ŽELJEZO

-čisto željezo nema uporabnu vrijednost, pa se prerađuje u čelik

-čelik-slitina željeza i ugljika s masenim udjelom ugljika između 0,03 i 1,5%

BAKAR
-izložen duljem djelovanju zraka na njegovoj površine stvara zelena patina čiji sastav ovisi o
korozovnim plinovima prisutnim u atmosferi
-poslije srebra ima najveću električnu vodljivost ,pa je elektrotehnika najvažnije područje
njegove primjene
-legira se s mnogim elementima ,a najpoznatije legure su mjed i bronca

REAKCIJE METALA
-neki metali kao zlato, srebro i bakar kemijski su neaktivni te se koriste za izradu nakita i
novca
-za razliku od njih litij ,natrij i kalij se moraju čuvati u petroleju jer reagiraju s vodom
-reaktivnost metala se može utvrditi eksperimentom ,istraživanjem njihovih reakcija sa
zrakom ,vodom ili razrijeđenim kiselinama

REAKCIJE METALA SA ZRAKOM I VODOM

-mnogi metali izravno reagiraju s kisikom pri čemu nastaju oksidi
-npr. Magnezij reagira s kisikom uz pojavu vrlo intenzivnog svjetla
-od alkalijskih metala jedino litij s kisikom stvara oksid (Li2O) ,natrij daje peroksid (Na202) ,dok
ostali grade superokside (KO2 ,RbO2 ,CsO2)
-oksidi alkalijskih metala priređuju se zagrijavanjem njihovih azida s nitratom istog metala ili
metala s nitratom istoga metala
-litijev oksid ,natrijev peroksid i kalijev superoksid služe kao izvor kisika u aparatima za
disanje koji se rabe u podmornicama ili svemirskim letjelicama ,jer reagiraju s produktima
disanja
-izgaranjem zemnoalkalijskih metala u zraku nastaju smjese oksida i nitrida
-iz tog se razloga oksidi metala pripravljaju termičkom razgradnjom hidroksida ,karbonata i
nitrata
-oksidi zemnoalkalijskih metala su tvari visokih tališta -barijev oksid (BaO) i magnezijev oksid
(MgO)
-nazivaju se refraktorni materijali ,a osim visokih tališta odlikuje ih kemijska inertnost i
izuzetna tvrdoća
-aluminij je prilično reaktivan metal ,ali ga oksidni sloj (Al2O3) koji se stvara na njegovoj
površini štiti od daljnje korozije
-aluminijev oksid je izvanredno stabilna tvar ,u prirodi se javlja kao mineral korund i zbog
prisutnih različitih primjesa je obojen pa se koristi kao drago kamenje ,s primjesama kobalta
korund je modro obojen i naziva se safir ;crveno obojen sadrži tragove kroma i naziva se
rubin ,zeleno obojen se zove smaragd ,ljubičasti ametist ,a žuti topaz

REAKCIJE S VODOM I VODENOM PAROM

-reaktivni metali poput natrija ,kalija ili kalcija reagiraju s vodom bez zagrijavanja pri čemu
nastaje vodena otopina hidroksida (lužina) i vodik
-srednje reaktivni metali kao magnezij reagiraju s vodom ,ali polako
-s vodenom parom reagiraju ,pri čemu se stvara oksid metala i oslobađa vodik
-lužine su vodene otopine hidroksida
-otopine jakih lužina vode struju ,kažemo za njih da su njihove otopine jaki elektroliti
-osim litijeva hidroksida (LiOH) ,svi su topljivi u vodi
-u čvrstom stanju lako apsorbiraju vlagu i ugljikov (IV) oksid iz zraka pa njihove otopine treba
držati pohranjenim u dobro zatvorenim bocama i rukovati njima tako da ih se što manje
izlaže utjecaju zraka – za hidrokside alkalijskih metala
-otopina natrijeva hidroksida nagriza staklo ,polako ga otapa ,stoga da se boce s ubrušenim
čepovima ne bi „zapekle“ ,čepe se gumenim čepovima ili u plastičnim bocama
-hidroksida topljivih u vodi značajno je manje ,svi oni pripadaju skupini poznatoj po nazivu
baze ,sve su lužine baze ,ali sve baze nisu lužine
-metali poput aluminija ,bakra ,srebra ,zlata i cinka ne reagiraju s vodom
-željezo je stabilno na suhom zraku i u vodi u kojoj nema otopljenog kisika ,na vlažnom zraku
je podložno oksidaciji -hrđanju
-hrđa je po kemijskom sastavu hidratizirani željezov (III) oksid (Fe2O3 * xH2O) ,koji zbog svoje
poroznosti ne štiti željezo od daljnje oksidacije

