obostrane obloge od
Knauf ploča koja može biti jednostruka, dvostruka ili trostruka. Podkonstrukcija se nepomično pričvršduje za
12
sve okolne građevne dijelove (zidovi, strop i pod). U zidnom međuprostoru mogu se provoditi elektrokabeli i
sanitarni instalacijski vodovi, po potrebi se u zidnu šupljinu postavlja mineralna vuna prema građevno
fizikalnim zahtjevima.
W111 Pregradni zid
■ jednostruka podkonstrukcija s CW ili MW profilima ■ jednostruka obostrana obloga Knauf pločama
W112 Pregradni zid
■ jednostruka podkonstrukcija s CW ili MW profilima ■ dvostruka obostrana obloga Knauf pločama
W113 Pregradni zid
■ jednostruka podkonstrukcija s CW ili MW profilima ■ trostruka obostrana obloga Knauf pločama
W115 Pregradni zid
■ dvostruka, paralelno postavljena podkonstrukcija s CW profilima ■ dvostruka obostrana obloga Knauf
pločama
Postoje i specijalne pregrade pod oznakama W116, W118, W111, W112 Silent, koje de se obraditi kasnije.

PODKONSTRUKCIJA
■ u području spojeva pregradnih zidova s bočnim građevnim dijelovima na profile se nanaša brtveni kit (dva
reda materijala) ili PE brtvena traka. Kod zahtijevane zaštite od prolaza zvuka područje dodira profila s drugim
građevnim dijelovima temeljito zabrtviti s brtvenim kitom. Porozne brtvene traka u pravilu nisu učinkovite za
kvalitetnu zaštitu od buke.
■ rubni UW profili podkonstrukcije pričvršduju se za pod i za strop. Okomiti CW / MW profili pričvršduju se za
bočne zidove. Za pričvršdenje koriste se tipli s vijcima ili metalna sidra odgovarajudeg promjera i dostatne
duljine ovisno o vrsti podloge i visini pregradnog zida. Razmaci pričvršdenja okomitih profila na zidovima su
maksimalno 1000 mm ali sa minimalna tri mjesta pričvršdenja. Razmaci pričvršdenja na podu i stropu ovise o
visini zida. Za pregradne zidove visine ≤ 3,00 m razmaci pričvršdenja iznose 1000 mm. Za pregradne zidove
visine od 3,00 do ≤ 6,50 m razmaci pričvršdenja iznose 500 mm. Zidovi od 6,50 trebna stručna procjena da li je
vijak odnosno sidro pogodno za pojedinu podlogu na građevini. Zidovi od 6.5 do ≤10.65 m visinese pričvršduju
isključivo čeličnim sidrenim elementima ( armirani beton ) na razmacima od max 500 mm. Za odabir svih
pričvrsnih sredstava uvijek vrijedi da je potrebna stručna procjena da li je vijak, odnosno sidro pogodno za
pojedinu podlogu na građevini.

■ okomiti CW / MW profili skraduju se na prikladnu mjeru i postavljaju se u prethodno na stropu i podu

montirane UW profile. CW / MW profile treba postaviti na međusobnom osnom razmaku od maksimalno 625
mm
■ kod pregradnog zida tipa W115 potrebno je fizički razdvojiti paralelno postavljene UW / CW profile
podkonstrukcije i između nijh nalijepiti komade samoljepive brtvene trake

OBLOGA

■obloga od standardnih ploča tipa A / DF i H2 se pričvršduje za podkonstrukciju sa samoureznim vijcima tipa

TN, za Diamant ploče koriste se posebni vijci tipa XTN, a pričvršdenje Knauf ploča na UA profile treba koristiti
samourezne vijke tipa TB. Duljina vijaka ovisi o količini slojeva i debljini ploča. Minimalna dubina prodora kroz
profile podkonstrukcije iznosi 10 mm.
■ međusobni razmak vijaka kod pričvršdenja jednog sloja Knauf ploča (W111) iznosi 25 cm, kod dvoslojne
obloge (npr. W112) dopušteno je kod prvoga sloja koristiti razmak od 75 cm ako se istoga dana pričvrsti drugi
sloj ploča s razmakom vijaka od 25 cm. Kod troslojne obloge (npr. W113) razmaci su kod prvog sloja 75 cm,
kod drugog sloja 50 cm i kod završnog sloja 25 cm.
■ obloga se po mogudnosti izvodi s okomito postavljenim pločama po cijeloj visini zida bez poprečnog spoja.
Kada se koriste ploče manje duljine od visine zida potrebno je koristiti međusobni pomak redova ploča od
minimalno 40 cm
■ međusobni spojevi Knauf ploča ne izvode se na okomitim profilima kojima se izrađuje otvor za vrata
■ keramičke pločice se lijepe na dvostruko obložen pregradni zid koji je prethodno premazan s Knauf
Tiefengrund. Potrebno je koristiti fleksibilno ljepilo za keramiku. Iznimno se keramičke pločice lijepe na
jednostruko obloženu pregradu,tada međusobni osni razmaci CW profila podkon- strukcije moraju biti
maksimalno 417 mm

13
4.ŠTO TREBA ZNATI

1. Od čega se sastoji svaki montažni pregradni zid ?

Svaki montažni pregradni zid se sastoji od nosača (drveni ili metalni profili), obloge i ispune.
2. Čime se pričvršduju rubni UW profili u strop ?
Za pričvršdenje rubnih UW profila u strop koristimo tiplu s vijkom ili metalna sidra.
3. Na kojem razmaku se izvode pričvršdenja u strop i o čemu to ovisi ?
Razmak pričvršdenja ovisi o visini zida, ako je zid niži od 3 m tipli se postavljaju na razmak od 1000 mm a
ako je zid viši , na razmak od 500 mm, za zidove vede visine se razmak tipli posebno proračunava.
4. Čime se pričvršduju rubni CW profili u bočne zidove i na kojim razmacima ?
Za pričvršdenje rubnih CW profila u bočni zid koristimo tiplu s vijkom ili metalna sidra na
razmaku od 1000 mm, ali s minimalno 3 pričvršdenja.
5. Što je potrebno nanjeti na profile kod spoja sa bočnim građevnim dijelovima ?
Na spojevima sa bočnim građevnim elementima potrebno je na profile nanjeti dva reda brtvenog kita.

14
 2.5.Priključak montažnih pregradnih zidova na montažne stropove

5.ŠTO TREBA ZNATI

1. Kakva može biti obloga podgleda kod priključka montažnog pregradnog zida na montažni strop ?
15
 Obloga može biti neprekinuta i prekinuta.
2. U slučaju da prekinemo i konstrukciju spuštenog stropa i oblogu, tj. da zid ide do masivnog stropa, širenje
čega možemo spriječiti ?
U tom slučaju možemo uspješno spriječiti širenje buke.

