1. Što je matrica transformacije i za što se koristi?

Matrica transformacije je matrica koja služi za pretvorbu komponenata vektora u jednom

koordinatnom sustavu u komponente istog tog vektora u nekom drugom koordinatnom sustavu.

2. Koji su kutovi de Spareovi kutovi?

valjanje, propinjanje i zanošenje, odnosno „fi“, „theta“ i „psi“

3. Koji su koordinatni sustavi u primjeni u vanjskoj balistici vezani za zemlju, a koji su vezani za
letjelicu?

Koordinatni sustavi vezani za zemlju: geocentrični i lokalni koordinatni sustav

Koordinatni sustavi vezani za letjelicu: nošeni, aerobalistički, koordinatni sustav letjelice, strujni,
aerodinamički i brzinski.

4. Što je stav letjelice i koji ga kutovi definiraju?

Stav letjelice je vektor koji kao komponente ima kutove rotacije koordinatnog sustava letjelice u
odnosu na nošeni koordinatni sustav, a to su ujedno De Sparreovi kutevi.

5. Kako se definira vektor brzine leta? Što je vektor aerodinamičke brzine? Po čemu se ove
brzine razlikuju?

Vektor brzine leta se definira kao vektorski zbroj aerodinamičke brzine i brzine vjetra. Vektor
aerodinamičke brzine je vektor brzine letjelice u odnosu na zrak.

6. Označite na slici napadni kut α i kut klizanja β.

Napadni kut α je kut u ravnini osi simetrije letjelice od projekcije aerodinamičke brzine do osi x, a kut
klizanja β je kut u ravnini simetrije od projekcije aerodinamičke brzine do aerodinamičke brzine.

7. Što je totalni napadni kut?

Totalni napadni kut je kut između aerodinamičke brzine letjelice i osi simetrije letjelice.

8. Da li s porastom visine temperatura raste ili pada, i koliki je gradijent promjene temperature
prema ICAO standardu? Pazite na predznak!

Prvih 10-11 km temperatura pada. S porastom visine temperatura pada. Gradijent promjene
temperature je -6,5 stupnjeva/kilometru.

9. Prema zakonu vertikalne ravnoteže, o čemu jedino ovisi tlak zraka? Kako možemo iskoristiti
tu pretpostavku?

Prema zakonu vertikalne ravnoteže tlak je jedino funkcija promjene visine. To znači da tlak možemo
izračunati ako izmjerimo visinu.

10. Kolika najviše može biti apsolutna, a koliko relativna vlažnost zraka? Što se događa kad
relativna vlažnost zraka dosegne 100%?
Apsolutna vlažnost zraka može biti najviše 4%, a relativna 100%. Kada relativna vlažnost dosegne
100% višak vlage počinje kondenzirati.

11. Zašto govorimo da je vjetar slučajna dvodimenzionalna veličina?

Vjetar je slučajna veličina jer njegov smjer ne možemo predvidjeti, a dvodimenzionalna je veličina jer
se utjecaj vertikalnog vjetra zanemaruje. Zbog toga što podrazumijevamo postojanje strujanja zraka
ili vjetra lijevo, desno, naprijed, nazad, no ne i prema gore, dolje, dakle ne u vertikalnom smjeru.

11. Kolika je standardna temperatura, a koliki tlak prema ICAO standardu / Ventceljovom standardu?

Prema ICAO: -Temperatura = 15 oC

-Tlak = 101.325 Pa = 1.013 hPa

Ventceljov: -Temperatura = 15 oC

-Tlak = 1.000 hPA

-Vlažnost = 50%

12. Kako se zove radioteodolit široko rasprostranjen u upotrebi NATO topništva? Od kojih se dijelova
sastoji sustav Vaisala?