REAKCIJE S KISELINAMA
-svi oksidi i hidroksidi metala neutraliziraju kiseline ,reakcijom nastaju soli ,reakcija kiselina i
baza je reakcija neutralizacije : kiselina + baza ----› sol + voda

-koje soli će nastati ovisi o upotrebljenoj kiselini ,tako : klorovodična kiselina -kloridi ;
dušična kiselina -nitrati ; sumporna kiselina -sulfati ; ugljična kiselina -karbonati ;
octena kiselina -acetati

KOMPETICIJSKE REAKCIJE U ČVRSTOM STANJU

-reaktivniji metal će istisnuti manje reaktivan metal iz njegova spoja ,npr. Reakcija
zagrijavanja željezova (III) oksida s aluminijevim prahom :
Fe2O3 (s) + 2Al (s) ----› Al2O3 (s) + 2Fe (l)
-aluminij kao reaktivniji metal uzima kisik vezan na manje reaktivan metal željezo ,reakcija je
vrlo burna i egzotermna pa se nastalo željezo nalazi u rastaljenom stanju ,reakcija je poznata
pod nazivom „termitna reakcija“ (koristi se za zavarivanje napuklih željezničkih tračnica) i po
prirodi je redoks reakcija :
Fe3+ (s) + Al (s) ----› Al3+ (s) + Fe (s)

KOMPETICIJSKE REAKCIJE U VODENIM OTOPINAMA

-reakcije u kojima se metali „natječu“ za ostale anione nazivaju se reakcije istiskivanja
-u ovim reakcijama reaktivniji metal istiskuje manje reaktivan iz otopine njegove soli

NEMETALI
-nemetali su obično niskih tališta i malih gustoća
-loši vodiči struje i topline
-ugljik ,fosfor ,sumpor ,selenij i jod su čvrste tvari ,brom je tekućina ,a ostali su plinovi
-atomi nekih nemetala povezuju se u dvoatomne molekule (H2 ,O2 ,N2 ,Cl2) ,a neki grade
kristalne strukture (grafit ,fosfor)

REAKCIJE NEMETALA S VODOM

-fluor (F2) reagira i s hladnom vodom vrlo burno pri čemu nastaje fluorovodik (HF) i oslobađa
se kisik (O2)
-klor (Cl2) i brom (Br2) reagiraju manje burno
-reakcijom klora s vodom nastaje otopina nastaje otopina žutozelene boje „klorna
voda“ ,otopina sadrži HCL ,HOCL i molekule Cl2 koje su razlog obojenosti otopine
-reakcijom broma s vodom nastaje otopina „bromna voda“ ,otopina broma u vodi sadrži
HBr ,HOBr i fizički prisutne molekule Br2 i zbog toga je otopina crvenosmeđe boje

OKSIDI METALA I NEMETALA

-kemijski se elementi u Zemljinoj kori, većina koja pripada metalima, javljaju u obliku oksida,
ti su oksidi važni kao rude, pigmenti, kao konstrukcijski materijali
-svi elementi osim lakih plemenitih plinova grade okside
-za stvaranje oksidnog iona, O2- potrebno je uložiti priličnu količinu energije
-oksidi nemetala dolaze u 3 osnovna oblika: diskretne monomerne molekule (CO2, SO2, NO2);
oligomerne molekule tj. mali konačni polimeri (P4O6, P4O10, SO3) ili kao proširene
trodimenzijske strukture (B2O3, SiO2)

REAKCIJE OKSIDA S VODOM

-najjednostavniji i najrašireniji spojevi kisika su oksidi
-oksidima je svojstvena ili ionska ili kovalentna veza

BAZIČNI OKSIDI
-rentgenskom strukturnom analizom dokazano je postojanje diskretnih oksidnih (O 2-),
peroksidnih i superoksidnih (O2-) iona u čvrstome stanju, svi oni reagiraju s vodom
O2-(aq) + H2O(l) ----› 2OH-(aq)
-ionski oksidi metala u reakciji s vodom daju hidrokside, pa ih se naziva anhidridi baza,
vodene otopine hidroksida nazivaju se lužine
-ionski oksidi netopljivi u vodi obično često reagiraju s kiselinama
-kalcijev oksid (CaO) nastaje termičkom razgradnjom vapnenca pri temp. od oko 1000'C, a
ima široku primjenu u građevinarstvu
-živo vapno (CaO) se dodavanjem vode „gasi“ te nastaje gašeno vapno (Ca(OH)2), kao
produkt vrlo egzotermne reakcije
-gašeno vapno sastavni je dio žbuke, žbuka je smjesa gašenog vapna, pijeska i vode; gašeno
vapno iz žbuke reagira s ugljikovim dioksidom iz zraka, pri čemu očvrsne jer nastaje netopljiv
kalcijev karbonat