16
 2.6.Priključak montažni zid na montažni zid

SPOJ MONTAŽNOG ZIDA NA MONTAŽNI ZID

2.10.Ugradnja dovratnika sa i bez nadsvjetla

17
18
6.ŠTO TREBA ZNATI

1. Kako možemo izvesti otvor za vrata u pregradnom montažnom zidu ?

19
 Otvor za vrata možemo izvesti koristedi UW i CW profila , tako da ih postavljamo na razmak potrebnog
svijetlog otvora.
2. Kojim elementima dodatno osiguravamo razmak svijetlog otvora ?
Razmak svijetlog otvora osigurava ugradnja utičnog kutnika.
3. Koji je drugi način ugradnje vrata u pregradni montažni zid ?
Drugi način je korištenje Knauf metalnog dovratnika koji ide cijelom širinom montažnog zida.

2.11.Ugradnja revizionih okana

Revizijsko okno je okno koje omoguduje pregled, čišdenje i održavanje kanala.

20
7.ŠTO TREBA ZNATI

1. Što je važno kod ugradnje revizijskih okana u pregradnim montažnim zidovima ?

Važno je točno odrediti položaj revizijskog okna, točna veličina otvora i smjer otvaranja.
2. Kakav može biti tip revizijskog poklopca obzirom na materijal ?
Poklopac može biti od eloksiranog lima s bravicom ili gips kartonska ploča u aluminijskom okviru, bez
vidljivog zatvarača.

21
2.13.Izvedba montažnog zida iznad dilatacione rešetke

Dilatacijski spoj mora biti izveden tako da omogudi „ rad ”konstrukcije, tj. spoj mora biti takav da omogudi pomak
dijela konstrukcije.

22
 dio koji omoguduje pomicanje

fiksni dio

8.ŠTO TREBA ZNATI

1. U kojim slučajevima je potrebno izvoditi dilatacijski spoj ?

Dilatacijski spoj izvodimo:

2. Što mora omogučiti dilatacijski spoj ?

Dilatacijski spoj mora omogučiti „ rad ”konstrukcije.

2.14.Ugradnja instalacija u montažne pregradne zidove

23
TLOCRT PREGRADNOG, INSTALACIJSKOG ZIDA

24
25
26
9.ŠTO TREBA ZNATI

1. Koji zid u Knauf sustavu znači - instalacijski zid ?

To je zid W 116.
2. Koje su karakteristike zida W 116 ?
Zid W116 je instalacijski zid koji se sastoji od dvostruke podkonstrukcije i dvostruke obloge od
impregniranih ploča, a u šupljinu se ugrađuje instalacijska oprema
3. Na koji se način ugrađuje tipska sanitarna oprema ?
Potrebno je ostaviti potreban razmak unutar kojeg treba učvrstiti čelične nosače za ugradnju tipske
sanitarne opreme.

27
2.16.Oblaganje stupova gips kartonskim pločama

OBLAGANJE DRVENOG STUPA JEDNOSLOJNOM OBLOGOM I DVOSLOJNOM OBLOGOM

OBLAGANJE ČELIČNOG STUPA

28
Kod oblaganja drvenih stupova gips kartonskim pločama razlikujemo jednoslojne i dvoslojne obloge. Ploče
pričvršdujemo direktno na stup. U slučaju dvoslojne obloge obavezno moramo izmaknuti sudarnice 40 cm.
Uglovi se oblažu standardnim metalnim uglovnim profilima.
Oblaganje čeličnih stupova gips kartonskim pločama može biti jednoslojno ili dvoslojno, ali za razliku od
drvenih stupova ploče ne smijemo čvrstiti na metalni stup direktno nego moramo ostaviti razmak od 5 mm
iz razloga što metalni stupovi „ rade ”.

10.ŠTO TREBA ZNATI

1. Kako pričvršdujemo ploče za oblaganje kod drvenih stupova ?

Ploče kod drvenih stupova pričvršdujemo direktno na stup.
2. Što je važno kod dvoslojnog oblaganja ?
U slučaju dvoslojne obloge važno je sudarnice izmaknuti za 40 cm.
3. Čime se oblažu uglovi ?
Uglovi se oblažu standardnim metalnim profilima.
4. Zašto ne smijemo oblogu čeličnih stupova čvrstiti direktno na stup ?
Zato što čelik radi, pa moramo oblogu odmaknuti za 5 mm.

2.17.Oblaganje zidova gips kartonskim pločama

Zidne obloge iz gipsanih ploča koriste se za:

 poboljšanje toplinske izolacije

 poboljšanje zvučne izolacije
 izradu ravne površine bez posebnih zahtjeva, lijepljenjem na podlogu

Gipsane ploče se montiraju:

 lijepljenjem na podlogu
 vijcima na potkonstrukciju točkasto vezano na podlogu
 vijcima na samostojedu potkonstrukciju

Zidna obloga tipa W 611

To je vrsta oblaganja lijepljenjem na masivnu podlogu, posebnim ljepilom Perlfix, visine do max 3.25 m.
Potrebna je prethodna impregnacija površine. Primjenjuje se kod oblaganja masivnih zidova bez posebnih
zahtjeva.

29
3.Žbukanje zidova

3.1. Alat, pribor i strojevi za žbukanje

30
Svaki zidani zid, da bi bio potpuno završen, mora biti završno obrađen, ožbukan. Žbuka služi zaštiti zida i doprinosi
njegovom estetskom izgledu. Žbukati možemo ručno i strojno pa su nam potrebni pribori i alati, ali i strojevi.

 kante za mješanje
 zidarska žlica (fangla)
 zidarska lopatica
 plastični gleter
 spužvasti gleter
 špahtla obična, široka
 letve za izravnanje (letva ravnjača)

31
Mješalice za žbuku i žbukalice
To je tehnološka oprema za proizvodnju (miješanje sastojaka), transport-(guranje kroz cijevi) i ugradnju-
nabacivanje svih vrsta žbuka, podloga i sitnozrnatih ili mlaznih betona.
Sastoji se od postolja na kotačima, mješalice, vijčane ili stapne crpke za potiskivanje žbuke (betona) kroz
cjevovod.
Na kraju cjevovoda nalazi se mlaznica za nabacivanje betona – žbuke.
Oprema može biti na električni ili zračni pogon.
Kapacitet je 2-3 m3/h.

32
 PFT G4
Vodedi stroj za žbukanje u Europi, miješa i transportira kontinuirano i potpuno automatizirano sve
vrste strojnih suhih žbuka. Granulacija zrna 1-6 mm. Minimalno vrijeme vezivanja je 30 min.
Moguda je primjena žbuka pakiranih u vrede ili punjenje stroja preko predajne kape direktno iz
silosa, kao i pneumatski preko SILOMAT-a i kape za usisavanje.
Postoji i PFT SILOMAT koji služi za transport građevinske suhe žbuke do stroja za žbukanje, potpuno
automatski i bez prašine.