Vaisala

Dijelovi:

1. Balon koji se lagano penje u visinu, noseći kućište sa senzorima za mjerenje temperature,
tlaka i rel. vlage

2. Radioteodolit na zemlji koji se automatski usmjerava na balon, tako da uvijek znamo kutove
b (u horizontalnoj) i b (u vertikalnoj ravnini)

3. Računalo koje procesuira primljene signale

13. Kako na putanju projektila utječe porast temperature zraka? Kako na putanju projektila utječe
porast tlaka zraka?

S povišenjem temperature gustoća zraka se smanjuje, kao i otpor zraka. Domet projektila će biti veći.

S rastom tlaka zraka raste gustoća zraka, pa će domet biti manji.

14. Kako na putanju projektila utječe bočni vjetar s desne strane ako se radi o a) klasičnim topničkim
projektilima b) reaktivnim projektilima?

Desni bočni vjetar će klasične projektile otpuhati u lijevo, a reaktivne u desno!

15. Koje pseudosile djeluju na projektil uslijed rotacije Zemlje? Koju od njih možemo zanemariti, a
koju ne?

Na projektil djeluju Centrifugalna sila (kao posljedica Centripetalne) i Coriolisova sila.

Centrifugalnu silu možemo zanemariti.

16. Zbog koje pseudosile/efekta projektili na sjevernoj polutci prividno skreću udesno? Zbog čega se
javlja Coriolisov efekt?
Zbog Coriolisovog efekta. Javlja se zbog toga što se Zemlja rotira u smjeru obrnuto od kazaljke na
satu, pa u 2D projekciji zemljine površine putuje u desno.

17. Što je to balistički vjetar?

Balistički vjetar definiran je pomicanjem meteo-balona pri dizanju od tla do zadane visine.

To je izračunat fiktivni vjetar, stalan po pravcu i brzini na cijeloj visini putanje.

Ima ukupan efekt jednak kao i stvarni vjetar sa svim svojim oscilacijama pravca i brzine.

18. Kako glasi drugi Newtonov zakon i kako izgleda njegva primjena u ks?

primjenjuje se u apsolutnom ili u inercijskom ks, f=m x a

Koje su karakteristike krutog tijela relevantne za dinamiku leta?

središte mase, brzina središta mase, ubrzanje središta mase

Da li za tijela promjenjive mase primjenjiv zakoni klasične mehanike? Što je načelo očvršćivanja?

ne, načelo očvršćivanja ili solidifikacija je načelo po kojem se zakoni gibanja letjelica promjenjive
mase mogu primijeniti

19. Čemu je jednaka derivacija količine gibanja? Čemu je jednaka derivacija kinetičkog momenta?

20. Kako u općem slučaju izgleda tenzor tromosti? Kako izgleda tenzor tromosti za glavne osi
tromosti?

23. Što je Machov broj? Kako se klasificiraju strujanja prema Machovom broju?

Machov broj je omjer brzine struje zraka i brzine zvuka (mjera utjecaja stlačivosti)

 Klasifikacija strujanja:

 nestlačivo strujanje - kada se zanemaruje promjena gustoće: male brzine struje zraka, do 100
m/s, do Ma=0.3

 viskozno strujanje – povezano sa značajnijim utjecajem sila trenja

 dozvučno strujanje (subsonično): od Ma=0.3 do Ma=0.8 (do pojave prvih udarnih valova)

 krozzvučno strujanje (transonično): od Ma=0.8 do Ma=1.2

 nadzvučno strujanje (supersonično): od Ma=1.2 do Ma=5

 hiperzvučno strujanje (hipersonično): za Ma>5

Kako se opisuje utjecaj struje zraka na objekt? Koji je glavni parametar sila tlaka, a koji sila trenja?

uzgonom i otporom? za trenje Reynoldsov broj, a za tlak mahov

24. Što je sila uzgona? Što je sila otpora? KAKO SE RAČUNA

Uzgon, L ( sila okomita na smjer brzine struje zraka)

Za definiranje sile uzgona potreban nam je napadni kut i ort sile uzgona

Otpor, D (sila paralelna sa smjerom struje zraka; =0 prema D’Alambertovom principu; ali postoji
značajan otpor induciran silom uzgona: kod krila; kod tijela/projektila nema toliki značaj)

25. Kako se opisuje granični sloj? Kolika je brzina na donjem (vanjskom) rubu, a kolika na donjem
rubu graničnog sloja (na konturi objekta)?

