Sustavi upravljanja ispiranjem nastali na odlagalištima

Jedan od najčešćih problema kada želimo projektirati i održavati odlagalište su procjedne vode.
Procjedne vode nastaju nakupljanjem zastarjele vode u smeću. Sastoji se od raznih organskih i
anorganskih spojeva koji se mogu otopiti ili suspendirati. Ako se ne sakupljaju i tretiraju na odgovarajući
način, procjedne vode su onečišćivač koji je prilično opasan za geološki okoliš na kojem se odlagalište
nalazi, za lokalno tlo i površinske vode.

Mnogi čimbenici utječu na proizvodnju i sastav procjednih voda, ali glavni je klima jame. Na primjer:
kada klima ima visok stupanj oborina, bit će više vode i stoga će se stvarati više ispiranja. Drugi čimbenik
je topografija mjesta gdje se nalazi jama; utječe na odlučujuće modele i podzemnu vodu mjesta.

Mogućnosti obrade procjedne vode na odlagalištima uključuju recirkulaciju i tretman na licu mjesta za
pročišćavanje komunalne vode ili bilo koje kombinacije [1].

Ispiranje nastaje u jami od drenaže vode i tekućine iz otpada i dovodi do razgradnje produkata iz
organskih spojeva. Poput plina, prati se i kontrolira nakon puštanja. Također, što se tiče plina, postoje
sabirne cijevi koje odvode trasu u jamu, kroz pumpu koja prenosi tekućinu na površinu.

Ispiranje nastaje kada se stara voda nakuplja u otpadu u ćeliji za skladištenje. Oborine mogu proizaći iz
kiše, snijega koji se otapa ili stvarnog otpada. Procjedna voda može transportirati, kroz odlagalište,
mnoge organske ili anorganske spojeve, metalne elemente visoke molekularne težine. Prikuplja se u
podnožju depozita [1].

Količina stvorene procjedne vode mora biti izravno proporcionalna količini oborina na tom području i
opsegu naslaga. Količina tekućeg otpada, prikupljenog na odlagalištu, utječe na količinu procjednih voda.

Međutim, sa strožim odredbama u pogledu obrade tla i površinskih voda, oni koji sudjeluju u
projektiranju jama moraju pronaći nove alternative za tretman.

Jedan od tretmana može biti korištenje VSEP-a. Razvijen od strane New Logic, Kalifornija, ovaj koncept
ima naprednu membransku tehnologiju sposobnu filtrirati vodu, koja sadrži razne komponente, što
rezultira čistom vodom bez zagađivača. Ova vrsta membrane ne samo da filtrira suspendirane krutine,
već može smanjiti ili čak eliminirati organske ili anorganske spojeve. Nakon filtracije, rezultat je čista
voda i koncentrirano blato.

Razlika između VSEP-a i tradicionalne membranske infiltracije s poprečnim protokom je mehanizam

kojim se onečišćujuće tvari akumuliraju na površini membrane. Poprečni tok temelji se na brzini
tekućine, što je važno za onečišćenu vodu, čime se smanjuje stupanj onečišćenja. Brzina onečišćene
vode stvara određene sile koje pomažu zaustaviti čvrste komponente na površini membrane. Međutim,
stagnirajući ostaci na površini membrane dovode do smanjenja brzine materijala. S druge strane, VSEP
sustav koristi patentirani vibrirajući motorni mehanizam, koji stvara silu na površini membrane koja
odbija onečišćujuće tvari. Ovaj mehanizam aktivira filtar za održavanje potrošnje i obrađuje veće količine
materijala po niskim cijenama u usporedbi s poprečnim sustavima, što je ekonomski učinkovito [2].

