Professional Documents
Culture Documents
Osnove Korištenja
Osnove Korištenja
Zagreb, 13.6.2010.
Naručitelj:
Zavod za prostorno ureñenje
Grada Mostara
Oznaka ugovora:
EIHP: 14-10
Naručitelj: CQ-49-CS-09-3954BOS
Kontakt:
Senad Defterdarević, dipl.iur.
Naslov studije:
Prostorno-planske osnove korištenja obnovljivih
izvora energije za područje Grada Mostara
Autori:
László Horváth, dipl.ing.el.
dr.sc. Hubert Bašić, dipl.ing.el.
Nikola Karadža, dipl.ing.str.
Andro Bačan, dipl.ing.el.
Ana Kojaković, MSc.
Veljko Vorkapić, MSc.
Margareta Zidar, dipl.ing.arh.
dr.sc. Goran Majstrović, dipl.ing.el.
dr.sc. Minea Skok, dipl.ing.el.
Tomislav Baričević, dipl.ing.el.
Marko Karan, dipl.oec.
Ravnatelj:
Dr. sc. Goran Granić
Izdavač:
Energetski institut Hrvoje Požar
Savska cesta 163
10000 Zagreb
http://www.eihp.hr
Oznaka studije:
EIHP-014-10-01
Zagreb, 13.6.2010.
Autorska prava
Isključenje od odgovornosti
EIHP nije ni na koji način odgovoran za način primjene iznijetih rezultata studije. Ta je
odgovornost u potpunosti na naručitelju.
Razina povjerljivosti:
Povijest izrade
Inačica Datum Komentar Pregledao Odobrio
EIHP-014-10 13.6.2010.
Sadržaj
SADRŽAJ
Sadržaj................................................................................................................................... I
Studijski zadatak ................................................................................................................... V
Uvod V
Opis i cilj zadatka................................................................................................................ V
Sadržaj studije..................................................................................................................... V
1. Uvod ................................................................................................................................. 1
2. Osnovne karakteristike obnovljivih izvora energije na području Grada Mostara ................ 2
2.1. Osnovne karakteristike energije vjetra ................................................................. 2
2.2. Osnovne karakteristike energije Sunčevog zračenja......................................... 4
2.3. Osnovne karakteristike vodotoka za gradnju malih hidroelektrana................. 7
3. Metodologija prostornog definiranja lokacija za obnovljive izvore energije ........................ 9
3.1. Uvod........................................................................................................................... 9
3.2. Pristup i metodološki koncept................................................................................ 9
3.3. Opis metodologije.................................................................................................. 10
3.3.1. Inicijalna eliminacija neprikladnih prostora i odabir lokacija za ocjenu . 10
3.3.2. Kriteriji za ocjenu i rangiranje lokacija ........................................................ 13
4. Analiza lokacijA za vjetroelektrane...................................................................................21
4.1. Analiza makro- i mikrolokacija za vjetroelektrana ............................................ 21
4.1.1. Lokacija VE1 Čaprljuga ................................................................................ 24
4.1.2. Lokacija VE2 Velika Greda .......................................................................... 27
4.1.3. Lokacija VE3 Jastrebinka ............................................................................. 29
4.1.4. Lokacije VE4 Planinica ................................................................................. 31
4.1.5. Lokacija VE5 Pločno ..................................................................................... 34
4.1.6. Lokacija VE6 Kozice ..................................................................................... 37
4.1.7. Lokacija VE7 Krivodol ................................................................................... 39
4.1.8. Lokacija VE8 Biorine ..................................................................................... 41
4.1.9. Lokacija VE9 Grabovina ............................................................................... 43
4.1.10. Lokacija VE10 Kresovina ............................................................................. 45
4.1.11. Lokacija VE11 Hum....................................................................................... 47
4.1.12. Lokacija VE12 Ošljak .................................................................................... 49
4.1.13. Lokavcija VE13 Konovice............................................................................. 52
4.1.14. Lokacija VE14 Kokorina ............................................................................... 54
4.1.15. Lokacija VE15 Podveležje............................................................................ 56
EIHP I
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
II
Sadržaj
EIHP III
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
IV
Studijski zadatak
STUDIJSKI ZADATAK
Uvod
Bosna i Hercegovina je dobila kredit od Meñunarodne agencije za razvoj (IDA). Dio
sredstava kredita u okviru Projekta urbane infrastrukture i pružanju usluga je namijenjen
Gradu Mostaru, za izradu i monitoring Prostornog plana Grada Mostara (Službeni glasnik
Grada Mostara broj 01/08.) i to za period od 2008-2018. godine. Dio tih sredstava odnose se i
na izradu studija za potrebe prostornog plana.
Sadržaj studije
1. Osnovne informacije o karakteristikama vjetra, sunčevog zračenja i vodotoka za
izgradnju malih hidroelektrana (do 5 MW), za prostorno područje Grada Mostara
2. prostorno definisanje i dispozicija makro i mikro lokacija mogućih vjetro-parkova na
području Mostara
3. prostorno definisanje makro i mikro lokacija mogućih solarnih – parkova na području
Mostara
4. prostorno definisanje lokacija za izgradnju malih hidroelektrana na području Grada
Mostara
5. procjena mogućnosti instaliranja kapaciteta proizvodnje električne energije na
definisanim područjima i mogućnosti proizvodnje toplotne energije
6. neophodne izmjene i dopune izgradnje infrastrukture-saobraćajne i elektro mreže, za
investiranje u nove kapacitete iz obnovljivih izvora energije za područje Mostara i
Hercegovačko-neretvanskog kantona
7. ocjena mogućnosti istovremenog korištenja malih vodotokova za druge namjene kao
na primjer: poljoprivreda, ribarstvo, turizam, sport, rekreacija i vodosnabdijevanje
stanovništva
8. procjena uticaja novih kapaciteta na socijalni status stanovništva
9. procjena uticaja novih kapaciteta na ekologiju okoline i održivi razvoj lokalne
zajednice
10. procjena uticaja novih kapaciteta na razvojne planove Federacije i susjednih kantona
sa stanovišta razvoja i izgradnje postrojenja i infrastrukture: saobraćaj, energetska
mreža, te resursi ekologije, poljoprivrede, zaštite istorijskog naslijeña, zaštite od
prirodnih katastrofa, zaštite vodoprivrednih objekata.
EIHP V
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
VI
Poglavlje 1: Uvod
1. UVOD
EIHP 1
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Kada izmeñu dviju zračnih masa postoji razlika u barometarskom tlaku, onda zrak struji iz
područja većeg tlaka u područje manjeg tlaka, dok se tlak izmeñu dviju masa ne izjednači.
Vjetrovi se mogu podijeliti prema njihovoj veličini, prema sili koja ih uzrokuje i prema području
u kojem pušu. Spomenut ćemo samo pojedine vjetrove koji imaju veliki značaj pri
iskorištavanju i primjeni energije vjetra u proizvodnji električne energije.
Lokalni vjetrovi su karakteristični po tome što su nastali kao posljedica lokalnih utjecaja, i
rezultat su djelovanja globalnih i lokalnih efekata. Tijekom dana Sunce grije Zemljinu
površinu brže nego more. Zrak iznad kopna se grije i diže prema višim slojevima atmosfere i
struji prema moru stvarajući polje niskog tlaka. Na njegovo mjesto iz područja višeg tlaka,
struji hladniji zrak s mora prema kopnu. Tijekom noći vjetar puše u suprotnom smjeru jer se
kopno hladi brže od mora. Postoje i razdoblja u kojima je temperatura gotovo jednaka pa
vjetar uopće ne puše. Brzine vjetra obično su noću niže jer je i temperaturna razlika manja.
Slično nastaju i planinski vjetrovi koji danju pušu iz dolina koje su okrenute prema jugu,
prema vrhovima, dok je situacija noću suprotna. Primjer ovakvog vjetra u Europi je Fen u
Alpama. Prostorno i vremenski vjetar ima vrlo promjenjiv karakter jer nastaje kao rezultanta
velikog broja utjecajnih čimbenika. Vremenska promjenjivost vjetra može varirati od
sekundne do godišnje, dok skala prostorne promjenjivosti može biti od nekoliko mm na više.
2
Poglavlje 2: Osnovne karakteristike obnovljivih izvora energije na području Grada Mostara
Slika 2.1 Karta srednje godišnje brzine vjetra na visini 50 m iznad tla s
označenim interesnim područjem Grada Mostara
Iz gornje slike vidljivo je kako je područje BiH najizdašnije energijom vjetra upravo na južnom
dijelu zemlje, odnosno Federacije BiH.
Korištenjem regionalnog atlasa vjetra za BiH Regional RE-ANALYSIS World Wind Atlasa
[2-2] dobiveni su podaci s nešto finijom rezolucijom. Iz ovih podataka se može iščitati srednja
godišnja brzina vjetra na 60 m i 500 m iznad tla za lokacije na području grada Mostara.
Prema ovom izvoru, za ovo područje je moguće očekivati srednju godišnje brzinu vjetra
izmeñu 3,7 i 6,6 m/s na 80 m iznad tla. Regional re-analysis podaci vjetra za područje iznad
grada Mostara na visini od 80 m iznad tla su prikazani na slici ispod.
EIHP 3
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 2.2 Karta srednje godišnje brzine vjetra na visini 80 m iznad tla na širem
području oko grada Mostara
4
Poglavlje 2: Osnovne karakteristike obnovljivih izvora energije na području Grada Mostara
Na putu kroz atmosferu Sunčevo zračenje slabi jer se apsorbira zbog interakcija s plinovima i
vodenom parom, te se raspršuje na molekulama plinova i česticama prašine. Takoñer,
pojava naoblake uvelike onemogućava probijanje izravne komponente zračenja do površine.
Zbog toga Sunčevo zračenje do tla dospijeva kao izravno i kao raspršeno zračenje.
EIHP 5
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Zasjenjenja od okolnih objekata, poput visokih uzvisina negativno utječu na ukupan iznos
ozračenosti budući da u odreñenim trenucima zasjenjuju Sunčev disk te smanjuju vrijednost
izravne komponente Sunčevog zračenja. Zasjenjenja su najčešće lokalnog karaktera, te se
mogu procijeniti na temelju topografskih karata za konkretnu lokaciju. Područje Grada
Mostara izrazito je orografski kompleksno, pogotovo sjeverni dio područja, te se mogu
očekivati značajna zasjenjenja
Slika 2.3 prikazuje prostornu razdiobu srednje godišnje ozračenosti vodoravne plohe
Sunčevim zračenjem za područje Grada Mostara.
Slika 2.3 Karta srednje godišnje ozračenosti vodoravne plohe za područje Grada
Mostara
(izvor: PVGIS, Error! Reference source not found.; obrada EIHP)
6
Poglavlje 2: Osnovne karakteristike obnovljivih izvora energije na području Grada Mostara
EIHP 7
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
nerijetko locirane u blizini drugih objekata različite namjene, odreñeni problem može
predstavljati i buka u postrojenju. Neizravni utjecaji obuhvaćaju poremećaje u prirodnim
režimima promjena podzemnih i površinskih voda, promjene kvalitete voda te utjecaj na biljni
i životinjski svijet. Problem je što je te utjecaje teško valorizirati i usporeñivati, jer ih je
nemoguće brojčano iskazati (utjecaj na šume, isušivanje dijelova korita vodotoka,
poplavljivanje većih površina). Ono što se može sa sigurnošću utvrditi je činjenica da manji
objekti imaju i manji utjecaj na okoliš, ali ne može se reći da to olakšava pristup planiranju i
gradnji malih hidroelektrana.
8
Poglavlje 3: Metodologija prostornog definiranja lokacija za obnovljive izvore energije
3.1. Uvod
Postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, u prvom redu vjetroelektrane, sunčane
elektrane i male hidroelektrane zahtijevaju točno odreñene karakteristike lokacije na kojoj se
planira, odnosno može biti moguće graditi takvo postrojenje. Nadalje, energetska postrojenja
mogu predstavljati značajan zahvat u prostoru, te potencijalne lokacije za gradnju moraju
zadovoljiti i čitav niz kriterija u pogleda zaštite okoliša. Prostorno definiranje mogućih lokacija
zato zahtjeva točnu i preciznu analizu prostora s nekoliko različitih gledišta: potencijala
energije, mogućnosti priključka i isporuke energije, zaštite prirode i minimalnog utjecaja na
prostor. Često, uvjeti na lokaciji ne zadovoljavaju sve postavljenje kriterije, pa je lokacije
potrebno usporediti i ocijeniti po unaprijed definiranim kriterijima čime se dobiva točno
odreñena ocjena neke lokacije.
EIHP 9
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
U početnoj fazi identifikacije lokacija, te u drugom koraku odabira lokacija za ocjenu, potraga
za potencijalnim lokacijama provodi se na temelju postojećih i dostupnih podloga:
Prvi korak pri prostornom definiranju lokacija je inicijalni odabir mogućih lokacija
vjetroelektrana, sunčanih parkova i lokacija malih hidroelektrana.
Iako na području od interesa postoje područja koja svojim obilježjima poput, hrapavosti
terena, vegetacije i blizine naselja zadovoljavaju kriterije za izgradnju vjetroelektrana, dio
lokacija je eliminiran zbog velike nadmorske visine i teškog pristupa na planinama, Čabulji,
Čvrsnici i Prenju. Kada su od prvobitnog izbora lokacija eliminirana područja:
10
Poglavlje 3: Metodologija prostornog definiranja lokacija za obnovljive izvore energije
EIHP 11
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
vodotoku. Dakle, na ovoj razini se jednoznačno mogu iz daljnjeg razmatranja isključiti dijelovi
vodotoka koji se nalaze u nacionalnim parkovima i posebno zaštićenim područjima, odnosno
dijelovi vodotoka za koje se na licu mjesta utvrdi postojanje objekata odnosno drugih
ograničenja koja fizički onemogućavaju izgradnju objekata infrastrukture male hidroelektrane,
a nisu vidljiva na kartama.
Za očekivati je da će broj inicijalno odabranih lokacija biti veći od prihvatljivog broja lokacija,
te da neke od lokacija ne zadovoljavaju kriterije koji nisu razmatrani u prvom koraku –
inicijalnom odabiru lokacija. Takoñer, odreñene lokacije se mogu dijelom nalaziti u području
koje ne zadovoljava kriterije, dok se ostatak ili veći dio lokacije nalazi na području koje
zadovoljava uvjete. U tome slučaju, potrebno je granice inicijalno odabrane lokacije
prilagoditi uvjetima.
Nakon što su prepoznati bruto potencijali temeljem inicijalnog odabira pogodnih dijelova
vodotoka, pristupa se definiranju poteza korištenja. Pojam "poteza korištenja" predstavlja
geografsku površinu na kojoj su locirani svi infrastrukturni objekti jedne male hidroelektrane
odnosno područje koje jednoznačno odreñuje malu hidroelektranu. Ovdje se može kao
kriterij (temeljem kojeg će se odrediti koji će se potezi na vodotoku uzeti u daljnja
razmatranja) može postaviti neka donja granica specifičnog potencijala u kW/km (dakle,
vodotoci sa specifičnim potencijalom manjim od definirane vrijednosti ostaju na razini
definiranog bruto potencijala na razini vodotoka i dalje se ne razmatraju).
Kako se na ovoj razini pruža dobar uvid u raspodjelu potencijala duž vodotoka, mogu se
prepoznati odreñene dionice vodotoka s mogućnošću instalacije male hidroelektrane,
odnosno na svakom vodotoku se mogu definirati potezi korištenja, a svaki potez korištenja
teoretski znači mogućnost za izgradnju jedne male hidroelektrane. Kako je već rečeno,
pojam potez korištenja uveden je zbog toga što mala hidroelektrana nije odreñena samo
strojarnicom u kojoj su smješteni agregati, kako se to često pojednostavljeno shvaća, već
predstavlja sustav od više različitih, meñusobno dislociranih, ali ipak povezanih,
infrastrukturnih objekata koji čine jednu cjelinu (brana, zahvat, dovodni kanal, tlačni cjevovod,
strojarnica, odvodni kanal, priključni dalekovod). Osim toga, koncentraciju pada nije moguće
uvijek ostvariti na jednom mjestu, već je ona često rezultat prirodnog pada terena na duljoj
dionici vodotoka. Tako se za vodotoke koji su predmet daljnjih analiza odreñuju potezi
korištenja i pripadni potencijal svakog poteza korištenja. U ovoj fazi definiranja tehnički
iskoristivog potencijala potrebno je primijeniti sveobuhvatni pristup, odnosno u definiranje
načelnih tehničkih rješenja izvedbe postrojenja i pripadajućih objekata na odreñenim
potezima korištenja potrebno je (uz zajedničke terenske obilaske) uključiti eksperte za zaštitu
prirode i okoliša te zaštitu kulturne baštine, kako bi na početnoj razini obrada unaprijed
upozorili na nemogućnosti odnosno ograničenja na odreñenim potezima korištenja te smanjili
rizik ulaganja u istraživanja na potezima na kojima izgradnja male hidroelektrana neće biti
moguća odnosno kako bi utjecali na predlaganje tehničkih rješenja koja će uz uzimanje u
obzir svih uvjeta i ograničenja biti moguće primijeniti u realnosti. Na ovoj razini od eksperata
za zaštitu prirode i okoliša se procjenjuje i procjena o biološkom minimumu, kako bi se dobila
informacija o raspoloživim količinama vode za malu hidroelektranu, što direktno utječe na
isplativost i mogućnost realizacije, odnosno na donošenje odluke da li da se za konkretni
projekt nastave daljnje projektantske obrade ili odustane od toga.
12
Poglavlje 3: Metodologija prostornog definiranja lokacija za obnovljive izvore energije
Lokacije koje nisu eliminirane u prethodnim koracima te su zadovoljile sve kriterije inicijalnog
odabira ocjenjuju se po unaprijed definiranim kriterijima da bi ih se meñusobno usporedilo i
rangiralo na temelju dobivenih ocjena. Da bi bi to bilo moguće neophodno je definirati kriterije
za provedbu multikriterijalne analize te za svaki kriterij odrediti ocjene. Kako je proces
prethodne eliminacije proveden na osnovu jedne grupe kriterija i uvjeta, kod ocjene lokacija
se ne radi o eliminirajućim, već rangirajućim kriterijima.
Lista kriterija za ocjenu potencijalnih lokacija može uključivati veliki broj različitih kriterije,
poput:
EIHP 13
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Ocjeni lokacije za gradnju postrojenja koja koriste OIE moguće je pristupiti s različitih
stanovišta: meteorološkog, tehničkog, ekonomskog, geološkog, okolišnog, prostornog,
sociološkog itd., te u svakom od područja definirati veći broj kriterija s ciljem da se doñe do
meritornog i cjelovitog sagledavanja potencijalne lokacije. Mišljenje je EIHP-a, meñutim, da
veliki broj kriterija koji imaju minorno značenje, a po svome karakteru i količini dostupnih
informacija su odredivi s malom pouzdanošću, otežava jasnu sliku predloženih lokacija jer
kod krajnjeg korisnika može izazvati nepotrebne dvojbe. Stoga je u ovome času težište
analize stavljeno na manji broj ključnih kriterija koji mogu imati odlučujuću ulogu u ocjeni
provedivosti projekta vjetroelektrane, a po potrebi mogu se onda eventualno razmotriti i drugi
ili sasvim specifični aspekti razvoja pojedinih lokacija.
Ocjena lokacija razlikovat će se i ovisiti donekle i o tome tko je krajnji korisnik rezultata
analize, odnosno koji je konačan cilj. Ako je u pitanju država, odnosno jedinice lokalne
samouprave, može biti jače naglašen aspekt ruralnog razvoja, opća društvena korist ili neki
od strateških ciljeva energetske politike. Ako je u pitanju energetski subjekt koji želi ostvariti
maksimalan profit iz projekta, nastojat će maksimizirati prihode i minimizirati troškove.
Ukoliko je u pitanju lokacija za razvoj i testiranje odreñenog proizvoda, kriteriji izbora mogu
uključiti i potragu za lokacijom sa sasvim specifičnim režimom strujanja, dostupnosti tijekom
godine, blizine potrošnje, stanja mreže, vidljivosti i sl.
