Univerzitet u Sarajevu

Elektrotehnički fakultet
Predmet: Inženjerska matematika 1
Studijska 2023/2024. godina

Tutorijal 6
Asimptote funkcija (vertikalna, horizontalna, kosa). Neprekidnost funkcija i vrste prekida.

Zadatak 1
Odrediti domen i ispitati ponašanje funkcija na rubovima domena, te odrediti eventualne asimptote
funkcija:
√
a) f (x) = 4x2 + x;
√
3 x
b) f (x) = x3 − 3x + .
1 − x2

Rješenje:

a) Domen funkcije f iznosi

1
 
Dom(f ) = x ∈ R −∞ < x ≤ − ∨ 0 ≤ x < +∞ . (1)
4

Limesi u rubnim tačkama domena, tj. za x ∈ {−∞, +∞, − 41 , 0}, iznose:

p
lim 4x2 + x = |t = −x, x → −∞ =⇒ t → +∞| =
x→−∞
r (2)
p 1
= lim 4t2 − t = lim t 4 − = +∞,
t→+∞ t→+∞ t
p
lim 4x2 + x = +∞, (3)
x→+∞
p
lim 4x2 + x = 0, (4)
x→− 41 −
p
lim 4x2 + x = 0. (5)
x→0+

Pošto smo dobili limese funkcija, kada x teži u konačne tačke, tj. za x ∈ {− 14 , 0}, da su konačne
vrijednosti, zaključujemo da nema vertikalnih asimptota. Pošto smo dobili limese funkcija, kada
x → ±∞, da su beskonačne vrijednosti, zaključujemo da nema horizontalnih asimptota, ali
potrebno je provjeriti još kose asimptote.

1
 Za lijevu kosu asimptotu koeficijent nagiba k1 i odsječak n1 iznose:
√
4x2 + x
k1 = lim = |t = −x, x → −∞ =⇒ t → +∞| =
x→−∞ x
√ q (6)
2
4t − t t 4 − 1t
= lim = lim = −2,
t→+∞ −t t→+∞ −t
p
n1 = lim 4x2 + x + 2x = |t = −x, x → −∞ =⇒ t → +∞| =
x→−∞
√
p  4t2 − t + 2t
= lim 2
4t − t − 2t · √ =
t→+∞ 4t2 − t + 2t (7)
−t 1 1
= lim r  =− =− .
t→+∞ 0 2(1 + 1) 4
2t  1 − 4t12 + 1 

Za desnu kosu asimptotu koeficijent nagiba k2 i odsječak n2 iznose:

√ q
2
4x + x x 4 + x1
k2 = lim = lim = 2, (8)
x→+∞ x x→+∞ x
√
p  4x2 + x + 2x
n2 = lim 4x2 + x − 2x · √ =
x→+∞ 4x2 + x + 2x
x 1 1 (9)
= lim r  = = .
x→+∞ 0 2(1 + 1) 4
2x  1 − 4x1 2 + 1 

Zaključuje se da funkcija ima lijevu kosu asimptotu oblika y = −2x − 14 te desnu kosu asimptotu
oblika y = 2x + 14 .
b) Domen funkcije f iznosi
Dom(f ) = R \ {−1, 1} (10)
Limesi u rubnim tačkama domena, tj. za x ∈ {−∞, +∞, 1− , 1+ , (−1)− , (−1)+ }, iznose:
 v
0
u 
" # 3
u 1
p
3 x  t 3
 x
>
 
lim x3 − 3x + = lim x 1 −
2 + 0
 = −∞, (11)
x→−∞ 1 − x2 x→−∞ 
x

1

−
x(

x x)
 v
0
u 
" # 3
u 1
p
3 x  t 3
 x
>
 
lim x3 − 3x + = lim x 1 −
2 + 0
 = +∞, (12)
x→+∞ 1 − x2 x→+∞ 
x

x( x1
 − x)
 √
3


− 2 1
" #
p
3 x p
3
:

 x
>

x3 − 3x + x3− 3x +

lim = lim   = +∞, (13)
x→1− (1 − x)(1 + x) x→1− : 0+ :2
(1 − x) (1 + x)
    
