UVOD U NAUKU DRŽAVU I PRAVU II parcijala

15.Pojasnite pojmove državni organ i državno službeno lice u državnom organu,te objasnite razliku
između državnog organa,državnog službenog lica u državnom organu i državne organizacije?

Držani organ,polazimo od činjenice da je to državno tijelo koje obavlja funkciju države.Svaki državni
organ sastoji se od pojedinca,fizička lica,koje nazivamo službenim osobama.Kada fizička lica obavljaju
poslove za za račun države tada ih obavljaju prema posebno određenim uputama. Oni tada obavljaju
djelatnost kao svoju službenu dužnost,u javnom interesu i prema utvrđenim pravilima službe. Državni
organi predstavčjaju onu formu organiziranja koja u sebi sadrže poslove koji obavljaju fizička lica za
račun države. Službenici su ona kategorija lica u državnom organu koja obavljaju svoju službenu
dužnost u ime određenog državnog organa kao svoje stalno zanimanje,a prema utvrđenim
zahtjevima stručnost i pravilima napredovanja u struci. Za razliku od drugih zaposlenih osoba
službenici obavljaju osnovnu djelatnost državnih organa. U cilju zaštite lica koja obavljaju odgovorne
poslove za vrijeme vršenja tih poslova konsituošr se poseban institut njihov zaštitet koji se zove
imunitet.

16.Šta je nadležnost koje su joj vrste pojasnite svaku vrstu nadležnosti?

Za nadležnost kažemo da je to i pravo i obaveza državnog organa da na određemoj teritoriji,obavlja

određene poslove. Za nadležnost kažemo da je pravni pojam. To znači da državni organi mogu u
postupati u konkretnom slučaju u konkretnom pravnom sistemu. Nadležnost definiramo kao skup
ivlaštenja koja kao pravo i dužnost pripadaju državnom organu.Vrste nadležnosti zavisi od vrste
kriterijuma koje koristimo za razvrstavanju oblasti djelatnosti državnih organa:apsolutna i relativna
nadležnost- razgraničva nadležnost državnih organa. Ona upućuje na odgovor koji državni organ
raspravlja pravnu stvar.Stvar nadležnost je pdrvsta relativne nadležnosti. Ona predstavlja pravo i
dužnost jednog državnog organa unutar svoje strukture. Mjesna nadležnost-Koristeći pravila
određivanja mjesne nadležnosti određuje se područje (teritorijalni momenat) na kojem državni organ
može obavljai državne poslove,naznačene u stvarnoj nadležnosti. Opća mjesna nadležnost(forum
generale) je ona mjesna nadležnost koja pripada državnom organu pred kojim se načelno protiv
jednog tuženog može podnijeti vaki podnesak.Posebna mjesna nadležnost ukazuje na posebnosz
određivanje mjesne nadležnosti. Funkcionalna nadležnost-ovom nadležnoću,određuje se djelatnost u
konkretnom organu koji ima stvarnu nadležnost u konkretnom predmetu.Personalna nadležnost
državnog organa ili ovlaštenog službenog lica nastaje u slucaju postupka vezanog za predmet
određene kategorije građana. Nadležnost po vrijednosti spora- je veoma bliska u stvarnoj nadležnosti
po ovoj nadležnosti predmet se dodjeljuje državnom organu odonosno službenom licu u zavisnosti
predmetu spora. Isključiva i podijeljena nadležnost,Isključiva nadležnost je takva nadležnost ptrms
kojoj su određene djelatnoszi države isključivo provjerene državi a ne međunarodnoj
zajednici.Podijeljenja nadležnost data državi kao međunarodno zajednici ili drugim međunarodnim
subjektima. Nadležnost kao procesna prepostavka-državni organ nije nadležan da raspravlja o
predmetu koja nije u njegovoj nadležnosti. Atrakcija nadležnosti-ukoliko je određeni državni organ
nadležab nekom sporu pa iz spora nastane vie drugih sporova vezanih za taj predmet.Sukob
nadležnosti- pozitivan sukob nadležnosti se javlja u slučaju kada dva ili više državnih organa smatra
da su nadležni za rješavanje konkretnog predmeta. Neagtivan sukob nadležnosti će biti u slučaju ako
svaki od organa upoznatih s predmetzom smatraju se nenadležni za određenu pravnu stvar,
17. Objasnite atrakciju nadležnosti i nadležnost kao procesnu prepostavku?

