Bosanskohercegovački slavistički kongres II: Zbornik radova (knjiga 1) 177

Izvorni naučni rad UDK: 811.163.42’373.45:677.1/5

Nina Spicijarić Paškvan: Analiza nazivlja

za tkanine u hrvatskom jeziku
Tkanina je proizvod dobiven tkanjem od vunenih, pamučnih, svilenih i drugih niti, a
može imati modnu, zaštitnu ili neku drugu funkciju u ljudskom životu. Kroz jezičnu je
analizu nazivlja za tkanine moguće pratiti tradiciju i kulturu odijevanja kroz povijest
te rasprostranjenost pojedinih tkanina u Europi. Cilj je ovoga istraživanja bio sakupiti
termine kojima se imenuju tkanine u hrvatskom jeziku te ih leksikološki i etimološki
analizirati. Jezičnom će se analizom razmotriti motivacija nastanka pojedinoga naziva
te utvrditi jezici davaoci za denominaciju tkanina u hrvatskom jeziku. Osim toga, hr-
vatsko će se nazivlje pokušati dovesti u vezu s nazivima za tkanine u drugim europskim
jezicima.

Ključne riječi: tkanina, posuđenice, hrvatski jezik, etimologija.

Analysis of textile names in the Croatian language

Textiles are the product of weaving of woollen, cotton, silk, and other threads, and may
just as well serve their function in fashion, protection or any other field in human life.
Throughout a linguistic analysis of various names for fabrics, it is possible to follow up
the tradition and culture of clothing through centuries and thus point out the prevalen-
ce and diffusion of individual fabrics in Europe. The main goal of this research was to
collect all possible terms used to describe certain fabrics in the Croatian language in or-
der to perform a lexicological and etymological analysis. The linguistic analysis will help
to find the etymology of the individual terms and thus determine the donor languages
used for denomination of fabric terms in Croatian. Apart from this, the Croatian terms
for fabrics will be compared to the terms used for textiles in other European languages.

Key words: textile, loanwords, Croatian language, etymology.

1. Uvod

Tkanine odavna imaju vrlo važnu ulogu u svakodnevnom životu čovjeka. Osim što se
koriste za šivanje odjeće, važne su i za druge aspekte života, pa se tako koriste za izradu
zaštitnoga materijala, sportskih dodataka, izolacije, pomagala i materijala u zdravstvu itd.
178 Nina Spicijarić Paškvan: Analiza nazivlja za tkanine u hrvatskom jeziku

Osim naziva tkanine, važno je spomenuti i naziv tekstil ili tekstilije koje na prvi po-
gled djeluju kao njegove istoznačnice. Riječi tekstil, tekstilije potječu od lat. texere ‘tkati’,
tj. textilis ‘tkan’ iz čega proizlazi da se riječ tekstil izvorno odnosi na tkane proizvode
(HJP). No danas se definicija tih dvaju leksema proširila na opći naziv koji obuhvaća
vlakna i sve proizvede načinjene od njih bilo kojom prerađivačkom tehnologijom (pre-
denjem, tkanjem, pletenjem, čipkanjem, iglanjem itd.) (Čunko – Pezelj 2002: 7). U ovome
radu će se promatrati nazivlje za tkanine, a ne nazivlje za tekstil u širem smislu riječi.

2. Metodologija

Građa je za ovo istraživanje prikupljena iz udžbenika za kolegij “Poznavanje tekstilnih

materijala”, namijenjenoga studentima Tekstilno-tehnološkoga odjela Tehničkog vele-
učilišta u Zagrebu (Čunko, Ružica; Pezelj, Emira (2002) Tekstilni materijali, Čakovec:
Zrinski).
Dakle, tkanina je proizvod dobiven tkanjem od vunenih, pamučnih i drugih niti,
a može imati modnu, zaštitnu ili neku drugu funkciju u ljudskom životu. Kroz jezičnu
je analizu nazivlja za tkanine moguće pratiti tradiciju i kulturu odijevanja kroz povijest
te rasprostranjenost pojedinih tkanina u Europi. Cilj je ovoga istraživanja bio sakupiti
termine kojima se imenuju tkanine u hrvatskom jeziku, a koje autorice u svojoj knjizi
nabrajaju kao osnovne te ih leksikološki i etimološki analizirati. Vrste tkanina autorice
dijele na pamučne, vunene i svilene no ta se podjela u ovome radu neće uzimati u ob-
zir, već će se građa promatrati isključivo kroz jezičnu analizu. Jezičnom će se analizom
razmotriti motivacija nastanka pojedinoga naziva te utvrditi jezici davaoci za nazivlje
tkanina u hrvatskom jeziku. Osim toga, hrvatsko će se nazivlje pokušati dovesti u vezu s
nazivima za tkanine u drugim europskim jezicima.
Ukupno je dobiven popis od 38 leksema koji se odnose na imenovanje tkanina u
hrvatskom jeziku. Svaki je leksem iz dobivene građe etimološki i leksikološki obrađen.
Pri etimološkoj obradi građe, s jedne se strane u obzir uzimala neposredna etimologija
(etymologia proxima), dakle posljednji jezik davalac za hrvatsku riječ, ali se zatim analiza
proširila i na daljnju etimologiju (etymologia remota) kako bi se utvrdilo daljnje podrije-
tlo riječi te motivacija značenja.