Granični sloj – usko područje uz objekt u kojem je dominantna viskoznost; može biti:

 Laminarni (strujanje u paralelnim slojevima), uvjetno Re<5105

 Turbulentni (kaotično, stohastično strujanje), za Re>1106

 Prijelazni (iz laminarnog u turbulentni)

Brzina na donjem (vanjskom) rubi jednaka je brzini leta, a brzina na konturi jednaka je 0.

26. Kada nastaju udarni valovi, što je za njih karakteristično?

Udarni valovi: diskontinuitet strujanja zraka (npr. nagli/odskočni porast tlaka)

Kada se objekt giba brzinom većom od brzine zvuka Ma>1 dolazi do pojave udarnih valova, uz udarne
valove vežu se i veće promjene aerodinamičkih značajki objekta (posebno izraženo za otpor)

27. Kako se definira aerodinamički koeficijent sile i aerodinamički koeficijent momenta?

Definirani su normiranjem (odnosno dijeljenjem) sile/momenta s referentnom silom/momentom

 Referentna sila je produkt referentnog tlaka i referentne površine

 Referentni moment je produkt referentne sile i referentnog kraka

28. Kako je usmjerena aksijalna sila? Koja su glavna tri dijela aksijalne sile?

Paralelna sa smjerom kretanja projektila i obrnuta od smjera kretanja projektila.

Ovisna o tri dijela

Machov broj, Ma
Napadni kut,

Reynoldsov broj, Re

29. Skiciraj promjenu iznosa koeficijenta aksijalne sile s Machovim brojem.

30. Kako se određuje koeficijent otpora primjenom etalon funkcije otpora? Što je CD43, a što CD58

cd43 je ruski etalon, cd 58 je etalon za nevođene projektile s krilcima

Kako je usmjerena normalna sila? O kojim parametrima najviše ovisi koeficijent normalne sile?

usmjerena je duž negativne osi z, ovisi o totalnom napadnom kutu, o Reynoldsovom broju i o
Machovom broju.

Kako sila otpora raste / pada s promjenom brzine?

raste s kvadratom brzine

31. Kako objašnjavamo valni otpor (CXp)? O čemu ovisi?

Valni otpor (CXp ):

• otpor zbog sila tlaka,

• nema značajniju vrijednost u subsonici

• značajan porast s pojavom udarnih valova –u transonici

• ovisi o obliku letjelice

• ovisi o Machovom broju

32. Kako objašnjavamo otpor trenja? O čemu ovisi? Zašto se bojaju zrna / projektili? Koji otpor
povećavaju ostaci masti i nečistoće?

Otpor trenja, CXf

• Posljedica sila trenja

• Dominantna komponenta u subsonici, ali je prisutan i u transonici i supersonici

• Određen je koeficijentom trenja koji ovisi o:

o pravilnosti i hrapavosti površine

o Reynoldsovom broju (za određeni projektil Reynoldsov broj se ne mijenja značajnije)

o obliku tijela

• Obojana zrna i projektili stvaraju manji otpor trenja

• Masti i nečistoće povećavaju otpor trenja

33. Kako objašnjavamo otpor baze / otpor dna projektila? Kako se može smanjiti?

• je posljedica sila tlaka iza projektila (gdje je smanjen tlak – podtlak)

• Ovo se kočenje naziva još i bazni otpor

• Ovisi uglavnom o Machovom broju

• Može se smanjiti istjecanjem nekog plina na dnu projektila

• Ugradnjom plino-generatora u stražnji dio projektila smanjuje se otpor čak i za 2/3: drugi
naziv - projektili sa base bleed sustavom

37. Što je Magnusov efekt? O kojim parametrima ovisi Magnusova sila? KAKO DJELUJE I NA KAKVA
TIJELA, GDJE JOJ JE HVATIŠTE NA KLASIČNOM PROJEKTILU BEZ KRILCA