KEMIJSKI SASTAV kvasca

Dubinskom analizom procjedne vode utvrđen je sastav organske frakcije. Istraživanje je pokazalo da
ptice bez masti čine između 20% i 70% organskog ugljika u procjednoj vodi, ovisno o starosti odlagališta.
Kako se starost odlagališta povećava, postoci ovih hlapljivih masti imaju tendenciju pada. Organski ostaci
su raspoređeni, otprilike u jednakim količinama, između skupina spojeva fulvokiselina i organske tvari
[1].

Analizom uzoraka procjednih voda prikupljenih sa stabiliziranih odlagališta utvrđeno je smanjenje

hlapljivih masnih kiselina u sastavu procjedne vode. Tijekom vremena većina organske tvari pretvorena
je u fulvo kiseline. Stabiliziranu procjednu vodu najbolje je obraditi fizikalnim i kemijskim procesima
nakon što je podvrgnuta biološkoj obradi.

Visok postotak u sastavu procjednih voda koje nastaju odlagalištima predstavlja dušik. Zbog anaerobnih
uvjeta na odlagalištima, koncentracija nitrata je tipično niska [1].

Tijekom faze razgradnje pH je kisel. Također se prilagođava oborinama. Nakon stabilizacije, procjedna
voda prelazi iz kiselog u bazični pH. Loša strana je uklanjanje određenih metalnih iona, kao što su Pb, Zn,
Fe i Mn, koji se talože u mulju. Ti se muljevi obično koncentriraju u teškim metalima, dva do tri puta više
od uobičajenih, ali se mogu tretirati kemijskim ili biološkim metodama.

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA KVALITETU LEVIGATE

Sastav otpada

Zbog velike varijabilnosti sastava otpada, kvaliteta procjedne vode ima širok spektar varijacija. Najveću
varijabilnost sastava ima kod komunalnog otpada, dok industrijski otpad ima ujednačeniji sastav.
Promjene u kvaliteti procjednih voda su izraženije u slučaju organskog otpada.

Vremenska varijabilnost

Kvaliteta procjedne vode varira tijekom vremena. Koncentracije kemikalija prisutnih u procjednoj vodi
dostižu maksimalnu vrijednost nakon prvih 3-5 godina od početka eksploatacije odlagališta, nakon čega
se postupno, s vremenom, smanjuju.

Stope koncentracije variraju za različite kemikalije. Slabo topive i biorazgradive tvari postižu veće
maksimalne koncentracije, pri čemu je trenutak postizanja maksimalne vrijednosti bliži trenutku početka
rada odlagališta.

Nakon prvih godina, procjedna voda sadrži lako biorazgradive organske tvari, blago kiselog pH, između
6-7, posebno zbog prisutnosti hlapljivih masnih kiselina. Ova rana procjedna voda nastaje kao rezultat
biorazgradnje otopljenih organskih tvari. S vremenom se koncentracije spojeva smanjuju, a njihov
sadržaj je voda, otopljeni plinovi i biomasa [2].
Temperatura

Temperatura zraka utječe i na biološke procese i na kemijske reakcije u gornjem dijelu deponije.
Negativne temperature dovode do smrzavanja dijela mase otpada, smanjujući masu procjednih voda.
Temperatura zraka ne utječe na otpad na dubinama većim od 15 m.

Sadržaj kisika za jednokratnu upotrebu u otpadu

Utjecaj dostupnog kisika je značajan, posebice u slučaju biorazgradivog otpada. Kemikalije koje se
oslobađaju kao rezultat aerobne razgradnje otpada razlikuju se od onih koje nastaju kao rezultat
anaerobne razgradnje. Na odlagalištu se anaerobni uvjeti obično razvijaju kao rezultat operacija
prekrivanja otpada zemljom ili drugim slojem otpada. Ovom operacijom kisik se počinje trošiti. Na
odlagalištima s debljim slojevima otpada pogoduju anaerobni uvjeti.