3. Etimološka i leksikološka analiza građe prema motivaciji nastanka leksema

Građa koja broji 38 leksema podijeljena je u 9 skupina prema motivaciji nastanka naziva
za pojedinu tkaninu. To su nazivi za tkaninu nastali prema: 1. načinu izrade tkanine ili
njezinu izgledu, 2. vrsti materijala, 3. nazivu za odjeću, 4. toponimu, 5. antroponimu, 6.
zoonimu, 7. etniku, 8. boji te 9. posvojnom pridjevu. Leksemi su unutar svake skupine
navedeni abecednim redom. U analizi leksema rabljene su sljedeće kratice:
 Bosanskohercegovački slavistički kongres II: Zbornik radova (knjiga 1) 179

ar. – arapski jezik polj. – poljski jezik

bjelorus. – bjeloruski jezik port. – portugalski jezik
bug. – bugarski jezik prasl. – praslavenski jezik
čš. – češki jezik reg. – regionalno
dan. – danski jezik rum. – rumunjski jezik
dem. – deminutiv rus. – ruski jezik
dijal. – dijalektalno slvč. – slovački jezik
engl. – engleski jezik srengl. – srednji engleski jezik
etim. – etimologija srp. – srpski jezik
fr. – francuski jezik srv. fr. – srednjovjekovni francuski jezik
gl. – glagol srv. lat. – srednjovjekovni latinski jezik
gr. – grčki jezik srvnjem. – srednjevisokonjemački jezik
hr. – hrvatski jezik st- – staro
ie. – indoeuropski stsl. – staroslavenski
lat. – latinski jezik stvnjem. – starovisokonjemački jezika
mađ. – mađarski jezik suf. – sufiks
mn. – množina šp. – španjolski jezik
niz. – nizozemski jezik šv. – švedski jezik
njem. – njemački jezik tal. – talijanski jezik
part. perf. – particip prošli tur. – turski jezik
pref. – prefiks ukr. – ukrajinski jezik
perz. – perzijski jezik vulg. lat. – vulgarni latinski

3.1. Nazivi za tkaninu nastali prema načinu izrade ili izgledu tkanine (13)

• Brokat (< tal. broccato)

Teška i sjajna svilena tkanina s reljefnim i živopisnim šarama dobivena tkanjem razno-
bojnih niti žakardskom tehnikom. Katkad je protkana zlatnim ili srebrnim nitima. Upo-
trebljava se za proizvodnju odjeće za svečane prigode ili dekoracijskog tekstila.
Iz tal. broccato ‘reljefna tkanina’, part. perf. od gl. broccare ‘ukrašavati tkaninu zlat-
nim ili srebrnim nitima na način da se formiraju male grančice ili uvojci’ < brocco ‘gran-
čica’ iz lat. broccu(m) ‘izbočen’. Ovaj se naziv nalazi i u drugim europskim jezicima: čš.,
slvč. brokát, njem. Brokat, šp., port. brocado, fr. brocart, niz. brokaat, polj. brokat, šv.
brokad itd. (Brachet 103; Duden; HE; HJP; OED; Sočanac 303; Z 263).

• Bukle (< fr. bouclé)

Vunena tkanina čvrste pređe s neravnomjerno raspoređenim izbočenjima u obliku čvo-
rića i petljica (satkana od kovrčavog prediva). Upotrebljava se za izradu tople zimske
odjeće koja se ne gužva.
Prema fr. bouclé ‘kovrčav, zatvoren’ < gl. boucler ‘kovrčati’ prema lat. buccula(m), dem.
od bucca(m) ‘usta’. Ovaj je naziv za tkaninu prisutan i u drugim europskim jezicima: engl.,
šv., polj., tal. bouclé, čš. buklé, njem. Bouclé, Buklee itd. (Duden; HE; HJP; Šonje 110; Z 255).
180 Nina Spicijarić Paškvan: Analiza nazivlja za tkanine u hrvatskom jeziku

• Buret (< fr. bourrette, bourre)

Buret je naziv za pređu te za tkaninu napravljenu od te pređe. Zapravo je riječ o tkanini
načinjenoj od otpadaka prirodne svile. Ona nastaje predenjem kratkih svilenih vlakana,
odvojenih s početka i kraja svilene čahure. Bež je boje, nejednake i neravnomjerne de-
bljine, a najčešće se koristi kao materijal za lagane ženske kostime i ljetna muška odijela.
Iz fr. bourrette, bourre ‘vlas, gomila’ < lat. burra ‘gruda vune’. Ovaj je naziv zabilje-
žen i u: njem. Bourette (Brachet 99; Dabo-Denegri 202; HE; HJP).

• Floret (< njem. Florett(seide))

Tkanina od istoimene pređe slična buretu (usp. buret), koja se također dobiva od otpadaka
prirodne svile, tj. od kratkih vlakana s početka i kraja odmotavanja svilene niti s čahure.
Iz njem. Florett(seide) < fr. fleuret < tal. fioretto ‘otpadci svile’ (dem. od fiore < lat.
flore(m)) (Brachet 239; Z 714).

