Električna Mjerenja - 1.

Kolokvij
1. Što je brojčana vrijednost fizikalne veličine?
Brojčana vrijednost fizikalne veličine je broj koji pokazuje koliko puta je fizikalna veličina
sadržana u mjernoj veličini.
2. Kako se izvodi mjerenje fizikalne veličine?
Mjerenje fizikalne veličine se izvodi usporedbom s mjernom jedinicom, odnosno fizikalna
veličina proizlazi uvijek kao umnožak iz brojčanog iznosa i fizikalne veličine.
fizikalna veličina=brojčani iznos∗fizikalna jedinica
3. Ako je I=14 A, što je I, što je 14, a što je A?
I je fizikalna veličina, 14 je brojčani iznos, a A je fizikalna veličina.
4. Nabrojati definirajuće konstante kojima se definiraju SI jedinice.

5. Imaju li brojčane vrijednosti definirajućih konstanti mjernu nesigurnost?

Nemaju.
6. Što je Planckova konstanta?
Prirodna konstanta s pomoću koje je postavljena jednadžba za zračenje crnog tijela, količnik
energija i frekvenciju fotona, a iznosi h=6.626∗10−34 Js .
7. Što je elementarni električni naboj?
Prirodna konstanta koja je apsolutna vrijednost električnog naboja elektrona, odnosno
protona. Najmanji električni naboj kojeg može imati neka slobodna čestica iznosi
−19
e=1.602∗10 C .
8. Što je Boltzmanova konstanta?
Prirodna konstanta koja u nekom plinu povezuje termodinamičku temperaturu i prosječnu
kinetičku energiju čestice, a iznosi k =1.380∗10−23 J /K .
9. Što je Avagardova konstanta?
Prirodna konstanta koja određuje broj čestica u jednom molu neke tvari, a iznosi
23 −1
N A =6.022∗10 mol .
10. Što je Cezijev standard?
Cezijev standard je primarni frekvencijski standard u kojem se apsorpcija fotona prijelazima
između dva hiperfina osnovna stanja atoma cezija -133 koristi za kontrolu izlazne frekvencije.
11. Koja definirajuća konstanta se koristi za definiciju osnovne SI jedinice sekunda?
Frekvencija cezija ∆ v Cs.
12. Koje definirajuća konstante se koristi za definiciju osnovne SI jedinice metar?
Brzina svjetlosti c=300 000 000 m/ s.
13. Koja definirajuća konstanta se koristi za definiciju osnovne SI jedinice kilogram?
23 −1
Planckova konstanta N A =6.022∗10 mol .
14. Koja definirajuća konstanta se koristi za definiciju osnovne SI jedinice amper?
Elementarni električni naboj e=1.602∗10−19 C .
15. Koja definirajuća konstanta se koristi za definiciju osnovne SI jedinice kelvin?
Boltzmanova konstanta.
16. Izvršiti pretvorbu vrijednosti.

17. Što je mjerna metoda?

Mjerna metoda predstavlja općeniti opis logičkog slijeda operacija koje se koristi u izvedbi
mjerenja ili drugim rječima to je uopćeni način provođenja mjerenja.
18. Što je mjerni postupak?
Mjerni postupak definira se kao skup postupaka, definiranih radnji, opisanih prema vrsti, koji
se upotrebljavaju za provođenje pojedinih mjerenja koje su sukladne određenoj mjernoj
metodi.
19. Što je svrha mjerenja fizikalne veličine?
Određivanje njene prave vrijednosti.
20. Što je pogreška mjerenja?
Odstupanje mjerenog rezultata od prave vrijednosti mjerne veličine.
21. Što je točnost mjerenja?
Bliskost između rezultata mjerenja i prave vrijednosti mjerene veličine.
22. Što je netočnost mjerenja?
Odstupanje mjernog rezultata od prave vrijednosti mjerene veličine.
23. Što je dogovorna prava vrijednost?
Vrijednost koja je dobivena primjenom najpreciznijih instrumenata ili numeričkim
proračunom u danoj prilici.
24. Što je apsolutna pogreška mjerenja?
Razlika između mjerenjem dobivene i prave vrijednosti mjerene veličine.
pa=dobivena− prava
25. Što je relativna pogreška mjerenja?
Omjer između apsolutne pogreške mjerenja i prave vrijednosti mjerene veličine.
Mjerena−Prava
pr =
Prava
26. Što je postotna pogreška mjerenja?
Relativna pogreška mjerenja izražena u postotku.
Mjerena−Prava
p% = ∗100
Prava
27. Na koji način se iz rezultata mjerenja mogu odstraniti samo sustavne pogreške poznatih
uzroka i odredivih vrijednosti.
Ispravkom ili korekcijom, a to je apsolutni iznos kao i pogreška, samo suprotnog predznaka.
Ispravljeni=Mjereni+ Ispravka
28. Prema uzrocima nastanka pogreške razlikujemo kakve pogreške?
Grube, sustave i slučajne.
29. Sustavne (sistemske) pogreške mjerenja i ispravak vrijednosti mjerenja.
Sustavne pogreške nastaju zbog nesavršenosti mjernog objekta, mjera, mjerila, mjernog
postupka (npr. ove pogreške se pojavljuju zbog vlastite potrošnje uporabljenih
instrumenata).
Ispravak je jednak poznatoj sustavnoj pogreški, ali je suprotnog predznaka.
30. Slučajne pogreške mjerenja.
Slučajne pogreške nastaju zbog djelovanju niza malih, neizbježnih i neobuhvatnih promjenu
u mjerama, mjerilima, mjernom objektu, mjeritelju i okolišu.
31. Grube pogreške mjerenja.
Grube pogreške ili propusti nastaju zbog nestručnosti i nepažnje mjeritelja, odabirom
neprimjerenog mjernog postupka, neodgovarajuće ili neispravne mjerne opreme, pogrešnog
očitanje vrijednosti rezultata mjerenja.
32. Što je standardno odstupanje aritmetičke sredine?
To je prosječna udaljenost slučajne vrijednosti od aritmetičke sredine i predstavlja kako je
slučajna vrijednost raspoređena u blizini srednje udaljenosti.