Otpadna vlaga

Zbog činjenice da voda ima važnu ulogu u ispiranju kemikalija sadržanih u otpadu, kvaliteta procjednih
voda nastalih na odlagalištima koja se nalaze u kišnim područjima razlikuje se od kvalitete procjednih
voda u suhim područjima. Općenito, protok procjedne vode se usporava dok se ne postigne terenski
kapacitet otpada. Terenski kapacitet se obično postiže nakon prve 1-2 godine od početka rada skladišta.
Kada se postigne kapacitet polja, brzina proizvodnje procjedne vode pokazuje sezonske varijacije, koje
ovise o klimatskim uvjetima [2].

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA KOLIČINU LEVIGATE

Na odlagalištu postoje dva glavna izvora vode: voda dobivena otpadnom vlagom i voda koja se kasnije
dodaje na odlagalištu [3].

Količina vode koja može prodrijeti u odlagalište može se procijeniti hidrološkom ravnotežom vode na
površini odlagališta. Smanjenje incidentnih oborina na površini jame događa se zbog: površinskog
otjecanja, evapotranspiracije ili infiltracije u slojevima tla koji se koriste za svakodnevno pokrivanje
otpada. Voda koja se infiltrira u površinske površine može se zadržati u površinskim slojevima i koristiti
za evapotranspiraciju.

LEVIGATE SUSTAVI KONTROLE I UPRAVLJANJA

Ti se sustavi odnose na opasna i neopasna odlagališta, ali se ne odnose na inertni otpad [4].

U korelaciji s karakteristikama ležišta i meteorološkim uvjetima potrebne su odgovarajuće mjere u

pogledu: kontrole količine vode iz oborina koje ulaze u tijelo ležišta; sprječavanje prodiranja površinskih
i/ili podzemnih voda u uskladišteni otpad, prikupljanje onečišćenih voda i procjednih voda, kroz
odgovarajući sustav odvodnje, kao i obradu onečišćenih procjednih voda (sl. 1).
Otpadna vode

Procjedne vode s odlagališta imaju različite kvantitativne i kvalitativne aspekte, ovisno o [3]:

 lokalni prirodni uvjeti (režim oborina, geologija itd.);

 uvjeti rada (vrste otpada, način skladištenja: zbijeno, u balama i sl.);
 fizikalne, kemijske i biološke pojave vezane uz proizvodnju procjednih voda.

Ograničenja upravljanja specifična su za svaku lokaciju i odnose se na: udaljenost od gradskog uređaja za
pročišćavanje; uvjeti pražnjenja u prirodnom receptoru; dostupnost prostora za smještaj objekata za
pročišćavanje procjednih voda unutar skladišta, kao i onih vezanih za izvođenje pročistača. Zbog toga se
preporuča da dolje prikazani predstavljaju samo opće elemente i da se za svaku situaciju pristupi
proučavanju metoda, sredstava i troškova liječenja [5].

Postupci liječenja dijele se na:

 biološka obrada (gazirani spremnici, biofiltri, bioreaktori i membrane);

 kemijska obrada (oksidacija ozona, oksidacija H2O2, kombinacija ozona i H2O2, UV oksidacija);
 fizikalno-kemijska obrada (koagulacija, flokulacija, precipitacija);
 membransko odvajanje (reverzna osmoza, nanofiltracija);
 koncentracijom (isparavanje, prisilno isparavanje, evapo-spaljivanje, stripping);
 drugi postupci kao što su oni za pročišćavanje u gradskom postrojenju za pročišćavanje.

Razgradnja krutog otpada događa se pod utjecajem kemijskih, fizikalnih i bioloških procesa. Procesi
razgradnje rezultiraju čvrstim, tekućim i plinovitim derivatima koji predstavljaju ozbiljne probleme za
upravljanje odlagalištima i zaštitu okolišnih čimbenika: geološkog, hidrogeološkog i atmosferskog okoliša
[5].

Jedan od tih problema vezan je uz stvaranje procjedne vode i njen potencijal za onečišćenje podzemnih
voda.

