izdavač:

ZMAG – Zelena mreža aktivističkih grupa

Autor:
Petra Pavleka

Dizajn i prijelom:
Petra Vrdoljak, Praksa Studio

Godina izdavanja:
2023.

Priručnik je objavljen uz financijsku podršku Zagrebačke

županije.
Što je šumski vrt?
Šumski vrt nije samo vrt u šumi.
To je vrt koji oponaša šumu!
Šumu ne moramo zalijevati i ne moramo ju gnojiti. Ona se brine
sama o sebi! U njoj raste puno biljnih i životinjskih vrsta, gljiva i
mikroorganizama što znači da ima veliku bioraznolikost .
Šuma stvara savršen sklad! U njoj se na određenom prostoru ra-
zličite vrste ne natječu već rastu tako da svaka ima svoje mjesto,
ulogu i uvjete za razvoj. Tamo vlada stabilan ekosustav .
Pitanja:
1. Svojim riječima objasni što je bioraznolikost?
2. Što je ekosustav?
1 2
Igra
Učitelj na odvojene papiriće napiše predstavnike žive i nežive
prirode u šumi (npr. vuk, lisica, stablo, grm, potok, kamen, gljivica,
bakterija itd.). Na papirićima se ne smiju ponavljati isti pojmovi, a
papirića treba biti koliko je sudionika u igri, uključujući i učitelja.
Svaki učenik/igrač treba izvući jedan papirić i pričvrstiti na maji-
cu kako bi svima bio vidljiv. Kada su svi sudionici izvukli svoje
pojmove, grupa treba napraviti krug. Učitelj zatim uzima klupko
i radi „vezu“ s drugim sudionikom u krugu te idući sudionik radi
vezu s idućim sudionicima tako da si dodaju klupko. Npr. učitelj
je ptica i jede glistu, glista rahli tlo, tlo je bogato micelijem gljiva,
gljive rade simbiozu s korijenom stabla – mikoriza itd. Poželjno
je da se stvaraju nove veze i da se ponavljaju pojmovi kako bi se
stvorilo što više veza.
Cilj igre je špagom stvoriti gustu mrežu kako bi učenici uvidjeli
kako je u prirodi sve isprepleteno i međusobno povezano. Svaki
sudionik ima važnu ulogu u održavanju sustava. Kako bi se dodat-
no razjasnila snaga međusobnih veza, učitelj može presjeći uže na
nekoliko mjesta kako bi učenici uvidjeli da se mreža neće urušiti
nego će ostati čvrsta jer će ostale veze preuzeti ulogu održavanja
sustava.
šumske zajednice
U šumama jedna vrsta ne prevladava nad drugima nego nastaju
šumske zajednice (biocenoza) .

Biljne zajednice (fitocenoza) su različite biljne vrste koje stvaraju

kombinacije biljaka istih ili sličnih potreba u staništu.

kupina

šumske
bazga Primjer jagode
biljne
zajednice

Zadatak: Prošetaj se šumom ili uz napuštene zelene

površine i pronađi koje biljne vrste rastu zajedno.

Pitanja:
kopriva 1. Što su šumske zajednice?
2. Nabroji jednu biljnu zajednicu.

3 4
Rubna područjA slojevi u šumskom vrtu

Tamo gdje se susreću dva svijeta!
Rubna područja su mjesta gdje jedno područje prelazi u drugo,
npr. livada u šumu. Tamo se stvaraju uvjeti za život koji odgova-
raju biljkama i životinjama iz oba područja, pa je bioraznolikost
najveća.
Ipak, to ne mora biti samo rubno područje šume i livade već bilo
koji rub – rub potoka, mora, padine, rub sjene.
Šumski vrt oponaša rubna područja . On je nalik šumama, no ima
više svjetlosti kako bi se mogle posaditi različite biljke – one koje
preferiraju direktnu Sunčevu svjetlost i one koje se bolje snalaze u
sjeni.
Šumski vrt izgleda divlje, pa čak i pomalo neuredno, no ako bolje
promotrimo što sve u tom „neredu“ raste možemo definirati
sedam slojeva šumskog vrta .
1. Visoko i široko drveće (lipa, orah, trešnja)
2. Niža, patuljasta stabla (manje voćke i stabla)
3. Grmlje (bobičasto voće i ukrasno grmlje)
4. Zeljasto bilje (aromatično i lisnato)
5. Pokrivači tla (šumske jagode, djetelina itd.)
6. Korjenasti sloj (mrkva, pastrnjak itd.)
7. Penjačice i puzavice (vinova loza, hmelj, visoki grah itd.)
Šumski vrt ne mora imati zastupljeno svih sedam slojeva.
I nekoliko slojeva je dovoljno.