 Optjecanje rotirajućeg tijela s poprečnom brzinom (okomitom na os simetrije): Magnusov

efekt

 Položaj hvatišta, uvijek blizu kraja projektila- iza težišta

 Parametri o kojima ovisi Magnusova sila:

 napadnom kutu

 bezdimenz. kutnoj

brzini

 Machovom broju

 Reynoldsovom broju

Oko koje osi djeluje moment valjanja? Koji su glavni parametri koeficijenta momenta valjanja
topničkih projektila?

oko osi x, mahov broj i kutna brzina

38. Eulerov model u potpunosti je primjenjiv za projektile kojeg oblika?

Primjenjiv je ako se radi o projektilu oblika sfere na malim dometima do 10km u atmosferi bez vjetra

Koje su sile uključene u Eulerov model? Koje su pretpostavke osnovnog Eulerovog modela?

uključene su sila teža i otpor zraka, pretpostavke su da će funkcionirati ako nema vjetra, na kratkim
udaljenostima, na projektilima oblika sfere
39. U čemu je razlika teoretske postavke MPMM u odnosu na Eulerov model? Koje tri sile u sebi
sadrži MPMM model?

- Dodana je aerodinamička sila uzgona

- 3 sile: sila zemljine teže, sila otpora i sila uzgona

Koje su varijable leta koje se direktno računaju iz MPMM-a?

40. Kakva je veza napadnog kuta i uzgona (proporcionalnost, obrnuta proporcionalnost, kvadrat ili..)?

Koeficijent sile uzgona proporcionalan je napadnom kutu sigma, tj.:

42. Na koje dvije komponente, odnosno sile obično razlažemo ukupnu aerodinamičku silu (R)
osnosimetričnoga projektila?

a) Po osi x i okomito na nju (v. sliku dolje lijevo)

b) Po pravcu brzine i okomito na taj pravac (v. sliku dolje desno)

• Sila otpora D, na pravcu (paralelna) s brzinom projektila, ali suprotni smjer

• (zbog pojave napadnog kuta σ) komponenta okomita na aerodinamičku brzinu – L ( uzgon)

• Vektorski zbroj D i L daje rezultantnu (ukupnu) silu R

43. Koju komponentu aerodinamičke sile sadrže Eulerov model, a koju ne?

Sadrži silu otpora D, ne sadrži silu uzgona

44. Da li Eulerov model opisuje gibanje oko središta mase? Da li MPMM opisuje gibanje oko središta
mase?

Ni Eulerov ni MPMM model ne opisuju gibanje oko središta mase (samo 6DOF)

45. Da bi projektil bio stabilan kakvo mora biti gibanje oko središta mase?

 Gibanje oko središta mase mora biti žiroskopski stabilizirano – oko vektora brzine. Trebaju
biti ispunjeni uvjeti žiroskopske i dinamičke stabilnosti (dinamička stabilnosti objašnjena u pitanju 66)

 Pojašnjenje  Neposredno nakon izlaska iz cijevi, pod utjecajem barutnih plinova i udara
zračne struje, vrh projektila počinje opisivati elipse oko vektora brzine.

Kod dinamički stabilnih projektila te će se elipse brzo prigušiti i konvergirati prema vrhu vektora
brzine, no projektil je već skrenut iz ciljne ravnine za određeni mali kut -> rasipanje! Kod dinamički
nestabilnoga projektila neće doći do ovoga prigušenja.

46. Da li su topnički projektili pogodni za velike elevacije (preko 65°)? Zašto? Što se događa s brzinom
i kutnom brzinom projektila pri ovako velikim elevacijama?
Topnički projektili nisu dobri (postaju dinamički nestabilni) za velike zakrivljenosti putanja – elevacija
preko 65°.  Oni dosežu velike visine prilikom čega gube veliki dio svoje brzine i kutne brzine rotacije
oko uzdužne osi. Na silaznom kraku će im aerodinamička brzina opet početi rasti uslijed djelovanja
sile teže, no brzina rotacije nastavlja padati i takav projektil ulazi u područje nestabilnosti.