Procjedne vode nastaju kao rezultat:

 oborina kišnice u obliku kiše ili snijega;

 perkolacija druge tekućine kroz otpad;
 zbijanje otpada pod vlastitom težinom.

Tijekom perkolacije odvija se niz fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa koji dovode do onečišćenja
podzemnih voda. Leach je kontaminirana tekućina koja sadrži niz otopljenih ili suspendiranih kemikalija.
Procijeđena voda ima značajnu ulogu u stvaranju procjednih voda, ali čak i u uvjetima kada je opskrba
vodom iz oborina nula, uočena je proizvodnja malih količina procjednih voda, zbog kemijskih i bioloških
procesa koji se odvijaju u tijelu odlagalište otpada. Voda koja iscuri u otpad ima, osim uloge stvaranja
procjednih voda, i ulogu razrjeđivanja zagađivača. Kao rezultat toga, rezultirajuća procjedna voda se
povećava zbog propuštanja vode kroz otpad, ali je njezino opterećenje kontaminantima manje. Prilikom
projektiranja ekološkog odlagališta potrebno je poznavati i kvalitetu i količinu procjednih voda
(Bjorklund, A., 1998.).

Recirkulacija lužine

Procjedne vode se skupljaju u podnožju odlagališta i umjesto u pročistače, ostaju na istoj razini u otpadu
prikupljenom na odlagalištu. To povećava brzinu razgradnje uskladištenog materijala [2].

Prednosti i nedostaci recirkulacije procjedne vode:

Pro:

 Povećava stabilizaciju odlagališta jer je brzina proizvodnje plina na odlagalištu povećana zbog
visokog sadržaja vlage;
 Pruža medij za skladištenje procjedne vode;
 Smanjuje volumen čvrstog komunalnog otpada.

Protiv:

 Povećanje stope onečišćenja tla ako se koristi samo jedno složeno ležište;
 Povećana toksičnost koncentrirane procjedne vode.
 Međutim, onečišćenje tla je minimalno ako se koristi dvostruki sastav (obloga) odlagališta i time
se vrši recirkulacija procjedne vode unutar odlagališta.

Sakupljanje procjednih voda

Procjedne vode su jako kontaminirana otpadna voda. Teče na dno jame i skuplja se uz pomoć cijevi. Dno
jame je nagnuto, cijevi se postavljaju duž dna za prikupljanje onečišćene vode i druge tekućine
(procjedne vode). Procjedna voda se pumpa i odvozi u postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda
(krutine uklonjene iz procjedne vode ponovno se unose u jamu ili, ako nisu, odvoze se na druga
odlagališta). Ako su sabirne cijevi začepljene procjednom vodom iz jame, tekućina se skuplja u jamu.
Rezultat tlaka tekućine postaje jedinica otpada, glavna sila ispod jame (tablica 1).

Procjedne vode se uzimaju iz postojećeg otpada ili iz cijevi gdje se skuplja i filtrira. Može se reciklirati ili
ukloniti iz jame i staviti na skladišne površine ili izravno u postrojenje za obradu procjednih voda [3].

Sustavi za sakupljanje procjedne vode mogu se blokirati za manje od jednog desetljeća. Ne uspijevaju iz
nekoliko dobro poznatih razloga:

 mogu zaglaviti zbog blata i blata;

 mogu se začepiti zbog povećanja količine mikroorganizama u sabirnim cijevima;
 može dovesti do stvaranja mineralnih taloženja, zbog kemijskih reakcija;
  sabirne cijevi se s vremenom mogu degradirati ili čak korodirati (kiseline, otapala, oksidanti) ili se
mogu zgnječiti sa prikupljenim otpadom.

Velika količina procjedne vode prikupljene u spremnicima odlazi u postrojenja za pročišćavanje. Ako se
smatra da postoji potencijalna opasnost za okoliš zbog procjednih voda, može se propisati brtvljenje
gornje površine. Preporuke za brtvljenje površine prikazane su u tablici 2.