Državni organ nije nadležan da raspravlja o predmetu koji nije u njegovoj nadležnosti. Zato kada primi
predmet u postupak državni organ cijeni da li je ili nije nadležan za njega. Između organa koji imaju
istu nadležnost ali su mjesno vezano za taćno određen teritorij utvrđeno je jursdukciono pordručje.
Jurisdikciona područja su utvrđena tako da se međusobno prekapaju a da je cijeli državni prostor
pokriven njima. Atrakcija nadležnosti ukoliko je određeni državni organ nadležan u nekom sporu pa iz
spora nastane više drugih sporova vezanih za taj predmet tada će državni organ koji je mjesno (nekad
i stvarno) nadležan za prvi predmet biti nadležan i za predmete proistekle iz iste ili slične vezane
problematike.NPR Kada je određeni sud jesno nadležan za predmet ostavine tada će biti nadležan i za
sve predmete sporova koji nastanu po provednoj ostavini.Načelom atrakcije (privlačnosti)
nadležnosti ostvaruje se načelo ekonomičnosti postupanja jer se s najamanje vremena i sredstava
rješava veliki broj predmeta pred jednim državnim organom najčešće sudijom.

18.Šta je nadležnost kako nastaje sukob nadležnosti i kako se rješava sukob nadležnosti?

Nadležnost je pravo i dužnost javnopravnog tijela da rješava u određenoj upravnoj strani.Nadležnost

definiramo kao skup ovlaštenja kao u pravo dužnosti pripadaju državnom organu. Za nadležnost
kaženi da je to i pravo i obaveza državnog organa na određenj teritoriji obavlja određene
poslove.Sinhornizacija djelovanja državnih organa podrazumijeva planinarenje državnih poslova i
njihovo povjerenje konkretnom organu. Utvšivanje nadležnosti državnog organa stvara preuslov za
izbjegavanje stvaranja sukoba nadležnosti. Utvrđivanjem nadležnosti državnih organa stvara se
preduvjet provođenja ljudskog prava ostvarenja pravne sigurnosti građana. Kada država utvrdi
nadležnost svojih organa ona omogućuje građaninu da se može obratit onom državnom organu koji
je nadležan za konkretno rješavanje predmeta.Ako je nadležnost državnog organa određena
kazuistički tako da se tačno nabrajaju nadležnosti to je dokaz neizgrađenosti te oblasti prava.

19.Koje mogu biti odgovornosti državnih organa?

Državni organi odgovaraju za štetu koju učine fizičkim i pravnim licima. Ostvarivanje prava fizikih
pravnih lica na naknadu za učinjenu štetu proizlazi iz međunarodnopravnih odredaba kao i zakona
država.Država ima pravo regresiranja (nadoknade) za isplaćenu štetu.Oštećeno pravno ili fizičko lice
ima mogućnost da u određenim situacijama (ako je u pitanju krivično djelo) traži naknadu štete
direktno od radnika koji radi u državnom organu. Nezakonit i nepravilan rad državnih organa može
se manifestirati na razne načine Zahjtevi za naknadu štete oštećenih odnose na zloupotrebe ili
prekoračenja ovlaštenja službenih lica u vršenju službe kašnjenja u donošenju proce akata državnih
ograna.Uzroci nezakonitog i nepravilnog rada su različiti. Najčešće do ovakvih stanja dolazi zbog
nepremjenjivanja obavezujućih normi ali i zbog neznanja pojedinaca u državnom organu koji
prmjenjuju pravo.Država se u regresnom stanju može se obeštetit.
20.Nabrojte i objasnite oblike vladavine državno uređenje državnu vlast politički sistem politički
režim?

Državno uređenje prema kojem se vlast države nalazi u rukama crkvenih predstavnika
(kršćanstvo,islam i druge i relgije) ili ckrvenih predstavnika nadziru vlast države naziva se
teokratija.Savremni koncept države odvaja ckrvu od države i provodi postupak sekularizacije. Platon
se puno bavio državom proučavajući je on uočips o njene slabosti paakvo je sačinio klasifikaciju
bolesti države on smatra tri osnovna oblika države a to su: timokratija-nastaje iz aristokratije kada
dođe do razdora između onih koji vladaju državom,oligarhija-ptredstavlja tako državno uređenje u
kome vladaju bogati ljudi, Ljudi se u takvoj državi cijene u odnosu na svoju ja imovinu tih ljudi koji
imaju više imovine zauzimaju veći položaj demokrattija nastaje u ruševinama oligarhije,kada siromšni
vide da su njihovi bogati vladari loši tada će se pobuniti i svrgnuti ih sa vlasti Tada će nastati
demokratija kao oblik države koji će propasti oligarihija. Dobri režimi države su:Kraljestvo(vladavina
jednog u odnosu na sve ostale najbolji po svojim vrlinama i vladao je u skladu sa zaknima općeg
dobra) aristokratija (vladavina onih koji se odlikuju najvećim intleketulnim vrlinama i etičkim
načelima) Aristokratija (vladavina onih koji odlikuju najvećim intelektualnim vrlinama o etičkim
načelima) Republika(narodna vladavina sa najizraženijim oblikom pravne jednakosti među slobodnim
građanima polisa. Loši režimi su:Tiranija (izvrgnuće,kraljestvo dobri oblik vladavine prelazi u loš i gazi
zakon općeg dobra po kojem se vlada u kraljestvu) Oligarhija (izvrgnuće aristokratije u vladavinu
najbogatijih) Demokratija (izvrgnuće republike)