√
 
3
 
− 2 1
" #
p
3 x p
3
:

 x
>

x3 − 3x + x3− 3x +  = −∞, (14)

lim = lim 
x→1+ (1 − x)(1 + x) x→1+ : 0− :2
(1 − x) (1 + x)
    
√
 
3
 
" #
2 −1
p
3 x p
3
:

 x
>

x3 − 3x + x3− 3x +

lim = lim   = +∞,
x→(−1)− (1 − x)(1 + x) x→(−1)− 2  : 0−
(1 − x)(1 + x)
  :
 
 
(15)
 √
3

−1
: 2
" #
p
3 x p
3  x
>

lim x3 − 3x + = lim  x3− 3x +  = −∞.
x→(−1)+ (1 − x)(1 + x) x→(−1)+ : 2 : 0+
(1 − x) (1 + x)
  
 
(16)

2
Pošto smo dobili limese funkcija, kada x teži u konačne tačke, tj. za x ∈ {−1, 1}, da su beskon-
ačne vrijednosti, zaključujemo da funkcija ima vertikalne asimptote u tim tačkama. Pošto smo
dobili limese funkcija, kada x → ±∞, da su beskonačne vrijednosti, zaključujemo da nema
horizontalnih asimptota, ali potrebno je provjeriti još kose asimptote.
Za lijevu kosu asimptotu koeficijent nagiba k1 i odsječak n1 iznose:
r
0
 
"√ 13 1
x · 1 − x32
3
#
f (x) x3 − 3x 1 > 7 x
>
 
k1 = lim = lim + = lim   +
0
 = 1, (17)
x→−∞ x x→−∞ x 1 − x2 x→−∞  x


x( x1
 − x)


n1 = lim [f (x) − k1 x] =
x→−∞
" √ #
p
3
 p3
(x3 − 3x)2 + x 3 x3 − 3x + x2 x
= lim x3 − 3x − x · p √ + =
x→−∞ 3 3
(x3 − 3x)2 + x x3 − 3x + x2 1 − x2
 
x3 − 3x − x3 x

= lim  q q +   =
x→−∞ 6 9 3 1
x2 3
1− x2
+ x4
+ x2 3
1− x2
+ x2 x
2 x2
−1
 
  (18)
−3 1
 
 x
 
= lim   r r  + 0 ! = 0.
x→−∞ 
 0 0 0 
3 3
1

 x
2  1 − 6
2
7+ 97+ 1 − 3
4
7 + 1
2
x x2 − 1 
7
x x
 x 

Za desnu kosu asimptotu koeficijent nagiba k2 i odsječak n2 iznose:

 r 0

"√ 3
1 1
− x32
3
#
f (x) x3 − 3x 1 x 1
> 7 x
>
 
k2 = lim = lim + 2
= lim   + 0
 = 1, (19)
x→+∞ x x→+∞ x 1−x x→+∞ 
x 
x( x1
 − x)


n2 = lim [f (x) − k2 x] =
x→+∞
" √ #
p  p3
(x 3 − 3x)2 + x 3 x3 − 3x + x2 x
3
= lim x3 − 3x − x · p √ + =
x→+∞ 3 3
(x3 − 3x)2 + x x3 − 3x + x2 1 − x2
 
x3 − 3x − x3 x

= lim  q q +   =
x→+∞ 6 9 3 1
x2 3
1− x2
+ x4
+ x2 3
1− x2
+ x2 x
2 x2
−1 (20)
 
 
−3 1
 
 x
 
= lim 
  r r  + 0  = 0.
!
x→+∞  0 0 0
3 3
1

6
 x
2  1 − 7+ 
2
9
4
3
7+ 1 − 7 + 1
2
x x2 − 1 
7

x
 x
 x
 

Zaključuje se da funkcija ima i lijevu i desnu kosu asimptotu istog oblika y = x.