Za potrebe ovog projekta iz šireg popisa odabran je manji broj najrelevantnijih za pojedine
izvore kriterija za ocjenu odabranih lokacija. Naime, obzirom na veliku nesigurnost ulaznih
podloga kojima se u ovome času raspolaže, detaljne analize ne unose novu kvalitetu o opis i
razumjevanje sveukupnih mogućnosti, odnosno ograničenja, te je zbog toga broj kriterija
reduciran.
2. Tehničko-infrastrukturni elementi,
Unutar svake od grupa definirano je nekoliko ključnih elemenata (kriterij) za ocjenu U načelu
su kriteriji za izbor vjetroelektrana i sunčanih elektrana slični. Za hidroelektrane u ovoj studiji
primjenjen je drugačiji pristup te lokacije u konačnici nisu ocjenjivane.
Ključan korak multikriterijalne analize meñutim nije definiranje kriterija i raspona ocjena, već
odreñivanje relativnog odnosa pojedinih kriterija, tj važnosti pojedinog kriterija za konačnu
ocjenu lokacija (težinski faktori za pojedine kriterije izraženi kao decimalni postoci u rasponu
od 0 do 1).
Obzirom da se radi o multikriterijalnom pristupu ocjeni lokacija iz vrlo različitih aspekata, vrlo
je teško ili nemoguće unijeti elemente egzaktnosti u odreñivanje težinskih faktora. To bi
značilo da je objektivno moguće valorizirati važnost primjerice raspoloživosti vjetropotencijala
u odnosu na primjerice postojeću namjenu prostora. Razumljivo je da projekta
vjetroelektrane nema bez vjetropotencijala, ali i da postoje područja gdje namjena prostora
14
Poglavlje 3: Metodologija prostornog definiranja lokacija za obnovljive izvore energije
Jedan od načina da odrede težinski faktori je da se svi elementi „svedu“ na i promatraju kroz
rizike povezane s realizacijom projekata. U tom slučaju svaki kriteriji sveden je samo na
jednu od nesigurnosti u procjeni projekta, koje se mogu promatrati nezavisno. Kako oko
nesigurnosti pojedinih elemenata postoji veliko iskustvo, . Tako primjerice kod vjetroelektrana
nepostojanje adekvatnog vjetropotencijala na lokaciji predstavlja značajno ograničenje koje
može – samo na dugoj vremenskoj skali – ukloniti razvoj tehnologije za lokacije s niskim
vjetropotencijalom. No, kod namjene prostora u nekim slučajevima moguće je prenamjeniti
zemljište, ili kombinirati druge namjene s izgradnjom vjetroelektrana, te stoga namjena
prostora kod vjetroelektrana ima nešto manju težinu nego raspoloživost vjetropotencijala.
EIHP 15
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
2 Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 0,6
Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata obzirom na
2b 0,8
stanje mreže
2c Pristupni put 0,3
16
Poglavlje 3: Metodologija prostornog definiranja lokacija za obnovljive izvore energije
EIHP 17
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
S2 Tehničko-infrastrukturni elementi
S2a Udaljenost priključka na EES 0,5
Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata obzirom na
S2b 0,4
stanje mreže
18
Poglavlje 3: Metodologija prostornog definiranja lokacija za obnovljive izvore energije
Što se tiče lokacija malih hidroelektrana, one u ovoj studiji nisu obrañene istom
metodologijom kao lokacije za vjetroelektrane i sunčane elektrane. Naime, polazeći od
složenosti problematike izbora lokacija malih hidroelektrana, pobliže opisane u nastavku, te
činjenice da je osnovni odabir lokacija malih hidroelektrana već odavno napravljen, u ovoj je
studiji detaljnije sagledana mogućnost iskorištavanja na već prepoznatim lokacijama, kao i
mogućnost za višenamjensko korištenje prostora kada su u pitanju lokacije malih
hidroelektrana.
Naime, kako je već ranije spomenuto, većina najboljih lokacija za male hidroelektrane nalazi
se u gornjim dijelovima vodotoka, gdje su veći padovi na vodotoku, što često znači da se radi
EIHP 19
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Ovo se može promatrati i s druge strane. Izgradnja nekog objekta s energetskom potrošnjom
na nekoj lokaciji može biti upitna, ako ne postoji mogućnost jeftine opskrbe energijom na toj
lokaciji (što ustvari znači da je mreža jako udaljena od promatranog objekta). Ako je
promatrani objekt predviñeno izgraditi u neposrednoj blizini lokacije pogodne za izgradnju
male hidroelektrane, mala hidroelektrana svojom mogućnošću opskrbe električnom
energijom postaje presudan činilac koji omogućava realizaciju izgradnje tog objekta.
Kombiniranom izgradnjom male hidroelektrane i objekata potrošnje različitih namjena putem
zajedničkog ulaganja otvara se i mogućnost realizacije rezervnog napajanja sa strane
distributivne mreže, a izgradnja dalekovoda postaje financijski isplativa, jer se radi o više
zainteresiranih korisnika (potrošači zbog povećanja sigurnosti opskrbe energijom, elektrana
zbog povećanja sigurnosti evakuacije proizvedene energije). Ovakva kombinirana zajednička
ulaganja omogućuju malim hidroelektranama da budu tretirane kao pokretači gospodarskog
razvoja u slabo naseljenim i nerazvijenim područjima. Meñutim, gospodarski razvoj u
klasičnom smislu u nekim područjima možda i nije poželjan, jer područja o kojima se ovdje
govori (gornji dijelovi vodotoka) u većini slučajeva su netaknuti dijelovi prirode za koje se u
principu želi da takva i ostanu.
20
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
EIHP 21
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
22
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
EIHP 23
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Lokacije koje su ušle u uži izbor detaljno su opisane i analizirane u Aneksu I budući je
primjenjena metodologija na svakoj lokaciji identična. U nastavku je zbog preglednosti dan
samo kratki opis lokacija i tablica s ocjenama po svakom pojedinom kriteriju.
Opis lokacije
24
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
Lokacija Čaprljuga
Broj agregata 19
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 38
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 5
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
• Duljina: 41,5 km
EIHP 25
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Zaštita prirode
Namjena prostora
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 1,8
1b prihvatni kapacitet 2
1c hrapavost površine i vegetacija 2
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 2
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 3
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 2,80
3b Zaštita prirode 2,03
3c Udaljenost od naselja 3,00
26
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
Slika 4.3 Šire okruženje lokacije Velika Greda na skaliranoj karti u mjerilu
1:100000
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
EIHP 27
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
• Duljina: 41,5 km
• Vodiči: Al/Fe 150/25 mm2 i Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 470 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 80 MW (89,5 MVA)
Zaštita prirode
Namjena prostora
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 0
1b prihvatni kapacitet 2
1c hrapavost površine i vegetacija 2
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 0
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 3
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 3,70
3b Zaštita prirode 2,55
3c Udaljenost od naselja 1,95
28
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
Lokacija Jastrebinka
Broj agregata 15
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 30
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 6,3
Tehničko-infrastrukturni elementi
EIHP 29
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Priključak na EES
• Duljina: 16,8 km
• Vodiči: Cu 95 mm2 i Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: betonski
• Trajno dozvoljena struja: 380 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 65 MW (72 MVA)
• Godina izgradnje: 1955/88/99
• Duljina: 11,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1977.
Zaštita prirode
Namjena prostora
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 3,2
1b prihvatni kapacitet 3
30
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
Kriterij Ocjena
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 1
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 2
2c Pristupni put 4
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 3,70
3b Zaštita prirode 2,63
3c Udaljenost od naselja 1,30
EIHP 31
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Lokacija Planinica
Broj agregata 14
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 28
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 5,8
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
• Duljina: 11,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1977.
Zaštita prirode
Namjena prostora
32
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 2,4
1b prihvatni kapacitet 2
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 1
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 4
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 3,48
3b Zaštita prirode 2,88
3c Udaljenost od naselja 0,15
EIHP 33
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 4.6 Šire okruženje lokacije Pločno na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
U neposrednoj blizini lokacije nema naseljenih mjesta, a najbliže selo je Donje Zijemlje s više
zaselaka, udaljeno oko 4 km prema istoku. N zapadu se nalazi selo Kuti udaljeno oko 3,5 km
koje je na 1000 m manjoj nadmorskoj visini od same lokacije.
34
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
Slika 4.7 Uže okruženje lokacije Pločno na skaliranoj karti u mjerilu 1:25000
Lokacija Pločno
Broj agregata 13
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 26
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 6,4
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
• Duljina: 41,5 km
• Vodiči: Al/Fe 150/25 mm2 i Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 470 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 80 MW (89,5 MVA)
EIHP 35
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Pristup
Zaštita prirode
Namjena prostora
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 3,2
1b prihvatni kapacitet 2
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 0
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 2
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 3,25
3b Zaštita prirode 2,50
3c Udaljenost od naselja 4,00
36
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
Slika 4.8 Šire okruženje lokacije Kozice na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
Lokacija Kozice
Broj agregata 10
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 26
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 5,4
EIHP 37
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
• Duljina: 11,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1977.
Zaštita prirode
Namjena prostora
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 1,8
1b prihvatni kapacitet 2
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 2
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 4
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 2,70
3b Zaštita prirode 2,88
3c Udaljenost od naselja 0,15
38
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
Slika 4.9 Šire okruženje lokacije Krivodol na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
Lokacija Krivodol
Broj agregata 11
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 22
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 4,6
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
• Duljina: 11,5 km
EIHP 39
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Uz lokaciju VE nalaze se i trase vodova 220 kV PHE Čapljina – Mostar 4 i Mostar 4 – EAL,
no s obzirom na snagu VE eventualan priključak na 220 kV naponsku razinu predstavlja
bitno skuplje rješenje od priključka na 110 kV mrežu.
Zaštita prirode
Namjena prostora
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 0
1b prihvatni kapacitet 2
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 1
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 2
2c Pristupni put 4
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 2,70
3b Zaštita prirode 2,88
3c Udaljenost od naselja 0,15
40
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
Slika 4.10 Šire okruženje lokacije Biorine na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
Lokacija Biorine
Broj agregata 25
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 50
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 3,8
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
EIHP 41
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
• Duljina: 11,5 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1988.
Uz lokaciju VE nalaze se i trase vodova 220 kV PHE Čapljina – Mostar 4 i Mostar 4 – EAL,
pa je s obzirom na snagu VE moguć i priključak na 220 kV naponsku razinu no uz znatno
veće troškove u odnosu na priključak na 110 kV mrežu.
Zaštita prirode
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE8 se većim dijelom nalazi na šumskom zemljištu, dok
jugoistočni dio lokacije zahvaća urbano područje koje zadržava granicu ili se smanjuje.
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 0
1b prihvatni kapacitet 4
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 3
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 2
2c Pristupni put 4
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 2,55
3b Zaštita prirode 2,65
3c Udaljenost od naselja 0,00
42
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
Lokacija Grabovina
Broj agregata 7
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 14
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 3,8
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
EIHP 43
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
• Duljina: 37 km
• Vodiči: Al/Fe 150/25 mm2
• Stupovi: željezni
• Trajno dozvoljena struja: 470 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 80 MW (89,5 MVA)
• Godina izgradnje: 1960.
Dio razmatranog voda uništen je u ratu, a dio trase (uključujući dionicu na lokaciji VE) koristi
se pod 110 kV naponom za napajanje TS Stolac provizornim vodom 110 kV Čapljina –
Stolac.
Zaštita prirode
Lokacija VE9 smještena je na udaljenosti od 8,4 od zaštićenog područja Hutovo blato te 12,4
km od zaštićenog područja Kravica-Tihaljina - Trebižat.
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar središnji dio lokacija VE9 se nalazi na šumskom zemljištu, dok
istočni i zapadni dio zahvaća urbano područje koje zadržava granicu ili se smanjuje.
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 0
1b prihvatni kapacitet 1
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 0
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 2
2c Pristupni put 3
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 2,30
3b Zaštita prirode 3,33
3c Udaljenost od naselja 1,55
44
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
Lokacija Kresovina
Broj agregata 20
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 40
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 3,9
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
EIHP 45
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
• Duljina: 33,4 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1957/80
Dio razmatranog voda uništen je u ratu, a dio trase (uključujući dionicu na lokaciji VE) koristi
se pod 110 kV naponom za napajanje TS Stolac provizornim vodom 110 kV Čapljina –
Stolac.
Zaštita prirode
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE10 se većim dijelom nalazi na šumskom zemljištu, dok
središnji i sjeverozapadni dio zahvaća urbano područje koje zadržava granicu ili se smanjuje.
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 0
1b prihvatni kapacitet 3
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 3
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 3
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 2,80
3b Zaštita prirode 2,95
3c Udaljenost od naselja 1,45
46
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
Slika 4.13 Šire okruženje lokacije Hum na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
Lokacija Hum
Broj agregata 6
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 12
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 4,7
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
EIHP 47
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
• Duljina: 33,4 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1957/80
• Duljina: 37 km
• Vodiči: Al/Fe 150/25 mm2
• Stupovi: željezni
• Trajno dozvoljena struja: 470 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 80 MW (89,5 MVA)
• Godina izgradnje: 1960.
Dijelovi razmatranih vodova uništeni su u ratu, a dijelovi trase koriste se pod 110 kV
naponom za napajanje TS Stolac provizornim vodom 110 kV Čapljina – Stolac. Dijelovi trasa
oba voda uz lokaciju VE Hum trenutno su izvan pogona.
Oko 5 km sjeveroistočno od lokacije VE nalazi se još jedan 110 kV vod Mostar 2 – Nevesinje
slijedećih karakteristika:
• Duljina: 26,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1979/2004.
Zaštita prirode
Namjena prostora
48
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 0
1b prihvatni kapacitet 0
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 0
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 4
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 2,60
3b Zaštita prirode 2,88
3c udaljenost od naselja 0,70
Slika 4.14 Šire okruženje lokacije Ošljak na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
EIHP 49
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Lokacija Ošljak
Broj agregata 6
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 12
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 5,8
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
Oko 3,5 km sjeveroistočno od lokacije VE prolazi trasa voda 110 kV Mostar 2 – Nevesinje
slijedećih karakteristika:
• Duljina: 26,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1979/2004.
Zapadno od lokacije VE prolaze trase prijeratnih vodova 110 kV Mostar 2 – Stolac (oko 4,3
km od lokacije VE) i Čapljina – RP Mostar 1 (oko 5 km od lokacije VE) slijedećih
karakteristika:
• Duljina: 33,4 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1957/80
• Duljina: 37 km
• Vodiči: Al/Fe 150/25 mm2
50
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
• Stupovi: željezni
• Trajno dozvoljena struja: 470 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 80 MW (89,5 MVA)
• Godina izgradnje: 1960.
Dijelovi razmatranih vodova uništeni su u ratu, a dijelovi trase koriste se pod 110 kV
naponom za napajanje TS Stolac provizornim vodom 110 kV Čapljina – Stolac. Dijelovi trasa
oba voda uz lokaciju VE Ošljak trenutno su izvan pogona.
Zaštita prirode
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE12 se nalazi na šumskom zemljištu te manjim dijelom
na zemljištu namijenjenom poljoprivredi i drugim oblicima korištenja.
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 2,4
1b prihvatni kapacitet 0
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 0
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 2
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 3,18
3b Zaštita prirode 2,65
3c Udaljenost od naselja 2,05
EIHP 51
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Lokacija Konovice
Broj agregata 20
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 40
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 6,2
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
52
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
• Duljina: 26,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1979/2004.
Zaštita prirode
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar jasno je vidljivo se dio lokacije VE13 nalazi na prostoru Republike
Srpske. Dio lokacije koja se nalazi na području Mostara, nalazi se na zemljištu namijenjenom
poljoprivredi i drugim oblicima korištenja.
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 3,2
1b prihvatni kapacitet 3
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 3
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 2
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 3,70
3b Zaštita prirode 2,73
3c Udaljenost od naselja 0,70
EIHP 53
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Lokacija Kokorina
Broj agregata 13
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 26
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 6,1
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
54
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
• Duljina: 26,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1979/2004.
Zaštita prirode
Namjena prostora
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 3,2
1b prihvatni kapacitet 2
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 2
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 2
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 3,70
3b Zaštita prirode 2,80
3c Udaljenost od naselja 0,70
EIHP 55
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Lokacija Podveležje
Broj agregata 21
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 42
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 5,9
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
56
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
oko 2,5 km južno i zapadno od lokacije VE, prolazi trasa voda 110 kV Mostar 2 – Nevesinje
slijedećih karakteristika:
• Duljina: 26,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1979/2004.
Zapadno od lokacije VE prolaze trase prijeratnih vodova 110 kV Mostar 2 – Stolac (oko 3,7
km od lokacije VE) i Čapljina – RP Mostar 1 (oko 4,2 km od lokacije VE) slijedećih
karakteristika:
• Duljina: 33,4 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1957/80
• Duljina: 37 km
• Vodiči: Al/Fe 150/25 mm2
• Stupovi: željezni
• Trajno dozvoljena struja: 470 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 80 MW (89,5 MVA)
• Godina izgradnje: 1960.
Dijelovi razmatranih vodova uništeni su u ratu, a dijelovi trase koriste se pod 110 kV
naponom za napajanje TS Stolac provizornim vodom 110 kV Čapljina – Stolac. Dijelovi trasa
oba voda uz lokaciju VE Podveležje trenutno su izvan pogona.
Zaštita prirode
Namjena prostora
EIHP 57
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 2,4
1b prihvatni kapacitet 4
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 3
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 2
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 3,60
3b Zaštita prirode 2,73
3c Udaljenost od naselja 0,55
58
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
Lokacija Podveležje
Broj agregata 6
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 12
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 6,2
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
• Duljina: 26,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1979/2004.
Zaštita prirode
Namjena prostora
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 3,2
1b prihvatni kapacitet 0
EIHP 59
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Kriterij Ocjena
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 0
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 1
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 2,80
3b Zaštita prirode 2,65
3c Udaljenost od naselja 2,2
60
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
Lokacija Lokvice
Broj agregata 10
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 20
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 6,5
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
• Duljina: 26,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1979/2004.
Zaštita prirode
Namjena prostora
EIHP 61
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 4
1b prihvatni kapacitet 2
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 0
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 1
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 3,18
3b Zaštita prirode 2,73
3c Udaljenost od naselja 2,20
62
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
EIHP 63
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
• Duljina: 41,5 km
• Vodiči: Al/Fe 150/25 mm2 i Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 470 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 80 MW (89,5 MVA)
• Duljina: 7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1957.
Zaštita prirode
Namjena prostora
64
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 2,4
1b prihvatni kapacitet 3
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 2
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 4
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 4,00
3b Zaštita prirode 3,03
3c Udaljenost od naselja 0,15
EIHP 65
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Stot = ∑ Sk * zk
gdje je,
Potencijalne lokacije u užem izboru nalaze se po čitavom prostrou od interesa, ali većinom u
južnom dijelu. Sve lokacije u osnovi pripadaju istom ili sličnom vjetroklimatskom režimu, a
smještene su u području kompleksnog terena ili kompleksnog režima vjetra, te su stoga
tretirane na isti način i ocjenjene po istim kriterijima. Matrica za evaluaciju prikazana je u
tablici 6.1, a u tablici 6.2 su lokacije sortirane obzirom na konačnu ocjenu (rang).
Kako visina ocjene po pojedinom kriteriju odražava rizik razvoja vezano uz specifične
aspekte i karakteristike lokacije, ukupna ocjena lokacija i rang koji je lokacija dobila može se
interpretirati kao agregirana ocjena rizika razvoja projekta u odnosu na druge lokacije: što je
lokacija više rangirana, mogu se pretpostaviti manji sveukupni rizici projekta.
Nesumnjivo najveći utjecaj na ocjenu lokacija imaju procijenjeni uvjeti vjetra na lokaciji.
Nesigurnost s kojom je procijenjen vjetropotencijal relativno je velika, no korištene podloge
treba promatrati u svjetlu usporedbe lokacija, a svaku daljnju aktivnost nužno je povezati s
provoñenjem mjerne kampanje s ciljem utvrñivanja stvarnog potencijala energije vjetra na
odabranim lokacijama.
