Demokrit 1

Demokrit
Demokrit je bio predsokratovski grčki filozof (rođen u Abderi-Traciji
460. - 370. pr. Kr.). Bio je Leukipov učenik i zajedno s njim je začetnik
ideje da su sve stvari sačinjene od raznih neuništivih i nedjeljivih
elemenata koje su zvali "atomi". Ne moguće je znati koje su ideje
prvobitno bile Demokritove a koje Leukipove. Demokrit je i prvi
poznati filozof koji je shvatio da je ono što mi nazivamo Mliječni Put
zapravo svjetlost dalekih zvijezda. Drugi filozofi, uključujući kasnije i
Aristotela, su raspravljali protiv tih tvrdnji. Demokrit je bio jedan od
prvih ljudi koji je predpostavio da je svemir sačinjen od mnogo
svjetova, od kojih su neki naseljeni:

"U nekim svetovima nema Sunca i Mjeseca, u nekim su veći nego u

našem svijetu, a u drugim ih ima više. U nekim dijelovima ima više
svjetova, a u nekim manje (...); u nekim se rađaju, u drugim umiru.
Neki svjetovi su lišeni živih bića ili bilo kakvih mirisa."
On je bio pionir matematike i geometrije. Ovo znamo radi citata u
Demokritova bista
njegovih djela (O prirodi, O geometriji, O tangentama, O mapama, O
iracionalnim brojevima) u drugim djelima, jer većima njegovih djela
nije preživila Srednji Vijek. Aristotel nam kaže da je njegova teorija o materiji, često nazivama atomizam, bila
reakcija na Parmenida, koji je opovrgavao postojanje kretanja, primijene, ili praznine. Parmenid je govorio da
postojanje stvari dovodi do zaključka da one nisu nastale, jer ništa ne može nastati iz ničega (sve postoji oduvijek).
Govorio je da je i kretanje ne moguće, jer nešto mora otići u prazninu a (pošto je indentificirao prazninu sa ništa)
pošto praznina ne postoji ne može se u nju otići.

Gnoseologija
Demokrit tvrdi da postoje dvije vrste spoznaje: mračna (osjetna) i prava (razumska). Opažajima spoznajemo samo
pojavne, promijenljive stvari, dok razumom spoznajemo trajnu istinu (atome i prostor). Demokrit je govorio da sve
što postoji mora da je vječno, ali je opovrgavao tvrdnju da se praznina može izjednačiti sa ništa. Po tome je prvi
poznati mislilac koji je potvrdio postojanje potpuno praznog prostora. Da bi objasnio promijene oko nas, od ne
promijenljivih substanci tvrdio je da postoje razni osnovni elementi koji su uvijek postojali i koji se mogu gruprati da
daju različite forme. Mislio je da atomi imaju samo neke osobine kao: veličina, oblik i masa; sve druge osobine, koje
im dajemo, kao boja i okus, su samo rezultat kompleksnih djelovanja između atoma u našem tjelu i atoma koje
promatramo. Dalje, vjerovao je da prave osobine atoma uvjetuju i osobine stvari- na primjer, nešto što je gorkog
okusa je sastavljeno od malih, šiljatih atoma, kod nešto što je slatko je sastavljeno od velikih, okruglih atoma; odnosi
tih atoma s atomima jezika daju osječaj okusa. Neke stvari su jako čvrste zato što njihovi atomi imaju kuke s kojima
se zakvače za druge atome; neki su masni jer su jako glatki i mali pa mogu skliznuti između drugih atoma. u
Demokratovim riječima, "Prema konvenciji slatko, prema konvenciji gorko, prema konvenciji vruće, prema
konvenciji hladno, prema konvenciji boja: ali u stvarnosti atomi i prostor."
Demokrit 2

Etičko učenje
Demokrit je govorio da treba prevladati osjetilna zadovoljstva, jer s njima spoznajemo samo pojavne, promijenljive
stvari. Treba težiti trajnim vrijednostima.
Postoje dvije vrste zadovoljstva; čulna koja nas varaju i duhovna koja su prava. Najviše dobro je blaženstvo-eutimije
a uvjeti za njeno postizanje je održavanje mjere. Čovjek se ne treba prihvatati ničega što prevazilazi njegove snage.
Duše koje se kreću u suprotnim krajnostima (prekomjernost, nedostatak) nemaju ni postojanosti ni vedrine. Najbolje
je za čovjeka ako svoj život provede u što većoj duhovnoj vedrini i u što manjoj zlovoljnosti. Mjera je princip
Demokritosove etike. Drugi uvjet je rad i napor. Ko traži dobro nalazi ga samo radom. Plemenite stvari stiču se
napornim učenjem. U radu veliku ulogu igra navika. Svaki napor je prijatniji nego mirovanje kad se njegov cilj
dostiže ili kad se zna da će se dostići.
Veliku vrijednost pripisuje prijateljstvu. Savjetuje da čovjek usvoji djete jer će tako dobiti dijete kakvo želi Ako sam
rodi tu nastaju mnoge opasnosti, jer mora da se zadovolji onim što mu se baš rodi. Vladaje po pridodi pripada
boljem.

Citati
"Po mnijenju slatko, po mnijenju gorko, po mnijenju vruće, po mnijenju hladno, po mnijenju boja boja: a
uistinu atomi i praznina."
"Čovjek se treba više brinuti za dušu nego za tijelo."

Relevantni članci
• Filozofija
• Leukip
• Atom

Vanjske poveznice
• Demokrit [1]
• Demokrit iz internetske enciklopedije filozofije [2]
• Leukip i Demokrit [3]

Izvori
[1] http:/ / www-gap. dcs. st-and. ac. uk/ ~history/ Mathematicians/ Democritus. html
[2] http:/ / www. utm. edu/ research/ iep/ d/ democrit. htm
[3] http:/ / www. thebigview. com/ greeks/ democritus. html
Izvori rabljeni u članku i suradnici 3

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Demokrit Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=3917851 Doprinositelji: Alpha Centaury, Anabel9, Argo Navis, CommonsDelinker, Dario Zornija, Divna Jaksic, Flaminijeruf, Hoze,
Orijentolog, Pavao Zornija, Roberta F., Rosier, Sanya, Ygraine, 4 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Democritus2.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Democritus2.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Tomisti, Túrelio, 2 anonimne izmjene

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/