Pokazatelji zdravlja

Japan
Japan je već godinama država u kojoj žive najdugovječniji stanovnici na našem planetu. Tajna
dugovječnosti Japanaca je ponajprije u načinu njihove prehrane. Tradicionalno jedu hranu
ispunjenu organizmu potrebnim vitaminima i mineralima te ostalim nutrijentima. Hranu većinom
pripremaju na pari ili je peku na grill-tavi bez ulja.

Indeks zdravstvene zaštite (Health Care Index)

Indeks zdravstvene zaštite statistička je analiza ukupne kvalitete zdravstvenog sustava. U njega
su uključeni zdravstvena infrastruktura, kompetencije zdravstvenih radnika, trošak, dostupnost
kvalitetnih lijekova i uključenost vlade u zdravstvo. U obzir se uzimaju i drugi čimbenici, primjerice
okoliš, pristup pitkoj vodi, sanitarni uvjeti, spremnost vlade na izricanje kazni za rizike poput
upotrebe duhana i pretilosti. Najbolji HCI imaju Taiwan, Južna Koreja, Japan, Francuska i Danska.
Hrvatska je na 47. mjestu.

Pokazatelji (indikatori) zdravlja su smrtnost (mortalitet), smrtnost dojenčadi (infantilni mortalitet),

procijepljenost populacije, očekivano trajanje života, mogućnost zdravstvene zaštite i broj
liječnika, količina i kakvoća prehrane, dostupnost pitke vode i sl.

Smrtnost
• 2019. prema podatcima UN-a umrlo 58,4 mil. ljudi, stopa smrtnosti iznosila je 7,6 ‰
• te godini u africi je bila samo 6,7 ‰, a u Europi 12,7 ‰
• to je rezlutat nejednake dobne strukture stanovništav tih kontinenata (Afrika-mlado
stanovništvo, Europa-starije stanovništvo)
• najveća smrtnost u svijetu je od kardiovaskularnih bolesti (WHO) - kardiovaskularne bolesti su
bolesti srca i krvnih žila
• od njih svake godine umire oko 18 mil. ljudi
• ostali uzroci smrti su razni oblici raka (kod žena većinom dojke, kod muškaraca jednjaka i
prostate), Alzheimerova bolest (većinom žene), malarija, tuberkuloza te prometne nesreće

Smrtnost dojenčadi
Smrtnost dojenčadi (infantilni mortalitet) važan je pokazatelj zdravlja neke populacije. Određuje se
prema stopi smrtnosti dojenčadi, a to je broj umrle dojenčadi (djeca do godinu dana) podijeljen s
tisuću. Ta je stopa odraz socioekonomskih i higijensko-medicinskih uvjeta koji prevladavaju u
određenoj populaciji. U razvijenim državama svijeta, gdje je bolja zdravstvena skrb, ta je stopa
vrlo niska. Npr. Island, Švedska, Finska, Norveška i u državama Istočne Azije stopa je najniža
(2019. godine manja od 2‰). U afričkim zemljama stopa je najviša (Srednjoafrička Republika -
79‰, Sierra Leone - 77‰). U RH stopa je niska, oko 4‰.

Procijepljenost
• cijepljenjem se svake godine sprječava 2-3 milijuna smrti u svijetu (WHO)
• cijepljenjem se čuva šira zajednica
• ukoliko je u zajednici procijepljeno dovoljno osoba, virusu neće biti omogućeno brzo
prenošenje zbog stvorenog kolektivnog imuniteta
• na taj se način štite pojedinci koji zbog zdravstvenih razloga ne mogu biti cijepljeni (npr.
alergije)
• u RH cijepljenje protiv određenih bolesti obavezno je, i to većinom kod djece
Očekivano trajanje života
• dob koju će prosjećno doživjeti stanovnici rođeni navedene godine
• u 20. st. poraslo očekivano trajanje života svjetske populacije zbog poboljšanih životnih uvjeta i
napretka mediicne
• svjetski prosjek je 72 godine
• u svijetu žene žive dulje nego muškarci, a razlika u očekivanom trajanju života izmeu njih je oko
4,5 godina (u korist žena)

Mogućnost zdravstvene zaštite i broj liječnika

• u svijetu je u zdravstvu zaposleno više od 60 milijuna liječnika, medicinskih sestara i ostalih
zdravstvenih radnika
• Europa i Sjeverna Amerika - prosječno na tisuću stanovnika dolazi više od 20 zdravstvenih
radnika
• Afrika i veći dio Azije - manje od 5 zaposlenih u zdravstvu na tisuću stanovnika
• radnici masovno odlaze iz slabije razvijenih dijelova svijeta u razvijene - problem i u RH

Dostupnost pitke vode

• važan pokazatelj zdravlja neke populacije
• 2017. godine samo 5,3 milijarde svjetske populacije je imalo pristup vodoopskrbi
• onečišćena voda je veliki izbor smrtnosti u svijetu zbog koje godišnje umire 3,6 milijuna ljudi
• u polovici bolničkih kreveta u svijetu leže oboljeni od bolesti povezanih s onečišćenom vodom

Kvaliteta prehrane
• zdravom prehranom smanjuju se bolesti trovanja hranom te troškovi liječenja i hospitalizacije
• Svjetska deklaracija i Plan aktivnosti za prehranu - sadrži određene ciljeve politike prehrane
• u njoj navedeno da je za svako kućanstvo potrebno osigurati dovoljno hrane i poboljšati
kakvoću hrane
• tendencija - planirano vođenje poljoprivredne politike te usmjeravanje na vlastite prirodne
resurse