66
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
Naravno, konačni rezultati i zaključci koji proizlaze onoliko su dobri koliko su dobre polazne
pretpostavke, prvenstveno one o vjetropotencijalu i mogućnosti priključka, odnosno,
evakuaciji snage. Detaljniji uvid u odnose rizika mogli bi se eventualno dobiti dodatnim
analizama osjetljivosti na pojedine elemente (kriterije) ocjene i proračunom nesigurnosti.
EIHP 67
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Kriterij
Kriterij 1 Kriterij 2 Kriterij 3 Kriterij 4 Kriterij 5 Kriterij 7 Kriterij 8 Kriterij 9 Težinska
6
Lokacija vjetropotencijal- hrapavost
prihvatni udaljenost mogućnost namjena zaštita blizina
brzina vjetra na površine i pristup suma
kapacitet priključka prihvata prostora prirode naselja
80 m vegetacija
Težinski faktor 1.0 0.4 0.5 0.6 0.8 0.3 0.4 0.7 0.3
VE 1 Čaprljuga 1.8 2 2 2 3 3 2.80 2.03 3.00 11.5
VE 2 Velika Greda 0 2 2 0 3 3 3.70 2.55 1.95 9.0
VE 3 Jasterbinka 3.2 3 3 1 2 4 3.70 2.63 1.30 13.0
VE 4 Planinica 2.4 2 3 1 3 4 3.48 2.88 0.15 12.4
VE 5 Pločno 3.2 2 3 0 3 2 3.25 2.50 4.00 12.8
VE 6 Kozice 1.8 2 3 2 3 4 2.70 2.88 0.15 12.0
VE 7 Krivodol 0 2 3 1 2 4 2.80 2.88 0.00 8.8
VE 8 Biorine 0 4 3 3 2 4 2.55 2.65 0.00 10.6
VE 9 Grabovina 0 1 3 0 2 3 2.30 3.33 1.55 8.1
VE 10 Kresovina 0 3 3 3 3 3 2.80 2.95 1.45 11.4
VE 11 Hum 0 0 3 0 3 4 2.60 2.88 0.70 8.4
VE 12 Ošljak 2.4 0 3 0 3 2 3.18 2.65 2.05 10.6
VE 13 Konovice 3.2 3 3 3 3 2 3.70 2.73 0.70 14.3
VE14 Kokorina 3.2 2 3 2 3 2 3.70 2.80 0.70 13.4
VE 15 Podveležje 2.4 4 3 3 3 2 3.60 2.73 0.55 13.8
VE 16 Ljupčina 3.2 0 3 0 3 1 2.80 2.65 2.20 11.0
VE 17 Lokvice 4.0 2.0 3.0 0.0 3.0 1.0 3.18 2.73 2.20 12.8
VE 18 Sv. Gora-
2.4 3.0 3.0 2.0 3.0 4.0 4.00 3.03 0.15 13.7
Merdžan glavica
68
Poglavlje 4: Analiza lokacijA za vjetroelektrane
EIHP 69
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
70
Poglavlje 5: Prostorno definiranje mogućih sunčanih elektrana
u pripremi terena za izgradnju elektrane, što znači da tlo nije izrazito stjenovito,
siparno, močvarno ili tlo sličnih karakteristika),
• na lokaciji nema izraženog utjecaja silovitih vjetrova.
Nadalje, sunčane elektrane, a samim time i lokacije za njihovu gradnju, moguće je podijeliti
na „male“ i „velike“.
„Male“ sunčane elektrane predstavljaju relativno male zahvate u prostoru, koji u energetskom
smislu odgovaraju instaliranoj snazi do 1 MW u slučaju fotonaponske elektrane, priključuju
se direktno na distribucijsku mrežu, te zauzimaju do 3 ha površine. Ovakva postrojenja mogu
biti smještena uz naselja, u blizini proizvodne zone, odnosno vrlo blizu potrošnje energije
koja se proizvodi u postrojenju. U tom smislu, treba voditi računa da mjesto priključka postoji
na lokaciji, te da vremenska distribucija proizvodnje energije približno odgovara vremenskoj
distribuciji potrošnje energije.
Sve navedene karakteristike teško se mogu naći objedinjenje na istom interesnom području,
pogotovo u manjim ograničenim područjima poput gradova i općina. Zbog toga je potrebno
provesti multikriterijanu analizu lokacija te ih ocijeniti po različitim kriterijima poput
potencijala, kriterija zaštite prirode, namjene prostora, mogućnosti priključka itd.
• teren na lokaciji je relativno ravan ili se lokacija nalazi na južnoj padini uzvisine,
• nadmorska visina lokacije ne prelazi 750 m.
EIHP 71
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Osim „većih“ sunčanih elektrana, inicijalno je odabrana i lokacija „male“ sunčane elektrane.
Zbog nedostatka detaljnih i kvalitetnih podloga koje bi se odnosile na namjenu i klasifikaciju
zemljišta, nije bilo moguće provesti detaljnu analizu svih lokacija koji zadovoljavaju kriterije
za odabir lokacije „male“ sunčane elektrane. Odabrana lokacija „male“ sunčane elektrane je:
72
Poglavlje 5: Prostorno definiranje mogućih sunčanih elektrana
Lokacija SE1 Pijesci – Dostovine – jug nalazi se na krajnjem jugu područja Grada Mostara,
južno od naselja Pijesci, a istočno od kanjona Neretve. Slika 5.2 prikazuje smještaj odabrane
makrolokacije SE1 na topografskoj karti.
EIHP 73
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji iznosi 1,54 MWh/m2. Teren na
ovoj lokaciji je relativno ravan, s blagim nagibom prema zapadu, odnosno kanjonu Neretve.
Nagib terena na većem dijelu lokacije je do 2° prema zapadu. Ukupna površina
makrolokacije iznosi 105 ha.
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a Potencijal Sunčevog zračenja 3
1b Konfiguracija terena 2
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 3
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Udaljenost naselja 2
3b Zaštita prirode 2,15
74
Poglavlje 5: Prostorno definiranje mogućih sunčanih elektrana
Kriterij Ocjena
3c Namjena i korištenje prostora 3,03
Lokacija SE2 Gubavica – Kneževina – jugozapad nalazi se na krajnjem jugu područja Grada
Mostara, jugozapadno od naselja Gubavica, te jednim dijelom izlazi iz područja Grada
Mostara. Slika 5.3 prikazuje smještaj odabrane makrolokacije na topografskoj karti.
Srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji iznosi 1,53 MWh/m2. Krajnji
jugozapadni dio lokacije je nagnut prema jugozapadu prosječno 2°, s manjim područjima
gdje je nagib nešto veći, dok je središnji dio uglavnom ravan, uz uzvisinu Kresovina, te malim
nagibom prema jugu u južnom dijelu. Istočni dio lokacija obuhvaća dio padine nagnute
prema jugu-jugoistoku prosječno 3°. Površina lokacije iznosi 436 ha.
EIHP 75
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
izuzetno za druge namjene Error! Reference source not found.. Lokacija SE2 se nalazi na
zemljištu V bonitetne kategorije Error! Reference source not found..
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a Potencijal Sunčevog zračenja 3
1b Konfiguracija terena 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 4
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Udaljenost naselja 1,55
3b Zaštita prirode 1,85
3c Namjena i korištenje prostora 2,80
Lokacija SE3 Gubavica – Čeline – jugoistok nalazi se u južnom dijelu područja Grada
Mostara, jugozapadno od naselja Gubavica, te južno od kanjona Neretve. Slika 5.4 prikazuje
smještaj odabrane makrolokacije na topografskoj karti.
76
Poglavlje 5: Prostorno definiranje mogućih sunčanih elektrana
Srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji iznosi 1,53 MWh/m2. Teren na
lokaciji blago je nagnut prema jugozapadu, s prosječnim nagibom od 1,5 . Površina
makrolokacije iznosi 182 ha.
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a Potencijal Sunčevog zračenja 3
1b Konfiguracija terena 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 4
2b EkSEertna ocjena mogućnosti prihvata 3
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Udaljenost naselja 2
3b Zaštita prirode 2,25
3c Namjena i korištenje prostora 2,55
Lokacija SE4 Slipčići – Grabovina – jugozapad nalazi se u južnom dijelu područja Grada
Mostara, južno, jugozapadno i zapadno od naselja Slipčići, te sjeverno od kanjona Neretve.
Slika 5.5 prikazuje smještaj odabrane makrolokacije na topografskoj karti.
EIHP 77
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Sednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji iznosi 1,52 MWh/m2. Lokacija je
nepravilnog oblika (u obliku slova „L“), te se jugozapadnim dijelom nalazi izvan područja
Grada Mostara. Južni i jugoistočni dio lokacije je blago nagnut na jug, s prosječnim nagibom
od 1°, dok je sjeverni dio relativno ravan. Površina makrolokacije iznosi 421 ha, s time da se
na području Grada Mostara nalazi 290 ha.
Lokacija SE4 je većinom smještena na šumskom zemljištu Error! Reference source not
found., te većinom na zemljištu V i VI bonitetne kategorije Error! Reference source not
found..
78
Poglavlje 5: Prostorno definiranje mogućih sunčanih elektrana
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a Potencijal Sunčevog zračenja 3
1b Konfiguracija terena 3,75
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 4
2b EkSEertna ocjena mogućnosti prihvata 3
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Udaljenost naselja 1
3b Zaštita prirode 1,70
3c Namjena i korištenje prostora 2,55
Lokacija SE5 Miljkovići – Kozice - istok nalazi se u zapadnom dijelu područja Grada Mostara,
istočno od naselja Miljkovići, te sjeverno od Mostarskog blata. Slika 5.6 prikazuje smještaj
odabrane makrolokacije na topografskoj karti.
EIHP 79
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji iznosi 1,51 MWh/m2. Lokacija
se nalazi na padini te je zapadni dio lokacije orijentiran u smjeru juga s nagibom izmeñu 6° i
10°, dok je istočni dio lokacije orijentiran u smjeru jugozapada s nagibima izmeñu 3° i 7°.
Površina makrolokacije iznosi 133 ha.
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a Potencijal Sunčevog zračenja 3
1b Konfiguracija terena 2,25
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 4
2b EkSEertna ocjena mogućnosti prihvata 4
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Udaljenost naselja 1,30
3b Zaštita prirode 1,95
3c Namjena i korištenje prostora 2,95
Lokacija SE7 Prigrañani – sjever nalazi se u sjevernom dijelu područja Grada Mostara,
sjeverno od naselja Prigrañani. Slika 5.7 prikazuje smještaj odabrane makrolokacije na
topografskoj karti.
80
Poglavlje 5: Prostorno definiranje mogućih sunčanih elektrana
Srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji iznosi 1,46 MWh/m2. Lokacija
se nalazi na strmijoj padini orijentiranoj u smjeru juga, s prosječnim nagibom od 18°, te
lokanim nagibima do 25°. Površina makrolokacije iznosi 47 ha.
Lokacija SE7 je većinom smještena na šumskom zemljištu Error! Reference source not
found., VI bonitetne kategorije Error! Reference source not found.. Na širem prostoru oko
lokacije SE7, na udaljenosti manjoj od 2 km, nalaze se dva naselja. Naselje Prigrañani je
smješteno na udaljenosti od 50 m.
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a Potencijal Sunčevog zračenja 2
1b Konfiguracija terena 1,5
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 2
2b EkSEertna ocjena mogućnosti prihvata 3
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Udaljenost naselja 1,25
EIHP 81
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Kriterij Ocjena
3b Zaštita prirode 1,60
3c Namjena i korištenje prostora 2,80
Srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji iznosi 1,51 MWh/m2. Lokacija
se nalazi na ravnom terenu površine 19 ha.
82
Poglavlje 5: Prostorno definiranje mogućih sunčanih elektrana
EIHP 83
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
84
Poglavlje 5: Prostorno definiranje mogućih sunčanih elektrana
Najvišu ocjenu dobila je lokacija SP3 Gubavica – Čeline – jugoistok s ukupno 11,1 bodova,
dok ju slijede lokacije SP2 Gubavica – Kneževina – jugozapad i SP5 Miljkovići –Kozice –
istok s 10,8 bodova i SP4 Slipčići – Grabovina – jugozapad s 10,7 bodova. Lokacija SP1
Pijesci - Dostovine – jug dobila je ocjenu 10,3, a najlošiju ocjenu dobila je lokacija SP7 -
Prigradanj – sjever koja po svim kriterijima osim namjene i korištenja prostora ima relativno
niske ocjene. Mala razlika u ocjenama za pet prvorangiranih lokacija govori da se se radi o
lokacijama koje su približno jednako pogodne za gradnju sunčanih elektrana. Najveća
moguća ocjena lokacija po ovim kriterijima iznosi 15,6 bodova, te je pet prvorangiranih
lokacija dobilo oko 70 % mogućih bodova, dok je lokacija SP7 dobila ispod 50 % mogućih
bodova, te se može smatrati da ne zadovoljava kriterije za gradnju sunčane elektrane.
Najviše ocjene po kriteriju prirodnog potencijala dobile su lokacije na južnom području Grada
Mostara (SE1 – SE5), dok se je lokacija SE4 najbolje ocjenjena s gledišta kriterija
konfiguracije terena. Najviše ocjene po kriterijima priključka na elektroenergetski sustav i
mogućnosti prihvata dobila je lokacija SE5. Po kriteriju zaštite prirode najbolje su ocjenjene
lokacije SE3 (2,55) i SE1 (2,15). Kako je najveća ocjena po pojedinom kriteriju 4, ove ocjene
po kriteriju zaštite prirode predstavljaju zapravo niske ocjene. Prema namjeni i korištenju
prostora najviše ocjene dobile su lokacije SE1 i SE5. Slika 5.9 prikazuje udjele ocjena po
pojedinim kriterijima u konačnoj ocjeni lokacija.
12
10
8
Ukupna ocjena
0
SP1 Pijesci – SP2 Gubavica – SP3 Gubavica – Čeline SP4 Slipčići – SP5 Miljkovići – Kozice SP7 Prigradanj – sjever
Dostovine - jug Kneževina – jugozapad – jugoistok Grabovina – jugozapad – istok
EIHP 85
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
potencijalnom nositelju projekta sunčane elektrane donijele dobit, kao i očekivanim rastom
cijena energije i padom cijena opreme za sunčane elektrane, za očekivati je da će u
srednjoročnom razdoblju biti zamjetan interes nositelja projekata za projekte sunčanih
elektrana.
Provedena multikriterijalna analiza izdvojila je pet lokacija sunčanih elektrana s vrlo bliskim
konačnim ocjenama (izmeñu 11,1 i 10,7), s time da je lokacija SP3 Gubavica – Čeline –
jugoistok dobila najveću ocjenu. Lokacija SP7 dobila je ocjenu ispod 50 % najviše moguće
ocjene, te je preporuka izbaciti ovu lokaciju iz daljnjih razmatranja.
86
Poglavlje 6: Prostorno definiranje lokacija za gradnju malih hidroelektrana
Kada se govori o odreñivanju raspoloživih količina vode za neki objekt na vodotoku, obično
se koristi pojam biološki minimum. Danas ovaj pojam sve više ustupa mjesto pojmu ekološki
prihvatljivi protok, koji bolje opisuje spomenutu veličinu. Definiranje veličine ekološki
prihvatljivog protoka vrši se kroz aktivnu suradnju sa stručnjacima iz područja biologije i
grañevinarstva. Vrijednost ekološki prihvatljivog protoka od presudne je važnosti prilikom
sagledavanja gospodarske opravdanosti male hidroelektrane. Ne ulazeći ovdje u detalje
odreñivanja rentabilnosti hidroelektrana, logički se može konstatirati da je rentabilnost jedne
hidroelektrane direktno povezana s vrijednošću ekološki prihvatljivog protoka, jer je,
pojednostavljeno gledano, moguća godišnja proizvodnja obrnuto proporcionalna s
vrijednošću ekološki prihvatljivog protoka.
EIHP 87
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
potencijalno negativan stav lokalne zajednice, što oboje isključuje takve lokacije iz daljnjih
razmatranja.
Provoñenje istraživanja utjecaja ograničenja zbog zaštite prirode i okoliša organizira se kroz
stručne timove u suradnji s predstavnicima tijela nadležnih za izdavanje uvjeta i suglasnosti
vezanih uz zaštitu prirode i okoliša, te stručnjacima iz područja biologije i projektantima
tehničkih rješenja pojedinih malih hidroelektrana. Uvidom u pretprojektnu dokumentaciju i
aktivnostima na terenu te istraživanjima arhivske grañe stručni tim donosi odreñene
zaključke koji rezultiraju načelnim ocjenama prihvatljivosti realizacije pojedinih projekata.
88
Poglavlje 6: Prostorno definiranje lokacija za gradnju malih hidroelektrana
Provoñenje istraživanja utjecaja ograničenja zbog zaštite kulturne baštine organizira se kroz
stručne timove u suradnji s predstavnicima tijela nadležnih za izdavanje uvjeta i suglasnosti
vezanih uz zaštitu kulturne baštine, te projektantima tehničkih rješenja pojedinih malih
hidroelektrana. Uvidom u pretprojektnu dokumentaciju i aktivnostima na terenu te
istraživanjima arhivske grañe stručni tim je donio odreñene zaključke o prihvatljivosti
pojedinih projekata sa stajališta.
EIHP 89
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
90
Poglavlje 7: MOGUĆNOSTI proizvodnje energije
Vjetar kao izvor energije je prostorno i vremenski vrlo promjenjiv pa je proizvodnju električne
energije iz vjetroelektrana teško predvidjeti i za nekoliko dana unaprijed. Danas postoje
računalni modeli koji predviñaju proizvodnje, na temelju meteoroloških prognostičkih modela
čime se nastoji osigurati relativna sigurnost opskrbe i voñenje pogona energetskih
postrojenja koja čine ukupni elektroenergetski sustav na optimalan način.
Proizvodnja Proizvodnja
Brzina vjetra Kapitalni trošak
energije 10 energije
Brzina vjetra (m/s) normalizirana normaliziran na
MW VE normalizirana na 6
na 6 m/s (%) 6 m/s (%)
(MWh/god) m/s (%)
5 83 11150 63 100
6 100 17714 100 100
7 117 24534 138 102
8 133 30972 175 105
9 150 36656 207 110
10 167 41386 234 120
*Pretpostavka je kako je korištena generička radna krivulja vjetroagregata, gustoća zraka 1,225
kg/m3, ukupni gubici od 12 % i Raleigh-eva razdioba brzine vjetra. (Izvor: Wind energy-The Facts,
EWEA)
Iz gornje tablice je jasno kako je poznavanje dugorične brzine vjetra na nekoj lokaciji,
parametar koji ima ključni utjecaj na proizvodnost vjetroelektrane, a time i na njenu
ekonomsku isplativost. Naime promjena brzine vjetra s 6 na 10 m/s (povećanje od 67%) ima
za posljedicu povećanje proizvodnje za 134%. Ovo ukazuje na činjenicu kako je važno imati
što točniju sliku vjetropotencijala na lokaciji od interesa. U tu svrhu je potrebno provesti
dodatna ispitivanja, odnosno provesti program mjerenja brzine i smjera vjetra, odnosno
EIHP 91
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Prema multikriterijalnoj analizi lokacija koja provedena u poglavlje 4., lokacije su ocjenjene
na sljedeći način:
1. scenarij:
Planirana realizacija samo lokacija koje su dobile najviše ocjene. Proizvodnja je proračunata
na temelju tablice 7.1.
Prema gornjoj tablici, ako se realiziraju saom prve tri najbolje rangirane lokacije ukupne
snage 118 MW, može se očekivati godišnja proizvodnja električne energije oz ovih
vjetroelektrana u iznosu od oko 208 GWh.
2. scenarij:
Planirana realizacija lokacija koje su ocijenjene kao odlične, vrlo dobre i dobre. Proizvodnja
je proračunata na temlju tablice 7.1.