Treba napomenuti da posao računanja limesa u ovom zadatku se mogao prepoloviti ukoliko isko-
ristimo osobine za limese neparnih/parnih funkcija. Da bi funkcija bila parna/neparna potrebno
je da funkcija ima simetričan domen, a domen funkcije f je simetričan. Kako vrijedi
q
3
(−x)
f (−x) = (−x)3 − 3(−x) + = −f (x), (21)
1 − (−x)2

to slijedi da je funkcija f neparna. Za neparne funkcije vrijedi da ako

lim f (x) = b, (22)

x→a

3
tada

lim f (x) = −b, (23)

x→−a

gdje a može biti bilo koja tačka iz domena uključujući i rubove domena. Tada je dovoljno ispitati
limese u rubnim tačkama “desnog” dijela domena, tj. domena kada je x > 0.
Kako je prethodno dobiveno:

lim f (x) = +∞, (24)

x→+∞
lim f (x) = +∞, (25)
x→1−

lim f (x) = −∞, (26)

x→1+

tada koristeći (23) vrijedi:

lim f (x) = −∞, (27)

x→−∞
lim f (x) = −∞, (28)
x→(−1)+

lim f (x) = +∞. (29)

x→(−1)−

Za neparne funkcije, ukoliko postoji desna kosa asimptota oblika:

y = k1 x + n1 (30)

tada je lijeva kosa asimptota oblika

y = k2 x + n2 = k1 x − n1 , (31)

pri čemu vrijedi:

k2 = k1 , n2 = −n1 . (32)

Dakle, za funkciju f je dovoljno naći desnu kosu asimptotu y = x i odrediti na osnovu (31) lijevu
kosu asimptotu koja je ovdje također y = x.
Treba napomenuti da za parne funkcije vrijedi da ako

lim f (x) = b, (33)

x→a

tada

lim f (x) = b, (34)

x→−a

gdje a može biti bilo koja tačka iz domena uključujući i rubove domena. Za parne funkcije,
ukoliko postoji desna kosa asimptota oblika

y = k1 x + n1 (35)

tada je lijeva kosa asimptota oblika

y = k2 x + n2 = −k1 x + n1 , (36)

pri čemu vrijedi:

k2 = −k1 , n2 = n1 . (37)

4
 Zadatak 2
Ispitati neprekidnost sljedećih funkcija:

a) f (x) = 2 |x − 1| + |x + 1|;


 − 2x + 1, − 1 ≤ x < 0 ∨ 0 < x ≤ 1,


2x + 1, 1 < x < 2,
b) f (x) =

 1
, 2 ≤ x < ∞;



x−3
√
x+1−1 sin 2x e4x − 1 ln (1 + 7x)
c) f (x) = √
3
+ − + − x2 + cos x.
x+1−1 5x x 5x

Rješenje:

a) Ukoliko raspišemo module u funkciji f , dobivamo situaciju kao u sljedećoj tabeli:

−∞ −1 1 +∞

x−1 − − o +

x+1 − o + +

Sada se data funkcija može zapisati kao


 − 2(x − 1) − (x + 1) = −3x + 1, − ∞ < x ≤ −1


f (x) = − 2(x − 1) + (x + 1) = 3 − x, − 1 < x < 1, (38)

2(x − 1) + (x + 1) = 3x − 1,

1 ≤ x < ∞.
Primijetimo da je Dom(f ) = R. Za ispitivanje neprekidnosti funkcije, potrebno je odrediti lijeve
i desne limese u kritičnim tačkama domena, tj. za x ∈ {(−1)− , (−1)+ , 1− , 1+ }, te ustanoviti da
su oni jednaki:
lim f (x) = lim (−3x + 1) = 4, (39)
x→(−1)− x→(−1)−

lim f (x) = lim (3 − x) = 4, (40)

x→(−1)+ x→(−1)+

lim f (x) = lim (3 − x) = 2, (41)

x→1− x→1−

lim f (x) = lim (3x − 1) = 2. (42)

x→1+ x→1+

Kako su lijevi i desni limes u tački x = −1 jednaki 4, tada kažemo da je funkcija neprekidna u
tački x = −1 i da je vrijednost funkcije u toj tački 4. Kako su lijevi i desni limes u tački x = 1
jednaki 2, tada kažemo da je funkcija neprekidna u tački x = 1 i da je vrijednost funkcije u toj
tački 2. Konačno, možemo reći da je funkcija f neprekidna ∀x ∈ Dom(f ).
b) Domen date funkcije iznosi
Dom(f ) = {x ∈ R | x ≥ −1 ∧ x ̸= 0 ∧ x ̸= 3 } . (43)