PFT G4
Vode

PFT G4 P PFT SILOMAT

si

silomat

33
ttttt

3.2.Tehnološki proces rada

Priprema podloge:

- pregled ravnine zida

- udubljene reške (čišdenje reški i udubljivanje 1-2cm)
- močenje podloge (da nebi povukla previše potrebne vlage iz žbuke)
Izvođenje:
- u slojevima
- gruba debljine 1,5-2 cm
- fina 0,5 cm
- pruge na razmaku 1-2 m, širine 12-15 cm
- nanošenje morta između pruga
- zaravnavanje daskom “ravnjačom”
- finu zaribavamo

1. Žbukanje na klasični način – ručno žbukanje

već pripremljen špric

Žbukanje započinjete najprije nabacivanjem “cementnog šprica” na ciglu. Ovaj posao radimo kako bismo
nahrapavili zid, ukoliko nismo odradili ovaj posao vrlo lako mogude je da de vam se žbuka “sklizati” a ako se
kojim slučajem i uhvati, s vremenom de i otpasti. Cigla je sama po sebi vrlo “sklizak materijal”, nanošenjem
grube teksture cementnog šprica omogudit de slijededem sloju kojeg zovemo žbuka maksimalno prijanjanje
za površinu.

nanošenje cementnog šprica

Nakon nabacivanja cementnog šprica potrebno je takav zid ostaviti da se osuši kako bi se mrvice pijeska
zaljepile za ciglu. Prvi sloj, cementni špric napravit dete mješanjem cementong šprica sa vodom u
odgovarajudem omjeru. Neki ljudi ga prave sami, no danas sve dolazi ved upakirano i spremno za
korištenje.
Prije nego što krenete nabacivati špric ili žbuku, pobrinite se da vaš zid nema nikakvih izbočina poput
ostataka morta za zidanje između fuga od cigle ili slično. Ovakve izbočine bi vam kasnije mogle zadati

34
probleme pri nanošenju žbuke gleterom jer de vam gleter zapinjati na tim mjestima. Sve izbočine “otucite”
čekidem ili odštemajte kako bi vam nanašanje žbuke proteklo bez problema. Špric možemo nabacivati na
zid na razne načine, neki to čine direktno sa žlicom (fanglom) a neki drže kantu u lijevoj ruci dok desnom
rukom iz nje sa najobičnijom špahtlom “špricaju” u smjeru zida. Možda je ovaj drugi način nešto ispravniji,
jer zidarska žlica (fangla) sama po sebi može primiti puno tekudine te de te s njom poprskati previše.
Prije svakog špricanja malo promješajte kako mrvice nebi ostale na dnu kante. Ta podloga mora biti vrlo
žitka, gotovo tekuda, a kako je u toj podlozi puno cementa, masa nakon bacanja na zid vrlo brzo steže i suši
se.
Nakon 24 sata, na tu podlogu, nabacujuje se mort u omjeru 6 : 3 : 1, što de redi, 6 dijelova pijeska ili sipine,
3 dijela vapna u prahu i 1 dio cementa. Mort mora biti vrlo žitak, da se lako uhvati za zid. Mort se nabacuje
zidarskom lopaticom, (fanglom) ili zidarskom žlicom. U pravilu se najprije nabacuje strop. Prvo se nabacuju
tzv "platli" ili na svakih metar do 2 pravi se linija od morta koja se zaglađuje i ravna. One de kasnije služiti da
se letvom za niveliranje dobije ravnina.Te linije se moraju posušiti tako da prst na pritisak nesmije ulaziti u
njih. Isti postupak se primjenjuje i na zidovima. Debljina grube žbuke iznosi 1.5-2 cm.Nakon grubog
žbukanja cijele prostorije ostavimo da se suši oko 24 sata. Kad se posušilo, prilazi se "finom" zaglađivanju
ožbukane površine. To se vrši finim pijeskom ili presijanim pijeskom koji je fine granulacije. Na grubo
nabacanoj žbuki mekani fini sloj se zaglađuje plastičnim i stiropor gladilicama, i to kružnim pokretima sve
dok zid nije potpuno gladak. Debljina finog sloja iznosi 0.5 cm.
2. Strojno žbukanje Danas se sve više primjenjuje strojno žbukanje koje se od klasičnog načina razlikuje po
tome što se izvodi sa strojevima. To su strojevi koji miješaju žbuku u koju se dodaje i gips za brže stezanje
morta. Mort se u miješalicama miješa i sistemom cijevi pod pritiskom nanosi na zid. Na zid se prije toga
postavljaju profili od plastike ili aluminija koji garantiraju ravninu istu debljinu morta na zidovima. Taj
postupaj je brži, ali je skuplji i zahtijeva posebnu opremu .

35
36
11.ŠTO TREBA ZNATI
1. Nabroji alat i pribor za žbukanje !

37
U alat i pribor za žbukanje ubrajamo: kantu za mješanje, zidarsku žlicu (fangla), zidarsku lopaticu,
plastični gleter, spužvasti gleter, špahtlu običnu, široku letvu za izravnanje (letva ravnjača).
2. Od čega se sastoji stroj za žbukanje ?
Sastoji se od postolja na kotačima, mješalice, crpke za potiskivanje žbuke (betona) kroz cjevovod.
3. Od čega se sastoji priprema podloge za žbukanje ?
Priprema podloge obuhvada pregled ravnine zida, udubljivanje reški 1-2cm i močenje podloge.
4. Što prvo nanosimo na pripremljenu podlogu ?
Prvo nanosimo cementni špric.
5. Čemu služi cementni špric ?
Cementni špric ohrapavljuje podlogu i doprinosi boljoj prionljivosti žbuke na zid.
6. Koji je sastav žbuke za unutarnje zidove ?
Žbuka ima omjer 1 : 3 : 6 (cement : vapno : sipina ).
7. Što je potrebno prvo izvesti ?
Prvo je potrebno na razmacima 1 – 2 m izvesti pruge širine 12-15 cm, a u debljini budude žbuke, nakon čega se
popunjavaju prazna polja i ravnaju letvom ravnjačom.
8. Kakvim materijalom izvodimo fino žbukanje ?
Za finu žbuku koristimo isti omjer kao za grubu žbuku ali pijesak sitnije granulacije.
9. Na koji način osiguravamo određenu debljinu žbuke kod strojnog žbukanja ?
Koristimo plastične ili aluminijske profile koje čvrstimo na zid mortom ili mehanički.
10. Kakav je postupak strojnog žbukanja ?
Žbuka se nanosi štrcanjem na zid a letvom ravnjačom se skida višak nanešene žbuke.