92
Poglavlje 7: MOGUĆNOSTI proizvodnje energije
Tablica 7.3 Planirana realizacija lokacija koje su dobile odličnu, vrlo dobru i
dobru ocjenu
Srednja godišnje brzina
Instalirana Proizvodnja
Lokacija vjetra na 80 iznad tla
snaga [MW] [MWh/god]
[m/s]
VE 13 Konovice 40 6.17 75556.64
VE 15 Podveležje 42 5.92 72914.02
VE 18 Sv. Gora-Merdžan glavica 36 5.80 59939.11
VE14 Kokorina 26 6.08 47741.82
VE 3 Jasterbinka 30 6.33 59663.57
VE 17 Lokvice 20 6.52 42079.45
VE 5 Pločno 26 6.42 53229.75
VE 4 Planinica 28 5.75 45838.73
VE 6 Kozice 20 5.45 28992.24
VE 1 Čaprljuga 38 5.02 45143.64
VE 10 Kresovina 40 3.89 19899.23
VE 16 Ljupčina 12 6.25 23255.18
Ukupno: 358 574253.38
Prema tablici 7.3, ako se realiziraju prvih 12 najbolje rangiranih lokacija ukupne snage 358
MW, može se očekivati godišnja proizvodnja električne energije oz ovih vjetroelektrana u
iznosu od oko 574 GWh.
Treba još jednom napomenuti kako su izračunate proizvodnje samo indikativnog karaktera i
za točniju procjenu proizvodnje električne energije potrebno je istraživanja vjetropotencijala
provesti na svim lokacijama od interesa.
EIHP 93
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
sustava za praćenje kretanja Sunca za područje Grada Mostara kreće se od 1830 kWh/kW
za južne dijelove do 1450 kWh/kW za sjeverne dijelove. Proizvodnosti fotonaponskih sustava
za odabranih sedam lokacija mogućih sunčanih parkova kreće se uglavnom oko
1330 kWh/kW za fiksni postav, odnosno oko 1800 kWh/kW za sustav s praćenjem kretanja
Sunca. Proizvodnja električne energije na odabranoj lokaciji ovisi o proizvodnosti i
instaliranoj snazi na lokaciji. Procjena proizvodnje električne energije prikazana je u rasponu
za najlošiji slučaj (najmanja snaga, najmanja proizvodnost – fiksno postavljeni sustav) do
najboljeg slučaja (najveća snaga, najveća proizvodnost – sustav s praćenjem kretanja Sunca
po dvije osi).
94
Poglavlje 7: MOGUĆNOSTI proizvodnje energije
EIHP 95
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
400 7
350 6
plohe (kWh/m2)
250
4
200
3
150
2
100
50 1
0 0
siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac
mjesec
Stupanj-dani grijanja Dnevna ozračenost prema jugu nagnute plohe ukupnim Sunčevim zračenjem (kWh/m2/dan)
Slika 7.1 Usporedba stupanj dani grijanja i dnevne ozračenosti prema jugu
nagnute plohe
Iz prikaza je vidljivo da bi sunčana toplana koja bi bila projektirana da zadovolji dio potreba u
zimskim mjesecima (studeni, prosinac, siječanj,. veljača) tijekom ljetnog razdoblja proizvodila
viškove energije koje ne bi bilo moguće isporučiti potrošačima.
Sunčani toplinski sustavi najbolju primjenu nalaze za pripremu potrošne tople vode i
eventualnoj podršci grijanju u objektima s cjelogodišnjom potrebom poput stambenih
(kućanstva, bolnice, lječilišta, starački domovi itd.) i sportskih (bazeni) objekata te uporabom
u vrijeme ljetne sezone (hoteli, kampovi). Ovakvi sustavi su najčešće instalirani na krovovima
objekata i namijenjeni su opskrbi toplinskom energijom jednog objekta, te su u tome smislu
autonomni. Proizvodnja toplinske energije primjenom sunčanih toplinskih sustava ovisi u
prvom redu o dozračenoj energiji, ali i potrebama objekta za toplinskom energijom. Kao i kod
sunčanih toplana, za sigurnu opskrbu je potrebno imati dodatni izvor energije, koji u ovom
slučaju može biti klasična biomasa, moderna biomasa, prirodni ili ukapljeni naftni plin i
električna energija. Sunčane toplinske sustave potrebno je dimenzionirati s ciljem
smanjivanja viška energije (mjesečni slučajevi kada je sunčani stupanj pokrivanja potreba
veći od 100 %). Meñutim, zbog ekonomskih čimbenika (cijena toplinskog kolektora u odnosu
na cijenu ukupnog sustava) kod malih sustava nekada nije opravdano projektirati sustav
isključivo s navedenim ciljem.
Sunčani toplinski sustav postavljen pod godišnjim optimalnim kutom i dimenzioniran tako da
zadovolji uvjet minimiziranja viška energije na području grada Mostara može proizvesti oko
900 kWh/m2 toplinske energije. Za proračun proizvodnje toplinske energije i pokrivanja
potreba za potrošnom toplom vodom pretpostavljen je stambeni objekt s deset osoba,
potrošnjom tople vode od 50 l/osobi dnevno, uz temperaturu tople vode od 50°C, površinom
sunčanih kolektora od 6 m2 i volumenom spremnika tople vode od 500 l. Slika 7.2 prikazuje
sunčani stupanj pokrivanja potreba za toplom vodom (crveno) i stupanj korisnosti sunčanog
toplinskog sustava za pripremu potrošne tople za navedeni slučaj.
96
Poglavlje 7: MOGUĆNOSTI proizvodnje energije
1,05
1,00
0,95
0,90
0,85
Sunčani stupanj pokrivanja f (crveno)
0,80
0,75
Stupanj korisnosti η (sivo)
0,70
0,65
0,60
0,55
0,50
0,45
0,40
0,35
0,30
0,25
0,20
0,15
0,10
0,05
0,00
Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac
EIHP 97
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Pri ispadu jedne grane sistema dolazi do slijedećih najvećih opterećenja razmatranih vodova:
98
Poglavlje 8: Neophodne izmjene i dopune infrastrukturnih sustava
EIHP 99
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
100
Poglavlje 8: Neophodne izmjene i dopune infrastrukturnih sustava
EIHP 101
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
102
Poglavlje 8: Neophodne izmjene i dopune infrastrukturnih sustava
Slika 8.5 Tokovi snaga i opterećenja vodova u 110 kV mreži na širem području Mostara „nazivne“ 2015. godine
EIHP 103
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
1. scenarij:
2. scenarij:
104
Poglavlje 9: Mogućnosti istovremenog korištenja malih vodotokova za druge namjene
Ovaj aspekt, kao i drugi potencijalni utjecaji malih hidroelektrana na prirodu i okoliš, često
rezultira otporom većem zamahu izgradnje malih hidroelektrana koji se javlja u velikom broju
razvijenih zemalja svijeta. Ovdje je nužno povući paralelu s velikim hidroelektranama, kod
kojih je situacija nešto drugačija, jer se radi o objektima koji predstavljaju ogromne zahvate u
prostoru s velikim utjecajima na prirodu i okoliš. Takoñer, potrebno je naglasiti da je granica
koja dijeli male hidroelektrane od velikih (10 MW) u principu administrativna, jer je u nekim
slučajevima pristup malim hidroelektranama s obzirom na veličinu zahvata u prostoru te
utjecaje na okoliš sličan kao i kod velikih hidroelektrana.
Veliki hidroenergetski projekti koji se danas pokreću obično su rezultat pokušaja rješavanja
problema ne samo energetske prirode, već i nekih drugih problema. To može biti zaštita od
poplava, ureñenje i regulacija vodotoka, opskrba pitkom vodom, osiguravanje potrebnih
količina vode za navodnjavanje, potreba povezivanja dviju obala izgradnjom mostova,
izgradnja ribogojilišta, izgradnja objekata i ureñenje površina za turizam i rekreaciju i drugo
[9-3] i [9-4]. Dakle, suvremeni projekti izgradnje velikih hidroelektrana u pravilu imaju
višenamjenski karakter, i od općeg su značaja za regionalno područje, a time i državu. Takvi
projekti omogućavaju i otvaranje velikog broja novih radnih mjesta i pretpostavke za brži
gospodarski razvoj lokalnog područja, pa time dobivaju i poseban status na razini države.
Sve ove okolnosti daju velikim hidroelektranama dodatnu težinu, pa je u cilju općeg dobra
društvena zajednica neka ograničenja i negativne utjecaje spremna zanemariti zbog
višestrukih koristi koje se ostvaruju takvim jednim projektom. Ta bitna razlika izmeñu velikih i
malih hidroelektrana uvjetuje povećane teškoće prilikom investiranja u gradnju malih
hidroelektrana.
EIHP 105
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Kod tipičnih malih hidroelektrana kakvima se one danas zamišljaju (samostalni objekti za
proizvodnju električne energije) ovakva valorizacija nije moguća, jer općenito gledano ne
može se konstatirati da doprinosi uslijed njihove izgradnje nadmašuju nepovoljne utjecaje. U
većini slučajeva radi se o automatiziranim daljinski voñenim postrojenjima, pa nema govora o
trajnom otvaranju većeg broja novih radnih mjesta.
Bitno je naglasiti da, iako je moguće načelno procijeniti doprinos od izgradnje odreñenih
objekata na vodotocima za zaštitu od poplava temeljem procjene šteta koje bi eventualne
poplave mogle uzrokovati, upitno je da li se mogu sagledati sve moguće posljedice,
pogotovo one indirektne, koje prirodna nepogoda kao poplava može izazvati. Naime, neke
zahvate financirane od strane države ili lokalne zajednice nije moguće promatrati isključivo
kroz kriterij financijske isplativosti ili gospodarske opravdanosti, pogotovo ako se radi o
objektima koji su bitni za sigurnost života ljudi, a to je slučaj i sa vodnim objektima koji služe
za preventivnu zaštitu od poplava. Upitno je da li je moguće procijeniti doprinos izgradnje
takvih objekata poboljšanju kvalitete života koja proizlazi iz postojanja osjećaja veće
sigurnosti ljudi koji žive na promatranom području utjecaja takvih objekata.
U takvim okolnostima broj subjekata koji pokazuju interes, ali i pravo na participaciju u
donošenju odluka, postaje značajan, čime upravljanje i razgraničavanje nadležnosti za
pojedine funkcionalne cjeline hidrotehničkog sustava postaje vrlo složeno. U takvim
sustavima često nije moguće jednoznačno razlučiti pojedine dijelove čitavog objekta, koliko
je koja funkcionalna cjelina značajna u čitavom sustavu i koja funkcija ostvaruje koji
doprinos, premda je u načelu definirano koja je osnovna, a koje su sporedne namjene
106
Poglavlje 9: Mogućnosti istovremenog korištenja malih vodotokova za druge namjene
Naselje koje nema karakter urbanog naselja, veća izgrañena područja - Gorica na ušću
rijeke Drežanke u Neretvu,Štriževo te Podužje, Draga, Rajići u gornjem toku Drežanke
Naselje koje nema karakter urbanog naselja, manja izgraeñena područja – Knežluk,
Donje Selo, Žlib, Kosirice, Perulac, Striževo, Grubolaz, Zagreblje, Bunčići, Poglavica
Opskrba vodom u domaćinstvima je iz čatraja ili bunara
Poljoprivredne površine s bonitetom V do VI (niska prirodna vrijednost i potrebno
navodnjavanje i antropogenizacija)
U području Donje Drežanke (ušće u Neretvu) je akumulacija za HE Salakovac
Sjeverni obronci kanjona su površine pod šumom
Duž kanjona Drežanke je postojeća asfaltirana prometnica
Stanovništvo se u potpunosti bavi poljoprivredom
Potrebno je čišćenje vodotoka od otpada
Slika 9.1 Prostorni plan općine Mostar – Sintezna karta – namjena prostora
EIHP 107
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
U sklopu Čvrsnice, posebno mjesto zauzima kraška dolina Dive Grabovica – kanjon dug 7,
širok 6 km, a kanjonske strane dosižu dubinu od 1200 m. kanjon je poznat po endemskoj
flori, kao stanište divokoza, privlačan za ljubitelje prirode, planinare i lovce.
Rijeka Drežanka formirala je svoju dolinu u dužini 19 km i dijeli malu Čvrsnicu od Čabulje
planine. Kanjonske strane su dublje od 1000 m. Dolina je pokrivena plavinama i plazinama
sa karakterističnim biljnim zajednicama, a kanjon stanište divokoza i bogato lovište.
Zaštićena dobra prirodnog naslijeña, prema karti Kulturno – istorijske i prirodne vrijednosti I i
II kategorije:
108
Poglavlje 9: Mogućnosti istovremenog korištenja malih vodotokova za druge namjene
Rijeka Neretva i površinski vodotoci u slivu su tipične kraške tekućice koje predstavljaju vrlo
povoljan ambijent za život i razvoj riba što je povoljan aspekt za razvoj sportskog ribolova i
turizma. Kavezni uzgoj plemenite ribe pokrenut je u akumulaciji HE Salakovac.
EIHP 109
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Izgradnja novih kapaciteta OIE rezultirati će u gospodarskim učincima koji se mogu podijeliti
u dvije skupine:
10.1.1.1. VJETROELEKTRANE
U slučaju razvijenog tržišta gdje tvrtke već posjeduju značajno iskustvo u obavljanju radova
ove vrste, moguće je očekivati da će troškovi izgradnje biti niži. Meñutim, u slučaju izgradnje
110
Poglavlje 10: Utjecaj novih kapaciteta na socijalni status
novih VE u Mostaru, gdje do sada nije bilo značajnih projekata, realno je za očekivati da će
troškovi izgradnje biti bliže gornjoj granici navedenoj u prethodnoj tablici. Stoga,
pretpostavljeno je da troškovi izgradnje novih VE iznose 30% ukupnih investicijskih troškova.
U slučaju da se realiziraju samo one lokacije koje imaju najviše izgleda (Pločno, Merñan
glavica, Podveležje, Jasterbinka i Ljubčina) s ukupno 73 agregata tj. 146 MW instaliranog
kapaciteta, ukupna vrijednost grañevinskih radova bi iznosila oko 65 700 000 €.
Iako je u prethodnom djelu studije dan veći popis mogućih lokacija za izgradnju SE, ovdje
ćemo se ograničiti na konzervativniji scenarij. Naime, pretpostaviti ćemo dva scenarija: veći u
kojem će doći do izgradnje dva sustava od po 5MW te niži scenarij u kojem će se izgraditi
jedna SE snage 1 MW.
Ukupni investicijske troškovi SE procjenjuju se na oko 3400 €/kW. U slučaju višeg scenarija i
izgradnje SE snage 10 MW ukupni investicijski troškovi iznose 34 000 000 € dok u slučaju
nižeg scenarija i izgradnje samo jedne SE snage 1 MW investicijski troškovi iznose 3 400
000 €.
Udio pripremih radnji tj. trošak investicije umanjen za vrijednost opreme se procjenjuje na
oko 5% - 15%. Iz istih razloga kao u slučaju VE, pretpostaviti ćemo veću razinu troškova
vezanih uz pripremu lokacije za SE tj. uzeti će se vrijednsot od 15% što predstavlja iznos od
500 €/KW. U slučaju izgradnje dva pogona od ukupno 10 MW ukupni troškovi pripreme
lokacije iznose približno 5 milijuna €. U slučaju izgradnje samo jednog kolektora, troškovi
pripreme lokacije se procjenjuju na 500 000 €.
EIHP 111
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
rasponu od 2,5% kod moguće ugradnje agregata u postojeće objekte starih mlinova pa do
65% za izgradnju kompletno nove infrastrukture. Očekuje se da je domaća grañevinska
operativa dorasla izvedbi ovih radova, i to tijekom tipičnog perioda izgradnje male
hidroelektrane izmeñu jedne i dvije godine.
112
Poglavlje 11: Utjecaj novih kapaciteta na ekologiju i održivi razvoj
Izgradnja objekata za iskorištavanje obnovljivih izvora energije najčešće ima pozitivne socio-
ekonomske učinke na lokalno i regionalno stanovništvo radi povećanja gospodarskih
aktivnosti, poboljšanja infrastrukture te lokalno i osobnog dohotka.
Karakteristika
Smjernice
okoliša
Prirodne karakteristike
EIHP 113
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Karakteristika
Smjernice
okoliša
Lokacija energetskog objekta treba biti izvan staništa ugroženih, rijetkih i/ili
zaštićenih biljnih ili životinjskih svojti na državnoj i/ili meñunarodnoj razini.
114
Poglavlje 11: Utjecaj novih kapaciteta na ekologiju i održivi razvoj
Karakteristika
Smjernice
okoliša
S ekološkog stajališta vjetroelektrane najveći negativni utjecaj mogu imati na populacije ptica
i šišmiša. Zbog nepostojanja detaljnijih podataka o migracijskim rutama ptica i šišmiša te
uvažavajući princip predostrožnosti lokacije vjetroelektrana odmaknute se minimalno 2000 m
od rijeke Neretve koja potencijalno predstavlja migracijsku rutu te hranilište za ptice i šišmiše.
EIHP 115
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Pri izgradnji sunčanih elektrana, koje mogu zauzimati veće površine, pažnju treba posvetiti
zauzeću prostora pri čemu se onemogućava korištenje tih površina u druge svrhe. Iz toga
razloga, pri odabiru lokacija za postavljanje sunčanih elektrana izuzeta su kvalitetna
poljoprivredna zemljišta. Takoñer, prilikom odabira lokacija pokušalo se minimalizirati utjecaj
na šumsku vegetaciju. U daljnjem postupku pozicioniranja sunčanih elektrana bit će nužno
provesti dodatna istraživanja kako bi se smanjio utjecaj sunčanih elektrana na posebno
osjetljiva staništa. Prilikom postavljanja sunčanih elektrana dolazi krčenja postojeće
vegetacije koja se neće obnoviti zbog zasjenjena površina te je posebnu pozornost nužno
posvetiti riziku od erozije na potencijalnim lokacijama.
Male hidroelektrane su prilično osjetljivi objekti sa stajališta zaštite prirode i okoliša, jer, s
obzirom na manje vrijednosti instaliranih snaga, radi se o objektima koji se lociraju na manjim
vodotocima. Naime, tehničko rješenje za male hidroelektrane strogo je uvjetovano
konfiguracijom i prirodnim obilježjima terena te ih je nužno maksimalno uklopiti u postojeći
ambijent sa što manjim štetnim utjecajima na prirodu i okoliš. Priprema gradnje ovakvih
objekata uvijek podliježe pažljivoj analizi i kontroli sa stajališta zaštite prirode i okoliša, pa je
neizostavno potrebno uključiti u proces pripreme izgradnje malih hidroelektrana i stručnjake
iz područja biologije i ekologije, čime se omogućuje njihovo sudjelovanje u kreiranju
tehničkog rješenja male hidroelektrane od samog početka aktivnosti planiranja odnosno
projektiranja.
116
Poglavlje 11: Utjecaj novih kapaciteta na ekologiju i održivi razvoj
Direktni doprinosi:
Indirektni doprinosi:
EIHP 117
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
18 7 7 5 10 1 5 1
118
Poglavlje 11: Utjecaj novih kapaciteta na ekologiju i održivi razvoj
moguće je istovremeno korištenje tla za stočarstvo i korištenje energije vjetra. Na taj način se
koriste oba prirodna potencijala lokacije uz mogućnost za intenzivnije korištenje
poljoprivredne namjene na ovim površinama zbog izgradnje novih pristupnih puteva ili
rekonstrukcije i proširenje postojećih. Lokacije 7, 8, 9 i 10 imaju veću kategoriju boniteta tla
dok se za ostale navedene lokacije (1, 2, 5, i 6) zbog nešto manjeg boniteta tla nova
namjena za korištenje energije vjetra može smatrati kao direktno povećanje gospodarske
vrijednosti ove površine.
EIHP 119
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 11.1 Prikaz svih lokacija za korištenje OIE na prostoru grada Mostara
analiziranih u ovoj studiji
120
Poglavlje 12: Utjecaj novih kapaciteta na razvojne planove Federacije i susjednih kantona
EIHP 121
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
122
Poglavlje 14: Literatura
14. LITERATURA
[5-1] Prostorni plan Opštine Mostar, Sintezna karta – namjena prostora, Zavod za
prostorno ureñenje Mostar
[8-1] Energy Study in B&H, EIHP, Soluziona, Ekonomski institut, Rudarski institut, 2008.
[9-2] Cink, M., Exner, M.: "Generating Power From Drinking Water Systems", Second
Conference "Hydropower into the next century", Portorož, Slovenija, 15-17.9.2002.