KISELI OKSIDI
-oksidi nemetala su obično kiseli, kiseli oksidi s vodom stvaraju kiseline(stoga se nazivaju
anhidridi kiselina)
-potpuna ionizacija (potpuna disocijacija na ione) je presudna za najveću (maksimalnu)
koncentraciju H+ (aq) iona
-oksidi nemetala se najčešće pripravljaju izravnom reakcijom izgaranja datog nemetala uz
dovoljno zraka ili ih se može dobiti djelovanjem kiseline na odgovarajuće soli
-jedini čvrsti dušikov oksid je N2O5, a pripravlja ga se pažljivom dehidratacijom (oduzimanje
vode) dušične kiseline fosforovim (V) oksidom

UGLJIKOV (II) OKSID – CO

-ugljikov (II) oksid je bezbojan plin bez mirisa i vrlo je otrovan, nastaje nepotpunom
oksidacijom ugljika
-ugljikov (II) oksid je reducens koji se često koristi za dobivanje metala iz oksidnih ruda,
zapaljen na zraku gori
-otrovnost ugljikova(II) oksida proizlazi iz sposobnosti da se čvršće veže na željezo u
hemoglobinu (karboksihemoglobin) nego kisik, i na taj način onemogućuje stvaranje
kompleksa hemoglobina s kisikom (oksihemoglobin)
-stanice ne primaju kisik, te dolazi do njhova odumiranja i u konačnici do smrti organizma
-najčešća trovanja u domaćinstvima zbivaju se zbog nepotpunog izgaranja plina u plinskim
bojlerima i ostalim pećima na čvrsta goriva

UGLJIKOV (IV) OKSID – CO2

-ugljikov(IV) oksid je plin bez boje i mirisa , gustoće veće od gustoće zraka
-ne gori niti podržava gorenje; nije otrovan ali izaziva gušenje (plin zagušljivac) jer istiskuje
zrak iz prostorija; na ovom njegou svojstvu zasniva se primjena u gašenju požara
-ugljikov (IV) oksid nastaje u reakcijama potpunog izgaranja ugljika ili ugljikova (II) oksida (uz
dovoljno zraka)
-čuva se i prenosi u čeličnim bocama pod tlakom, ispuštanjem iz boce pri atmosferskom tlaku
prelazi u čvrsto agregacijsko stanje – suhi led ; sublimacijom suhog leda troši se toplina
(endoterman proces), te se koristi u različitim rashladnim smjesama
-ugljikov (IV) oksid upotrebljava se za proizvodnju osvježavajućih (gaziranih) napiatak, soda
vode, pri preradi i pakiranju živežnih namirnica, stvaranje umjetne magle (suhi led)
-sastavni je dio stakleničkih plinova
-topljiv je u vodi, reakcijom nastaje kisela otopina koja ukazuje na postojanje ugljične kiseline
-ugljična kiselina je slaba kiselina, gradi dvije skupine soli – hidrogenkarbonate i karbonate

KARBONATI
-karbonati zemnoalkalijskih metala slabo su topljivi u vodi; međutim magnezij karbonat
(MgCO3) i kalcijev karbonat (CaCO3) reagiraju s CO2 pri čemu nastaju dobro toljivi
hidrogenkarbonati
-ova reakcija je osnovni uzrok polaganom, ali stalnom „ispiranju“ prirodnih naslaga vapnenca
što dovodi do nastajanja vrtača,uvala,škarpi i dr. oblika reljefa karakterističnih za krajeve
bogate karbonatima
-na mjestima gdje se voda bogata hidrogenkarbonatima raspršuje dolazi do oslobađanja CO 2
čime se narušava ravnoteža i ponovno talože karbonati
-na taj način nastali su i nastaju stalaktiti i stalagmiti, te vapnenačka jezera

KALCIJEV KARBONAT (CaCO3)