47. Bez stabilizacije, kako će se projektil kretati zbog momenta aerodinamičke sile? O čemu ovisi
moment propinjanja (moment normalne sile)? (Pomoć: zašto se npr. klasični projektili izvode tako da
im je težište što bliže nosu projektila)?

Počeo bi se prevrtati u zraku pod utjecajem Normalne sile (N) i Momenta propinjanja (M)

Normalna sila ovisi o:

 Totalnom napadnom kutu (kut u ravnini simetrije letjelice: od projekcije aerodinamičke

brzine do osi x)

 Machovom broju (omjer brzine struje zraka i brzine zvuka (mjera utjecaja stlačivosti)

 Reynoldsovom broju (produkt brzine struje zraka i referentne duljine promatranog objekta
podijeljen s koef. kinematičke viskoznosti (mjera utjecaja viskoznosti))

 položaju središta mase projektila

 položaju hvatišta normalne sile

 Moment propinjanja u dinamičkim uvjetima (gibanja projektila) ovisi i o kutnim brzinama

projektila

Težište što bliže nosu upravo da se težina projektila suprotstavlja ovim dvjema silama.

48. Gdje je hvatište aerodinamičke sile R kod klasičnih, a gdje kod projektila s krilcima? Nacrtajte gdje
je hvatište, kako djeluje aerodinamička sila, kakav se moment sile javlja i kako je usmjeren?

Da bi letjelica bila stabilna hvatište normalne sile mora biti iza središta mase  klasični p.

Za osno-simetrične projektile (i rakete) uvijek je hvatište normalne sile ispred središta mase, i takvi
projektili su statički nestabilni.

Kako djeluje moment aerodinamičke sile kod projektila s krilcima, a kako kod projektila bez krilaca?
Nacrtajte!

49. Na koje načine možemo stabilizirati projektil? Objasnite stabilizaciju žiroskopskim efektom,
odnosno stabilizaciju krilcima.

1. Stabilizacija žiroskopskim efektom: rotacijom oko uzdužne osi s velikom kutnom brzinom.

Pri velikoj brzini vrtnje opire se promjeni obrtne osi u prostoru => stabilnost !!!

Pri djelovanju vanjske sile obrtna os skreće okomito na pravac djelovanja sile, i to u stranu na koju
se vrti (derivacija)
2. Stabilizacija krilcima: Osno- simetrično tijelo ima (oko jednog kalibra) -> statički nestabilna
konfiguracija

 Za statičku stabilnost potrebno je ostvariti položaj hvatišta normalne sile iza središta mase (bar
jedan kalibar iza)

 To pomicanje hvatišta normalne sile ostvaruje se krilcima-4 ili 6 polukrilaca (nosećih površina) na
zadnjem dijelu tijela projektila (Body-tail konfiguracije)

50. Što znači da je projektil statički nestabilan, a dinamički stabilan?

Statička stabilnost: inicijalna reakcija/tendencija sustava na početni poremećaj

Poremećaj: povećanje napadnog kuta dovodi do promjene momenta propinjanja ( ):

 Ako je tada je , a takav moment propinjanja ima tendenciju povećanja

poremećaja : nestabilan projektil! (Uvjet statičke stabilnosti: )

 Za osno-simetrične projektile (i rakete) uvijek je središte mase iza hvatišta normalne sile,
tako je i takvi projektili su statički nestabilni. Stabiliziraju se rotacijom oko uzdužne osi s velikom kut.
brzinom: žiroskopski efekt

Što je statička stabilnost? Koji je uvjet statičke stabilnosti

 : inicijalna reakcija/tendencija sustava na početni poremećaj (dulji vremenski interval ovdje

nije od interesa)

 Uzdužna statička stabilnost projektila (letjelice) – rotacija oko osi

(ili oko osi ): propinjanje

Poremećaj: promjena napadnog kuta

to je uvjet

51. Koje su dvije karakteristike žiroskopa? Koja karakteristika žiroskopa dovodi do derivacije?

Karakteristike žiroskopa:

Pri velikoj brzini vrtnje opire se promjeni obrtne osi u prostoru => stabilnost !!!