[9-3] "HE Novo Virje – Studija utjecaja na okoliš", Elektroprojekt inženjering, Zagreb, 1997.
[9-4] Bašić, H., Mahmutović, Z., Pavlin, Ž.: "Mogućnosti korištenja vodnog potencijala u
strategiji energetskog razvitka Republike Hrvatske", Energetski institut "Hrvoje Požar" i
Elektroprojekt inženjering, Zagreb, prosinac 1999.
EIHP 123
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
[10-1] The European Wind Energy Association: „Wind Energy - The Facts“, 2004
[11-1] Dr.sc. Kapetanović, I., Džananović, I.: "Prilog poticaju izgradnje malih hidroelektrana",
8. forum Hrvatskog energetskog društva: energetska tržišta i energetska efikasnost u
zemljama tranzicije, Zagreb, 10. prosinca 1999. godine
[11-2] "Hydropower and the World's Energy Future – The role of hydropower in bringing
clean, renewable energy to the world", IHA, IEA Hydropower and Canadian Hydropower
Association, November 2000., http://www.ieahydro.org/Whitepaper/White%20Paper.pdf
124
Literatura
ANEKS I:
EIHP 125
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
ANEKS I-1.
126
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Orografija u okolici lokacije izrazito je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%.
U blizini lokacije na udaljenosti od otprilike 8 km prema sjeverozapadu nalazi se Velika
Vlajina (1776 m n.m.) i još nekoliko vrhova Čabulje čije nadmorska visina prelazi 1700 m
n.m. 10 –ak km udaljenosti prema sjeveroistoku nalazi se planina Prenj s vrhom Lupoglav
(2102 m n.m.) Nadmorska visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu
50 m n.m na najnižim područjima Mostarskog polja (cca 20 km od lokacije) do 2226 m n.m.
na vrhu Čvrsnice, Pločno (cca 22 km od lokacije prema sjeverozapadu). Zbog ovako složene
orografije u okolici lokacije treba računati na snažne kanalizirajuće efekte i njen utjecaj na
vjetrovne prilike same lokacije.
EIHP 127
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
U blizini lokacije nekoliko je sela udaljenih više od dva km prema jugozapadu. To su Rajići,
Marići i Drežnjaci. Na udaljenosti od otprilike 4,8 km prema istoku nalaze se sela Bresnica,
Vala i Zeleni dol. Prema sjeveru se nalazi selo Vrdi s više zaselaka udaljeno oko 2 km.
128
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Slika 0.2 Uže okruženje lokacije Čaprljuga na skaliranoj karti u mjerilu 1:25000
Točke X Y
1 6479630 4812319
2 6480483 4814135
3 6481817 4814216
4 6483387 4813293
5 6483917 4812153
6 6482412 4811932
Na osnovu regionalnog atlasa vjetra World Wind Atlas za područje BiH, Regional re-analysis
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 5 m/s. Ova
vrijednost je dobivena tako što su očitane vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra dostupne
za područje ove lokacije koje su nakon toga usrednjene. Podaci Regional re-analysis se
temelje na nizu podataka od 1976. do 2007. godine i analiziraju vrijeme u nizu godina u
prošlosti.
EIHP 129
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.3 Lokacija Čaprljuga Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova u
okolici lokacije
Lokacija Čaprljuga
Broj agregata 19
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 38
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 5
U ovome poglavlju razmatraju se samo oni topografski elementi koji imaju realnog utjecaja
na vjetrovne prilike na lokaciji, odnosno na proizvodnost vjetroelektrane: vegetacija i
hrapavost površine (uključujući elemente hrapavosti). Prema raspoloživim
podlogama,lokacija Čaprljuga, područje je gorskog terena uglavnom obraslog makijom
mediteranskog tipa s malim dijelom na kojem su travnati brežuljci. Uvidom u satelitske
snimke, stanje vegetacije na terenu relativno dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
130
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
• Duljina: 41,5 km
• Vodiči: Al/Fe 150/25 mm2 i Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 470 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 80 MW (89,5 MVA)
Pristup
Zaštita prirode
EIHP 131
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
132
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Namjena prostora
Na širem prostoru oko lokacije VE1, na udaljenosti manjoj od 3 km, nalazi se 1 naselje
(Error! Reference source not found.).
EIHP 133
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
134
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Slika 0.9. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije VE1 s istaknutom
zonom od 3 km
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 1.8
1b prihvatni kapacitet 2
1c hrapavost površine i vegetacija 2
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 2
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 3
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 2,80
3b Zaštita prirode 2,03
3c Udaljenost od naselja 3,00
EIHP 135
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Orografija u okolici lokacije izrazito je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%.
Na istočnom rubu lokacije nalazi se gotovo okomita strmina Stranik koja se spušta prema
Raškoj gori i Neretvi. U blizini lokacije na udaljenosti od otprilike 9 km prema sjeverozapadu
nalazi se Velika Vlajina (1776 m n.m.) i još nekoliko vrhova Čabulje čije nadmorska visina
prelazi 1700 m n.m. 10 –ak km udaljenosti prema sjeveroistoku nalazi se planina Prenj s
vrhom Lupoglav (2102 m n.m.) Nadmorska visina šireg područja dosta varira i kreće se
izmeñu
50 m n.m na najnižim područjima Mostarskog polja (cca 20 km od lokacije) do 2226 m n.m.
na vrhu Čvrsnice, Pločno (cca 22 km od lokacije prema sjeverozapadu). Zbog ovako složene
orografije u okolici lokacije treba računati na snažne kanalizirajuće efekte i njen utjecaj na
vjetrovne prilike same lokacije.
136
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Slika 0.10 Šire okruženje lokacije Velika Greda na skaliranoj karti u mjerilu
1:100000
U blizini lokacije nekoliko je sela udaljenih više od dva km prema jugozapadu. To su Rajići,
Marići, Drežnjaci i Goranci. Na udaljenosti od otprilike 3,8 km prema istoku nalaze se sela
Salakovac, Prigrañani i Donji Bučići. Prema sjeverozapadu se nalazi selo Vrdi s više
zaselaka udaljeno oko 5 km.
Slika 0.11 Uže okruženje lokacije Velika Greda na skaliranoj karti u mjerilu
1:25000
Tablica 0.4 Lokacija Velika Greda, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6
zona)
Točke X Y
1 6484574 4812161
2 6483609 4811395
3 6483717 4810553
4 6485088 4808830
5 6485716 4809075
6 6484988 4812046
EIHP 137
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Na osnovu regionalnog atlasa vjetra World Wind Atlas za područje BiH, Regional re-analysis
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 4,8 m/s. Ova
vrijednost je dobivena tako što su očitane vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra dostupne
za područje ove lokacije koje su nakon toga usrednjene. Podaci Regional re-analysis se
temelje na nizu podataka od 1976. do 2007. godine i analiziraju vrijeme u nizu godina u
prošlosti.
Slika 0.12 Lokacija Velika Greda, Regional re-analysis karta vjetra i ruža
vjetrova u okolici lokacije
U ovome poglavlju razmatraju se samo oni topografski elementi koji imaju realnog utjecaja
na vjetrovne prilike na lokaciji, odnosno na proizvodnost vjetroelektrane: vegetacija i
hrapavost površine (uključujući elemente hrapavosti). Prema raspoloživim
podlogama,lokacija Velika Greda, područje je gorskog terena uglavnom obraslog niskom
makijom mediteranskog tipa s malim dijelom na kojem su travnati,odnosno kameniti brežuljci.
138
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
• Duljina: 41,5 km
• Vodiči: Al/Fe 150/25 mm2 i Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 470 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 80 MW (89,5 MVA)
Pristup
Za ocjenu lokacije Velika Greda (VE2) s obzirom na aspekte zaštite prirode su podloge o
planiranim zaštićenim područjima, ugroženosti ekosustava i krajobraza izrañene u okviru
Studije Procjena ugroženosti-ranjivosti prostora HNŽ/K te ortofoto dokumentacija u mjerilu
1:5000. Budući da se ovdje radi o preliminarnoj analizi i ocjeni potencijalnih lokacija za
vjetroelektrane, treba naglasiti da mogući nepovoljni utjecaji na prirodu nisu kvantificirani, već
tek kvalitativno sagledani. Prilikom pripreme projekta, a nakon odreñivanja točne
mikrolokacije vjetroelektrane detaljna analiza mogućih nepovoljnih utjecaja na okoliš i njihova
kvantifikacija bit će provedena u postupku procjene utjecaja na okoliš.
EIHP 139
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Zaštita prirode
140
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
EIHP 141
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Namjena prostora
Na širem prostoru oko lokacije VE2, na udaljenosti manjoj od 3 km, nalaze se 2 naselja
(Error! Reference source not found.).
142
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Slika 0.18. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije VE18 s istaknutom
zonom od 3 km
EIHP 143
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 0
1b prihvatni kapacitet 2
1c hrapavost površine i vegetacija 2
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 0
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 3
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 3,70
3b Zaštita prirode 2,55
3c Udaljenost od naselja 1,95
Orografija u okolici lokacije izrazito je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%.
U blizini lokacije na udaljenosti od otprilike 12 km prema sjeverozapadu nalazi se Velika
Vlajina (1776 m n.m.) i još nekoliko vrhova Čabulje čije nadmorska visina prelazi 1700 m
n.m. 20 –ak km udaljenosti prema sjeveroistoku nalazi se planina Prenj s vrhom Lupoglav
(2102 m n.m.) Nadmorska visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu
50 m n.m na najnižim područjima Mostarskog polja (cca 12 km od lokacije) do 2226 m n.m.
na vrhu Čvrsnice, Pločno (cca 26 km od lokacije prema sjeverozapadu). Zbog ovako složene
orografije u okolici lokacije treba računati na snažne kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj
na vjetrovne prilike same lokacije.
144
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
U blizini lokacije prema istoku nalazi se selo Goranci s više zaselaka udaljeno oko 1,4 km
prema istoku. Uz zapadni rub lokacije na udaljenosti od više od 2 km nalaze se sela Grabova
draga i Vlaka. N južnom kraju lokacije ne udaljenosti od 1,5 km nalazi se selo Gornji Polog.
EIHP 145
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Točke X Y
1 6477119 4807160
2 6478559 4806548
3 6479093 4805459
4 6479469 4803977
5 6478800 4803260
6 6477979 4804932
7 6476993 4805097
8 6476928 4805495
9 6477496 4806236
10 6476859 4806599
Na osnovu regionalnog atlasa vjetra World Wind Atlas za područje BiH, Regional re-analysis
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 6,3 m/s. Ova
vrijednost je dobivena tako što su očitane vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra dostupne
146
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
za područje ove lokacije koje su nakon toga usrednjene. Podaci Regional re-analysis se
temelje na nizu podataka od 1976. do 2007. godine i analiziraju vrijeme u nizu godina u
prošlosti.
Lokacija Jastrebinka
Broj agregata 15
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 30
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 6,3
U ovome poglavlju razmatraju se samo oni topografski elementi koji imaju realnog utjecaja
na vjetrovne prilike na lokaciji, odnosno na proizvodnost vjetroelektrane: vegetacija i
hrapavost površine (uključujući elemente hrapavosti). Prema raspoloživim
podlogama,lokacija Jastrebinka, područje je krškog, gorskog terena uglavnom obraslog
niskom travom s rijetkim osamljenim nižim šumarcima. Uvidom u satelitske snimke, stanje
vegetacije na terenu relativno dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Tehničko-infrastrukturni elementi
EIHP 147
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Priključak na EES
• Duljina: 16,8 km
• Vodiči: Cu 95 mm2 i Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: betonski
• Trajno dozvoljena struja: 380 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 65 MW (72 MVA)
• Godina izgradnje: 1955/88/99
• Duljina: 11,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1977.
Pristup
148
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Zaštita prirode
EIHP 149
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
150
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Namjena prostora
EIHP 151
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.27. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije VE3 s istaknutom
zonom od 3 km
152
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 3,2
1b prihvatni kapacitet 3
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 1
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 2
2c Pristupni put 4
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 3,70
3b Zaštita prirode 2,63
3c Udaljenost od naselja 1,30
Orografija u okolici izrazito je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%. U blizini
lokacije na udaljenosti od otprilike 13 km prema sjeverozapadu nalazi se Velika Vlajina (1776
m n.m.) i još nekoliko vrhova Čabulje čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Oko 17 km
udaljenosti prema sjeveroistoku nalazi se planina Prenj s vrhom Lupoglav (2102 m n.m.)
Nadmorska visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu
50 m n.m na najnižim područjima Mostarskog polja (cca 10 km od lokacije) do 2226 m n.m.
na vrhu Čvrsnice, Pločno (cca 27 km od lokacije prema sjeverozapadu). Zbog ovako složene
orografije u okolici lokacije treba računati na snažne kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj
na vjetrovne prilike same lokacije.
EIHP 153
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
U blizini lokacije, prema zapadu nalazi se selo Goranci s više zaselaka udaljeno oko 1,4 km.
Uz zapadni rub lokacije na udaljenosti od više od 2 km nalaze se selo Domazeti. Na južnom
kraju lokacije ne udaljenosti od 3 km nalazi se prigradsko naselje Cim.
154
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Točke X Y
1 6480672 4806408
2 6482130 4806163
3 6483192 4803724
4 6482036 4803562
5 6480962 4804813
Na osnovu regionalnog atlasa vjetra World Wind Atlas za područje BiH, Regional re-analysis
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 5,8 m/s. Ova
vrijednost je dobivena tako što su očitane vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra dostupne
za područje ove lokacije koje su nakon toga usrednjene. Podaci Regional re-analysis se
temelje na nizu podataka od 1976. do 2007. godine i analiziraju vrijeme u nizu godina u
prošlosti.
EIHP 155
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.30 Lokacija Planinica, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova u
okolici lokacije
Lokacija Planinica
Broj agregata 14
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 28
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 5,8
U ovome poglavlju razmatraju se samo oni topografski elementi koji imaju realnog utjecaja
na vjetrovne prilike na lokaciji, odnosno na proizvodnost vjetroelektrane: vegetacija i
hrapavost površine (uključujući elemente hrapavosti). Prema raspoloživim
podlogama,lokacija Planinica, područje je krškog, gorskog terena uglavnom obraslog niskom
travom s rijetkim osamljenim nižim šumarcima prema sjeveru lokacije. Uvidom u satelitske
snimke, stanje vegetacije na terenu relativno dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
156
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
• Duljina: 11,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1977.
Pristup
Zaštita prirode
EIHP 157
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
158
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Namjena prostora
EIHP 159
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
160
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Slika 0.36. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije VE4 s istaknutom
zonom od 3 km
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 2,4
1b prihvatni kapacitet 2
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 1
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 4
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 3,48
3b Zaštita prirode 2,88
3c Udaljenost od naselja 0,15
EIHP 161
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Orografija u okolici izrazito je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%. U blizini
lokacije na udaljenosti od otprilike 8,5 km prema jugoistoku nalazi se vrh Veleža (Botin 1967
m n.m.) i još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Oko 17 km
udaljenosti prema sjeverozapadu nalazi se planina Prenj s vrhom Lupoglav (2102 m n.m.)
Nadmorska visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu
71 m n.m na najnižim područjima Bijelog polja (cca 7,5 km istočno od lokacije) do 1967 m
n.m. na vrhu Veleža (cca 8,5 km od lokacije prema sjeverozapadu). Treba spomenuti da je
na samom istočnom rubu lokacije gotovo okomita strmina od Pločnog prema selu Kuti. Zbog
ovako složene orografije u okolici lokacije treba računati na snažne kanalizirajuće efekte i
njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike same lokacije, kao i na moguću pojavu snažnih
turbulencija i poremećaja strujanja.
162
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Slika 0.37 Šire okruženje lokacije Pločno na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
U neposrednoj blizini lokacije nema naseljenih mjesta, a najbliže selo je Donje Zijemlje s više
zaselaka, udaljeno oko 4 km prema istoku. N zapadu se nalazi selo Kuti udaljeno oko 3,5 km
koje je na 1000 m manjoj nadmorskoj visini od same lokacije.
EIHP 163
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.38 Uže okruženje lokacije Pločno na skaliranoj karti u mjerilu 1:25000
Tablica 0.13 Lokacija Pločno, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6
zona)
Točke X Y
1 6495720 4806983
2 6495720 4803990
3 6496278 4803578
4 6497175 4804386
5 6496810 4807358
Na osnovu regionalnog atlasa vjetra World Wind Atlas za područje BiH, Regional re-analysis
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 6,4 m/s. Ova
vrijednost je dobivena tako što su očitane vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra dostupne
za područje ove lokacije koje su nakon toga usrednjene. Podaci Regional re-analysis se
temelje na nizu podataka od 1976. do 2007. godine i analiziraju vrijeme u nizu godina u
prošlosti.
164
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Slika 0.39 Lokacija Pločno, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova u
okolici lokacije
Lokacija Pločno
Broj agregata 13
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 26
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 6,4
U ovome poglavlju razmatraju se samo oni topografski elementi koji imaju realnog utjecaja
na vjetrovne prilike na lokaciji, odnosno na proizvodnost vjetroelektrane: vegetacija i
hrapavost površine (uključujući elemente hrapavosti). Prema raspoloživim
podlogama,lokacija Pločno, područje je krškog, gorskog terena uglavnom obraslog niskom
travom s rijetkim osamljenim nižim šumarcima. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije
na terenu relativno dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
EIHP 165
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
• Duljina: 41,5 km
• Vodiči: Al/Fe 150/25 mm2 i Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 470 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 80 MW (89,5 MVA)
Pristup
Zaštita prirode
Lokacija VE4 smještena je na udaljenosti od 5,6 km od N.P. Prenj (Error! Reference source
not found.). Ugroženost ekosustava odnosno krajobraza na lokaciji prikazuju Error!
Reference source not found. i Error! Reference source not found.. Prostor zapadnog i
središnjeg dijela lokacije pokriven je rijetkom vegetacijom, a djelomično i potpuno ogoljen,
dok se uzduž istočnog dijela lokacije nalazi šumska vegetacija.
166
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
EIHP 167
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Namjena prostora
168
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
EIHP 169
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.45. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije VE5 s istaknutom
zonom od 3 km
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 3,2
1b prihvatni kapacitet 2
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 0
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 2
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 3,25
3b Zaštita prirode 2,50
3c Udaljenost od naselja 4,00
170
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Orografija u okolici je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%. U blizini lokacije
na udaljenosti od otprilike 19 km prema istoku nalazi se vrh Veleža (Botin 1967 m n.m.) i još
nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Oko 19 km udaljenosti prema
sjeverozapadu nalazi se planina Čabulja s vrhom V. Vlajina (1776 m n.m.). Nadmorska
visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu 50 m n.m na najnižim područjima
Mostarskog polja (cca 3 km jugoistočno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 19
km od lokacije prema istoku). Zbog ovako složene orografije u okolici lokacije treba računati
na snažne kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike same lokacije.
Slika 0.46 Šire okruženje lokacije Kozice na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
U blizini lokacije, prema istoku nalaze se Mostarska prigradska naselja (Ilići, 2 km) an nešto
nižoj nadmorskoj visini, dok se uz istočni rub obuhvata lokacije nalazi selo Razlomište i G.
Vukodol. N južnom rubu udaljena otprilike 600 m nalazi se selo Miljkovići i Kozice.
EIHP 171
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.47 Uže okruženje lokacije Kozice na skaliranoj karti u mjerilu 1:25000
Tablica 0.16 Lokacija Kozice, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6
zona)
Točke X Y
1 6479970 4799581
2 6481390 4799458
3 6481466 4798905
4 6482672 4799127
5 6483150 4797835
6 6482747 4797686
7 6481201 4798536
8 6479582 4798616
Na osnovu regionalnog atlasa vjetra World Wind Atlas za područje BiH, Regional re-analysis
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 5,4 m/s. Ova
vrijednost je dobivena tako što su očitane vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra dostupne
za područje ove lokacije koje su nakon toga usrednjene. Podaci Regional re-analysis se
temelje na nizu podataka od 1976. do 2007. godine i analiziraju vrijeme u nizu godina u
prošlosti.