-vapnenac (CaCO3) i dolomit (CaCO3 *MgCO3) su vrlo rasprostranjeni u Zemljinoj kori i rijetko
ulaze u površinske vode
-voda koja sadrži ione Ca2+ i/ ili Mg2+ se naziva „tvrda voda“, dok se ona u kojoj ti ioni nisu
prisutni se zove „meka voda“
-vodu koja sadrži samo Ca2+ i HCO3- ione možemo omekšati prokuhavanjem jer dolazi do
povratne reakcije taloženja netopljivoga CaCO3
-kalcijev karbonat se taloži u bojlerima, grijačima vode, vodovodnim slavinama, čajnicima
-naslage se uklanjaju pomoću razrijeđene klorovodične kiseline koja otapa CaCO3 i prevodi ga
u topljivi CaCl2 (kalcijev klorid)

NATRIJEV KARBONAT (Na2CO3)

-vodena otopina natrijeva karbonata je jako lužnata, te se često koristi umjesto natrijeve
lužine
-hidratna sol natrijev karbonat dekahidrat (Na2CO3*10H2O) se zove soda
-natrijev hidrogenkarbonat ili soda bikarbona, u vodi je slabo topljiva sol
-koristi se kao sredstvo protiv „žgaravice“ (antacid); sastojak je praška za pecivo; pečenjem
tijesta nastaje ugljikov (IV) oksid, tijesto postaje rahlo
-koralji grade karbonatni skelet oko životinjica štiteći ih od preranog ugibanja
-ljudsko djelovanje može narušiti taj prirodni ciklus povećanom emisijom CO2 u atmosferu
zbog smanjenja koncentracije CO32-
-oko 25% CO2 se apsorbira u morima, oceanima povećavajući tako kiselost mora, odnosno
smanjenje pH
-znanstvenici predviđaju da će se koncentracija CO32- smanjiti čak 40% do 2100.,što je
iznimno zabrinjavajuće jer je proces kalcifikacije (stvaranja CaCO3 od krucijalne važnosti za
izgradnju školjki i drugih zaštitnih ljušturica mnogih životinjskih vrsta uključujući i izgradnju
koraljnih grebena

EFEKT STAKLENIKA
-dio reflektiranog sunčeva zračenja apsorbira se u stakleničkim plinovima ; taj efekt
osigurava da temp. na Zemlji bude takva kakva je ; da nema efekta staklenika temp. na
Zemlji bi bila 30'C niža
-najvažniji staklenički plin je vodena para, ali je ona dio prirodnog ciklusa vode ; staklenički
plinovi koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni) su CO 2,
dušikovi oksidi (NOx), CH4, freoni (klorofluorougljikovi spojevi), sumporov(VI)oksid (SF6)
-biljke u procesu fotosinteze apsorbiraju CO2 iz zraka i time smanjuju njegovu koncentraciju u
atmosferi, a otpuštaju kisik i time povećavaju njegovu koncentraciju u atmosferi
-efekt staklenika sve je izraženiji te dolazi do globalnog povećanja prosječne temp.
-posljedice globalnog zatopljenja su topljenje leda na polovima, dizanje razine mora, utjecaj
na uzgoj poljoprivrednih kultura i sl.
-da bi se smanjila emisija CO2 u atmosferi, 1997. godine je donesen Protokol iz Kyota
-još je bitan i Montrealski protokol
-smanjenje bi se omogućilo sljedećim mjerama : povećanjem energetske učinkovitosti ,
povećanjem udjela obnovljivih izvora , u prometu (ograničenjem emisije CO 2 za vozila) ,
primjenom zelenih tehnologija

DUŠIKOVI OKSIDI
-dušikov (I) oksid ili didušikov monoksid (N2O), zove se i „rajski plin“ jer djeluje na živčani
sustav (anestetik pri manjim operacijama)
-dušikov(II) oksid ili dušikov monoksid (NO) je bezbojan plin koji se na zraku oksidizira u
dušikov(IV) oksid
-dušikov (IV) oksid (NO2) je vrlo otrovan crveno-smeđi plin
-dušikovi oksidi nastaju kao produkti izgaranja goriva u automobilskim motorima i tako
pridonose stvaranju fotokemijskog smoga

DUŠIČNA KISELINA (HNO3)

-dušična kiselina (HNO3) je bezbojna tekućina, treba je čuvati u tamnim bocama jer se na
svijetu spontano razlaže ; koncentrirana otopina kiseline je 65%-tna
-jaka je anorganska kiselina i snažno oksidacijsko sredstvo
-smjesa koncentrirane otopine dušične kiseline i koncentrirane klorovodično kiseline u
volumnom omjeru 1:3 otapa zlato, ali i platinu, paladij i osmijev prah
-zbog otapanja zlata je dobila naziv zlatotopka ili „carska vodica“
-koristi se u proizvodnji eksploziva, umjetnih gnojiva i u organskoj kemijskoj industriji
-gradi soli topljive u vodi- nitrate