Procjedne vode i površinske vode, ako ih ima, treba sakupljati na reprezentativnim mjestima.
Uzorkovanje i mjerenje volumena i sastava procjednih voda potrebno je provoditi zasebno na svakom
mjestu gdje se procjedne vode ispuštaju iz skladišta.

Praćenje površinskih voda, ako postoji, mora se izvesti na najmanje dvije točke, jednoj nizvodno od
akumulacije i jednoj uzvodno.

Više o ovom izvornom tekstuZa dodatne podatke o prijevodu potreban je izvorni tekst

Zaključci

Leach je kontaminirana tekućina koja sadrži niz otopljenih ili suspendiranih kemikalija. Može nastati
cijeđenjem vode iz oborina i taloženjem otpada pod vlastitom težinom.

Na kvalitetu procjedne vode utječu sastav, vlažnost, starost i sadržaj kisika u otpadu, kao i temperatura
zraka. Količina i kvaliteta procjedne vode koja nastaje na odlagalištu ovisi o lokaciji, vrsti otpada i načinu
rada odlagališta.

U korelaciji s karakteristikama ležišta i meteorološkim uvjetima potrebne su odgovarajuće mjere u

pogledu: kontrole količine vode iz oborina koje ulaze u tijelo ležišta; sprječavanje prodiranja površinskih
i/ili podzemnih voda u uskladišteni otpad, prikupljanje onečišćenih voda i procjednih voda kroz
odgovarajući sustav odvodnje, kao i tretman kontaminirane procjedne vode.

Prilično kontroverzna metoda korištenja procjedne vode je njezino ponovno kruženje u otpadnoj masi,
kako bi se ubrzala njezina razgradnja.

Čvrsti komunalni otpad nastavlja rasti kao rezultat sve bogatijeg načina
života i kontinuiranog industrijskog i komercijalnog razvoja u mnogim
zemljama svijeta. U ovom radu prikazano je trenutno stanje
problematike odlagališta I rada kao krajnjeg razmatra se alternativa za
gospodarenje otpadom, zajedno s budućim trendovima odlaganja
otpada, uključujući posebne aspekte komunalnog gospodarenje čvrstim
otpadom u Rumunjskoj i njihovo odlaganje na odlagalištima, od kojih se
neka zatvaraju.
Iako je integrirano gospodarenje otpadom već evaluirano u opsežnoj
znanstvenoj literaturi o prikupljanju, skladištenju I odgovarajući
tretman jako kontaminiranih procjednih voda – glavni sekundarni
zagađivač nastao je tijekom odlaganja, nedostatak još uvijek postoje
informacije o stvaranju jako onečišćenih procjednih voda, značajnim
varijacijama u kemijskom sastavu, sudbini, migracije i ponašanja,
posebno u zemljama bez iskustva u integriranom gospodarenju
otpadom, kao što je Rumunjska. U redu opisati kontekst obrade i
upravljanja procjednom vodom iz komunalnog odlagališta, opći pregled
krutog komunalnog otpada proizvodnja i sastav, prikupljanje i
transport, oporaba resursa, ponovna upotreba i mogućnosti
zbrinjavanja u europskim okvirima su na prvom mjestu
prezentiran s nekim podacima specifičnim za rumunjski slučaj.
Budući da je razumijevanje sastava procjedne vode ključno za izradu
projekcija o dugoročnom utjecaju odlagališta, a dana je karakterizacija
procjedne vode kao izrazito onečišćene otpadne vode radi procjene
njezinih pokazatelja kvalitete. Ova recenzija kombinira informacije iz
literature o metodologijama obrade procjednih voda i raspravlja o
prednostima i nedostacima razne alternative liječenja i vlakovi.

Ključne riječi: utjecaj na okoliš, procjedne vode, komunalni čvrsti otpad,

proces obrade, odlagalište otpada