• Frotir (< njem. Frottee, Frotté (Frottiergewebe))

Mekana pamučna tkanina, obostrano čupava s gustim petljama. Pretežito se izrađuje
od pamučne končane pređe, no u novije doba i uz dodatak drugih vlakana. Koristi se za
izradu ručnika, ogrtača, pidžama itd.
Iz njem. Frottee, Frotté (Frottiergewebe) ‘frotir’ < njem. frottieren ‘trljati’ prema fr.
frotter ‘trljati’ < lat. frictare (frekventativ od lat. fricare ‘trljati’) (Brachet 251; Divković
433; Duden; Uroić-Hurm 266).

• Krepdešin (< fr. crêpe de Chine)

Lagana, tanka i prozračna svilena tkanina naborane površine, tkana od krep-pređe u
platnenom vezu. Koristi se za izradu ženskih bluza i ljetnih haljina.
Iz fr. crêpe < stfr. crespe iz lat. crispu(m) ‘kovrčav, naboran’ i de Chine ‘iz Kine’. Isto-
ga su lat. podrijetla i fr. crêpe ‘palačinka’, hr. krep-papir, tal. crespo ‘naboran’ itd. Osim
u francuskom, oblik crêpe de Chine nalazi se i u tal., engl., njem., zatim port. Crepe da
China itd. (Duden; HE; OED; Z 479).

• Krepžoržet (< fr. crêpe Georgette)

Vrlo porozna lagana, svilena tkanina, oštra na opip i zrnaste strukture. Vrlo je slične
kvalitete kao i krepdešin i također je istkana od krep-pređe.
Iz fr. crêpe < stfr. crespe iz lat. crispu(m) ‘kovrčav, naboran, kudrav’ i georgette ‘vrsta
tkanine georgette’, prema imenu krojačice i modistice Georgette de la Plante koja ju je
početkom 20. st. uvela u uporabu (usp. njem. Crêpe Georgette, fr., tal. crêpe Georgette itd.)
(Brachet 162; DC; Divković 261; Duden).

• Lister (< njem. Lüster)

Fina lagana vunena tkanina sjajne površine. Izrađuje se od končane pređe, najčešće od
mohera (vuna od dlake angora koze) i alpake (vuna od alpake). Laganije se tkanine upo-
trebljavaju za podstave i haljine, a teže za lagana odijela, ogrtače i kostime.
 Bosanskohercegovački slavistički kongres II: Zbornik radova (knjiga 1) 181

Iz njem. Lüster ‘vrsta tkanine; svjetiljnjak, luster’ prema fr. lustre < tal. lustro ‘sjajan,
uglačan’ deverbal od lustrare ‘laštiti, sjajiti’ < lat. lustrare ‘sjajiti, svijetliti, rasvijetliti’ od
lat. lustru(m) ‘sjaj’. Usp. i tal. lustrino, fr. lustrine ‘lister’ (Divković 614; Duden; HE; OED;
Z 1028).

• Pliš (ili baršun) (< fr. pluche)

Tkanina s mekim, kratkim i gustim dlačicama na površini. Nastaje posebnom tehnikom
tkanja, rezanja i šišanja. Izrađuje se od raznih vrsta vlakana, npr. od pamuka, svile, ke-
mijskih celuloznih i sintetskih vlakana.
Iz fr. pluche ‘pliš’, kontrakcija od peluche ‘dlakava tkanina’, iz stfr. peluchier ‘vući,
čupati’ < vulg. lat. *piluccare ‘skidanje dlaka’ (lat. pilus ‘dlaka, vlas’). Ostali oblici u eu-
ropskim jezicima koji označavaju ‘dlakavu tkaninu’ su: njem Plüsch, engl. plush, šp., tal.
peluche, polj. plusz, mađ. plüss itd. (Brachet 415; Divković 797; Duden; HE; OED; Z 1298).

• Sukno (< prasl. *sukъnò)

Teška tkanina od grebane vunene pređe, obično tkana u platnenom vezu. Sukno je tije-
kom povijesti bilo osnovna tkanina izrađivana od vune. Ona se kod Slavena zvala sklavi-
na (v.), a u Dubrovačkoj Republici aba (v).
Iz prasl. pridjeva *sukъnò od ie. *seuk- ‘sukati, svijati’ (hr. sukati ‘upredati u jednu
nit, vrteći oblikovati’). Iste je etimologije i riječ suknja. Riječ je prisutna i u bug., rus.,
bjelorus., ukr. sukno, slvč. súkno itd. (ERHSJ III 358, 359; Gluhak 594; HE).

• Taft (< njem. Taft)

Fina svilena tkanina u platnenom vezu zagasitoga sjaja s karakterističnim finim popreč-
nim ‘rebrastim’ prugama. Proizvodnjom je riječ o najstarijoj svilenoj tkanini s Dalekog
istoka (Kina, Japan). Od nje se rade ogrtači, kišobrani, lagane ženske bluze, haljine i
kostimi.
Iz njem. Taft < tal. taffettà (< fr. taffetas) < perz. tāftah ‘svilena ili pamučna tkanina’,
imenička uporaba part. perf. od gl. tāftan ‘tkati, uvijati’. Varijante u drugim jezicima su
engl. taffeta, šp. tafetán, čš. taft, niz. taf, tur. tafta itd. (Brachet 518; Duden; HE; OED, Z
1840).

• Tvid (< engl. tweed)

Vunena tkanina od grebane pređe izrađena u platnenom ili kepernom vezu. Vrlo je ci-
jenjena, a upotrebljavala se za izradu muških sakoa i ogrtača. Izvorno se izrađivala u
dolini rijeke Tweed u Škotskoj1 korištenjem ručno predene pređe od prirodno obojene
vune (bež, smeđa i crna), a na isti se način još i danas proizvodi na britanskim otocima
Harrisu i Lewisu.