5
 Lijevi i desni limesi u karakterističnim tačkama domena, te pojedine vrijednosti funkcije iznose:

lim f (x) = lim (−2x + 1) = 1, (44)

x→0− x→0−

lim f (x) = lim (−2x + 1) = 1, (45)

x→0+ x→0+

lim f (x) = lim (−2x + 1) = −1, (46)

x→1− x→1−

lim f (x) = lim (2x + 1) = 3, (47)

x→1+ x→1+

f (1) = −2 · 1 + 1 = −1, (48)

lim f (x) = lim (2x + 1) = 5, (49)
x→2− x→2−
1
lim f (x) = lim = −1, (50)
x→2+ x→2+ x−3
1
f (2) = = −1, (51)
2−3

1
lim f (x) = lim = −∞, (52)
x→3− x→3− x − 3
1
lim f (x) = lim = +∞. (53)
x→3+ x→3+ x − 3

Kako funkcija nije definisana u tački x = 0, tada je ona sigurno prekidna (gledajući domen) u
toj tački. S obzirom da smo dobili jednak lijevi i desni limes u tački x = 0, tada kažemo da je
on otklonjiv i funkciju možemo dodefinisati u tački x = 0 sa vrijednosti f (0) = 1 tako da ona
postane neprekidna.
Funkcija ima različit lijevi i desni limes u tački x = 1, ali su oni konačni, pa kažemo da funkcija
u toj tački ima prekid prve vrste. Kako vrijednost funkcije f u tački x = 1 iznosi −1, vrijedi da
je f (1) = limx→1− f (x), a vrijedi i f (1) ̸= limx→1+ f (x), te tada kažemo da je ona neprekidna
slijeva, a da ima prekid prve vrste zdesna u tački x = −1.
Funkcija ima različit lijevi i desni limes u tački x = 2, ali su oni konačni, pa kažemo da funkcija
u toj tački ima prekid prve vrste. Kako vrijednost funkcije f u tački x = 2 iznosi −1, vrijedi da
je f (2) ̸= limx→2− f (x), a vrijedi i f (2) = limx→2+ f (x), te tada kažemo da je ona neprekidna
zdesna, a da ima prekid prve vrsta slijeva u tački x = −1.
Funkcija ima različit lijevi i desni limes u tački x = 3, i oni su beskonačni. Štaviše, kako tačka
x = 3 ne pripada domenu, tada kažemo da je funkcija prekidna (gledajući domen), te da se radi
o neotklonjivom prekidu druge vrste. Dakle, nemoguće je dodefinisati funkciju u tački x = 3
tako da ona postane neprekidna.

c) Domen date funkcije je

1
 
Dom(f ) = x ∈ R x ≥ − ∧ x ̸= 0 . (54)
7

Dakle funkciju treba ispitati u tački x = 0. Kako za članove −x2 i cos x vrijedi da je:

lim −x2 = lim −x2 = 0, (55)

x→0− x→0+

lim cos x = lim cos x = 1, (56)

x→0− x→0+

sa njima nema problema sa neprekidnosti. Ispitajmo limese od drugih sabiraka funkcije u karak-

6
 terističnim tačkama:
√
√ x+1+1
√ √ ( x + 1 − 1) · √
x+1−1 x+1−1 x+1+1
lim √ = lim √ = lim p √ =
x→0− 3 x + 1 − 1 x→0+ 3 x + 1 − 1 x→0 √ 3
(x + 1) 2+ 3x+1+1
3
( x + 1 − 1) · p √
3
(x + 1)2 + 3 x + 1 + 1
(57)
x + 1
− 1
√
√
p 
x 3
(x + 1) 2+ 3x+1+1
x+1+1  3
= lim = lim √
= ,
x→0 x + 1
− 1
x→0 x x+1+1 2
p √
3
(x + 1)2 + x + 1 + 1
3

1
sin 2x sin 2x sin 2x 2 2 sin 2x
2
lim = lim = lim · = lim · = , (58)
x→0− 5x x→0+ 5x x→0 5x 2 x→0 5 2x 5
1
e4x − 1 e4x − 1 e4x − 1 4 e4x − 1
>

lim − = lim − = lim − · = lim −  · 4 = −4, (59)
x→0− x x→0+ x x→0 x 4 x→0  4x
*1
ln (1 + 7x) ln (1 + 7x) ln (1 + 7x) 7 ln (1 + 7x) 7 7
· =  · = .