38
4 Podovi u suhoj gradnji

4.1. Alat i pribor za postavu podova

Podove u prostorijama možemo izvoditi mokrim i suhim postupkom. Između ta dva postupka je bitna
razlika, kako u načinu izvođenja, tako i u alatima kojima se podovi izvode. Plivajudi pod sa sastoji od krute
ploče podnog sloja (estrih) koja leži, «pliva» na mekanom elastičnom sloju. Pri tome ne smije postojati na najmanja
kruta veza između plivajudeg sloja i nosive međukatne konstrukcije. Mokri i suhi postupak se odnose na izvođenje
estriha.
„ Mokri ”estrih se izvodi klasičnim načinom, zidarskim alatom- (kanta za mješanje, zidarska žlica
(fangla), zidarska lopatica, plastični gleter, letva za izravnanje (letva ravnjača). Postava suhog estriha
zahtjeva korištenje:
– za rezanje: univerzalni nož, ručna pila, ubodna turpija ili krunska pila, metar
– za obradu spojeva: univerzalna lopatica, lopatica s izvijačem, gleter, brusni papir
– za poravnanje: libela, letva za ravnanje, gumeni čekid
– za učvršdivanje: bušilica ili električni uvrtač

IZVOĐENJE MOKROG ESTRIHA

IZVOĐENJE SUHOG ESTRIHA

4.2. Suhi nasip, tehnologija izvedbe

39
Suhi estrih ima niz prednosti u usporedbi s mokrim, čije su loše karakteristike da se u zgradu se unaša
velika količina vlage, neophodna su duga vremena sušenja prije nego što se mogu polagati završne podne
obloge, optereduju konstrukciju velikom vlastitom masom.
Suhi estrih se sastoji od gipskartonskih ploča koje se mogu postavljati: na potpuno ravnu nosivu
konstrukciju, na sloj toplinske izolacije ili na suhi nasip.
Suhi nasip je potreban u slučaju ako je nosiva konstrukcija jako neravna. Na podlogu se nanosi neki od
materijala ( SILIPERL, NIVOPERL), koji su perlitni nasipi.

40
41
4.3.Suhi estrih sa toplinskom izolacijom

Najčešdi sistemi suhog estriha koji se koriste su :

42
F141 - Elementi suhog estriha -tri tvornički sljepljene gipsane podne ploče debljine 8 mm, ukupna
debljina 25 mm. Dva ruba u izvedbi spoja utor / pero, ostala dva ruba u izvedbi kao stepeničasti spoj.
Ljepljenje svih spojeva izvodi se sa sistemskim Knauf UB-ljepilom iz tipske kartuše.
F142 - Elementi suhog estriha s izolacijom, isti sastav kao F141, ali s dodatnom izolacijom iz jednog
sloja kaširanog tvrdog polistirola debljine 20 mm, 30 mm odn. 50 mm. Ukupna debljina elementa može
prema tome iznositi 45 mm, 55 mm odn. 75 mm.
F146 - Ploče suhog estriha, dvoslojni pod iz ploča suhog estriha pojedinačne debljine 12,5 mm, ukupna
debljina suhog estriha iznosi 25 mm. Dvije ploče se na gradilištu međusobno lijepe po čitavoj svojoj
površini s gipsanim ljepilom Knauf TUB Kleber ili Knauf Uniflott. Ploče se međusobno učvršduju
propisanim čeličnim klamicama. Postupak polaganja i premazivanja jednostavan je i čist.
Knauf Vidifloor Solo (sistem F134) i Knauf Vidifloor Duo (sistem F135) poseban je sustav za podove
koji podnose pojačana naprezanja. Knauf ploče sistema F13 Vidifloor su gipsvlaknaste ploče koje imaju
vedu nosivost.

43
44
45
DETALJI SISTEMA F146

46
47
48
49
12.ŠTO TREBA ZNATI

1. Na koje vrste podloga se može postavljati suhi estrih?

Suhi estrih se može postavljati na:
 potpuno ravnu nosivu konstrukciju
 na sloj toplinske izolacije
 na suhi nasip.
2. U kojem slučaju koristimo suhi nasip ?
Suhi nasip je potreban u slučaju ako je nosiva konstrukcija jako neravna.
3. Što je potrebno postaviti na suhi nasip ?
Potrebno je postaviti pokrivne ploče (gipsane ploče A10) i težinom tijela izvesti stišnjavanje nasipa.
4. Koje sisteme Knauf suhog estriha poznaješ ?
Postoje sistemi – F141 (tri međusobno sljepljene ploče dim. 600x2000 mm), F142 (ploče iste kao
kod sistema 141, ali s donje strane toplinska izolacija debljine ), F146 (dvoslojno polaganje 2x12.5 mm na
ravnu i nosivu podlogu).
5. Koje sisteme Knauf suhog estriha s povedanom nosivošdu poznaješ ?
Knauf ploče sistema F13 Vidifloor su gipsvlaknaste ploče koje imaju vedu nosivost, a razlikujemo
F134 Vidifloor SOLO i F135 Vidifloor DUO.
6. Što je potrebno učiniti da bi se spriječilo širenje buke preko poda ?
Potrebno je uz zid postaviti izolacijsku traku od mineralne vune.
7. Koliki preklop je potrebno osigurati kod sistema F146 kod dvostrukog polaganja ?
Potreban je preklop od min. 20 cm.
8. Na koji se način međusobno spajaju ploče sistema F146 ?
50
 Dvije ploče se na gradilištu međusobno lijepe po čitavoj svojoj površini s gipsanim ljepilom. Ploče se
međusobno učvršduju propisanim čeličnim klamicama.
9. Koji su elementi povišenog poda ?
Elementi povišenog poda su stišnjene gipsvlaknaste ploče dim. 600x1200 mm (25/13 mm) ili ploče
dim. 600x600 mm (38 mm) i podesivi čelični nosači.
10. Na koji se način pričvršduju nosači za pod?
Nosači se pričvršduju specijalnim ljepilom na razmak od 600 mm.
11. Na koji se način sprječava širenje buke preko nosača i da li se ploča lijepi za nosač ?
Na čelični dio nosača postavlja se PVC pločica koja sprječava širenje buke, a ploča se ne lijepi.