172
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Slika 0.48 Lokacija Kozice, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova u
okolici lokacije
Lokacija Kozice
Broj agregata 10
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 26
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 5,4
U ovome poglavlju razmatraju se samo oni topografski elementi koji imaju realnog utjecaja
na vjetrovne prilike na lokaciji, odnosno na proizvodnost vjetroelektrane: vegetacija i
hrapavost površine (uključujući elemente hrapavosti). Prema raspoloživim
podlogama,lokacija Kozice, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog niskom
travom i niskom makijom. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu relativno
dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
EIHP 173
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
• Duljina: 11,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1977.
Pristup
Zaštita prirode
174
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
EIHP 175
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE6 se nalazi na šumskom zemljištu (Error! Reference
source not found.). Prema Karti upotrebne vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K lokacija
VE6 se najvećim dijelom nalazi na poljoprivrednom zemljištu VI i VII bonitetne kategorije, te
manjim dijelom na šumskom zemljištu VIn i VIIn bonitetne kategorije (Error! Reference
source not found.). Na širem prostoru oko lokacije VE5, na udaljenosti manjoj od 3 km,
nalazi se 6 naselja (Error! Reference source not found.).
176
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
EIHP 177
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.54. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije VE6 s istaknutom
zonom od 3 km
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 1,8
1b prihvatni kapacitet 2
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 2
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 4
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 2,70
3b Zaštita prirode 2,88
3c Udaljenost od naselja 0,15
178
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Orografija u okolici je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%. U blizini lokacije
na udaljenosti od otprilike 20 km prema sjeveroistoku nalazi se vrh Veleža (Botin 1967 m
n.m.) i još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Oko 24 km udaljenosti
prema sjeverozapadu nalazi se planina Čabulja s vrhom V. Vlajina (1776 m n.m.).
Nadmorska visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu 50 m n.m na najnižim
područjima Mostarskog polja (cca 1,7 km istočno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu
Veleža (cca 20 km od lokacije prema sjeveroistoku). Zbog ovako složene orografije u okolici
lokacije treba računati na snažne kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike
same lokacije.
U blizini lokacije, prema istoku nalaze se sela Krivodol, Čula na samom rubu lokacije i Selište
na udaljenosti od oko 1000 m. Prema zapadu na razmjerno nižoj nadmosrkoj visini nalazi se
selo Jasenice udaljeno oko 700 m.
EIHP 179
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.56 Uže okruženje lokacije Krivodol na skaliranoj karti u mjerilu 1:25000
Tablica 0.19 Lokacija Krivodol, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6
zona)
Točke X Y
1 6481943 4795066
2 6481536 4793924
3 6482319 4792406
4 6483653 4792630
5 6482542 4795043
Na osnovu regionalnog atlasa vjetra World Wind Atlas za područje BiH, Regional re-analysis
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 4,6 m/s. Ova
vrijednost je dobivena tako što su očitane vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra dostupne
za područje ove lokacije koje su nakon toga usrednjene. Podaci Regional re-analysis se
temelje na nizu podataka od 1976. do 2007. godine i analiziraju vrijeme u nizu godina u
prošlosti.
180
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Slika 0.57 Lokacija Krivodol, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova u
okolici lokacije
Lokacija Krivodol
Broj agregata 11
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 22
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 4,6
U ovome poglavlju razmatraju se samo oni topografski elementi koji imaju realnog utjecaja
na vjetrovne prilike na lokaciji, odnosno na proizvodnost vjetroelektrane: vegetacija i
hrapavost površine (uključujući elemente hrapavosti). Prema raspoloživim
podlogama,lokacija Krivodol, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog
niskom travom i niskim šumarcima makije. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na
terenu relativno dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
EIHP 181
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
• Duljina: 11,5 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1988.
Uz lokaciju VE nalaze se i trase vodova 220 kV PHE Čapljina – Mostar 4 i Mostar 4 – EAL,
no s obzirom na snagu VE eventualan priključak na 220 kV naponsku razinu predstavlja
bitno skuplje rješenje od priključka na 110 kV mrežu.
Pristup
Zaštita prirode
182
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
EIHP 183
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE7 se nalazi na šumskom zemljištu (Error! Reference
source not found.). Prema Karti upotrebne vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K lokacija
VE7 se najvećim dijelom nalazi na poljoprivrednom zemljištu VI bonitetne kategorije, te
manjim dijelom na šumskom zemljištu Vn bonitetne kategorije. Jugoistočni dio lokacije
zahvaća izgrañeno zemljište
(Error! Reference source not found.). Na širem prostoru oko lokacije VE7, na udaljenosti
manjoj od 3 km, nalazi se 9 naselja (Error! Reference source not found.).
184
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
EIHP 185
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.63. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije VE7 s istaknutom
zonom od 3 km
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 0
1b prihvatni kapacitet 2
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 1
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 2
2c Pristupni put 4
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 2,70
3b Zaštita prirode 2,88
3c Udaljenost od naselja 0,15
186
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Orografija u okolici je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%. U blizini lokacije
na udaljenosti od otprilike 20 km prema sjeveroistoku nalazi se vrh Veleža (Botin 1967 m
n.m.) i još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Oko 26 km udaljenosti
prema sjeverozapadu nalazi se planina Čabulja s vrhom V. Vlajina (1776 m n.m.).
Nadmorska visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu 50 m n.m na najnižim
područjima Mostarskog polja (cca 1,5 km istočno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu
Veleža (cca 20 km od lokacije prema sjeveroistoku). Zbog ovako složene orografije u okolici
lokacije treba računati na snažne kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike
same lokacije.
Slika 0.64 Šire okruženje lokacije Biorine na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
U blizini lokacije, prema jugu na samom rubu lokacije nalazi se selo Smrduša,a na
udaljenosti od 850 m u istom smjeru nalazi se selo Slipčići. Na sjevernom rubu lokacije na
udaljenosti od otprilike 1000 m nalazi se selo Krivodol.
EIHP 187
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.65 Uže okruženje lokacije Biorine na skaliranoj karti u mjerilu 1:25000
Tablica 0.22 Lokacija Biorine, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6
zona)
Točke X Y
1 6483736 4792497
2 6482593 4792291
3 6482541 4789906
4 6482958 4789014
5 6483861 4789078
6 6484871 4788543
7 6485180 4789284
8 6484915 4790230
9 6484125 4790328
Na osnovu regionalnog atlasa vjetra World Wind Atlas za područje BiH, Regional re-analysis
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 3,8 m/s. Ova
vrijednost je dobivena tako što su očitane vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra dostupne
za područje ove lokacije koje su nakon toga usrednjene. Podaci Regional re-analysis se
188
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
temelje na nizu podataka od 1976. do 2007. godine i analiziraju vrijeme u nizu godina u
prošlosti.
Slika 0.66 Lokacija Biorine, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova u
okolici lokacije
Lokacija Biorine
Broj agregata 25
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 50
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 3,8
U ovome poglavlju razmatraju se samo oni topografski elementi koji imaju realnog utjecaja
na vjetrovne prilike na lokaciji, odnosno na proizvodnost vjetroelektrane: vegetacija i
hrapavost površine (uključujući elemente hrapavosti). Prema raspoloživim
podlogama,lokacija Biorine, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog niskom
travom i niskim šumarcima makije. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu
relativno dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
EIHP 189
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
• Duljina: 11,5 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1988.
Uz lokaciju VE nalaze se i trase vodova 220 kV PHE Čapljina – Mostar 4 i Mostar 4 – EAL,
pa je s obzirom na snagu VE moguć i priključak na 220 kV naponsku razinu no uz znatno
veće troškove u odnosu na priključak na 110 kV mrežu.
Pristup
Zaštita prirode
190
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
jugozapadnom dijelu prostora lokacije nalazi se nekoliko manjih površina koje su pokrivene
šumskom vegetacijom, kao i na jugoistočnom dijelu na kojem se nalazi i nekoliko kuća.
EIHP 191
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE8 se većim dijelom nalazi na šumskom zemljištu, dok
jugoistočni dio lokacije zahvaća urbano područje koje zadržava granicu ili se smanjuje
(Error! Reference source not found.). Prema Karti upotrebne vrijednosti zemljišta na
području HNŽ/K lokacija VE8 se najvećim dijelom nalazi na poljoprivrednom zemljištu VI i V
bonitetne kategorije, te manjim dijelom na šumskom zemljištu Vn i Vin bonitetne kategorije.
Južni dio lokacije zahvaća izgrañeno zemljište (Error! Reference source not found.). Na
širem prostoru oko lokacije VE8, na udaljenosti manjoj od 3 km, nalazi se 11 naselja (Error!
Reference source not found.).
192
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
EIHP 193
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.72. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije VE8 s istaknutom
zonom od 3 km
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 0
1b prihvatni kapacitet 4
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 3
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 2
2c Pristupni put 4
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 2,55
3b Zaštita prirode 2,65
3c Udaljenost od naselja 0,00
194
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Orografija u okolici je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%. U blizini lokacije
na udaljenosti od otprilike 22 km prema sjeveroistoku nalazi se vrh Veleža (Botin 1967 m
n.m.) i još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Na udaljenosti većoj od
30 km prema sjeveru nalaze se visoke orografske prepreke, planina Čabulja s vrhom V.
Vlajina (1776 m n.m.) i Prenj (Lupoglav, 2102 m n.m.m). Nadmorska visina šireg područja
dosta varira i kreće se izmeñu 50 m n.m na najnižim područjima Mostarskog polja (cca 7 km
sjeverno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 22 km od lokacije prema
sjeveroistoku). Zbog ovako složene orografije u okolici lokacije treba računati na snažne
kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike same lokacije.
U blizini lokacije, prema istoku nalazi se selo Stanojevići udaljeno 1,2 km,a na udaljenosti od
1 km prema zapadu, nalazi se selo Pijesci s više zaselaka.
EIHP 195
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Točke X Y
1 6484894 4781833
2 6485471 4782688
3 6486925 4782448
4 6486848 4781319
Na osnovu regionalnog atlasa vjetra World Wind Atlas za područje BiH, Regional re-analysis
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 3,8 m/s. Ova
vrijednost je dobivena tako što su očitane vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra dostupne
za područje ove lokacije koje su nakon toga usrednjene. Podaci Regional re-analysis se
temelje na nizu podataka od 1976. do 2007. godine i analiziraju vrijeme u nizu godina u
prošlosti.
196
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Slika 0.75 Lokacija Grabovina, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova
u okolici lokacije
Lokacija Grabovina
Broj agregata 7
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 14
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 3,8
U ovome poglavlju razmatraju se samo oni topografski elementi koji imaju realnog utjecaja
na vjetrovne prilike na lokaciji, odnosno na proizvodnost vjetroelektrane: vegetacija i
hrapavost površine (uključujući elemente hrapavosti). Prema raspoloživim
podlogama,lokacija Grabovina, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog
niskom travom i niskim šumarcima makije. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na
terenu relativno dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
EIHP 197
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
• Duljina: 37 km
• Vodiči: Al/Fe 150/25 mm2
• Stupovi: željezni
• Trajno dozvoljena struja: 470 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 80 MW (89,5 MVA)
• Godina izgradnje: 1960.
Dio razmatranog voda uništen je u ratu, a dio trase (uključujući dionicu na lokaciji VE) koristi
se pod 110 kV naponom za napajanje TS Stolac provizornim vodom 110 kV Čapljina –
Stolac.
Pristup
Zaštita prirode
Lokacija VE9 smještena je na udaljenosti od 8,4 od zaštićenog područja Hutovo blato te 12,4
km od zaštićenog područja Kravica-Tihaljina - Trebižat (Error! Reference source not
found.). Ugroženost ekosustava odnosno krajobraza na lokaciji prikazuju Error! Reference
198
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
source not found. i Error! Reference source not found.. Vegetacija na prostoru lokacije
vrlo rijetka, a na sjevernom rubnom dijelu rasprostire se niska drvenasta vegetacija.
EIHP 199
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar središnji dio lokacija VE9 se nalazi na šumskom zemljištu, dok
istočni i zapadni dio zahvaća urbano područje koje zadržava granicu ili se smanjuje (Error!
Reference source not found.). Prema Karti upotrebne vrijednosti zemljišta na području
HNŽ/K lokacija VE9 se najvećim dijelom nalazi na poljoprivrednom zemljištu VI i V bonitetne
kategorije, te manjim dijelom na šumskom zemljištu Vn i VIIn bonitetne kategorije (Error!
Reference source not found.). Na širem prostoru oko lokacije VE9, na udaljenosti manjoj
od 3 km, nalazi se 4 naselja (Error! Reference source not found.).
200
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
EIHP 201
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.81. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije VE9 s istaknutom
zonom od 3 km
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 0
1b prihvatni kapacitet 1
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 0
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 2
2c Pristupni put 3
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 2,30
3b Zaštita prirode 3,33
3c Udaljenost od naselja 1,55
202
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Orografija u okolici je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%. U blizini lokacije
na udaljenosti od otprilike 19 km prema sjeveroistoku nalazi se vrh Veleža (Botin 1967 m
n.m.) i još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Na udaljenosti većoj od
30 km prema sjeveru nalaze se visoke orografske prepreke, planina Čabulja s vrhom V.
Vlajina (1776 m n.m.) i Prenj (Lupoglav, 2102 m n.m.m). Nadmorska visina šireg područja
dosta varira i kreće se izmeñu 50 m n.m na najnižim područjima Mostarskog polja (cca 5 km
sjeverno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 19 km od lokacije prema
sjeveroistoku). Zbog ovako složene orografije u okolici lokacije treba računati na snažne
kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike same lokacije.
EIHP 203
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
U blizini lokacije, prema istoku nalazi se selo Lušca udaljeno 0,8 km i selo Elezovina uz sami
rub lokacije. Na udaljenosti od 500 m prema sjeveru, nalazi se selo Gubavica s više zaselaka
dok je prema jugu selo Stanojevići udaljeno oko 1 km.
Točke X Y
1 6487571 4784669
2 6488837 4785069
3 6489522 4784403
4 6489813 4782791
5 6488585 4783056
6 6487562 4782225
7 6486864 4783232
Na osnovu regionalnog atlasa vjetra World Wind Atlas za područje BiH, Regional re-analysis
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 3,9 m/s. Ova
vrijednost je dobivena tako što su očitane vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra dostupne
za područje ove lokacije koje su nakon toga usrednjene. Podaci Regional re-analysis se
temelje na nizu podataka od 1976. do 2007. godine i analiziraju vrijeme u nizu godina u
prošlosti.
204
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Slika 0.84 Lokacija Kresovina, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova
u okolici lokacije
Lokacija Kresovina
Broj agregata 20
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 40
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 3,9
U ovome poglavlju razmatraju se samo oni topografski elementi koji imaju realnog utjecaja
na vjetrovne prilike na lokaciji, odnosno na proizvodnost vjetroelektrane: vegetacija i
hrapavost površine (uključujući elemente hrapavosti). Prema raspoloživim
podlogama,lokacija Kresovina, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog
niskim šumarcima makije. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu relativno
dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
EIHP 205
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
• Duljina: 33,4 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1957/80
Dio razmatranog voda uništen je u ratu, a dio trase (uključujući dionicu na lokaciji VE) koristi
se pod 110 kV naponom za napajanje TS Stolac provizornim vodom 110 kV Čapljina –
Stolac.
Pristup
Zaštita prirode
206
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
EIHP 207
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE10 se većim dijelom nalazi na šumskom zemljištu, dok
središnji i sjeverozapadni dio zahvaća urbano područje koje zadržava granicu ili se smanjuje
(Error! Reference source not found.). Prema Karti upotrebne vrijednosti zemljišta na
području HNŽ/K lokacija VE10 se najvećim dijelom nalazi na šumskom zemljištu Vn
bonitetne kategorije, te manjim dijelom na poljoprivrednom zemljištu V bonitetne kategorije
(Error! Reference source not found.). Sjeverni dio lokacije vrlo malim dijelom zauzima
izgrañeno područje. Na širem prostoru oko lokacije VE10, na udaljenosti manjoj od 3 km,
nalazi se 7 naselja (Error! Reference source not found.).
208
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
EIHP 209
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.90. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije VE10 s istaknutom
zonom od 3 km
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 0
1b prihvatni kapacitet 3
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 3
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 3
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 2,80
3b Zaštita prirode 2,95
3c Udaljenost od naselja 1,45
210
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Orografija u okolici je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%. U blizini lokacije
na udaljenosti od otprilike 14 km prema sjeveroistoku nalazi se vrh Veleža (Botin 1967 m
n.m.) i još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Na udaljenosti većoj od
20 km prema sjeveru nalaze se visoke orografske prepreke, planina Čabulja s vrhom V.
Vlajina (1776 m n.m.) i Prenj (Lupoglav, 2102 m n.m.m). Nadmorska visina šireg područja
dosta varira i kreće se izmeñu 35 m n.m na najnižim područjima Malog polja (cca 1,5 km
sjeverozapadno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 14 km od lokacije prema
sjeveroistoku). Zbog ovako složene orografije u okolici lokacije treba računati na snažne
kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike same lokacije.
Slika 0.91 Šire okruženje lokacije Hum na skaliranoj karti u mjerilu 1:100000
U blizini lokacije, prema jugu nalazi se selo Svačići udaljeno 600 m, dok seuz sjeveroistočni
rub pruža selo Vranjevići udaljeno od ruba lokacije oko 1 km. Na zapadnom rubu lokacije su
sela Palanka i Krč smještena u podnožju Huma udaljeno od ruba lokacije oko 600, odnosno
1200 m.
EIHP 211
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.92 Uže okruženje lokacije Hum na skaliranoj karti u mjerilu 1:25000
Tablica 0.31 Lokacija Hum, granice interesnog područja (Gauss Krüger, 6 zona)
Točke X Y
1 6492005 4788708
2 6493809 4787068
3 6493036 4786419
4 6492498 4786821
5 6491830 4788396
Na osnovu regionalnog atlasa vjetra World Wind Atlas za područje BiH, Regional re-analysis
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 4,7 m/s. Ova
vrijednost je dobivena tako što su očitane vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra dostupne
za područje ove lokacije koje su nakon toga usrednjene. Podaci Regional re-analysis se
temelje na nizu podataka od 1976. do 2007. godine i analiziraju vrijeme u nizu godina u
prošlosti.
212
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Slika 0.93 Lokacija Hum, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova u
okolici lokacije
Lokacija Hum
Broj agregata 6
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 12
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 4,7
U ovome poglavlju razmatraju se samo oni topografski elementi koji imaju realnog utjecaja
na vjetrovne prilike na lokaciji, odnosno na proizvodnost vjetroelektrane: vegetacija i
hrapavost površine (uključujući elemente hrapavosti). Prema raspoloživim
podlogama,lokacija Hum, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog travom i
rijetkom niskom makijom. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu relativno
dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
EIHP 213
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
• Duljina: 33,4 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1957/80
• Duljina: 37 km
• Vodiči: Al/Fe 150/25 mm2
• Stupovi: željezni
• Trajno dozvoljena struja: 470 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 80 MW (89,5 MVA)
• Godina izgradnje: 1960.
Dijelovi razmatranih vodova uništeni su u ratu, a dijelovi trase koriste se pod 110 kV
naponom za napajanje TS Stolac provizornim vodom 110 kV Čapljina – Stolac. Dijelovi trasa
oba voda uz lokaciju VE Hum trenutno su izvan pogona.
Oko 5 km sjeveroistočno od lokacije VE nalazi se još jedan 110 kV vod Mostar 2 – Nevesinje
slijedećih karakteristika:
• Duljina: 26,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1979/2004.
Pristup
Za ocjenu lokacije Hum (VE11) s obzirom na aspekte zaštite prirode su podloge o planiranim
zaštićenim područjima, ugroženosti ekosustava i krajobraza izrañene u okviru Studije
Procjena ugroženosti-ranjivosti prostora HNŽ/K te ortofoto dokumentacija u mjerilu 1:5000.
Budući da se ovdje radi o preliminarnoj analizi i ocjeni potencijalnih lokacija za
214
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
vjetroelektrane, treba naglasiti da mogući nepovoljni utjecaji na prirodu nisu kvantificirani, već
tek kvalitativno sagledani. Prilikom pripreme projekta, a nakon odreñivanja točne
mikrolokacije vjetroelektrane detaljna analiza mogućih nepovoljnih utjecaja na okoliš i njihova
kvantifikacija bit će provedena u postupku procjene utjecaja na okoliš.
