REHABILITACIJA

BOLESNIKA NAKON
INFARKTA SRCA
 DEFINICIJA

 Organizirani skup postupaka koji je usmjeren prema

dijagnosticiranju, optimizaciji liječenja i pripremi
bolesnika prema sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih
bolesti

 Svrha je sprječavanje ponovne pojave stanja koje dovodi do

bolesti kardiovaskularnog incidenta
 CILJEVI

 Smanjenje rizika od pogoršanja i/ili ponovnog nastanka

infarkta srca
 Vraćanje pacijenta u njegov normalan način života, tj.
poboljšanje kvalitete života
 Edukacija bolesnika i njegove obitelji oko životnih navika,
uvođenje redovitog tjelesnog vježbanja, prestanak pušenja,
kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika i pridržavanje
terapije
 Kardiovaskularne bolesti – vodeći uzrok obolijevanja i
smrtnosti u svijetu
 Prema podacima DZS-a iz 2019.g. kardiovaskularne bolesti
bile su neposredan uzrok 22 000 smrti
 Kardiovaskularna rehabilitacija smanjuje smrtnost za 31%
 KARDIOVASKULARNA REHABILITACIJA

 Provodi se u 3 faze: I faza – akutna i rana postakutna

hospitalna
II faza – kasna postakutna hospitalna
III faza – održavajuća faza
 I FAZA

 Mobilizacija bolesnika
 Započinje odmah nakon kirurškog zahvata, u jedinici
intezivnog liječnja
 Obuhvaća vježbe disanja i razgibavnja u krevetu, posjedanje u
krevetu, ustajanje, kontrolirane šetnje bolesnika hodnikom
 Istodobno se provodi edukacija bolesnika i obitelji o bolesti i
čimbenicima rizika
 Sudjeluju med. sestra, fizioterapeut te liječnik
 Ova faza završava procjenom stanja bolesnika 5-minutnom
ergometrijom sa 50-75 W opterećenja
 Strogo se zabranjuje pušenje
 Uvodi terapija sekundarne prevencije
 II FAZA

 Neposredno ili nekoliko tjedan nakon I faze

 Bolesnika se upućuje ustanove stacionarne ili ambulantne
rehabilitacije
 Traje 3-5 tjedana u stacionarnoj, tj. 8 tjedana u ambulantnoj
rehabilitaciji
 Oblik kardiovaskularne rehabilitacije ovisi o stratifikaciji
rizika bolesnika, financijskim i dr. čimbenicima
 Ciljevi- unapređenje slabe tjelesne kondicije,
- stabilizacija kardiološkog statusa bolesnika i
smanjenje rizika napredovanja bolesti
- psihološka stabilizacija i priprema za socijalne
reintegraciju s povraćenim radnim sposobnostima
 Sudjeluju kardiolozi, fizijatri, med. sestre, fizioterapeuti,
dijetetičari, psiholozi, po mogućnosti soc. radnici i spec.
medicine rada
 Na početku rehabilitacije se reevaluira bolesnikovo stanje
kako bi se mogli svrstati prikladne skupine različite težine
tjelesnog treninga
 Sastoji se od: tjelesnog treninga (vježbe disanja, opterećenje
na bicikl-ergometru, razgibavanje, šetnje u prirodi, itd.), psiho -
socijalne adaptacije, edukacije, korekcije medikamentne
terapije i procjene rizika i ocjene radne sposobnosti, praćenje
stanja bolesnika
 STRATIFIKACIJA RIZIKA BOLESNIKA

1) BOLESNICI NISKOG RIZIKA

 Postignuto opterećenje u prijemu - ≥ 100 W ili ≥ 7 MET-a
 Nema znakova ishemije pri opterećenju
 EF lijeve klijetke > 40%
 Nema kompleksnih aritmija
 Provođenje tjelesnog treninga samostalno uz povremene
kontrole
2) BOLESNICI SREDNJEG RIZIKA
 Postignuto opterećenje u prijemu – 75 W ili 4-6.9 MET-a
 Ishemija pri većim tjelesnim naporima
 EF lijeve klijetke < 40% uz održani radni kapacitet
 Provođenje tjelesnog treninga uz kontrolu
3) BOLESNICI VISKOG RIZIKA
 Postignuto opterećenje u prijemu – ≤ 50 W ili ≤ 4 MET-a
 Ishemija nastaje pri niskom opterećenju
 EF lijeve klijetke < 40% i niski funkc. kapacitet
 Provođenje tjelesnog treninga pod kontrolom i uz EKG
praćenje
 Višežilna koronarna bolest, bolest debla
 III FAZA

 Nastavlja se na II fazu i traje doživotno

 Bolesnici provode naučene vježbe kod kuće ili u klubovima
 Vježbe se provode 2-3 dnevno po 30 min, minimalno 3 puta
tjedno
 Bolesnike kontrolira liječnik opće medicine i po potrebi
kardiolog
RIZIK KARIDOVASKULARNIH INCIDENATA

Preporučeni Rizik kardiovaskularnih incidenata

tip rehabilitacije
Nizak Umjeren Visok

Ambulantna + + -
Stacionarna - + +
 ORGANIZACIJE STRUKTURE KVB
REHABILITACIJE
 1) bazične strukture – na komunalnoj razini (škole, sportske
dvorane, klubove)
 2) intermedijarni centri – obično uz bolnice za akutno liječnje
 3) napredni (nacionalni) centri – napredno stukturirani veliki
centri KVB rehabilitacije s visokom razinom med. programa i
usluga
 *prijelazni organizacijski oblici – povezivanje bazičnih
struktura s većim centrima, ambulantnih pogona s bolničkim,
itd.)
 Ustanove za KVB rehabilitaciju u RH – Srčana,
Thalassotherapia Opatija, Krapinske Toplice