21.Nabrojte i objasnite oblike države u odnosu na državno uređenje?

Uopćeno podjela države u odnosu na oblik državnog uređenja je jedan od oblika države.Kriterij
njegovog određivanja uzima se odnos između centralnih i drugih organa države. Oblici država zavise
od tog da li je u državi postoji jedna ili više državnih organizacija. Upitanju je odnos centralnih i drugih
država. Jedinstvenost ili razbuđenost državnih organa posjedovanje jednog ustava za razne nivoe
vlasti dijele države na više vrsta. U klasičnoj teoriji države i prava izvršena je podjela država u odnosu
na suverenitet obašanja vlasti i državnog uređenja. Prema ovom kriterijum državu možemo podijelizi
na unitarnu državu prostu državu sčoćenu državu. Unitarna ili prosta država je jedna država na
određeenom prostoru.Unitarna država za koju kažemo i jednostavna država ili prosta država ima
sljedeće karakteristike: država posjeduje jednu organizaciju,država raspolože cjelukupnom
vlašćuu,država se teritorijaolno dijeli na upravne područje ili teritorijalne oblasti,izražena
odgovornost svih organa kroz načelo centralizacije organa i funkcije. U unitarnoj državi mogu
postojati lokalni organi (svi stanovnici jedne teritorije) lični organi (članovi grupe razvrstani u
zavisnosti na vjeru i profesiju slično) realni organi (prema geupama poslovima) Dijelovi unitarne
države su:općine,srez,okrug regioni. Usko vezano za unitarne države su pojmovi centralizacija i
decentralizacija. Centralizacija postoji kada su necetralni organi u maloj slobodi djelovanja Kod
decentralizacije unitarne države postoji sloboda necentralizacije organa..
22. Nabrojte i objasnite oblike država u odnosu na vlast politički sistem politički režim?

Organizacija državnih organa pomatra se kroz neka pitanja:pravnog položaja nosilaca suvereniteta
pravnog položaja poglavara države.Nosilac suvereniteta je jedna ili više osoba kojima u državi pripada
najviše politička vlast. Poseban pečat svakoj državi daje onaj koji predstavlja tu državu. Prvi čovjek
države osoba koja vodi naziva se šef ili poglava države. Podjela po režimu demokratija od antickog
perijoda razvoja ljudske historije do danas ucesce naroda u obavljanju drzavnih funkcija bivalo je
nekad jace a nekad slabije.Pravna teorija definira demokratiju kao oblik drzavnog uredjenja odnosno
rezima u kome vlast pripada vecini naroda.Podjela elemenata demokratije: politicka volja naroda
iskazana kroz njegovu svijest i razvijenu politicku kulturu.Odredjenj nivo bogastva drzave koje
osigurava minimalni stepen blagostanja gradjana. Izgradjenost normi kojim se provode demokratske
procedure te garantiraju ljudska osnovna prava.Autotarizam oznacava drzavni sistem u kojem vlada
jaka drzavna disciplina a vlast je skoncentrisana u rukama jedne licnosti ili jedne manje
grupe.Autokratija predstavlja oblik vladavine u kojima je sva drzavna vlast data u ruke vladara
odnosno u ruke manjine.

23.Nabrojte i objasnite oblike drzave u odnosu na politicki sistem?