1 Postoje tumačenja i da je naziv za ovu tkaninu došao prema imenu rijeke Tweed u Škotskoj.
182 Nina Spicijarić Paškvan: Analiza nazivlja za tkanine u hrvatskom jeziku

Iz engl. tweed ‘vrsta tkanine’, prema škotskom tweeled (cloth) ili tweel ‘keper’. U
drugim europskim jezicima zabilježeno je: čš. tvíd, njem. Tweed, šp., fr., tal., šv. tweed itd.
(DCL; Duden; Filipović 269; HE; Z 1950).

• Velur (< fr. velours)

Riječ je o mekanoj i kvalitetnoj vunenoj tkanini dlakave površine. Vrlo su cijenjeni veluri
od devine ili ljamine dlake, te kašmira. Ova je tkanina namijenjena za žensku i mušku
zimsku odjeću te kapute.
Iz fr. velours ‘baršun’ < stfr. velour, velous ‘baršun’ iz staroprovansalskog velos < lat.
villosu(m) ‘čupav, dlakav’ (u srv. lat. ‘baršun’) < villus ‘čup dlaka, runje’. Engl., tal. velour,
njem. Velours, čš. velur itd. označavaju ‘velur’ (Brachet 545; Divković 1143; Duden; HE;
OED, Z 1994).

3.2. Nazivi za tkaninu nastali prema vrsti materijala (7)

• Baršun (ili pliš) (< mađ. bársony)

Drugi naziv za ovu tkaninu je pliš. O tkanini usp. pod Pliš.
ERHSJ (I: 114) za posuđenicu baršun navodi da je riječ o hungarizmu turskoga po-
drijetla (u vezi s perz. abrišem, ebrēšem, barēšam ‘svila’). Hadrovics (135, 136) smatra da
je mađarska riječ preuzeta u dvama navratima, najprije prema mađ. bársun, a kasnije
prema mađ. bársony ‘samt, baršun’ (usp. Dürrigl 99). Hrvatska regionalna varijanta za
baršun je samt. Ostali oblici u europskim jezicima za ovu tkaninu su: čš. samet, njem.
Samt, Sammet, engl. velvet, šp. terciopelo, fr. velours, tal. velluto, polj. aksamit, šv. sammet,
mađ. bársony itd. (Brachet 545; Duden; Z 1993).

• Cic (ili kreton) (< njem. Zitz, Zits)

Čvrsta pamučna tkanina u platnenom vezu. Kruta je na opip, a može biti bijela, tiskana,
obojena ili karirana. Koristi se za svakodnevnu odjeću, kuhinjske krpe, posteljinu itd.
Drugi naziv za ovu tkaninu je kreton, dok za cic HJP navodi da je riječ o regionalizmu.
EB navodi da su engl. chintz i cretonne vrlo slične tkanine, ali da postoji razlika u tomu
što je cretonne bez sjaja. Te tkanine razlikuju i drugi europski jezici: engl., fr., tal., čš.
chintz, njem. Chintz, šp. chita itd. (usp. pod Kreton)
Leksem cic je germanizam iz njem. Zitz, Zits ‘pamučno platno’ < niz. sits, chits ‘obo-
jena tkanina’, engl. chintz (mn. od chint < hindi chint < sanskrtski chitra-s ‘svijetao, ja-
san’) (EWN; HE; HJP; Kluge 1891: 409; OED).

• Flanel (< engl. flannel)

Mekana i topla tkanina u platnenom ili kepernom vezu (može biti pamučna, ali i vune-
na), obostrano je dlakave površine što je postignuto čupavljenjem. Upotrebljava se za
zimsku odjeću i posteljinu. Ova je riječ prisutna i u drugim europskim jezicima, npr. čš.
flanel, polj. flanela, njem. Flanell, šp. franela, tal. flanella itd.
 Bosanskohercegovački slavistički kongres II: Zbornik radova (knjiga 1) 183

Posuđenica je iz engl. flannel < flaunneol, vjerojatno u vezi sa srengl. flanen ‘tkanina
za vreće’. OED navodi da je u vezi s velškim gwlanen ‘vunena tkanina, vuneno tkanje’ <
gwlan ‘vuna’ (u prasrodstvu s lat. lana) iz keltskog *wlana < ie. *wele- ‘vuna’, što je vrlo
vjerojatno budući da je u Walesu slična tkanina poznata već u 16. st. (ERHSJ I: 521; Fili-
pović 151; OED).

• Fresko (< tal. fresco lana, fresco di lana, frescodilana)

Prozračna vunena tkanina u kepernom vezu. Tkana je od čvrste, fine, češljane i končane
pređe, a koristi se za izradu odjeće za toplije dane.
Iz tal. fresco lana, fresco di lana, frescodilana što je složenica od fresco ‘svježa, hlad-
na, lagana’ (frank. frisk) i lana ‘vuna’. Riječ je zabilježena i u njem. Fresko (Duden; Z 746).