33. Što je obnovljivost mjerenja?

Održavanje bliskosti rezultata mjerenja iste mjerne veličine obavljenih mjerenja pod
različitim uvjetima, odnosno na različitim lokacijama s različitom opremom.
34. Što je ponovljivost mjerenja?
Kvaliteta mjerenja koja odražava bliskost s rezultatima mjerenja iste mjerne veličine
obavljenih pod istim uvjetima.
35. Mjerna nesigurnost.
Mjera za nepoznavanje mjerne veličine koje se može navesti samo područje u kojem se s
izvjesnom vjerojatnošću može nalaziti prava vrijednost mjerne veličine.
36. Nesigurnost vrste A
Određuje se statističkim metodama na temelju razdiobe učestalosti (frekvencija) pojedinih
očitanja, a dobivena ponavljanjem mjerenja i iskazuje se nepouzdanošću aritmetičke srednje.
37. Nesigurnost vrste B
Komponenta koja proizlazi iz očekivane vjerojatnosti i podataka koji se mogu pronaći,
objasniti i kontrolirati.
38. Kako se određuje konstanta (stalnica) ljestvice analognog instrumenta?
Mjerni opseg
k=
broj podjeljaka
39. Ako je mjerno područje univerzalnog instrumenta podešeno na 0,25 mA ~, a očitavamo na
ljestvici s maksimalnim otklonom kazaljke 25, potrebno je odrediti koliki iznos struje
pokazuje kazaljka u položaju sa slike

40. Čemu je jednak protumoment kod instrumenta s pomičnim svitkom i permanentnim

magnetom?
M 2=−Dα
α – kut skretanja kazaljke instrumenta
D – torzijska konstanta opruge koja predstavlja vrijednost protu momenta za jedinicu kuta
okretanja.
41. Mjerenje istosmjernog napona instrumentom pomičnim svitkom i permanentnim
magnetom.
Instrument s pomičnim svitkom i permanentnim magnetom je u osnovi instrument za
mjerenje jakosti struje, ali se puno koristi i kao voltmetar ako se unutar instrumenta struja
provodi kroz unaprijed definirane otpornike na kojima se mjeri pad napona. Pri prolasku
struje kroz svitak i spiralne opruge, čija je ukupna otpornost R g, na krajevima instrumenta
pojavit će se U =R g∗I . Ako pod djelovanjem struje kazaljka instrumenta skreće za neki kut,
to će i pod djelovanjem napona U kazaljka jednako tako skrenuti za taj kut:
U =R g∗I =Rg∗C i∗α =C u∗α
Konstanta razmjernosti C u je naponska konstanta instrumenta s pokretnim svitkom.
C u=R g∗C i
Recipročna vrijednost naponske konstante predstavlja naponsku osjetljivost instrumenta.
42. Na koji se instrument odnosi prikazani simbol (bit će slika simbola)
43. Bit će prikazana shema ili skica instrumenta i trebat će se definirati na koji instrument se
odnosi.

44. Razlika između elektrodinamičkog instrumenta i instrumenta s pomičnim svitkom i

permanentnim magnetom
Za razliku od instrumenata gdje se pomični svitak nalazi u magnetskom polju permanentnog
magneta, kod ovog tipa instrumenata pomični svitak nalazi se u magnetskom polju jednog
nepomičnog svitka.
45. Način spajanja elektrodinamičkog voltmetra (shema)
46. Način spajanja elektrodinamičkog ampermetra (shema)

47. Načini proširivanja mjernog područja instrumenta. Kako i zbog čega se radi proširivanje?
Proširivanje se vrši tako da bi na instrumentu mogli izmjeriti vrijednost koju taj instrument
ne može izmjeriti, pr.: Instrument mjeri do 5 A , a mi trebamo izmjeriti 15 A .
Možemo proširiti strujno i naponsko mjerno područje instrumenta. Naponsko se vrši tako da
spojimo promjenjivi otpornik (dekadu) u seriju ispred voltmetra kojem želimo proširiti mjerni
opseg. Proširivanje strujnog mjernog područja instrumenta se vrši tako da paralelno spojimo
otpornik (shunt) na ampermetar kojemu želimo proširiti mjerno područje.
48. Čemu je jednak vektor sile instrumenta s pomičnim svitkom i permanentnim magnetom?
Jednak je umnošku N zavoja svitka s aktivnom dužinom u magnetskom polju i jakosti
istosmjerne struje I koja se nalazi u magnetskom polju konstantnog intenziteta vektora
magnetske indukcije ⃗ B:
F =N∗I ∗( l⃗ x ⃗
⃗ B)
49. Zašto se koristi ispravljač kod instrumenta s pomičnim svitkom?
Da bi zakretanje kazaljke bilo uvijek u ispravnom smjeru. Instrument će u ovom slučaju
pokazivati, neovisno o valnom obliku krivulje ispravljenog napona ili struje, uvijek srednju
vrijednost struje ili napona.