Zaštita prirode
EIHP 215
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
216
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE11 se nalazi na šumskom zemljištu. Treba naglasiti da
se sjeverni dio lokacije na udaljenosti od oko 1 km okružuju turističko-rekreativne površine, te
da se na udaljenosti od 5 km nalazi aerodrom Mostar (Error! Reference source not
found.). Prema Karta upotrebne vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K lokacija VE11 se
nalazi na šumskom zemljištu VIIn bonitetne kategorije, te na poljoprivrednom zemljištu VII
bonitetne kategorije (Error! Reference source not found.). Na širem prostoru oko lokacije
VE11, na udaljenosti manjoj od 3 km, nalazi se 4 naselja (Error! Reference source not
found.).
EIHP 217
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.99. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije VE11 s istaknutom
zonom od 3 km
218
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 0
1b prihvatni kapacitet 0
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 0
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 4
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 2,60
3b Zaštita prirode 2,88
3c udaljenost od naselja 0,70
Orografija u okolici je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%. U blizini lokacije
na udaljenosti od otprilike 11 km prema sjeveroistoku nalazi se vrh Veleža (Botin 1967 m
n.m.) i još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Na udaljenosti većoj od
20 km prema sjeveru nalaze se visoke orografske prepreke, planina Čabulja s vrhom V.
Vlajina (1776 m n.m.) i Prenj (Lupoglav, 2102 m n.m.m). Nadmorska visina šireg područja
dosta varira i kreće se izmeñu 35 m n.m na najnižim područjima Malog polja (cca 3,5 km
zapadno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 11 km od lokacije prema
sjeveroistoku). Zbog ovako složene orografije u okolici lokacije treba računati na snažne
kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike same lokacije.
EIHP 219
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Uz jugozapadni rub lokacije nalazi se selo Vranjevići udaljeno oko 800 m, dok se uz
sjeveroistočni rub pruža selo Dubovica udaljeno oko 1,3 km.
Slika 0.101 Uže okruženje lokacije Ošljak na skaliranoj karti u mjerilu 1:25000
220
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Točke X Y
1 6494171 4788925
2 6494729 4789232
3 6495206 4788528
4 6496679 4788424
5 6496614 4787779
6 6494870 4787852
Na osnovu regionalnog atlasa vjetra World Wind Atlas za područje BiH, Regional re-analysis
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 5,8 m/s. Ova
vrijednost je dobivena tako što su očitane vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra dostupne
za područje ove lokacije koje su nakon toga usrednjene. Podaci Regional re-analysis se
temelje na nizu podataka od 1976. do 2007. godine i analiziraju vrijeme u nizu godina u
prošlosti.
Slika 0.102 Lokacija Ošljak, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova u
okolici lokacije
Lokacija Ošljak
EIHP 221
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Lokacija Ošljak
Broj agregata 6
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 12
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 5,8
U ovome poglavlju razmatraju se samo oni topografski elementi koji imaju realnog utjecaja
na vjetrovne prilike na lokaciji, odnosno na proizvodnost vjetroelektrane: vegetacija i
hrapavost površine (uključujući elemente hrapavosti). Prema raspoloživim
podlogama,lokacija Ošljak, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog travom i
rijetkom niskom makijom. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu relativno
dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
Oko 3,5 km sjeveroistočno od lokacije VE prolazi trasa voda 110 kV Mostar 2 – Nevesinje
slijedećih karakteristika:
• Duljina: 26,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1979/2004.
Zapadno od lokacije VE prolaze trase prijeratnih vodova 110 kV Mostar 2 – Stolac (oko 4,3
km od lokacije VE) i Čapljina – RP Mostar 1 (oko 5 km od lokacije VE) slijedećih
karakteristika:
• Duljina: 33,4 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1957/80
222
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
• Duljina: 37 km
• Vodiči: Al/Fe 150/25 mm2
• Stupovi: željezni
• Trajno dozvoljena struja: 470 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 80 MW (89,5 MVA)
• Godina izgradnje: 1960.
Dijelovi razmatranih vodova uništeni su u ratu, a dijelovi trase koriste se pod 110 kV
naponom za napajanje TS Stolac provizornim vodom 110 kV Čapljina – Stolac. Dijelovi trasa
oba voda uz lokaciju VE Ošljak trenutno su izvan pogona.
Pristup
Zaštita prirode
EIHP 223
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
224
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE12 se nalazi na šumskom zemljištu te manjim dijelom
na zemljištu namijenjenom poljoprivredi i drugim oblicima korištenja (Error! Reference
source not found.). Prema Karti upotrebne vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K lokacija
VE12 se nalazi na poljoprivrdnom zemljištu VI i VII bonitetne kategorije, te manjim dijelom na
šumskom zemljištu VIn bonitetne kategorije (Error! Reference source not found.). Na
širem prostoru oko lokacije VE12, na udaljenosti manjoj od 3 km, nalazi se 5 naselja (Error!
Reference source not found.).
EIHP 225
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
226
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 2,4
1b prihvatni kapacitet 0
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 0
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 2
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 3,18
3b Zaštita prirode 2,65
3c Udaljenost od naselja 2,05
EIHP 227
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Orografija u okolici je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%. U blizini lokacije
na udaljenosti od otprilike 9,7 km prema sjeveru nalazi se vrh Veleža (Botin 1967 m n.m.) i
još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Na udaljenosti većoj od 20 km
prema sjeveru nalaze se visoke orografske prepreke, planina Čabulja s vrhom V. Vlajina
(1776 m n.m.) i Prenj (Lupoglav, 2102 m n.m.m). Nadmorska visina šireg područja dosta
varira i kreće se izmeñu 35 m n.m na najnižim područjima Malog polja (cca 7,5 km zapadno
od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 9,7 km od lokacije prema sjeveru). Zbog
ovako složene orografije u okolici lokacije treba računati na snažne kanalizirajuće efekte i
njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike same lokacije.
Uz sami jugozapadni rub lokacije nalazi se selo Žulja, dok se uz sjeveroistočni rub nalazi
zaselak Rabina s nekoliko kuća.
228
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Točke X Y
1 6496567 4789411
2 6497852 4789052
3 6498057 4788715
4 6499915 4788786
5 6500160 4788039
6 6499853 4786371
7 6498384 4786233
8 6497960 4787676
9 6499070 4787671
10 6498891 4788091
11 6497709 4788014
12 6496322 4788950
Na osnovu regionalnog atlasa vjetra World Wind Atlas za područje BiH, Regional re-analysis
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 6,2 m/s. Ova
EIHP 229
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
vrijednost je dobivena tako što su očitane vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra dostupne
za područje ove lokacije koje su nakon toga usrednjene. Podaci Regional re-analysis se
temelje na nizu podataka od 1976. do 2007. godine i analiziraju vrijeme u nizu godina u
prošlosti.
Slika 0.111 Lokacija Konovice, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova
u okolici lokacije
Lokacija Konovice
Broj agregata 20
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 40
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 6,2
U ovome poglavlju razmatraju se samo oni topografski elementi koji imaju realnog utjecaja
na vjetrovne prilike na lokaciji, odnosno na proizvodnost vjetroelektrane: vegetacija i
hrapavost površine (uključujući elemente hrapavosti). Prema raspoloživim
podlogama,lokacija Konovice, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog
travom i rijetkom niskom makijom. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu
relativno dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Tehničko-infrastrukturni elementi
230
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Priključak na EES
• Duljina: 26,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1979/2004.
Pristup
Zaštita prirode
EIHP 231
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
232
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar jasno je vidljivo se dio lokacije VE13 nalazi na prostoru Republike
Srpske. Dio lokacije koja se nalazi na području Mostara, nalazi se na zemljištu namijenjenom
poljoprivredi i drugim oblicima korištenja (Error! Reference source not found.). Prema Karti
upotrebne vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K lokacija VE13 se nalazi na
poljoprivrednom zemljištu VI bonitetne kategorije, te manjim dijelom na šumskom zemljištu
VIn bonitetne kategorije (Error! Reference source not found.). Na širem prostoru oko
lokacije VE13, na udaljenosti manjoj od 3 km, nalazi se 5 naselja (Error! Reference source
not found.).
EIHP 233
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
234
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 3,2
1b prihvatni kapacitet 3
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 3
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 2
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 3,70
3b Zaštita prirode 2,73
3c Udaljenost od naselja 0,70
EIHP 235
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Orografija u okolici je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%. U blizini lokacije
na udaljenosti od otprilike 8,4 km prema sjeveru nalazi se vrh Veleža (Botin 1967 m n.m.) i
još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Prema istoku nalazi se Bišina
s nekoliko vrhova viših od 1200 m n.m. udaljenih oko 5 km. Na udaljenosti većoj od 20 km
prema sjeveru nalaze se visoke orografske prepreke, planina Čabulja s vrhom V. Vlajina
(1776 m n.m.) i Prenj (Lupoglav, 2102 m n.m.m). Nadmorska visina šireg područja dosta
varira i kreće se izmeñu 35 m n.m na najnižim područjima Malog polja (cca 6,5 km
jugozapadno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 8,4 km od lokacije prema
sjeveru). Zbog ovako složene orografije u okolici lokacije treba računati na snažne
kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike same lokacije.
Unutar obuhvata lokacije nalazi se zaselak Karićuše čije kuće su udaljene od preliminarno
rasporeñenih vjetroagregata oko 500 m. Na istočnom rubu lokacije su sela Kučine i Gradina,
te na južnom rubu Dubovica i Rabina.
236
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Točke X Y
1 6495891 4791702
2 6496686 4791702
3 6497618 4791227
4 6499075 4790213
5 6498574 4789162
6 6496449 4790365
7 6495727 4791369
Na osnovu regionalnog atlasa vjetra World Wind Atlas za područje BiH, Regional re-analysis
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 6,1 m/s. Ova
vrijednost je dobivena tako što su očitane vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra dostupne
za područje ove lokacije koje su nakon toga usrednjene. Podaci Regional re-analysis se
temelje na nizu podataka od 1976. do 2007. godine i analiziraju vrijeme u nizu godina u
prošlosti.
EIHP 237
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.120 Lokacija Kokorina, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova
u okolici lokacije
Lokacija Kokorina
Broj agregata 13
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 26
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 6,1
U ovome poglavlju razmatraju se samo oni topografski elementi koji imaju realnog utjecaja
na vjetrovne prilike na lokaciji, odnosno na proizvodnost vjetroelektrane: vegetacija i
hrapavost površine (uključujući elemente hrapavosti). Prema raspoloživim
podlogama,lokacija Kokorina, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog
travom. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu relativno dobro odgovara
vegetacijskom opisu na TK25.
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
238
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
• Duljina: 26,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1979/2004.
Pristup
Zaštita prirode
EIHP 239
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
240
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Namjena prostora
EIHP 241
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
242
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 3,2
1b prihvatni kapacitet 2
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 2
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 2
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 3,70
3b Zaštita prirode 2,80
3c Udaljenost od naselja 0,70
EIHP 243
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Orografija u okolici je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%. U blizini lokacije
na udaljenosti od otprilike 8,8 km prema sjeveru nalazi se vrh Veleža (Botin 1967 m n.m.) i
još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Prema istoku nalazi se
nekoliko vrhova Veleža (Bubreg, Ćaba) viših od 1200 m n.m. udaljenih oko 12 km. Na
udaljenosti većoj od 20 km prema sjeveru nalaze se visoke orografske prepreke, planina
Čabulja s vrhom V. Vlajina (1776 m n.m.) i Prenj (Lupoglav, 2102 m n.m.m). Nadmorska
visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu 35 m n.m na najnižim područjima Malog
polja (cca 5 km jugozapadno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 8,8 km od
lokacije prema sjeveru). Zbog ovako složene orografije u okolici lokacije treba računati na
snažne kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike same lokacije.
244
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Točke X Y
1 6491918 4795815
2 6492626 4793673
3 6493799 4793207
4 6493799 4792006
5 6495939 4792190
6 6496427 4792763
7 6494487 4794032
8 6492558 4796106
Na osnovu regionalnog atlasa vjetra World Wind Atlas za područje BiH, Regional re-analysis
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 5,9 m/s. Ova
vrijednost je dobivena tako što su očitane vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra dostupne
za područje ove lokacije koje su nakon toga usrednjene. Podaci Regional re-analysis se
temelje na nizu podataka od 1976. do 2007. godine i analiziraju vrijeme u nizu godina u
prošlosti.
EIHP 245
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Lokacija Podveležje
Broj agregata 21
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 42
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 5,9
U ovome poglavlju razmatraju se samo oni topografski elementi koji imaju realnog utjecaja
na vjetrovne prilike na lokaciji, odnosno na proizvodnost vjetroelektrane: vegetacija i
hrapavost površine (uključujući elemente hrapavosti). Prema raspoloživim
podlogama,lokacija Podveležje, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog
travom. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu relativno dobro odgovara
vegetacijskom opisu na TK25.
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
246
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
oko 2,5 km južno i zapadno od lokacije VE, prolazi trasa voda 110 kV Mostar 2 – Nevesinje
slijedećih karakteristika:
• Duljina: 26,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1979/2004.
Zapadno od lokacije VE prolaze trase prijeratnih vodova 110 kV Mostar 2 – Stolac (oko 3,7
km od lokacije VE) i Čapljina – RP Mostar 1 (oko 4,2 km od lokacije VE) slijedećih
karakteristika:
• Duljina: 33,4 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1957/80
• Duljina: 37 km
• Vodiči: Al/Fe 150/25 mm2
• Stupovi: željezni
• Trajno dozvoljena struja: 470 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 80 MW (89,5 MVA)
• Godina izgradnje: 1960.
Dijelovi razmatranih vodova uništeni su u ratu, a dijelovi trase koriste se pod 110 kV
naponom za napajanje TS Stolac provizornim vodom 110 kV Čapljina – Stolac. Dijelovi trasa
oba voda uz lokaciju VE Podveležje trenutno su izvan pogona.
Pristup
EIHP 247
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Zaštita prirode
248
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
EIHP 249
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Namjena prostora
250
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
EIHP 251
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 2,4
1b prihvatni kapacitet 4
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 3
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 2
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 3,60
3b Zaštita prirode 2,73
3c Udaljenost od naselja 0,55
Orografija u okolici je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%. U blizini lokacije
na udaljenosti od otprilike 5,5 km prema sjeveru nalazi se vrh Veleža (Botin 1967 m n.m.) i
još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Prema istoku nalazi se
nekoliko vrhova Veleža (Bubreg, Ćaba) viših od 1200 m n.m. udaljenih oko 7 km. Na
udaljenosti većoj od 20 km prema sjeveru nalaze se visoke orografske prepreke, planina
Čabulja s vrhom V. Vlajina (1776 m n.m.) i Prenj (Lupoglav, 2102 m n.m.m). Nadmorska
visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu 35 m n.m na najnižim područjima Malog
polja (cca 9,8 km jugozapadno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 5,5 km od
lokacije prema sjeveru). Zbog ovako složene orografije u okolici lokacije treba računati na
snažne kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike same lokacije.
252
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
U blizini lokacije nalazi se nekoliko zaselaka, na južnom rubu je Trnova Dolina, dok su an
sjevernom rubu Korita. Na sjevernoj strani je i selo Poda udaljeno od ruba lokacije cca 500
m.
EIHP 253
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Točke X Y
1 6499071 4793670
2 6499184 4791836
3 6500460 4791915
4 6500239 4793521
Na osnovu regionalnog atlasa vjetra World Wind Atlas za područje BiH, Regional re-analysis
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 6,2 m/s. Ova
vrijednost je dobivena tako što su očitane vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra dostupne
za područje ove lokacije koje su nakon toga usrednjene. Podaci Regional re-analysis se
temelje na nizu podataka od 1976. do 2007. godine i analiziraju vrijeme u nizu godina u
prošlosti.
Slika 0.138 Lokacija Ljupčina, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova
u okolici lokacije
Lokacija Podveležje
Broj agregata 6
254
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Lokacija Podveležje
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
Ukupno instalirana snaga, MW 12
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 6,2
U ovome poglavlju razmatraju se samo oni topografski elementi koji imaju realnog utjecaja
na vjetrovne prilike na lokaciji, odnosno na proizvodnost vjetroelektrane: vegetacija i
hrapavost površine (uključujući elemente hrapavosti). Prema raspoloživim
podlogama,lokacija Ljupčina, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog
travom. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu relativno dobro odgovara
vegetacijskom opisu na TK25.
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
• Duljina: 26,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1979/2004.
Pristup
EIHP 255
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Zaštita prirode
256
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
EIHP 257
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Namjena prostora
Prema PP Opštine Mostar lokacija VE16 nalazi se na šumskom zemljištu Error! Reference
source not found.). Prema Karti upotrebne vrijednosti zemljišta na području HNŽ/K lokacija
VE16 se nalazi na šumskom zemljištu VIn, te dijelom na poljoprivrednom zemljištu VI
bonitetne kategorije (Error! Reference source not found.). Na širem prostoru oko lokacije
VE16, na udaljenosti manjoj od 3 km, nalazi se 3 naselja (Error! Reference source not
found.).
258
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
EIHP 259
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 3,2
1b prihvatni kapacitet 0
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 0
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 1
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 2,80
3b Zaštita prirode 2,65
3c Udaljenost od naselja 2,2
Orografija u okolici je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%. U blizini lokacije
na udaljenosti od otprilike 5,3 km prema sjeveroistoku nalazi se vrh Veleža (Botin 1967 m
n.m.) i još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m. Prema istoku nalazi se
nekoliko vrhova Veleža (Bubreg, Ćaba) viših od 1200 m n.m. udaljenih oko 8,5 km. Na
udaljenosti većoj od 20 km prema sjeveru nalaze se visoke orografske prepreke, planina
Čabulja s vrhom V. Vlajina (1776 m n.m.) i Prenj (Lupoglav, 2102 m n.m.m). Nadmorska
visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu 40 m n.m na najnižim područjima Bišće
polja (cca 8 km jugozapadno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu Veleža (cca 5,3 km od
lokacije prema sjeveru). Zbog ovako složene orografije u okolici lokacije treba računati na
snažne kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike same lokacije.
260
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Najbliže ovoj lokaciji nalazi se selo Poda udaljeno od jugoistočnog ruba oko 900 m. Uz
jugozapadni rub protezu se sela Banjdol i Kružanj s više zaselaka na udaljenosti od otprilike
1,6 km.
Slika 0.146 Uže okruženje lokacije Lokvice na skaliranoj karti u mjerilu 1:25000
EIHP 261
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Točke X Y
1 6496769 4796006
2 6498760 4794691
3 6497938 4793847
4 6495707 4795193
Na osnovu regionalnog atlasa vjetra World Wind Atlas za područje BiH, Regional re-analysis
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 6,5 m/s. Ova
vrijednost je dobivena tako što su očitane vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra dostupne
za područje ove lokacije koje su nakon toga usrednjene. Podaci Regional re-analysis se
temelje na nizu podataka od 1976. do 2007. godine i analiziraju vrijeme u nizu godina u
prošlosti.
Slika 0.147 Lokacija Lokvice, Regional re-analysis karta vjetra i ruža vjetrova u
okolici lokacije
Lokacija Lokvice
Broj agregata 10
Jedinična snaga vjetragregata za proračun, kW 2000
262
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Lokacija Lokvice
Ukupno instalirana snaga, MW 20
Prosječna godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla, m/s 6,5
U ovome poglavlju razmatraju se samo oni topografski elementi koji imaju realnog utjecaja
na vjetrovne prilike na lokaciji, odnosno na proizvodnost vjetroelektrane: vegetacija i
hrapavost površine (uključujući elemente hrapavosti). Prema raspoloživim
podlogama,lokacija Lokvice, područje je krškog-kamenitog terena uglavnom obraslog
travom. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu relativno dobro odgovara
vegetacijskom opisu na TK25.
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
• Duljina: 26,7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1979/2004.
