PRIPREMA ZA 1.

PISANU PROVJERU ZNANJA PIG23

1. Što je politika i čime se bavi?

- Politika je potraga za općim dobrom, umijeće upravljanja državom ili

drugom političkom zajednicom. Politika aktivnost usmjerena je na
ostvarivanje određenih interesa i ciljeva, upravljanje i unapređivanje
života u zajednici.
2. Navedi opće i posebne politike, potkrijepi primjerom!

- Opće politike su: lokalna (komunalne djelatnosti, osnovna zdravstvena

zaštita), državna (porezna politika, donošenje zakona) i međunarodna ili
globalna politika (problemi zagađenja okoliša, uvođenje zajedničke
valute u EU). Posebne politike bave se određenim, specifičnim
problemima te razlikujemo financijsku politiku, obrazovnu, zdravstvenu,
vanjsku, unutarnju, gospodarsku itd.
3. Što je opće dobro?

- Opće dobro je pojam koji se odnosi na dobro koje je zajedničko u nekoj

zajednici, od njega imaju korist svi pripadnici zajednice.
4. Tko sve sudjeluje u ostvarenju općeg dobra?

- U ostvarenju općeg dobra sudjeluju vladari i država, ali i sami građani u

okviru civilnog društva.
5. Kako građani mogu sudjelovati u ostvarenju općeg dobra?

- Građani mogu sudjelovati u ostvarenju općeg dobra prosvjedovanjem,

potpisivanjem peticija, štrajkanjem, uključenjem u rad različitih udruga,
sindikata, nevladinih organizacija itd.
6. Navedi značajna djela i ideje Platona, Aristotela, Cicerona, Aurelija
Augustina, Tome Akvinskog i N. Machiavellija!
- Najpoznatija Platonova djela su Država i Zakoni. Njegova ideja je da je
svrha politike ostvarenje pravednosti te da je to moguće ostvariti u državi
u kojoj građani obavljaju posao na temelju svojih sposobnosti.
Aristotelovo najpoznatije djelo je Politika te je po njemu svrha politike
postizanje najvišeg dobra za čovjeka. Ciceronov najpoznatiji govor je
Filipike te je po njemu svrha politike ostvariti opće dobro. Najvažnije
djelo Aurelija Augustina zove se O državi Božjoj te se po njemu država
 treba temeljiti na Božjoj volji, brinuti se za mir i poredak. Najpoznatije
djelo Tome Akvinskog jest O kraljevskoj vladavini te su po njemu vladari
sluge Božje koji su dužni vršiti Božju volju. Machiavellijeva najpoznatija
djela se Vladar i Rasprave te je po njemu politika umijeće vladanja i
upravljanja državom.
7. Tko je Cincinat i zašto ga vežemo uz pojam građanske vrline?

- Cincinat je bogati član rimskoga društva koji gubi većinu bogatstva zbog
sina Kvinta te se povlači na svoju farmu. Njega vežemo uz pojam
građanske vrline zato što je on uzor građanske vrline i skromnosti budući
da se povlači sa dužnosti u trenutku prestanka kriza.
8. Definiraj pojam političkog subjekta!

- Politički subjekti su oni koji politički djeluju ili izazivaju određeno

političko djelovanje.
9. Tko sve može biti politički subjekt? Objasni pojam državljanina!

- Politički subjekt mogu biti pojedinci, skupine, klase, međunarodne

organizacije, nacije, narodi, nacionalne manjine. Državljanin je pripadnik
neke države koji ima određena prava i obveze te svijest da pripada
određenog političkoj zajednici.
10. Tko je Stephane Hessel, po čemu je značajan?
- Stephane Hessel je francuski intelektualac koji je 2000. godine objavio
knjižicu pod naslovom Pobunite se! te nas u njoj poziva da ne budemo
ravnodušni, da se pobunim protiv stanja u današnjem društvu.
11. Navedi i objasni načine stjecanja i načine prestanka hrvatskog državljanstva!

- Prema Zakonu o državljanstvu, u Republici Hrvatskoj državljanstvo se

stječe podrijetlom (kada dijete stječe državljanstvo svojih roditelja bez
obzira gdje je rođeno i gdje živi), rođenjem na teritoriju Republike
Hrvatske, prirođenjem (kada stranac koji duže vrijeme živi u RH zatraži
primitak u hrvatsko državljanstvo) i u posebnim slučajevima po
međunarodnim ugovorima (npr. ako zatraži azil). Hrvatsko državljanstvo
prestaje otpustom (osoba podnosi zahtjev za otpustom), odricanjem i po
međunarodnim ugovorima.
12. Što je domovnica?
 - Domovnica je temeljni dokument kojim se dokazuje hrvatsko
državljanstvo.
13. Kojim dokumentima se dokazuje hrvatsko državljanstvo?

- Hrvatsko državljanstvo može se osim domovnicom dokazati važećom

osobnom iskaznicom, vojnom iskaznicom i putovnicom.
14. Objasni pojam građanina!

- Građanin je osoba koja ima pravo na svoju posebnost, jedinstvenost i

različitost u svojim interesima, sposobnostima i djelovanjima.
15. Što je civilno društvo?

- Civilno društvo je prostor dobrovoljnog, spontanog udruživanja građana

koji tim putem žele i nastoje ostvariti različite ciljeve.
16. Objasni pojmove naroda i nacije!

- Narod je zajednica ljudi koji žive na istom teritoriju, govore istim

jezikom i imaju zajedničku tradiciju. Nacija je zajednica ljudi koja sebe
konstruira kao politički integriran i suveren narod, uglavnom u sklopu
samostalne države.
17. Koje kategorije naroda razlikujemo, objasni!

