Da li je moguće prezervirati genetičku sliku čovjeka?
Genetičku sliku bi mogli najuspješnije definisati kao reprezentaciju genoma nekog
organizma, odnosno cjelokupni genetski materijal istog. Glavno pitanje koje ovaj sastav treba odgovoriti je da li je moguće sačuvati genetičku sliku čovjeka od promjena. Moj lični stav je da je to moguće, te želim to prikazati sa validnim argumentima. Kada govorimo o prezervaciji genetičke slike, potrebno je prvenstveno objasniti od čega je potrebno prezervirati istu. Podbacivanje sistema za preslikavanje DNK, kao i određeni vanjski uvjeti, mogu dovesti do greške u genetskom kodu. To se zovu mutacije, te se mogu desiti u bilo kojoj fazi života. Određene mutacije mogu uzrokovati teške zdravstvene probleme. Mutacije u osnovi dijelimo po zahvaćenom području, i to na genske, hromosomske i genomske. Mada mutacije uvijek mijenja sekvencu DNK, nije nužno da imaju ozbiljan efekat na organizam, ako se ne desi promjena pri izgradnji proteina. Postoje nasljedne mutacije, ali one nas ne interesuju u ovom slučaju jer ako to čovjek nasljedi već je kasno za prezervaciju, tako da treba da se fokusiramo na somatske mutacije, odnosno one koje se pojavljuju uz pomoć vanjskih uslova. Postoji velik broj mogućih uzroka mutacija, krenuti ćemo od sunčeve svjetlosti. UV zrake kreiraju alternativu timina, te je relativno lahko da tu dođe do mutacije spajanjem novonastalog timina na postojeći. Sljedeći glavni uzročnik mutaciju su rendgenske zrake, naime, rendgensko zračenje ima veoma visok nivo energije koji kreira molekule koje se zove 'slobodni radikali'. Te molekule se pokušavaju stabilizovati, te se može desiti da kroz taj proces uzmu elektrone iz DNK. Također značajan uzročnik kojeg ljudi često zanemaruju su cigare. U duhanskom dimu 1- 2% hemikalija su poznate kao karcinogene, odnosno kao potencijalni izazivači mutacija odnosno raka. Karcinogeni funkcionišu tako što štete način na koji ćelija popravlja DNK, te se onda mutirana ćelija množi šireći mutaciju. Za kraj, jedan često zanemaren izvor mutacija su nitriti, koji se nalaze u mnogim procesiranim mesima poput salama, kobasica, viršli itd. Nitriti se kombinuju sa proteinima u mesu kreirajući nove spojeve, koji mogu biti mutageni ili čak kancerogeni. Zaključak na koji sam došao kroz istraživanje je to da je definitivno moguće zaštititi se od većine mutacija tako što se svjesno štitimo od izvora istih. Jedini veći iznimak su nasljedne mutacije nad kojima nemamo kontrole, kao i određeni broj oskudno definisanih izvora koje ne možemo svjesno izbaciti, ali osim toga je zasigurno moguća prezervacija genetičke slike pojedinca.
[1] Ackerman S. , Horton W. „Efekti okolišnih faktora na DNK“. Green Chem, 2018.
[2] Ruiz B. , Hernandez S. „Ishrana i rak: rizični faktori i epidemiološki dokazi“. Maturitas, 2014.