Pristup
EIHP 263
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Zaštita prirode
264
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
EIHP 265
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Namjena prostora
266
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
EIHP 267
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 4
1b prihvatni kapacitet 2
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 0
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 1
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 3,18
3b Zaštita prirode 2,73
3c Udaljenost od naselja 2,20
Orografija u okolici je složena zbog blizine strmina obronaka većih od 30%. U blizini lokacije
na udaljenosti od otprilike 11 km prema sjeveroistoku nalazi se vrh Veleža (Botin 1967 m
n.m.) i još nekoliko vrhova čije nadmorska visina prelazi 1700 m n.m., a udaljni su oko 6-7
km. Na udaljenosti većoj od 20 km prema sjeveru nalaze se visoke orografske prepreke,
planina Čabulja s vrhom V. Vlajina (1776 m n.m.) i Prenj (Lupoglav, 2102 m n.m.m).
Nadmorska visina šireg područja dosta varira i kreće se izmeñu 50 m n.m na najnižim
područjima Mostarskog polja (cca 4,2 km jugozapadno od lokacije) do 1967 m n.m. na vrhu
Veleža (cca 11 km od lokacije prema istoku). Zbog ovako složene orografije u okolici lokacije
treba računati na snažne kanalizirajuće efekte i njen jaki utjecaj na vjetrovne prilike same
lokacije.
268
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
U blizini lokacije, prema sjeveru nalaze se sela Dobrč, udaljno oko 500 m od ruba lokacije,
zatim Šipovac na istočnom rubu i G. Gnojnice, udaljene oko 350 m od jugoistočnog ruba. Na
zapadnom rubu su Kričani i G. Opine udaljene oko 600, odnosno 1000 m od lokacije.
EIHP 269
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Točke X Y
1 6489125 4800440
2 6489150 4799731
3 6490048 4798816
4 6489737 4797461
5 6491129 4797711
6 6491806 4798828
7 6490944 4800218
8 6490012 4800576
Na osnovu regionalnog atlasa vjetra World Wind Atlas za područje BiH, Regional re-analysis
za ovu lokaciju je očitana srednja godišnja brzina vjetra na 80 m iznad tla 5,8 m/s. Ova
vrijednost je dobivena tako što su očitane vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra dostupne
za područje ove lokacije koje su nakon toga usrednjene. Podaci Regional re-analysis se
temelje na nizu podataka od 1976. do 2007. godine i analiziraju vrijeme u nizu godina u
prošlosti.
270
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
U ovome poglavlju razmatraju se samo oni topografski elementi koji imaju realnog utjecaja
na vjetrovne prilike na lokaciji, odnosno na proizvodnost vjetroelektrane: vegetacija i
hrapavost površine (uključujući elemente hrapavosti). Prema raspoloživim
podlogama,lokacija Sveta gora-Merdžan glavica, područje je krškog-kamenitog terena
uglavnom obraslog travom. Uvidom u satelitske snimke, stanje vegetacije na terenu relativno
dobro odgovara vegetacijskom opisu na TK25.
Tehničko-infrastrukturni elementi
Priključak na EES
EIHP 271
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
• Duljina: 41,5 km
• Vodiči: Al/Fe 150/25 mm2 i Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 470 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 80 MW (89,5 MVA)
• Duljina: 7 km
• Vodiči: Al/Fe 240/40 mm2
• Stupovi: željezni i betonski
• Trajno dozvoljena struja: 645 A
• Trajno dozvoljena snaga: ~ 110 MW (122 MVA)
• Godina izgradnje: 1957.
Pristup
Za ocjenu lokacije Sveta gora-Merdžan glavica (VE18) s obzirom na aspekte zaštite prirode
su podloge o planiranim zaštićenim područjima, ugroženosti ekosustava i krajobraza
izrañene u okviru Studije Procjena ugroženosti-ranjivosti prostora HNŽ/K te ortofoto
dokumentacija u mjerilu 1:5000. Budući da se ovdje radi o preliminarnoj analizi i ocjeni
potencijalnih lokacija za vjetroelektrane, treba naglasiti da mogući nepovoljni utjecaji na
prirodu nisu kvantificirani, već tek kvalitativno sagledani. Prilikom pripreme projekta, a nakon
odreñivanja točne mikrolokacije vjetroelektrane detaljna analiza mogućih nepovoljnih utjecaja
na okoliš i njihova kvantifikacija bit će provedena u postupku procjene utjecaja na okoliš.
Zaštita prirode
272
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
EIHP 273
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
274
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Namjena prostora
EIHP 275
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
276
Analiza i ocjenjivanje lokacije vjetroelektrana
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a vjetropotencijal 2,4
1b prihvatni kapacitet 3
1c hrapavost površine i vegetacija 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES 2
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata 3
2c Pristupni put 4
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Namjena i korištenje prostora 4,00
3b Zaštita prirode 3,03
3c Udaljenost od naselja 0,15
EIHP 277
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
ANEKS I-2.
278
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
Točka X Y
1 6483429 4780988
2 6483944 4781025
3 6484660 4781901
4 6484000 4782270
5 6483307 4782000
6 6483443 4781690
Prema dostupnim podacima, srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji
iznosi 1,54 MWh/m2. Teren na ovoj lokaciji je relativno ravan, s blagim nagibom prema
zapadu, odnosno kanjonu Neretve. Nagib terena na većem dijelu lokacije je do 2° prema
zapadu, dok pri samom zapadnom rubu lokacije nešto strmiji. Prilikom mikrolociranja biti će
potrebno izbjeći strmije dijelove lokacije. Ukupna površina makrolokacije iznosi 105 ha.
EIHP 279
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
U slučaju realizacije nekog od ostalih obližnjih projekata SE ili VE ili u slučaju da se snaga od
20 MW pokaže previsokom za priključak na TS 35/10 kV Buna potrebno je razmotriti i
priključak na 110 kV na oko 2,5 km udaljeni dio prijeratnog voda 110 kV Čapljina – RP
Mostar 1 opisanog u poglavlju 0.
Za ocjenu lokacije SE1 s obzirom na aspekte zaštite prirode i namjene (korištenja) prostora
korištene su podloge o planiranim zaštićenim područjima, ugroženosti ekosustava i
krajobraza izrañene u okviru Studije Procjena ugroženosti-ranjivosti prostora HNŽ/K te
ortofoto dokumentacija u mjerilu 1:5000. Budući da se ovdje radi o preliminarnoj analizi i
ocjeni potencijalnih lokacija za sunčane parkove, treba naglasiti da mogući nepovoljni utjecaji
na prirodu nisu kvantificirani, već tek kvalitativno sagledani. Prilikom pripreme projekta a
nakon odreñivanja točne mikrolokacije sunčane elektrane detaljna analiza mogućih
nepovoljnih utjecaja na okoliš i njihova kvantifikacija bit će provedena u postupku procjene
utjecaja na okoliš.
Zaštita prirode
Lokacija SE1 smještena je na udaljenosti od oko 7,5 km od zaštićenog područja Hutovo blato
te oko 10,6 km od zaštićenog područja Kravica – Tihaljina – Trebižat (Slika 0.2). Ugroženost
ekosustava odnosno krajobraza na lokaciji prikazuju Slika 0.3 i Slika 0.4. Lokacija je većinom
smještena izvan područja prekrivenog šumskom vegetacijom.
280
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
EIHP 281
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Namjena prostora
Na širem prostoru oko lokacije SE1, na udaljenosti manjoj od 2 km, nalazi se pet naselja
(Slika 0.7).
282
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
EIHP 283
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.7. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije SE1 s istaknutom
zonom od 2000 metara oko sunčane elektrane
Tablica 0.2 Tablica ocjena za lokaciju SE1
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a Potencijal Sunčevog zračenja 3
1b prihvatni kapacitet 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Udaljenost naselja
3b Zaštita prirode
3c Namjena i korištenje prostora
284
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
Točka X Y
1 6486825 4781863
2 6489460 4783126
3 6489487 4783698
4 6489252 4784469
5 6487477 4783710
6 6486038 4782687
Prema dostupnim podacima, srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji
iznosi 1,53 MWh/m2. Krajnji jugozapadni dio lokacije je nagnut prema jugozapadu prosječno
2°, s manjim područjima gdje je nagib nešto veći, dok je središnji dio uglavnom ravan, uz
uzvisinu Kresovina, te malim nagibom prema jugu u južnom dijelu. Istočni dio lokacija
obuhvaća dio padine nagnute prema jugu-jugoistoku prosječno 3°. Površina lokacije iznosi
436 ha.
EIHP 285
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
snage potrebno predvidjeti priključak na 110 kV vod koji prolazi preko promatrane lokacije, a
dio je prijeratnog voda 110 kV Čapljina – RP Mostar 1 opisanog u poglavlju 0.
Za ocjenu lokacije SE2 s obzirom na aspekte zaštite prirode i namjene (korištenja) prostora
korištene su podloge o planiranim zaštićenim područjima, ugroženosti ekosustava i
krajobraza izrañene u okviru Studije Procjena ugroženosti-ranjivosti prostora HNŽ/K te
ortofoto dokumentacija u mjerilu 1:5000. Budući da se ovdje radi o preliminarnoj analizi i
ocjeni potencijalnih lokacija za sunčane parkove, treba naglasiti da mogući nepovoljni utjecaji
na prirodu nisu kvantificirani, već tek kvalitativno sagledani. Prilikom pripreme projekta a
nakon odreñivanja točne mikrolokacije sunčane elektrane detaljna analiza mogućih
nepovoljnih utjecaja na okoliš i njihova kvantifikacija bit će provedena u postupku procjene
utjecaja na okoliš.
Zaštita prirode
286
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
EIHP 287
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Namjena prostora
Na širem prostoru oko lokacije SE2, na udaljenosti manjoj od 2 km, nalazi se četiri naselja
(Error! Reference source not found.).
288
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
EIHP 289
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.14. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije SE2 s istaknutom
zonom od 2000 metara oko sunčane elektrane
Tablica 0.4 Tablica ocjena za lokaciju SE2
Kriterij Ocjena
1. Topografsko-klimatološki elementi lokacije
1a Potencijal Sunčevog zračenja 3
1b prihvatni kapacitet 3
2. Tehničko-infrastrukturni elementi
2a Udaljenost priključka na EES
2b Ekspertna ocjena mogućnosti prihvata
3. Prostorno-planski i okolišni elementi
3a Udaljenost naselja
3b Zaštita prirode
3c Namjena i korištenje prostora
290
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
odabrane makrolokacije na topografskoj karti, a Error! Reference source not found. krajnje
točke makrolokacije.
Točka X Y
1 6485500 4783950
2 6486080 4783950
3 6486507 4784788
4 6486023 4785529
5 6484615 4785121
Prema dostupnim podacima, srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji
iznosi 1,53 MWh/m2. Teren na lokaciji blago je nagnut prema jugozapadu, s prosječnim
nagibom od 1,5 . Na području lokacije postoji i manji broj udubina koje ne utječu pretjerano
na ukupnu konfiguraciju terena. Površina makrolokacije iznosi 182 ha.
EIHP 291
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
snage potrebno predvidjeti priključak na oko 2,5 km udaljeni dio prijeratnog voda 110 kV
Čapljina – RP Mostar 1 opisanog u poglavlju 0.
Za ocjenu lokacije SE2 s obzirom na aspekte zaštite prirode i namjene (korištenja) prostora
korištene su podloge o planiranim zaštićenim područjima, ugroženosti ekosustava i
krajobraza izrañene u okviru Studije Procjena ugroženosti-ranjivosti prostora HNŽ/K te
ortofoto dokumentacija u mjerilu 1:5000. Budući da se ovdje radi o preliminarnoj analizi i
ocjeni potencijalnih lokacija za sunčane parkove, treba naglasiti da mogući nepovoljni utjecaji
na prirodu nisu kvantificirani, već tek kvalitativno sagledani. Prilikom pripreme projekta a
nakon odreñivanja točne mikrolokacije sunčane elektrane detaljna analiza mogućih
nepovoljnih utjecaja na okoliš i njihova kvantifikacija bit će provedena u postupku procjene
utjecaja na okoliš.
Zaštita prirode
292
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
EIHP 293
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Namjena prostora
Na širem prostoru oko lokacije SE3, na udaljenosti manjoj od 2 km, nalazi se pet naselja
(Error! Reference source not found.).
294
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
EIHP 295
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.21. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije SE3 s istaknutom
zonom od 2000 metara oko sunčane elektrane
296
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
Točka X Y
1 6483932 4786047
2 6485800 4786495
3 6485720 4787660
4 6484140 4787060
5 6483130 4788800
6 6482149 4787995
Prema dostupnim podacima, srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji
iznosi 1,52 MWh/m2. Lokacija je nepravilnog oblika (u obliku slova „L“), te se jugozapadnim
dijelom nalazi izvan područja Grada Mostara. Južni i jugoistočni dio lokacije je blago nagnut
na jug, s prosječnim nagibom od 1°, dok je sjeverni dio relativno ravan. Na području lokacije
postoji i manji broj udubina („vrtača“) koje ne utječu pretjerano na ukupnu konfiguraciju
terena. Granice lokacije s istoka, juga i djelomice jugozapada nalaze se uz kanjon Neretve,
te su lokalno mogući i veći nagibi. Takva područja izbjegnuti će se mikrolociranjem. Površina
makrolokacije iznosi 421 ha, s time da se na području Grada Mostara nalazi 290 ha.
EIHP 297
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
prijeratnog voda 110 kV Čapljina – RP Mostar opisanog u poglavlju 0 ili na oko 5,5 km
udaljeni vod 110 kV Mostar 4 – Čitluk opisan u poglavlju 4.1.7.
Za ocjenu lokacije SE4 s obzirom na aspekte zaštite prirode i namjene (korištenja) prostora
korištene su podloge o planiranim zaštićenim područjima, ugroženosti ekosustava i
krajobraza izrañene u okviru Studije Procjena ugroženosti-ranjivosti prostora HNŽ/K te
ortofoto dokumentacija u mjerilu 1:5000. Budući da se ovdje radi o preliminarnoj analizi i
ocjeni potencijalnih lokacija za sunčane parkove, treba naglasiti da mogući nepovoljni utjecaji
na prirodu nisu kvantificirani, već tek kvalitativno sagledani. Prilikom pripreme projekta a
nakon odreñivanja točne mikrolokacije sunčane elektrane detaljna analiza mogućih
nepovoljnih utjecaja na okoliš i njihova kvantifikacija bit će provedena u postupku procjene
utjecaja na okoliš.
Zaštita prirode
298
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
EIHP 299
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Namjena prostora
Na širem prostoru oko lokacije SE4, na udaljenosti manjoj od 2 km, nalazi se šest naselja
(Slika 0.49).
300
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
EIHP 301
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.28. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije SE4 s istaknutom
zonom od 2000 metara oko sunčane elektrane
302
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
Točka X Y
1 6480908 4796936
2 6481092 4797180
3 6481625 4797266
4 6481614 4797898
5 6480108 4798005
6 6479789 4797438
Prema dostupnim podacima, srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji
iznosi 1,51 MWh/m2. Lokacija se nalazi na padini te je zapadni dio lokacije orijentiran u
smjeru juga s nagibom izmeñu 6° i 10°, dok je istočni dio lokacije orijentiran u smjeru
jugozapada s nagibima izmeñu 3° i 7°. Dijelove lokacije koji su nepovoljno orijentirani izmjeći
će se mikrolociranjem. Površina makrolokacije iznosi 133 ha.
EIHP 303
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Za ocjenu lokacije SE5 s obzirom na aspekte zaštite prirode i namjene (korištenja) prostora
korištene su podloge o planiranim zaštićenim područjima, ugroženosti ekosustava i
krajobraza izrañene u okviru Studije Procjena ugroženosti-ranjivosti prostora HNŽ/K te
ortofoto dokumentacija u mjerilu 1:5000. Budući da se ovdje radi o preliminarnoj analizi i
ocjeni potencijalnih lokacija za sunčane parkove, treba naglasiti da mogući nepovoljni utjecaji
na prirodu nisu kvantificirani, već tek kvalitativno sagledani. Prilikom pripreme projekta a
nakon odreñivanja točne mikrolokacije sunčane elektrane detaljna analiza mogućih
nepovoljnih utjecaja na okoliš i njihova kvantifikacija bit će provedena u postupku procjene
utjecaja na okoliš.
Zaštita prirode
304
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
EIHP 305
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Namjena prostora
Na širem prostoru oko lokacije SE5, na udaljenosti manjoj od 2 km, nalaze se tri naselja
(Error! Reference source not found.).
306
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
EIHP 307
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.35. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije SE5 s istaknutom
zonom od 2000 metara oko sunčane elektrane
308
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
Točka X Y
1 6489033 4812570
2 6489141 4812959
3 6489051 4813244
4 6488232 4813040
5 6488250 4812606
Prema dostupnim podacima, srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji
iznosi 1,46 MWh/m2. Lokacija se nalazi na strmijoj padini orijentiranoj u smjeru juga, s
prosječnim nagibom od 18°, te lokanim nagibima do 25°. Površina makrolokacije iznosi
47 ha.
• Vodiči: Al/Fe 95 mm
• Stupovi: čelično-rešetkasti
• Trajno dopuštena struja: 290 A
• Trajno dopuštena snaga: 17 MW
EIHP 309
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Za ocjenu lokacije SE7 s obzirom na aspekte zaštite prirode i namjene (korištenja) prostora
korištene su podloge o planiranim zaštićenim područjima, ugroženosti ekosustava i
krajobraza izrañene u okviru Studije Procjena ugroženosti-ranjivosti prostora HNŽ/K te
ortofoto dokumentacija u mjerilu 1:5000. Budući da se ovdje radi o preliminarnoj analizi i
ocjeni potencijalnih lokacija za sunčane parkove, treba naglasiti da mogući nepovoljni utjecaji
na prirodu nisu kvantificirani, već tek kvalitativno sagledani. Prilikom pripreme projekta a
nakon odreñivanja točne mikrolokacije sunčane elektrane detaljna analiza mogućih
nepovoljnih utjecaja na okoliš i njihova kvantifikacija bit će provedena u postupku procjene
utjecaja na okoliš.
Zaštita prirode
Lokacija SE7 smještena je na udaljenosti od oko 900 m od zaštićenog područja Prenj (Error!
Reference source not found.). Ugroženost ekosustava odnosno krajobraza na lokaciji
prikazuju Error! Reference source not found. i Error! Reference source not found..
Lokacija je manjim dijelom smještena na području prekrivenom šumskom vegetacijom.
310
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
EIHP 311
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Namjena prostora
Na širem prostoru oko lokacije SE7, na udaljenosti manjoj od 2 km, nalaze se dva naselja.
Naselje Prigrañani je smješteno na udaljenosti od 50 m (Error! Reference source not
found.).
312
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
EIHP 313
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
Slika 0.42. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije SE7 s istaknutom
zonom od 2000 metara oko sunčane elektrane
314
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
Točka X Y
1 6485654 4796120
2 6485616 4796640
3 6485502 4796692
4 6485386 4796493
5 6485142 4796328
6 648518 4796156
Srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe na ovoj lokaciji iznosi 1,51 MWh/m2. Lokacija
se nalazi na ravnom terenu površine 19 ha.
EIHP 315
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
lokaciji prikazuju Slika 0.45 i Slika 0.46. Lokacija je smještena na području bez šumske
vegetacije.
316
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
Na širem prostoru oko lokacije mSE1, na udaljenosti manjoj od 2 km, nalazi se naselje
Rodoč (Slika 0.49).
EIHP 317
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
318
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
Slika 0.49. Kartografski prikaz naselja u široj okolini lokacije mSE1 s istaknutom
zonom od 2000 metara oko sunčane elektrane
Mikrolociranje je provedeno za pet lokacija (SE1 – SE5), a osobito zbog niske ocjene nije
provedeno za lokaciju SE7. Za lokaciju male sunčane elektrane mikrolociranje takoñer nije
provedeno budući da se u ovome slučaju makrolokacija može poistovjetiti s mikrolokacijom.
EIHP 319
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
320
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
EIHP 321
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
322
Analiza i ocjenjivanje lokacija sunčanih elektrana
EIHP 323
Prostorno planske osnove korištenja obnovljivih izvora energije za područje grada Mostara
324