lim = lim = lim (60)
x→0− 5x x→0+ 5x x→0 5x 7  7x 5 5
Kako je dobiveno da su desni i lijevi limes za svaki član posebno jednaki i konačni u tački x = 0,
a kako ta tačka ne pripada domenu, zaključujemo da funkcija ima otklonjiv prekid u toj tački.
Funkciju možemo dodefinisati u tački x = 0 sa vrijednosti:
3 2 7 3
f (0) = lim f (x) = lim f (x) = lim f (x) = + −4+ +0+1= . (61)
x→0− x→0+ x→0 2 5 5 10

Zadatak 3
Diskutovati neprekidnost funkcija za:

 − 2 cos x,


x ≤ −π,


a cos x + b, − π < x < π,
a) parametre a i b, gdje je f (x) =

 x
x ≥ π.

2 sin ,

2

 1 − cos ax

 , x<0
x2



x

b) parametar a, gdje je f (x) = e x−2 , 0 < x < 2,


x




 , x > 2.
x2 − 6x + 8
U slučaju eventualnih prekida funkcije odrediti vrstu prekida.

7
Rješenje:

a) Domen zadate funkcije je Dom(f ) = R. Ispitajmo limese i izračunajmo vrijednosti u karakter-

ističnim tačkama domena:
lim f (x) = lim −2 cos x = −2 · (−1) = 2, (62)
x→(−π)− x→(−π)−

lim f (x) = lim (a cos x + b) = −a + b, (63)

x→(−π)+ x→(−π)+

f (−π) = 2, (64)
lim f (x) = lim (a cos x + b) = −a + b, (65)
x→π− x→π−
x
lim f (x) = lim 2 sin = 2, (66)
x→π+ x→π+ 2
f (π) = 2. (67)
Da bi funkcija bila neprekidna u nekoj tački, potrebno i dovoljno je da lijevi i desni limesi u toj
tački budu jednaki, te da budu jednaki vrijednosti funkcije u toj tački. Iz prethodnih relacija za
limese u tačkama x = −π i x = π dobiva se jednačina
b − a = 2 =⇒ b = a + 2. (68)
Dakle, da bi funkcija bila neprekidna u tačkama x = −π i x = π, parametri (a, b) trebaju biti
oblika (t, t+2), t ∈ R. U protivnom funkcija ima prekid prve vrste, odnosno funkcija je prekidna
(zdesna) u tački x = −π, te prekidna (slijeva) u tački x = π.
b) Domen zadate funkcije je
Dom(f ) = {x ∈ R | x ̸= 0 ∧ x ̸= 2 ∧ x ̸= 4 } . (69)
Ispitajmo limese u karakterističnim tačkama domena:
1
*2
1 − cos ax 1 − cos ax a2

2
·

lim f (x) = lim = lim  a = , (70)
x→0− x→0− x2 x→0− (ax)2 2
x
lim f (x) = lim e x−2 = e0 = 1, (71)
x→0+ x→0+
x
0−
lim f (x) = lim e := e−∞ = 0,
x−2
 (72)
x→2− x→2−

x
lim f (x) = lim = −∞, (73)
x→2+ x→2+ : 0+
−2)(x − 4)
(x


x
lim f (x) = lim = −∞, (74)
x→4− x→4−  0−
(x − 2) −4)
(x
:

x
lim f (x) = lim = +∞. (75)
x→4+ x→4+  0+
(x − 2) −4)
(x
:

Kako funkcija nije definisana za vrijednost x = 0, tada da bi u toj tački bio otklonjiv prekid,
lijevi i desni limes trebaju biti jednaki. Iz tog uslova dobiva se jednačina
a2 √
= 1 =⇒ a = ± 2. (76)
2
Funkciju tada√možemo dodefinisati u tački x = 0 sa vrijednosti f (0) = 1. U suprotnom, ukoliko
vrijedi a ̸= ± 2, tada funkcija u tački x = 0 ima neotklonjiv prekid prve vrste.
Kako funkcija nije definisana za x = 2, te kako su lijevi i desni limesi u toj tački različiti, funkcija
ima neotklonjiv prekid druge vrste u tački x = 2.
Kako funkcija nije definisana za x = 4, te kako su lijevi i desni limesi u toj tački različiti, funkcija
ima neotklonjiv prekid druge vrste u tački x = 4.