Pri djelovanju vanjske sile obrtna os skreće okomito na pravac djelovanja sile, i to u stranu na koju
se vrti (derivacija)  projektil cijelo vrijeme skreće u desno

52. Na kojem se dijelu putanje i zašto javlja homogeni dio totalnog napadnog kuta - devijacija?
Možemo li predvidjeti njegov iznos?

Homogeni dio totalnog napadnog kuta javlja se neposredno nakon izlaska projektila iz cijevi i njegov
iznos nije moguće predvidjeti jer se radi o slučajnoj veličini.

53. Na kojem se dijelu putanje i zašto javlja partikularni dio totalnog napadnog kuta (derivacija)?
Možemo li predvidjeti njegov iznos?
Partikularni dio se javlja oko i nakon tjemena putanje i riječ je o determinističkoj veličini pa je njezin
iznos moguće predvidjeti.

54. Je li derivacija slučajna ili deterministička veličina? Utječe li na povećanje slike rasipanja? Zašto?

Derivacija je deterministička veličina. Ne utječe na povećanje slike rasipanja.

(Druga grupa: Je li devijacija slučajna ili deterministička veličina? Utječe li na povećanje slike
rasipanja? Zašto?)

55. Koja je posljedica nesavršenosti mjerenja parametara koji utječu na putanju projektila?

Posljedica je rasipanje.

56. Koji je najvjerojatniji ishod kod uniformne distribucije?

Ako npr. podinterval (b,c) obuhvaća polovicu cijelog intervala (a,d), onda je vjerojatnost da se x nađe
unutar (b,c,) 50%! Najjednostavniji slučaj: neka varijabla može poprimiti bilo koju vrijednost u
zadanim granicama (a, d) s jednakom vjerojatnošću. Izvan tog intervala vrijednost nije moguća.

57. Koji je najvjerojatniji ishod kod normalne distribucije? Koje dvije veličine karakteriziraju normalnu
distribuciju?

Najvjerojatniji ishod je da će 99% pogodaka pasti u intervalu + - 4E.

-> Karakterizirana matematičkim očekivanjem “a” i standardnom devijacijom ( sigma ) - mjera

raspršenosti podataka

58. Po kojoj se distribuciji rasipa najviše balističkih parametara?

Po normalnom (Gaussovom) rasipanju-distribuciji – najčešće

Koje dvije veličine karakteriziraju normalnu distribuciju?

matematičko očekivanje i standardna devijacija

Po kojoj se distribuciji rasipa najviše balističkih parametara?

po normalnoj

59. Koji interval (a+ ?σ) iscrpljuje 99% mogućih ishoda kod rasipanja po normalnoj distribuciji?

Gotovo svi mogući ishodi (99%) iscrpljuju se u intervalu + - 3σ.

60. Objasnite vjerojatno odstupanje E?

U topništvu se češće umjesto standardne devijacije s koristi E => vjerojatno odstupanje. Definira se
kao mjera intervala (a-E, a+E) za koji je vjerojatnost 0,5 (ili 50%). Znači: 50% pogodaka past će u
intervalu od a-E do a+E.

61. Zbog čega se rasipa početna brzina?

Rasipanje početne brzine v0 može biti uzrokovano:

a) nesavršenošću projektila i barutnog punjenja:

-rasipanje mase

-dimenzije

-nehomogenost barutnog punjenja

-temperatura barutnog punjenja

-razlike tvrdoća vodećeg prstena

b) nesavršenošću i istrošenošću cijevi:

-povećanje promjera

-produljenje barutne komore

-rastezanje uslijed zagrijavanja

Zbog čega se rasipa početna kutna brzina?

Rasipanje početne kutne brzine zavisi od odskočnog kuta cijevi, odnosno kuta između cijevi prije i u
trenutku ispaljenja.