• Loden (< njem. Loden)

Gusta i gotovo nepromočiva vunena tkanina. Uglavnom se rabi za izradu lovačkih i
sportskih odijela te kapute, a većinom je maslinasto zelene boje. Osim tkanine, ovaj se
naziv metonimijski upotrebljava i za karakterističan kaput od te tkanine (loden, huber-
tus) podrijetlom iz Tirola. Drugi je naziv za tu tkaninu u hrvatskom jeziku hungarizam
darovac.
Iz njem. Loden ‘sukno od grube vune’ < stvnjem. lodo ‘gruba vunena tkanina’. Ovaj
je naziv zabilježen i u dr. europskim jezicima: čš., šp., tal., engl. loden itd. (Duden; HE;
HJP; OED; Uroić-Hurm 502; Z 1017).

• Parhend (< njem. Barchent)

Čvrsta pamučna tkanina slična flanelu u platnenom ili kepernom vezu s nježnim dlači-
cama na naličju, dok je lice glatko. Upotrebljava se za izradu toplijih odjevnih predmeta.
Iz njem. Barchent vrsta pamučne tkanine’ < srvnjem. barchant < srv. lat. barchanu(m)
< ar. barrakān ‘teška tkanina od devine ili kozje dlake’. Druge varijante u hrvatskom su
parhet, barhend, barhet, barokan. Osim navedena leksema, za ovu se tkaninu u hrvat-
skom jeziku upotrebljavaju i germanizmi parhet, barhend, barhet te talijanizam barokan
(< tal. barracano < srv. lat. barchatum < ar. barrakān ‘tkanina od devine ili kozje dlake’),
iste daljnje etimologije. Riječi istoga podrijetla zabilježene su u čš. barchet, polj. barchan,
dan., niz. barchent itd. (Duden; ERHSJ I: 110; EWN; HE; HJP).

• Platno (< prasl. *poltьnò)

Opći naziv za čvrstu tkaninu glatke površine istkanu od lanenih, pamučnih, kudjeljnih
i dr. vlakana u platnenom vezu. Autorice (Čunko-Pezelj 35) navode da unutar te skupine
postoje različite vrste platna: žutica, šifon, cic, batist itd.
Dolazi iz prasl. *poltьnò ‘tkanina’, stsl. platьno < ie. *poltъ-. Radi se o sveslavenskoj
riječi zabilježenoj u rus. polotnó, polj. płótno, čš., slvč. plátno, bug. platnó. Istoga podri-
jetla su i riječi pelena, plena, pleva (Derksen 2008: 411, 412; ERHSJ, II, 679; Gluhak 484).
184 Nina Spicijarić Paškvan: Analiza nazivlja za tkanine u hrvatskom jeziku

3.3. Nazivi za tkaninu nastali prema nazivu za vrstu odjeće (6)

• Aba (< ar. abā)

Usp. pod Sukno.
Radi se o balkanskom turcizmu arapskoga podrijetla (ar. abā)’. Riječ je zabilježena i
u srp., rum., bug. aba, mađ. aba(posztó) itd. (ERHSJ, I, 2).

• Gabarden (< engl. gabardine, gaberdine)

Kvalitetna i čvrsta, uglavnom jednobojna tkanina izrađena od češljane vunene pređe u
kepernom vezu. Od nje se izrađuju radne odore, ogrtači, odijela, suknje, jahaće i skijaške
hlače itd.
Iz engl. gabardine, gaberdine ‘dugi, lepršav komad odjeće’ < šp. gabardina ‘kabanica;
vrsta materijala’ < srv. franc. galverdine. Možda i pod utjecajem šp. gabán ‘ogrtač, kaba-
nica’ ukrštenim s šp. tabardina, dem. od tabardo ‘ogrtač, kabanica’. Riječ je zabilježena
i u čš. gabardén, njem. Gabardine, šp., tal., engl. gabardine, polj. gabardyna itd. (Duden;
Filipović 157; HE; OED; Z 760).

• Gradl (< njem. Gradel)

Čvrsta tkanina od lana, kudjelje ili pamuka u kepernom vezu, a služi za izradu radnih
ogrtača i odijela, pregača ili posteljnog rublja. HJP navodi da se radi o regionalizmu.
Gradl je germanizam s područja Južne Njemačke i Austrije – Gradel ‘vrsta grubljeg
platna, gradl’ nepoznatoga podrijetla (Duden).

• Krombi (< engl. crombie)

Vunena tkanina dobivena tkanjem specijalnom kombinacijom veza što joj daje rebrastu
strukturu. Tkanina je gruba i čupavljena te vrlo nisko šišana, a koristi se za muške ka-
pute.
Iz engl. crombie, vjerojatno prema britanskoj modnoj kompaniji “Crombie” osnova-
noj 1805. godine i specijaliziranoj za izradu zimskih kaputa.

• Šap (< fr. schappe)

Tkanina od istoimene pređe slična buretu (usp. buret), koja se također dobiva od otpa-
daka prirodne svile, tj. od kratkih vlakana s početka i kraja odmotavanja svilene niti s
čahure.
Riječ je o galicizmu iz fr. schappe. Riječ je zabilježena i u čš. šap, njem. Schappeseide,
engl. schappe, fr. schappe (de soie) itd. (Duden, HJP).