Da bi uspijesno klasificirali drzave u zavisnosti od kriterijuma politickog sistema koji egzistira u drzavi
potrebno je definirati izraz politicki sistem.Prema Cazimu Sadikovicu imamo nekoliko sistema:a)
objektivno postojanje odedjenih drustvenih ciljeva i onih koji izlazu izabrani predstavnici,b)Prakticna
obaveza da se ti zahtjevi uzmu u obzir prilikom stvaranje prava.Na osnovu ovih definicija kako i
brojnih drugih osobine politickog sistema mogu prepoznati a to su: a) politicki sistem cini sistem
institucijonaniliziranih nosioca politicke vlasti u odredjenoj drustvenoj zajednici kao i nacin njihovog
konstituiranja organiziranja i dijelovanja,b) politicki ssistem cini skup institucija i odnosa preko kojih
se uspostavlja oragniziranja veza između nosilaca politicke vlasti i drustvenih snaga u cije ime oni
vladaju,c) javno misljenje ovako postavljeno pojmovno uređenje politickog sistem ukazuje konkretne
bitne komponetne policitkog sistema koji razlikuju države jednuu od druge : a) organi politicke
vlasti,b) insitucije i odnosi preko kojih drustvo utice na javnu vlast politcke stranke c) javno mijenje.
Politicka stranka predstavlja organizaciju dva ili vise punoljetno fizickih lice formiranih radi postizanja
zajednickog politickog cilja koji se bore putem izbora na osnovu predlozenog politckog plana
osiguraju sto bolju poziciju vlasti jedne države. Javno mijenje predstavlja skup indvidulanih misljenja
o jednom vaznom pitanju o društvu.

24.Nabrojte oblike države u odnosu na politički režim? Razlikuju se sljedeće osnovne pojave klasična
podjela:-demokratija,autokratija,totalirizam,b)savremena klasfikacija rezima i podjele država:rezim
prvog svijeta rezim drugog svijeta rezim treceg svijeta rezim cetvrtog svijeta,c-nanovija tipoligja
država u odnosu na rezim:zapadna poliarhija nova demokratije istonazijski rezim islamski rezim vojni
rezim.
25.Objasnite najnovije tipologije država ukljucujuci i podjelu država na rezim prvog drugog treceg i
cetvrtog svijeta oblike država u odnosu na državnu vlast politicki sistem i poltiicki rezim?Polahrija
predstavlja politcko inistucinone uređenje države najslicnije demokratiji ona predstavlja standrani
oblik izborne demokratije oblik uređenja države zasniva se na osnovnim obiljzijaima i prepostavkama
kao sto su a) sloboda osnovianja i uclanjivanja u politcke strane 2.sloboda izražavanja pravo glasa
osposobljenje za javnu sluzbu pravo politickih vodja da se takmici za glasove biraca postojanje
altertnativnih izvora informiranja sloboda i posteni izbor postojanje politckoh isnstitucija koje ce
garantirati da ce kljuc forminranja zavisiti od broja glasova birača. Vrlo cesto klasfikacije rezima na
rezim prvog drugog treceg i cetvrtog svijeta zemlja prvog svijeta su najrzvijenije države u svijetu u ovu
kategoriju ubraja se 24 najrazvijenije države evropa sjeverna Amerika ubjrajjuci Australiju i Japan
imaju veoma visokj bruto dohodak i veliki su izvozznici roba te posjedu tehnologiju najveceg stepena
razvoja. Zemlje drugog svijeta su zemlje komunistickog i postokomuncistickog rezima u ovu grupu
ulaze države koji su izgrađivale socijalnizam i komunizam. Pojam treceg svijeta podrazimijeva one
zemlje koje su oslobodile konolianizam a međusobno su slicne orivredno i socijalnom statusu to su
zemlje niskog nacionalnog dohotka Tridestak najsiromasnijh drzava grupisano je u posebnu grupu
nazvanih zemlja cetvrtog svijeta karkterisu se velikim stepenom nepismenih i niskim sptenom po
stanovniku.

26.Navedite i objasnite pojam države nacije njena obilježija i njene oblike?

Pitanje države,stalno se nalazi u fokusu izručavanja pravnih teoretičara.Jedan od njih tvrdi da su razni
oblici država,tipa polisa srednjovjekovne države pa o državica-gradova preteče države a da države
nije bilo zapravo od srednjeg vijeka. Prepoznatljiv oblik države je dobila nakon Francuske države te s
manje više istim elementima država i danas egzistira Tada su se karakterizirala sljedeća obiljezija:sve
veća centralizacija političke vlasti,demokratizcijs političkih institucija,sekularizacija političke
vlasti,profesionalazacija državne organizacije,nacionalni karakter. Postoje klasifikacije države
nacije.Veoma je korisna podjela od Britanskog sociologa Entoni Gindesa: koju on kvalifikuje:europska
država nacija,kolonizirane države nacije države koje su prije bile kolonije,npr Australija,Kanada,USA i
sl.uključujući Izrael. Modernizirane države nacije (Japan,Turska sl) Nakon svjetskih ratova nakon
brojnih industrijskih genetskih informatickih i drugih revolucija globalizacija svjetskih intergrativnih
procesa pokazalo se da je država nacija malena i zatvorena sredina i da svijet traži širu formu
organiziranosti stanovništva radi uspješng zadovoljenja njegovih potreba.