Pitanja: Pitanja:
1. Navedi jedan primjer rubnog područja. 1. Nabroji neko voće koje može rasti u šumskom vrtu.
2. Koje osobine ima rubno područje koje si odabrao/la? 2. Koje bi još vrste mogle rasti kao korjenasti sloj?

5 6
 1
slojevi u visoko
i široko
drveće
šumskom vrtu

2 niža,
patuljasta
stabla

3
grmlje

6 4
zeljasto
korjenasti bilje
sloj
5 7
pokrivači penjačice
tla i puzavice

8 9
 Primjer jedne
biljne zadruge:
1. Kruška (voćka)

biljne zadruge 2.
3.
Ogrozd (bobičasto voće)
Gavez (lisnata zeljasta
biljka)
4. Matičnjak (aromatična
zeljasta biljka)
5. Šumske jagode
Naučili smo da se u okolišu prirodno pojavljuju biljne zajednice u (pokrivač tla)
kojima si biljke međusobno pomažu. 6. Hren (jestivi korijen)
7. Visoki grah
U šumskom vrtu, po uzoru na prirodu, možemo sami osmisliti (jestiva penjačica) 1
takve biljne zajednice koje se zovu biljne zadruge .
7
Biljne zadruge su, dakle, grupe biljaka koje sadimo u našem šum- 2
skom vrtu. One za cilj imaju stvoriti međusobnu podršku između
biljaka.

Uz malo znanja, na malom prostoru možemo tako uzgojiti više

3
različite hrane, povećati bioraznolikost, nahraniti tlo i otjerati 4
nametnike. Takva će grupa biljaka biti otpornija na biljne bolesti,
sušu i previše kiše.

Kada planiramo biljnu zadrugu, sjetimo se slaganja u slojevima

(7 mogućih slojeva) jer tako možemo uštedjeti prostor i znati ka-
kve sve vrste biljaka možemo posaditi zajedno.
Kada slažemo kombinacije biljnih zadruga trebamo paziti da si
biljke koje zajedno sadimo odgovaraju. To znači da možemo složi-
ti takav raspored gdje si biljke međusobno pomažu, tjeraju namet-
nike, privlače oprašivače i štite od bolesti. Svaka biljka ima svoju
ulogu u održavanju zdrave zadruge. Ne želimo slagati grupu gdje
se biljke natječu za hranu, prostor i svjetlost te dijele nametnike i
bolesti.
5 6
U ovoj biljnoj zadruzi imamo puno hrane, a biljke se brinu jedne o
drugima. Gavez i grah obogaćuju tlo, matičnjak blagotvorno utječe
na rast ostalih biljaka, a hren tjera lisne uši s kruški. Šumske jago-
de pak potiskuju rast trave koja bi inače uzimala puno hranjiva iz
tla kruški.
Pitanja:
1. Što je biljna zadruga?
2. Navedi primjer biljne zadruge od tri različite biljke.

9 10
Gdje posaditi šumski vrt?

I već jedno stablo može biti šumski vrt!

Ispod voćke možemo posaditi puno različitih vrsta i tako imati
pravi mali šumski vrt.

Sjenovita područja isto mogu biti šumski vrt. U tom slučaju bira-
mo vrste koje vole sjenu.

Zapušteni travnjaci i zelene površine za koje nemamo puno vre-

mena dobar su prostor za sadnju šumskog vrta.

Šumske vrtove možemo stvarati svugdje - vrtovi, školska dvori-

šta, restorani, zelenilo uz stepeništa itd.

Pitanja:

1. Gdje bi posadio/la šumski vrt?

2. Kakvo bi bilje sadio/la u šumski vrt?

11