51
5.Podovi s tekudim estrihom
5.1. Priprema podloge

52
53
54
13.ŠTO TREBA ZNATI

1. Zašto jednu vrstu tekudeg estriha zovemo vezivnim ?

Zato što je povezan s podlogom i sve sile koje se javljaju se prenose na podlogu, što znači da podloga
mora biti dovoljno čvrsta i nosiva.
2. Kolika je min. debljina vezivnog estriha ?
Minimalna debljina vezivnog estriha je ≥ 25 mm.
3. Koju vrstu estriha koristimo kad podloga nije više dovoljno čvrsta ili je onečišdena uljima i mastima,
ili kad estrih polažemo na drveni pod ?
Koristiti demo estrih na razdvajajudem sloju.
4. Na što se polaže estrih na razdvajajudem sloju ?
Ova vrsta estriha postavlja se na razdvajajudu foliju ispod estriha i na rubnu traku koja se postavlja uz
zid.
5. U kojoj debljini se izvodi ?
Izvodi se u debljini od 30 mm i više.
6. Od čega se sastoji estrih – plivajudi pod ?
Estrih plivajudi pod se sastoji od izolacijske ploče, odvajajude folije, bočne rubne trake i krute ploče
estriha, min. debljine od 35 mm.
7. Što podrazumijevamo pod estrihom na podnom grijanju, i na kojim mjestima mogu biti ugrađene
cijevi grijanja ?
Cijevi mogu biti u sloju estriha ili u prefabriciranim utorima u sloju izolacijske ploče.
8. Kolika debljina estriha mora biti iznad cijevi grijanja ?
Debljina estriha mora biti min. 35 mm.
9. Što postižemo korištenjem tekudeg estriha KNAUF FE 25A Tempo – Brzi ?
Ovu vrstu estriha koristimo kad nam je važno da se prostor može što prije početi koristiti - taj estrih
je nakon 3 sata prohodan a nakon 8 sati ga možemo opteretiti.

55
6.Stropovi u suhoj gradnji
6.1. Alat i pribor za postavu stropova

Spušteni ili visedi stropovi (plafoni) izrađeni od gips-kartonskih ploča (KNAUF, RIGIPS, PLACO, LAFARGE,
GYPROC) ili gips-vlaknastih ploča (FERMACELL) idealno su rješenje, kako za moderno uređene prostore,
tako i za adaptaciju starijih devastiranih prostora i interijera. Spušteni ili visedi stropovi (plafoni) se najčešde
upotrebljavaju:
 za snižavanje prostora
 za sakrivanje instalacija u međuprostoru
 za ispravljanje neravnog primarnog stropa
 za poboljšanje toplinske i zvučne izolacije
Zbog višestrukih mogučnosti izvedbe mogude je izvesti nevjerojatno komplicirane oblike i forme čisto radi
estetskih zahtjeva. Tako savršeno oblikovan spušteni strop postat de uskoro središte pozornosti u vašem
stanu, uredu, restoranu, hotelu ili bilo kojem drugom objektu. U, oko i na spušteni strop moguče je ugraditi
svaki oblik rasvjete što podrazumijeva sve vrste ugradnih i nadgradnih lampi, halogenki, LED traka,
"zvjezdanog neba" od svjetlovodnih traka,...

Prednosti spuštenog stropa su brza i jednostavna montaža, mala cijena, u sustavu sa mineralnom (ISOVER,
URSA, KNAUF insulation) ili kamenom (ROCKWOLL, KNAUF insulation) vunom poboljšavaju zvučnu i
toplinsku izolaciju stropnih konstrukcija, imaju malu težinu cca 15 kg/m2, omogučavaju smještaj i sakrivaju
instalacije vatrodojave, zvučnika, ventilacije, rasvjete te primjenom odgovarajučih vatrootpornih ploča
mogu biti vatrootporni u nekoliko kategorija F30, F60, F90 ili F120 ovisno o debljini gips ploča.
U novije vrijeme na tržištu su se pojavili u spuštene stropove ugradivi sustavi stropnih grijanja i/ili hlađenja.
Ti moderni sustavi omogučuju učinkovito grijanje i hlađenje prostorija s malim utroškom energije, a ujedno
kod njih ne postoji uvijek neugodno strujanje zraka. Tim sustavima mogude je i kod jako visokih prostorija
postidi ravnomjernu temperaturu u prostoriji (razlike unutar 1 stupanj C).
Kod izrade spuštenih stropova u vanjskom području koristi se AQUAPANEL cementna ploča. Ona se odlikuje
vodootpornošču bez ekspandiranja ili mrvljenja, otporna je na vlagu i vremenske utjecaje, dokazala se u
promjenama smrzavanje-odmrzavanje, stabilna konstrukcija od portland cementa omogučuje joj dugi vijek
trajanja, otporna je na savijanje i udarce, siguran je i higijenski materijal te je negoriva. AQUAPANEL
cementna ploča je idealna ploča kao podloga za žbuku sa vanjske strane.
Za postavu spuštenog stropa potreban je različit alat – pile, čekidi, bušilice, špahtle, kante i sl. Od pribora su
potrebni profili različitih vrsta koji nose strop, ovjesi različitih vrsta, križne spojnice, tiple s vijcima,
samourezni vijci, vijci za lim, ravne spojnice.

56
14. ŠTO TREBA ZNATI
1. U kojim slučajevima koristimo spuštene stropove ?

Spuštene stropove koristimo u slučajevima kad želimo:

a) sniziti prostor
b) sakriti instalacije
c) ispraviti neravan primarni strop
d) poboljšati toplinsku i zvučnu izolaciju

2.Što su još prednosti spuštenog stropa ?

Spušteni strop se brzo i jednostavno montira i ima relativno malu cijenu.

57
58
59
60
6.2. Materijali za spuštene stropove
Ovisno o vrsti spuštenog stropa , tj. radi li se o običnom spuštenom stropu, o stropu koji ima povedanu
toplinsku i zvučnu izolaciju, o vatrootpornom spuštenom stropu, razlikujemo materijal za oblogu spuštenog
stropa. Važno je koristiti pravu vrstu gipskartonskih ploča, toplinsku i zvučnu izolaciju određene debljine,
eventualno parnu branu. Isto je tako važan i materijal za popunjavanje spojnica kao i završna obrada ploča.

6.3. Stropovi na drvenoj potkonstrukciji

Moramo razlikovati drvene nosive elemente (nosive letve) i montažne elemente (montažne letve). Važno je
odrediti pravilan razmak jednih i drugih, a koji ovisi o opteredenju stropa. Na nosive letve čvrstimo ovjese
koji također moraju biti na određenim razmacima ( 900 - 1200 mm).
Koristimo drvene letve od građe druge klase, obično presjeka 50/30 mm, osni razmaci su određeni prema
opteredenju stropa, za nosive letve od 500 – 1200 mm. Mogu se koristiti još i letve poprečnog presjeka
48/24 mm, kao i 60/40 mm.Razmak ovjesa također ovisi o opteredenju stropa, a max razmak je 1200mm.
Gipskartonske ploče se čvrste poprečno, vijcima na razmaku od 17cm ( za letve debljine do 30 mm vijci
duljine 55 mm, za letve debljine 40 mm vijci duljine 70 mm). Os montažne letve mora biti udaljena do zida
oko 100 mm, a os nosive letve do zida smije biti udaljena oko 150mm.