27.Navedite i objasnite osnovna načela pravne države?Prije svega,moć države treba biti utvrđena
formalnim pravnim pravilima pravnim normama. Uređenje vlasti drugim načinom je netrasperentno i
suprotno demokratiji. U pravnoj državi odnosi su uređni načelom Nullum crimen sine lege nulla
poeno sine lege,odnosno tako da se ne dozovoljava gonjenje učinilaca određenih djela ako ta djela
nisu bila utvrđena kao kažnjiva djela odnosno zabranjeno je kaznjavati nekoga za djela koja u
momentu izvršenja nisu bila zabranjena djela. Pravna država izgrađuje sistem diobe vlasti,nadzor na
vlašću provjerava sudovima. Cjelokupnu vlast dijeli se na zakonodavnu izvršnu sudsku upravnu.
Pravna država stvara nadležne organe koji će osigurati najviši stepen zaštite ljudskih prava i
fundamentalnih sloboda. Države koje se izgrađuju kao pravne države prihvataju i izgrađuju civilno
društvo.Svoje unutarnje uređenje država stvara prema načelima funkcionalnosti i efikasnosti. Pravna
država osigurava isti položaj svim svojim građanima provodeći načelo pravne sigurnosti.
28.Pojmovno odredite vladavinu prava i navedite njena osnovna načela?Ljudska sloboda i sigurnost
sputavane su samovoljom državne vlasti. Zato je narod tražio ograničenja državeradi osiguravanje
svoje slobode. Institut vladavine prava ima svoju političku i pravnu pozadinu. U političkom smislu
pojam vladavine prava je kompleksan pojam koji u sebi sljedeće osobenosti:on podrazumijeva
korištenje ustavnih načela kojima su nosioci političke vlasti države ograničeni u svojoj vlasti
instumentima utvrđenim poretkom. Načela vladavine najvažnija su:supermacija regularne nad
arbitarnom vlašću. Ovaj zahtijev ukazuje na primat one vlasti koja je nastala na pravni način i koja je
korz njeno određenje u zakonu ustanovljena kao vlast. Svi ljudi bez izuzetka, unutar neke države
podvrgnuti su pravom te države. Osim ljudi sve institucije kao i cjelokupna vlast u državi ograničena
pravo.

29.Objasnite najvažnija i savremena shvatanja i odnose države prema:ekonomiji ljudskim pravima i

zaštiti okoline?Nesumljivo je,da država u toku svoje historije od nastanka do danas ona uvijek
djelovala na procese u proizovdnji i ekonomiji durštva. U periodu raspada feudalizma država je
stvarala uvjete za slobodno djelovanje tržišta,država je stvarala uvjete za slobodno djelovanje tržišta i
jačanje sigurnosti privatnog kapitala.Tada je država počela utvrđivati elemente nacionalne
monete,određivala korisnike budzetskih sredstava,počeka propisivati carine i druge mjere zastite
domace proizvodnje. Država i ljudska prava pojam ljudska prava imaju dvije riječi koje u svom
jedinstvu predstavljaju ona prava koja pripadaju pojedincu ili grupi ljudi a štitet ih jednako. U zaštiti
ljudskih praca posebno mjesto pripada već afirmiranih nevladnih oraganizacija od kojih posebno
treba napomenuti otvoreno društvo.Država i zaštita jedan od najvećih problema savremenog
čovječanstvo predstavlja ugroženje čovjekove okoline. Onečišćenje čovjekove okoline potiče iz država
i njihovim privrednim resursima.

30.Objasnite najvažnija i savremena shvatanja i odnose prema civilnom društvu?

Nova osobenost moderne države ogleda se u odnosu državne vlasti prema civilnom društvu o kojem
je već bilo riječ. Građansko civilni društvo označava onaj dio društva koji ne pripada u uzem smislu i
politickoj sveri. U antici civilno društvo je označavalo slobodnu teritoriju. Suština pojam civilnog
društva se mijenja tako da u 19.st smatrano načinom organizacije kapitalištičke proizovodnje
suparništvo države i civilnog društva ogleda se u činjenici da je tradicionalna funkcija države da brine
o javnim dobrima. Kao postoje i privatna dobra na koje je ukazivao i jos i Aristotel o njima brine
covjek pojedinac kao civilno društvo. Civilno društo često kritikuje državu ukazujući na prekomjernost
državnog uticaja na društvo što država osjeća kao konkurentos i odupire se njoj.