• Šifon (< fr. chiffon)

Vrsta finog i gusto bijeljenog tkanog platna, uglavnom namijenjenog za izradu donjeg
rublja i posteljine. Može biti od pamuka, svile ili sintetičkih vlakana.
Radi se o posuđenici iz fr. chiffon ‘krpa, dronjak, tkanina’ što je izvedenica iz chiffe
‘krpa, dronjak’ (možda iz ar. šiff ‘lagana odjeća’). Riječ je potvrđena u većini europskih
 Bosanskohercegovački slavistički kongres II: Zbornik radova (knjiga 1) 185

jezika, npr. engl., tal. chiffon, njem. Chiffon, čš. šifon itd. (Brachet 80; Duden; HE; Web-
ster; Z 360).

3.4. Nazivi za tkaninu nastali prema toponimu (6)

• Atlas (< tur. atlas)

Tkanina izvorno proizvedena od svile, a danas se radi i od drugih umjetnih materijala.
Lice tkanine je sjajno, dok joj naličje može biti zagasito ili sjajno. Upotrebljava se za izra-
du razne ženske odjeće. Atlas je i jedan od triju osnovnih vezova u tkanju.
Naziv za ovaj vez/tkaninu nastao je prema imenu planine Atlas na sjeveru Afrike, u
grčkoj kozmologiji znanoj kao potpora nebesima. Naime, ona je ime dobila prema Atla-
su/Atlantu, u grčkoj mitologiji jednom od Titana kojega je zbog borbe protiv olimpijskih
bogova Zeus kaznio nošenjem nebeskoga svoda na glavi.
Iz tur. atlas < aṭlas < gr. Ἄτλας. Moguće je da ime na grčkom znači i ‘nositelj nebesa’
(< pref. a- + tlenai ‘podnositi’, ie. podrijetla) (HE; OED; Šonje 41).

• Damast (< njem. Damast)

Pamučna tkanina s ornamentalnim i figuralnim uzorcima i nejednakim presijavanjem
površine. Najčešće se koristi za izradu posteljnog i stolnog rublja. Svileni damast rabi
se za izradu svečane ženske odjeće i obrednoga ruha. Ovaj je naziv prisutan u čitavoj
Europi (usp. njem. Damast, engl. damask, šp., tal. damasco, fr. damas, polj. adamaszek,
čš. damašek itd.).
Od njem. Damast < tal. damasto, damasco prema imenu za sirijski grad Damask
(ar. Dimashq), gdje je započela proizvodnja te tkanine (Brachet 167; Duden; HE; OED;
Z 498).

• Denim (< engl. denim)

Čvrsta pamučna tkanina izrađena od tvrdo uvijene pređe u kepernom vezu. Većinom je
plavo-bijela, a koristi se za odjeću za rad, sport i slobodno vrijeme. Druga imena u hr-
vatskom su traper, džins, dok su varijante u dr. europskim jezicima: engl., čš., fr. denim,
njem. Denim, tal. denim, tessuto di jeans, šp. denim, tela vaquera, polj. denim, dżins itd.
Naziv potječe iz engl. denim < fr. serge de Nîmes ‘serž iz Nima (grad u južnoj Fran-
cuskoj)’. Serž je ‘komadno obojena tkanina, izrađena u kepernom vezu koja se izvorno
proizvodila od vune, a danas se proizvodi i od drugih vlakana’ < stfr. serge < lat. serica
‘svilena tkanina’) (Brachet 494; Dabo-Denegri 228; HE; OED; Z 518).

• Kreton (ili cic) (< fr. cretonne)

O tkanini usp. pod Cic.
Iz fr. cretonne ‘platno’. Taj je naziv zabilježen i u drugim europskim jezicima, npr.
engl., fr., tal. cretonne, čš., kreton, njem. Cretonne, šp. cretona itd. Smatra se da je ova
tkanina ime dobila po selu Créton u gornjoj Normandiji na sjeveru Francuske gdje se
izvorno proizvodila (EB; HE; OED; Z 481).
186 Nina Spicijarić Paškvan: Analiza nazivlja za tkanine u hrvatskom jeziku

• Oksford (< engl. Oxford)

Čvrsta, lagana prugasta ili karirana pamučna tkanina u platnenom vezu, koja se upotre-
bljava za izradu košulja.
Tkanina je ime dobila prema engleskom gradu Oxfordu (prema Oxford shirting,
Oxford cloth). Varijante u drugim europskim jezicima su: engl., tal., čš. šp. oxford, njem.
Oxford itd. (Duden; Z 1246).

• Saten (ili atlas) (< fr. satin)

O tkanini usp. pod Atlas.
Od fr. satin < šp. aceituni, setuni < ar. zaitūnī < kineski Tsiatung (Zeytûn) (izvozna
kineska luka). Naziv je za tkaninu došao prelaskom značenja iz (atlas) zaytūni, doslovno
saten iz Tsiatunga. Po pučkoj etimologiji ime luke je zapravo arapski pridjev zäitun, zäi-
tuna ‘maslinasto zelene boje’ (> šp. aceituna ‘maslina’), od zäit ‘maslina’. Varijante naziva
za tu tkaninu u drugim europskim jezicima su: engl., fr., tal. satin, čš. satén, njem. Satin,
polj. atłas itd. OED izvodi fr. satin iz lat. seta ‘svila’ (Dabo-Denegri 227; ERHSJ III: 207,
648; OED).