*Kako smanjujemo utjecaj variranja mase?  Tako da ukupno područje rasipanja dijelimo na male
podintervale.

*Kako se masene oznake označavaju po NATO standardu?  s malim kvadratićima

*Kako se masene oznake označavaju po ruskom standardu?  s + i -

63. Kako smanjujemo utjecaj rasipanja mase?

Smanjuje se tako što se područje ukupnog rasipanja mase velikih kalibara (d >60 mm) još dodatno
dijeli na 5 podskupina po NATO standardu, odnosno 7 po ruskim. Na ovakav je način rasipanje
zadržano u prihvatljivim granicama, a proces izrade barutnog punjenja nije previše skup. Prije
gađanja: obavezno projektile sortirati po masenim oznakama!!! Nakon toga po serijama baruta itd.

64. Zbog čega se rasipaju početni kutovi?

1. Stanje oružja

a. istrošenost cijevi – povećanje kalibra

b. istrošenost cijevi - produljenje barutne komore

c. istrošenost cijevi na ustima

d. istrošenost drugih dijelova mehanizma (npr. sustav za davanje elevacije, javlja se odskočni
kut)

2. Stanje streljiva
a. odstupanja mase

b. odstupanja dimenzija projektila a,b,c => Projektil

c. ekscentričnost projektila

d. sastava i gustoće barutnog punjenja d,e => Barutno punjenje

e. temperatura barutnog punjenja

65. Da li se udari vjetra uzimaju u obzir pri procjeni parametara rasipanja?

Ne, zato što su udari vjetra poremećaji koje ne možemo mjeriti

66. Koji interval (a+ ?E) iscrpljuje 99% mogućih ishoda kod rasipanja po normalnoj distribuciji?

u intervalu a + 4E oko a vjerojatnost p = 99%;

67. Kojom se distribucijom rasipaju sustavne pogreške?

Normalna (Gaussova) distribucija

68. Zbog čega su u početnoj fazi leta najopasniji poremećaji kod reaktivnih projektila?

Jer je u prvih nekoliko desetina metara leta brzina manja, dok raketa ne dohvati brzinu, te su
poremećaji koje raketa tada pretrpi od najveće važnosti i imaju najveći utjecaj na ukupnu pogrešku.

69. U kojem slučaju govorimo o složenoj slici rasipanja?

• Pri gađanju iz više oružja, s istoga mjesta i pod istim uvjetima, doći će do složenog rasipanja:

• svako oružje kreirat će svoju sliku rasipanja

• srednji pogotci neće se podudarati

• dobit će se slika “zbroja” pojedinačnih rasipanja

70. Zbog čega je rasipanje nevođenih reaktivnih projektila za red veličine veće od rasipanja klasičnih
projektila? Koji se dodatni elementi javljaju i utječu na povećanje tog rasipanja?

Zbog varijacije rasipanja rada motora u pravcu vektora potisne sile.

• intenzitet i

• pravac djelovanja reaktivne sile

71.Što je balistička smrt cijevi?

To je životni vijek cijevi koji se obično izražava brojem ispaljenih projektila do trenutka kada cijev
izgubi deklarirane balističke značajke.

72. Što je to mjesni kut?

Mjesni kut je okomiti kut koji zatvaraju vodoravna ravnina našeg oka do točke na zemljištu koju
promatramo.

73. Koje su prednosti korištenja donje grupe kutova, a koje korištenja gornje grupe kutova?
Prednosti korištenja donje grupe kutova su manja punjenja i manje trošenje cijevi, a prednosti
korištenja gornje grupe kutova su gađanje preko prepreka i gađanje odozgo gdje je manja oklopna
zaštita.

74. Koji od sljedećih poremećaja daju veći domet: + temperatura zraka, + bočni vjetar, + derivacija, -
temperatura baruta, - temperatura barutnog punjenja, + čeoni vjetar, - tlak zraka?

Veći domet daju povećana temperatura i smanjen tlak zraka.

75. Da li veća masa projektila povećava ili smanjuje domet?

Povećana masa projektila smanjuje domet.