NATRIJEV NITRAT (NaNO3)

-koristi se kao eksploziv
-najveća nalazišta ove soli se nalaze u Čileu, te se naziva i čilska salitra
KALIJEV NITRAT (KNO3)
-kalijev nitrat ili salitra se može dobiti iz NaNO3
-kalijev se nitrat grijanjem razlaže na kalijev nitrit i kisik pa se koristi u žigicama kako bi
pospješio paljenje
-dodaje se crnom barutu zbog svojeg oksidativnog djelovanja
-barut sadrži kalijev nitrat, ugljen i sumpor

OKSIDI FOSFORA
-izgaranjem bijelog fosfora, uz kontroliranu količinu zraka, nastaje fosforov (III) oksid (P 4O6) ,
a u suvišku zraka nastaje fosforov (V) oksid (P4O10)
-oba oksida pokazuju kisela svojstva i s vodom daju odgovarajuće kiseline:
P4O6 (s) + 6H2O (l) -----› 4H3PO3 (aq) fosforasta kiselina
P4O10 (s) + 6H2O (l) ----› 4H3PO4 (aq) fosforna kiselina

FOSFORNA KISELINA (H3PO3 )

-gradi tri skupine soli – dihidrogenfosfate, hidrogenfosfate i fosfate
-upotrebljava se u proizvodnji mineralnih gnojiva, te za poliranje kao zaštita od korozije
-jedna od rijetkih kiselina koja nije otrovna, iz tog se razloga upotrebljava za zakiseljavanje
bezalkoholnih pića

SUMPOROV (IV) OKSID (SO2)

-gorenjem sumpora se razvija bezbojan plin, neugodna i oštra, bockava mirisa
-otrovan je za niže organizme, te se koristi pri skladištenju voća i dezinfekciji vinskih bačava
(sumporenje) ; u prošlosti se koristio za izbjeljivanje
-njegovim otapanjem nastaje kisela vodena otopina - sumporasta kiselina ; njene soli su
hidrogensulfiti i sulfiti

SUMPOROV (VI) OKSID (SO3)

-oksidacijom sumporova (IV) oksida nastaje sumporov (VI) oksid
-plin zagušljiva mirisa ; u reakciji s vlagom u zraku stvara „bijeli dim“- kapljice sumporne
kiseline
-sumporna kiselina tvori dvije skupine soli – hidrogensulfata i sulfata

AMFOTERNI OKSIDI
-oksidi svojstveni tek nekim metalima koji se u reakciji s jakom bazom ponašaju kao kiseline,
a u reakciji s jakom kiselinom ponašaju kao baze

BIOLOŠKI ZNAČAJ DUŠIKA I FOSFORA

-dušik je sastavni dio aminokiselina, a time i bjelančevina ; ulazi u sastav nukleinskih kiselina ;
u organizam se unosi hramom biljnog i životinjskog podrijetla
-biljke dušik potreban za sintezu organskih spojeva uglavnom crpe iz anorganskih spojeva
dušika koji se nalaze u tlu (nitrati, nitriti)
-leguminoze (biljke) mogu iskorištavati atmosferni dušik zahvaljujući simbiozi s posebnom
skupinom bakterija (Rhizobium)
-fosfor ulazi u sastav koštanog tkiva i zubi ; sastavni je dio nukleinskih kiselina i staničnih
membrana ; važan je za prijenos energije (adenozin trifostat, ATP), pravilan rad mišića,
mozga i živčanih stanica

HIDRIDI METALA
-alkalijski metali lako reagiraju s vodikom reducirajući ga ; produkti te kemijske reakcije su
ionski spojevi – hidridi , formule MH
-hidridi alkalijskih i zemnoalkalijskih metala jaka su redukcijska sredstva, oni reduciraju vodik
iz molekule vode, pri čemu nastaje elementarni vodik, a otopina ostaje lužnata

HIDRIDI NEMETALA
-hidridima nemetala svojstvena je više ili manje polarna kovalentna veza nemetal – vodik

AMONIJAK (NH3)
-plin bez boje, karakteristična neugodna i oštra mirisa koji nadražuje sluznice, otrovan je
-osnovna sirovina u proizvodnji dušičnih umjetnih gnojiva ; koristi se i kao rashladno sredstvo
u uređajima za hlađenje
-najpoznatiji primjer slabe lužine
-najpoznatija amonijeva sol je amonijev klorid , NH4Cl (salmijak) , bezbojna kristalna tvar