3.5. Nazivi za tkaninu nastali prema antroponimu (2)

• Batist (< fr. batiste)

Fina i tanka tkanina od pamuka ili lana. Može biti bijeljena, bojena, tiskana ili vezena.
Koristi se za izradu ženskih bluza, donjega rublja, rubaca, rupčića, dječjih haljinica itd.
Ovaj se naziv nalazi u većini europskih jezika: engl., fr. batiste, čš. batist, njem. Batist,
šp., tal. batista, polj. batyst itd.
Iz fr. batiste nastalom prema imenu flandrijskoga tkalca lana iz XIII. st. Jeana Bap-
tistea de Cambraia.
Zanimljivo je spomenuti da je hrvatski naziv za ovu tkaninu i kambrik, iako nije na-
veden u knjizi. Iz engl. cambric < Kamerijk, flamanski oblik za grad na sjeveru Francu-
ske – Cambrai (< lat. Camaracum) odakle je tkalac Jean Baptiste koji ju je prvi proizveo
(Duden; HE; OED; Z 214).

• (Vuneni) žoržet (< fr. crêpe georgette)

Vuneni žoržet je lagana vunena tkanina izrađena od češljane krep-pređe i veza pa je
karakterizira zrnasta površina. Osim vunenog žoržeta postoji svileni žoržet i žoržet od
umjetnih vlakana.
Pomak značenja iz fr. crêpe georgette ‘vrsta tkanine georgette’. Za etim. usp. krepžoržet.

3.6. Nazivi za tkaninu nastali prema zoonimu (1)

• Cibelin (< tal. zibellino)

Fina i teža tkanina vrlo dlakave površine od grebane vune. Uglavnom se upotrebljava za
izradu zimske ženske odjeće (posebno kaputa i ogrtača).
 Bosanskohercegovački slavistički kongres II: Zbornik radova (knjiga 1) 187

Radi se o posuđenici iz tal. zibellino ‘samurovina’ (< fr. zibeline iz rus. sóbol) vje-
rojatno zbog sličnosti površine tkanine s krznom samura. Riječ je zabilježena u njem.
Zibeline, tal. zibellina itd. (Duden; ERHSJ I 259; HE; Z 2056).

3.7. Nazivi za tkaninu nastali prema etniku (1)

• Sklavina (< srv. lat. sclavu(m))

Usp. Sukno.
Prema srv. lat. sclavu(m) ‘Slaven’. Istoga je korijena i tal. schiavina ‘pokrivač za krevet
od teške tkanine’ (> hr. dijal. šćavina) (HE; Z 1633).

3.8. Nazivi za tkaninu nastali prema boji (1)

• Žutica (< prasl. *žьltъ)

Vrsta platna (usp. platno). Čvrsta pamučna tkanina od sirova nebijeljena pamučna pre-
diva. Žućkaste je boje s tamnosmeđim točkicama koje potječu od ostataka pamučnih
sjemenki.
Izvedenica (tvorena sa suf. -ica) od hrv. pridjeva žut < prasl. pridjev *žьltъ ‘flavus,
galbinus’ < ie. *ghel- (ERHSJ III: 689; Gluhak 714, 715).

3.9. Nazivi za tkaninu nastali prema posvojnom pridjevu (1)

• Popelin (fr. popeline)

Cijenjena i čvrsta pamučna tkanina. Koristi se za izradu košulja, bluza, zastora i sl. Ovaj
je naziv prisutan i u drugim europskim jezicima: engl. poplin, čš. popelín, šp. popelina,
popelín, fr., tal. popeline, njem. Popeline, polj. popelina itd.
Iz fr. popeline ‘tkanina od fine svile i vune’, stfr. papeline ‘svilena ili vunena tkanina’
< provansalski papalino, ženski rod od papalin ‘papin’ iz srv. lat. papalis ‘papin’. Odnosi
se na Avignon, papinsku rezidenciju tijekom šizme 1309.–1408., koji je bio i središte pro-
izvodnje svile (Duden; OED; Z 1375).

4. Analiza

Ako razmotrimo prvi kriterij uzet u obzir u ovoj analizi – dakle posljednji jezik davalac,
on u hrvatskom nazivlju za tekstil (od ukupno 38 leksema) pokazuje najveći broj galici-
zama (13) koji čine 34 % ukupnih leksema, zatim 9 germanizama (23 %), za kojima slijedi
6 anglizama (16 %), 3 riječi slavenskoga podrijetla (8 %) i 3 talijanizma (8 %), 2 orijenta-
lizma (5 %), 1 hungarizam (3 %) i 1 latinizam (3 %).
188 Nina Spicijarić Paškvan: Analiza nazivlja za tkanine u hrvatskom jeziku

Prema drugom kriteriju promatranom tijekom ove analize – dakle razmatranjem

motivacije nastanka pojedine riječi, dobiveni su sljedeći rezultati. Najviše je naziva za
tkaninu koji su motivirani načinom izrade ili izgledom tkanine (13), zatim slijede oni
nazivi koje je motivirao naziv za materijal (7), potom vrsta odjeće (6) i toponim (6), te an-
troponim (2). Po jednu motivaciju dao je zoonim, etnik, naziv za boju te posvojni pridjev.