61
62
14. ŠTO TREBA ZNATI
1. Koje elemente razlikujemo kod spuštenog stropa na drvenoj potkonstrukciji ?
Razlikujemo nosive letve, montažne letve i metalne ovjese.
2. O čemu ovise osni razmaci nosivih letava, kao i ovjesa ?
Ovise o pretpostavljenom opteredenju stropa.
3. Koja vrsta građe se koristi za letve?
Koriste se drvene letve od građe druge klase, dim. 30/50 mm – najčešde, a mogudi su presjeci 48/24
mm i 60/40 mm .
4. Na koju udaljenost moramo postaviti os prve montažne i prve nosive letve ?
Os montažne letve mora biti udaljena do zida oko 100 mm, a os nosive letve do zida smije biti udaljena
oko 150mm.

63
6.4. Stropovi na metalnoj potkonstrukciji – D11

Postoje dvije osnovne vrste spuštenih stropova na metalnoj potkonstrukciji:

1) čelična potkonstrukcija u istoj razini
2) čelična potkonstrukcija u dvije razine
1. Čelična konstrukcija u istoj razini – D 113
Kod čelične potkonstrukcije također, kao i kod drvene, razlikujemo nosive profile i montažne
profile, kao i ovjese koji nose cijeli sustav spuštenog stropa. Jako je važno pravilno odrediti
maksimalne razmake koji ovise o vrsti opteredenja koje de morati podnijeti spušteni strop.
Osnovna karakteristika ovog sistema je da su nosivi i montažni profili u istoj razini pa stoga treba
koristiti NIVO spojnice ili univerzalne spojnice na koje se nosivi profili čvrste vijcima za lim. Max
razmak za nosive profile je 1250 mm, za montažne profile je 500 mm, a za razmak ovjesa max
dimenzija je 1100 mm ( sve vrijednosti su za najmanja opteredenja). Udaljenost osi prvog
montažnog profila do zida je oko 100 mm, dok je udaljenost osi nosivog profila do zida mora biti
manja od 1220mm.
Za ovjese možemo koristiti NONIUS ovjes ( obavezno kod protupožarnih zahtjeva) ili DIREKTNI
ovjes.

64
65
66
2. Čelična konstrukcija u dvije razine – D 112

Osnovna karakteristika ovog sistema je da su nosivi i montažni profili u dvije razine, pa stoga treba
koristiti KRIŽNE spojnice i SIDRENE KUTNIKE. Max razmak za nosive profile je 1200 mm, za
montažne profile je 500 mm, a za razmak ovjesa max dimenzija je 900 mm ( sve vrijednosti su za
najmanja opteredenja). Udaljenost osi prvog montažnog profila do zida je oko 100 mm, dok je
udaljenost osi nosivog profila do zida mora biti manja od 1220mm.
Prvi ovjes do zida mora biti max 1/3 max razmaka ovjesa ( 300mm).

67
68
69
70
71
15. ŠTO TREBA ZNATI
1. Koji sistemi spuštenih stropova na metalnoj potkonstrukciji postoje?
Postoje dvije osnovne vrste spuštenih stropova na metalnoj potkonstrukciji:

1) čelična potkonstrukcija u istoj razini (Knauf sistem D113)

2) čelična potkonstrukcija u dvije razine (Knauf sistem D112)
2. Koja je osnovna karakteristika Knauf sistema D113 ?
Osnovna karakteristika ovog sistema je da su nosivi i montažni profili u istoj razini pa stoga treba koristiti
NIVO spojnice ili univerzalne spojnice na koje se nosivi profili čvrste vijcima za lim.
3. Koja je osnovna karakteristika Knauf sistema D112 ?
Osnovna karakteristika ovog sistema je da su nosivi i montažni profili u dvije razine, pa stoga treba
koristiti KRIŽNE spojnice i SIDRENE KUTNIKE.

72
 1.ŠTO TREBA ZNATI

6. Što je buka i u kojem slučaju je štetna?

Buka je prejak ili neugodni zvuk a ako se zadržava dugo tijekom vremena, može uzrokovati veliku štetu na
kvalitetu života ljudi ili drugih živih bida.
7. Što treba osigurati kod zgrade da bi postigli zaštitu od buke ?
Za zaštitu od buke treba osigurati:
- zaštitu od vanjske buke
-zaštitu od zračne buke iz susjednih prostorija ( to je buka koja se širi zrakom )
- zaštitu od udarne buke unutar zgrade ( to je buka koja se širi konstrukcijom )
- zaštitu od buke ugrađene opreme u zgradi,
3. Kako možemo zaštititi zgradu od širenja buke kod izvedbe zgrade ? Zgradu
možemo zaštititi od širenja buke kod izvedbe na način da postavimo zvučnu izolaciju na mjesta u konstrukciji kroz
koja se buka širi, tj.:
- zvučnom izolacijom pregrade ( unutarnje ili vanjske )
- zvučnom izolacijom međukatne konstrukcije,
-zvučnom izolacijom ugrađene opreme u zgradi.
4. Zašto je za zaštitu od buke bolje koristiti dvostruke od jednostrukih pregrada ?
Kod jednostrukih pregrada je zvučna izolacija bolja što im je masa veda ( što je pregrada deblja, bolja je zvučna
izolacija ), a to bi značilo da bi morali imati jako debele zidove koji su skupi.
Dvostruke pregrade sastoje se od dva dijela međusobno odvojena slojem zraka ili nekim mekanim
(apsorbirajudim) materijalom – dobri su zvučni izolatori a ne moraju biti jako debeli.
5. Što se događa ako međukatna konstrukcija nema slojeva poda i spuštenog stropa ?
Udarci izazvani na površini međukatne konstrukcije izazvati de vibracije koje de se brzo širiti konstrukcijom, dio de
ih se vratiti u prostoriju a dio de prodi u prostor ispod i manifestirati se kao udarni zvuk.
6. Kako se može zadovoljavajude zvučno izolirati međukatna konstrukcija ?
Postizanje zadovoljavajude vrijednosti izolacije udarnog zvuka može se postidi:
1. izvedbom mekog završnog sloja poda,
2. izvedbom plivajudeg poda,
3. izvedbom spuštenog stropa (uz određene uvjete).

2.ŠTO TREBA ZNATI

3. Što su građevinske konstrukcije i elementi otporni na požar ?

Građevinske konstrukcije i elementi otporni na požar su bilo koja građevinska konstrukcija (zid , međukatna
konstrukcija, stup, greda ) ili bilo koji element koji imaju neki stupanj otpornosti na požar (od 15 do 360 minuta),
a izvedeni su od negorivog i/ili ograničeno gorivog materijala.
4. Koji su osnovni zahtjevi za zaštitu građevine od požara ?
Osnovni zahtjevi za zaštitu građevine od požara:
 očuvanje nosivosti konstrukcije u slučaju požara tijekom određenog vremena
 sprječavanje širenja vatre i dima unutar građevine,
 sprječavanje širenja vatre na susjedne građevine,
 omogudavanje da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu odnosno da se omogudi njihovo
spašavanje,
 omogudavanje zaštite spašavatelja
8. Što je negorivost materijala i kako razlikujemo materijale prema gorivosti ?
Negorivost je osobina pojedinog materijala obzirom na ponašanje prilikom požara, a razlikujemo negorive
materijale i manje ili više gorive materijale, a svi su svrstani u razrede.
9. Što je požarna otpornost ?
Požarna otpornost pokazuje koliko vremena se određena sastavljena konstrukcija odupire vatri, sprječava prolaz
vatre i čuva toplotno izolacijske sposobnosti.
10. Za koji dio konstrukcije je važno utvrditi požarnu otpornost ?
73
Važno je utvrditi od kakvog je materijala nosivi dio konstrukcije, da li je goriv ili negoriv i čime je nosiva
konstrukcija zaštidena da bi joj se povedala vatrootpornost.