5 . Zaključak

Iz ove je analize vidljivo da je francuski jezik najvećim dijelom jezik davalac za nazivlje
tkanina u hrvatskom jeziku, što ne čudi budući da je poznato da je upravo francuski jezik
mode. Veći je broj posuđenica dao i njemački jezik no to je u vezi s činjenicom da je nje-
mački općenito imao dugotrajan i velik utjecaj na hrvatski jezik. Također, nerijetko, on je
bio jezik posrednik za brojne posuđenice u hrvatskom jeziku (npr. njem. Florett < fr. fle-
 Bosanskohercegovački slavistički kongres II: Zbornik radova (knjiga 1) 189

uret < tal. fioretto; njem. Frottee (Frottiergewabe) ‘frotir’ < njem. frottieren ‘trljati’ prema
fr. frotter ‘trljati’; njem. Lüster ‘vrsta tkanine; svjetiljnjak, luster’, prema fr. lustrine i dr.).
Osim za francuski jezik, bio je posrednik i za druge jezike u semantičkom polju tkanina.
S aspekta bliže etimologije u semantičkom se polju tkanina uglavnom radi o europeiz-
mima, tj. većim dijelom tkanine u različitim jezicima nose nazive istoga podrijetla.
Leksičkom je analizom prikazano da se i motivacija za nastanak nazivlja može svesti
na nekoliko skupina, te je očekivano najbrojnija skupina leksema koja je motivirana na-
činom izrade tkanine, odnosno izgledom tkanine. Ovo je istraživanje prilog lingvistici
jezičnih dodira na semantičkom polju tkanina, no tek je početak istraživanja koje bi va-
ljalo provesti kako bi se dobila cjelokupna slika podrijetla i motivacije nazivlja za tkanine
u hrvatskom jeziku. Naime, Udžbenik koji je služio za crpljenje građe sadrži tek osnovne
tkanine koje bi valjalo popuniti tkaninama koje se nalaze u općim rječnicima hrvatskoga
jezika (npr. muslin, žersej, baldahin itd.). Tek bi se onda dobila cjelokupna slika podrijetla
leksema koji se odnose na tkanine u hrvatskom jeziku te njihova motivacija.
190 Nina Spicijarić Paškvan: Analiza nazivlja za tkanine u hrvatskom jeziku

6. Literatura

Brachet = Brachet, Auguste (1872), Dictionnaire étymologique de la langue française (19. izd.), J.
Hetzel, Pariz
Čunko, Ružica – Pezelj, Emira (2002), Tekstilni materijali, Tekstilno-tehnološki fakultet – Zrin-
ski, Zagreb – Čakovec
Dabo-Denegri = Dabo-Denegri, Ljuba (2007), Hrvatsko-francuski jezični dodiri, Nakladni zavod
Globus, Zagreb
DC = Dictionary.com, LLC (preuz. 5. 2. 2016., http://dictionary.reference.com/)
DCL = A Dictionary of the Older Scottish Tongue (DOST), The Scottish National Dictionary (SND)
(preuz. 9. 2. 2016., http://www.dsl.ac.uk/)
Derksen, Rick (2008), Etymological Dictionary of the Slavic Inherited Lexicon, Brill, Leiden – Boston
Divković = Divković, Mirko (1980), Latinsko-hrvatski rječnik za škole (pretisak iz 1900), Naprijed,
Zagreb
Duden = Duden Online Wörterbuch (2016), Bibliographisches Institut GmbH (preuz. 9. 2. 2016.,
http://www.duden.de/service/impressum)
Dürrigl = Dürrigl, Marija-Ana (1988), “Hungarizmi u hrvatskom književnom jeziku”, Jezik, 35,
4/ 97–99.
EB = Enciclopedia Britannica, Online edition (preuz. 15. 2. 2016., http://www.britannica.com)
ERHSJ = Skok, Petar (1971–1974), Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, Zagreb
EWN = Etymologisch woordenboek van het Nederlands (preuz. 11. 2. 2016., http://www.etymolo-
giebank.nl/)
Filipović, Rudolf (1990), Anglizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku: porijeklo – razvoj – značenje,
JAZU, Školska knjiga, Zagreb
Gluhak, Alemko (1993), Hrvatski etimološki rječnik, August Cesarec, Zagreb
Hadrovics = Hadrovics, László (1985), Ungarische Elemente im Serbokroatischen, Böhlau – Verlag,
Köln – Wien
HE = Hrvatska enciklopedija (mrežno izdanje), Leksikografski zavod Miroslava Krleže (preuz.
3.2.2016., www.enciklopedija.hr)
HJP = Hrvatski jezični portal (preuz. 3. 2. 2016., http://hjp.znanje.hr/index.php?show=main)
Kluge, Friedrich (1891), An Etymological Dictionary of the German Language, Geirge Bell&Sons –
Macmillan&Co, London – New York
OED = Online Etymology Dictionary (2001–2016), Douglas Harper (preuz. 9. 2. 2016., http://www.
etymonline.com/index.php)
Sočanac, Lelija (2004), Hrvatsko-talijanski jezični dodiri, Nakladni zavod Globus, Zagreb
Šonje = Šonje, Jure i dr. (2000), Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslav Krleža,
Školska knjiga, Zagreb
Uroić-Hurm = Uroić, Marija – Hurm, Antun (1993), Njemačko-hrvatski rječnik, Školska knjiga,
Zagreb
Webster = Webster’s New World College Dictionary (preuz. 15. 2. 2016., (v.) http://www.yourdic-
tionary.com/dictionary-definitions/)
Z = Zingarelli, Nicola (2000), Lo Zingarelli, Zanichelli, Bologna