3.ŠTO TREBA ZNATI

11. Što podrazumijevamo pod pojmom toplinske izolacije ?

Pod pojmom toplinske izolacije podrazumijevamo ugradnju materijala koji sprječavaju gubitke topline zimi i
pretjerano zagrijavanje ljeti.
12. Kakva svojstva mora imati materijal da bi bio dobar toplinski izolator ?
Bolju toplinsku izolaciju postižemo ugradnjom materijala niske toplinske provodljivosti, odnosno visokog
toplinskog otpora.
13. Povedanjem koje dimenzije se povedava toplinski otpor materijala ?
Toplinski otpor materijala povedava se s povečanjem debljine materijala.
14. Koji se materijali najčešde koriste kao toplinski izolatori ?
Od anorganskih materijala najviše se koriste kamena i mineralna vuna, dok je među organskim materijalima
najpopularniji polistiren.

4.ŠTO TREBA ZNATI

15. Od čega se sastoji svaki montažni pregradni zid ?

Svaki montažni pregradni zid se sastoji od nosača (drveni ili metalni profili), obloge i ispune.
16. Čime se pričvršduju rubni UW profili u strop ?
Za pričvršdenje rubnih UW profila u strop koristimo tiplu s vijkom ili metalna sidra.
17. Na kojem razmaku se izvode pričvršdenja u strop i o čemu to ovisi ?
Razmak pričvršdenja ovisi o visini zida, ako je zid niži od 3 m tipli se postavljaju na razmak od 1000 mm a
ako je zid viši , na razmak od 500 mm, za zidove vede visine se razmak tipli posebno proračunava.
18. Čime se pričvršduju rubni CW profili u bočne zidove i na kojim razmacima ?
Za pričvršdenje rubnih CW profila u bočni zid koristimo tiplu s vijkom ili metalna sidra na
razmaku od 1000 mm, ali s minimalno 3 pričvršdenja.
19. Što je potrebno nanjeti na profile kod spoja sa bočnim građevnim dijelovima ?
Na spojevima sa bočnim građevnim elementima potrebno je na profile nanjeti dva reda brtvenog kita.

5.ŠTO TREBA ZNATI

20. Kakva može biti obloga podgleda kod priključka montažnog pregradnog zida na montažni strop ?
Obloga može biti neprekinuta i prekinuta.
21. U slučaju da prekinemo i konstrukciju spuštenog stropa i oblogu, tj. da zid ide do masivnog stropa, širenje
čega možemo spriječiti ?
U tom slučaju možemo uspješno spriječiti širenje buke.

6.ŠTO TREBA ZNATI

22. Kako možemo izvesti otvor za vrata u pregradnom montažnom zidu ?

Otvor za vrata možemo izvesti koristedi UW i CW profila , tako da ih postavljamo na razmak potrebnog
svijetlog otvora.
23. Kojim elementima dodatno osiguravamo razmak svijetlog otvora ?
Razmak svijetlog otvora osigurava ugradnja utičnog kutnika.
24. Koji je drugi način ugradnje vrata u pregradni montažni zid ?
Drugi način je korištenje Knauf metalnog dovratnika koji ide cijelom širinom montažnog zida.

74
7.ŠTO TREBA ZNATI

25. Što je važno kod ugradnje revizijskih okana u pregradnim montažnim zidovima ?
Važno je točno odrediti položaj revizijskog okna, točna veličina otvora i smjer otvaranja.
26. Kakav može biti tip revizijskog poklopca obzirom na materijal ?
Poklopac može biti od eloksiranog lima s bravicom ili gips kartonska ploča u aluminijskom okviru, bez
vidljivog zatvarača.

8.ŠTO TREBA ZNATI

12. U kojim slučajevima je potrebno izvoditi dilatacijski spoj ?

Dilatacijski spoj izvodimo:

13. Što mora omogučiti dilatacijski spoj ?

Dilatacijski spoj mora omogučiti „ rad ”konstrukcije.

9.ŠTO TREBA ZNATI

4. Koji zid u Knauf sustavu znači - instalacijski zid ?

To je zid W 116.
5. Koje su karakteristike zida W 116 ?
Zid W116 je instalacijski zid koji se sastoji od dvostruke podkonstrukcije i dvostruke obloge od
impregniranih ploča, a u šupljinu se ugrađuje instalacijska oprema
6. Na koji se način ugrađuje tipska sanitarna oprema ?
Potrebno je ostaviti potreban razmak unutar kojeg treba učvrstiti čelične nosače za ugradnju tipske
sanitarne opreme.

10.ŠTO TREBA ZNATI

1. Kako pričvršdujemo ploče za oblaganje kod drvenih stupova ?

Ploče kod drvenih stupova pričvršdujemo direktno na stup.
2. Što je važno kod dvoslojnog oblaganja ?
U slučaju dvoslojne obloge važno je sudarnice izmaknuti za 40 cm.
3. Čime se oblažu uglovi ?
Uglovi se oblažu standardnim metalnim profilima.
4. Zašto ne smijemo oblogu čeličnih stupova čvrstiti direktno na stup ?
Zato što čelik radi, pa moramo oblogu odmaknuti za 5 mm.

11.ŠTO TREBA ZNATI

27. Nabroji alat i pribor za žbukanje !
U alat i pribor za žbukanje ubrajamo: kantu za mješanje, zidarsku žlicu (fangla), zidarsku lopaticu,
plastični gleter, spužvasti gleter, špahtlu običnu, široku letvu za izravnanje (letva ravnjača).
28. Od čega se sastoji stroj za žbukanje ?
Sastoji se od postolja na kotačima, mješalice, crpke za potiskivanje žbuke (betona) kroz cjevovod.
29. Od čega se sastoji priprema podloge za žbukanje ?
Priprema podloge obuhvada pregled ravnine zida, udubljivanje reški 1-2cm i močenje podloge.
30. Što prvo nanosimo na pripremljenu podlogu ?
Prvo nanosimo cementni špric.
75
 31. Čemu služi cementni špric ?
Cementni špric ohrapavljuje podlogu i doprinosi boljoj prionljivosti žbuke na zid.
32. Koji je sastav žbuke za unutarnje zidove ?
Žbuka ima omjer 1 : 3 : 6 (cement : vapno : sipina ).
33. Što je potrebno prvo izvesti ?
Prvo je potrebno na razmacima 1 – 2 m izvesti pruge širine 12-15 cm, a u debljini budude žbuke, nakon čega se
popunjavaju prazna polja i ravnaju letvom ravnjačom.
34. Kakvim materijalom izvodimo fino žbukanje ?
Za finu žbuku koristimo isti omjer kao za grubu žbuku ali pijesak sitnije granulacije.
35. Na koji način osiguravamo određenu debljinu žbuke kod strojnog žbukanja ?
Koristimo plastične ili aluminijske profile koje čvrstimo na zid mortom ili mehanički.
36. Kakav je postupak strojnog žbukanja ?
Žbuka se nanosi štrcanjem na zid a letvom ravnjačom se skida višak nanešene žbuke

12.ŠTO TREBA ZNATI

14. Na koje vrste podloga se može postavljati suhi estrih?

Suhi estrih se može postavljati na:
 potpuno ravnu nosivu konstrukciju
 na sloj toplinske izolacije
 na suhi nasip.
15. U kojem slučaju koristimo suhi nasip ?
Suhi nasip je potreban u slučaju ako je nosiva konstrukcija jako neravna.
16. Što je potrebno postaviti na suhi nasip ?
Potrebno je postaviti pokrivne ploče (gipsane ploče A10) i težinom tijela izvesti stišnjavanje nasipa.
17. Koje sisteme Knauf suhog estriha poznaješ ?
Postoje sistemi – F141 (tri međusobno sljepljene ploče dim. 600x2000 mm), F142 (ploče iste kao
kod sistema 141, ali s donje strane toplinska izolacija debljine ), F146 (dvoslojno polaganje 2x12.5 mm na
ravnu i nosivu podlogu).
18. Koje sisteme Knauf suhog estriha s povedanom nosivošdu poznaješ ?
Knauf ploče sistema F13 Vidifloor su gipsvlaknaste ploče koje imaju vedu nosivost, a razlikujemo
F134 Vidifloor SOLO i F135 Vidifloor DUO.
19. Što je potrebno učiniti da bi se spriječilo širenje buke preko poda ?
Potrebno je uz zid postaviti izolacijsku traku od mineralne vune.
20. Koliki preklop je potrebno osigurati kod sistema F146 kod dvostrukog polaganja ?
Potreban je preklop od min. 20 cm.
21. Na koji se način međusobno spajaju ploče sistema F146 ?
Dvije ploče se na gradilištu međusobno lijepe po čitavoj svojoj površini s gipsanim ljepilom. Ploče se
međusobno učvršduju propisanim čeličnim klamicama.
22. Koji su elementi povišenog poda ?
Elementi povišenog poda su stišnjene gipsvlaknaste ploče dim. 600x1200 mm (25/13 mm) ili ploče
dim. 600x600 mm (38 mm) i podesivi čelični nosači.
23. Na koji se način pričvršduju nosači za pod?
Nosači se pričvršduju specijalnim ljepilom na razmak od 600 mm.
24. Na koji se način sprječava širenje buke preko nosača i da li se ploča lijepi za nosač ?
Na čelični dio nosača postavlja se PVC pločica koja sprječava širenje buke, a ploča se ne lijepi.

76
13.ŠTO TREBA ZNATI

1. Zašto jednu vrstu tekudeg estriha zovemo vezivnim ?

Zato što je povezan s podlogom i sve sile koje se javljaju se prenose na podlogu, što znači da podloga
mora biti dovoljno čvrsta i nosiva.
2. Kolika je min. debljina vezivnog estriha ?
Minimalna debljina vezivnog estriha je ≥ 25 mm.
3. Koju vrstu estriha koristimo kad podloga nije više dovoljno čvrsta ili je onečišdena uljima i mastima,
ili kad estrih polažemo na drveni pod ?
Koristiti demo estrih na razdvajajudem sloju.
4. Na što se polaže estrih na razdvajajudem sloju ?
Ova vrsta estriha postavlja se na razdvajajudu foliju ispod estriha i na rubnu traku koja se postavlja uz
zid.
5. U kojoj debljini se izvodi ?
Izvodi se u debljini od 30 mm i više.
6. Od čega se sastoji estrih – plivajudi pod ?
Estrih plivajudi pod se sastoji od izolacijske ploče, odvajajude folije, bočne rubne trake i krute ploče
estriha, min. debljine od 35 mm.
7. Što podrazumijevamo pod estrihom na podnom grijanju, i na kojim mjestima mogu biti ugrađene
cijevi grijanja ?
Cijevi mogu biti u sloju estriha ili u prefabriciranim utorima u sloju izolacijske ploče.
8. Kolika debljina estriha mora biti iznad cijevi grijanja ?
Debljina estriha mora biti min. 35 mm.
9. Što postižemo korištenjem tekude i.g estriha KNAUF FE 25A Tempo – Brzi ?
Ovu vrstu estriha koristimo kad nam je važno da se prostor može što prije početi koristiti - taj estrih
je nakon 3 sata prohodan a nakon 8 sati ga možemo opteretit

14. ŠTO TREBA ZNATI

1. Koje elemente razlikujemo kod spuštenog stropa na drvenoj potkonstrukciji ?
Razlikujemo nosive letve, montažne letve i metalne ovjese.
2. O čemu ovise osni razmaci nosivih letava, kao i ovjesa ?
Ovise o pretpostavljenom opteredenju stropa.
3. Koja vrsta građe se koristi za letve?
Koriste se drvene letve od građe druge klase, dim. 30/50 mm – najčešde, a mogudi su presjeci 48/24
mm i 60/40 mm .
4. Na koju udaljenost moramo postaviti os prve montažne i prve nosive letve ?
Os montažne letve mora biti udaljena do zida oko 100 mm, a os nosive letve do zida smije biti udaljena
oko 150mm.

77
15. ŠTO TREBA ZNATI
1. Koji sistemi spuštenih stropova na metalnoj potkonstrukciji postoje?
Postoje dvije osnovne vrste spuštenih stropova na metalnoj potkonstrukciji:

1) čelična potkonstrukcija u istoj razini (Knauf sistem D113)

2) čelična potkonstrukcija u dvije razine (Knauf sistem D112)
2. Koja je osnovna karakteristika Knauf sistema D113 ?
Osnovna karakteristika ovog sistema je da su nosivi i montažni profili u istoj razini pa stoga treba koristiti
NIVO spojnice ili univerzalne spojnice na koje se nosivi profili čvrste vijcima za lim.
3. Koja je osnovna karakteristika Knauf sistema D112 ?
Osnovna karakteristika ovog sistema je da su nosivi i montažni profili u dvije razine, pa stoga treba
koristiti KRIŽNE spojnice i SIDRENE KUTNIKE.

78
D112 KNAUF SPUŠTENI STROP

79
80