- Razlikujemo Demos (pravno-političku kategoriju) koju čini stanovništvo

neke države, skup slobodnih, jednakopravnih državljana bez obzira na
njihov status; zatim Etnos (socijalno-psihološka kategorija) koju čini
jedinstvena i neponovljiva zajednica koja ima svoju kulturu, vjeru,
zajedničku povijest itd. i Plebs (socijalno-politička kategorija) koja čini
dio stanovništva koji je nositelj ideje za bolje i pravednije društvo.
18. Što je nacionalni identitet, navedi nacionalne simbole RH!

- Nacionalni identitet odnosi se na skup simbola i vjerovanja o pripadnosti

određenoj kulturi i političkoj zajednici. Nacionalni simboli Republike
Hrvatske su: zastava, nacionalna himna, državni grb, Domovinski rat.
19. Kada je donesen prvi Ustav RH, kako ga nazivamo?

- 22.12.1990., nazivamo ga „Božićnim Ustavom“.

20. Što je suverenitet?
- Obilježje koje govori o tome da suvremene države imaju ovlasti na točno
utvrđenom teritoriju, unutar međunarodno priznatih granica.
21. Objasni pojam nacionalne manjine!
 - Brojčano manja skupina u višenacionalnoj državi, koja se od većine
razlikuje prema svojim prirodnim u kulturnim obilježjima.
22. Navedi i objasni modele uređenja odnosa između manjina i većine!
- Asimilacija (manjina napušta izvorne običaje i postupno se prilagođava
većini usvajajući njezine vrijednosti, norme itd.), lonac za teljenje (manjine
svojom tradicijom, zajedno s drugima, stvaraju nove kulturne uzroke, donose
nove vrijednosti i norme uz istodobno prilagođavanje), kulturni pluralizam
(manjinama se priznaju jednaka prava većine, etnička raznolikost smatra se
društvenim bogatstvom).
23. Navedi i objasni negativne primjere uređenja odnosa prema manjinama!
- Etničko čišćenje (masovno preseljenje etničkih zajednica s pomoću
sustavnog nasilja, uznemiravanja i pritisaka), genocid (sustavno eliminiranje
pripadnika jedne etničke skupine).
24. Definiraj pojam političkog djelovanja, njegove nosioce i vrste!
- Tip ljudske djelatnosti kojem je cilj oblikovati život u pol. zajednici, državi i
društvu. Nositelji su državljani, građani, društvene grupe, organizacije, narod,
nacija itd. Vrste pol. djelovanja su fizička pol. akcija, pol. komunikacija i
napisi pol. sadržaja.
25. Što je politička kultura, a što politička socijalizacija?
- Politička kulturna predstavlja skup znanja, vrijednosti i stajališta pojedinaca
ili dr. skupina o politički važnim vrijednostima i označava dominantan način
razmišljanja u zajednici. Politička socijalizacija je proces odgoja i
obrazovanja građana kojem je svrha usvajanje participacijske pol. kulture
26. Navedi i ukratko objasni tipove političkih kultura!
- Parohijalna pol. kultura (niska pol. osviještenost, nerazvijen osjećaj
pripadnosti, ne vjeruju u mogućnost utjecaja na pol. život zajednice,
maglovito svjesni postojanja centralne vlasti), podanička pol. kultura (niska
pol. osviještenost, postoji svijest o zajedničkoj pripadnosti, ne vjeruju u…,
pasivno prihvaćaju odluke države), participacijska pol. kultura (visoka pol.
osviještenost, spremnost na pol. djelovanje s uvjerenjem u mogućnost
utjecaja na pol. život zajednice, poštuju odluke države).
27. Objasni pojam političke akcije i navedi vrste!
 - Oblik pol. djelovanja u kojem se pojedinac odlučuje za određeni sustav
vrijednosti i aktivno sudjeluje u njegovu ostvarenju (izlazak na izbore,
sudjelovanje na referendumu, potpisivanje peticija, štrajk, javni prosvjedi,
građanski neposluh, etička kupnja).
28. Objasni pojam etičke kupnje, navedi primjer!
- Politički motivirana kupnja ili odustajanje od kupnje.
29. Što je politička komunikacija, ukratko objasni vrste!
- Svrhovita komunikacija o politici koja se odvija između pol. subjekata,
medija i javnosti. Vrste su: politički govor (svrha oblikovati ponašanje ljudi),
cenzura (sprječavanje objavljivanja nepoželjnih sadržaja), manipulacija
(podčinjavanje određenih sadržaja postojećim, trenutačnim interesima).
30. Objasni pojam spina!
- Tehnika kojom se koriste stručnjaci pol. marketinga kako bi prema javnosti
prilagodili informaciju u svoju korist.
31. Što je napis političkog sadržaja!
- Novinski članci, letci, eseji, plakati…
32. Objasni pojmove moći i vlasti!
- Moć je vjerojatnost da će pojedinci i skupine provesti vlastite interese i
odluke iako im se drugi protive (temelji se na potencijalnoj prisili koja nužno
ne mora biti fizička), a vlast je vjerojatnost da će pojedinci i skupine provesti
svoje interese i odluke uz određeni stupanj pokoravanja i pristanka,
33. Objasni tipove legitimne vlasti?
- Karizmatska vlast – temelji se na vjerovanju u karizmu neke osobe,
legitimnost se gubi smrću vladara
- Tradicionalna vlast – temelji se na vjerovanju u tradiciju i običaje,
legitimnost se gubi ako vladar ne drži tradicije
- Racionalno – legalna vlast – temelji se na vjerovanju u važnosti pravila i
vladara
34. Objasni pojmove legaliteta i legitimiteta!
- Legalitet podrazumijeva postupanje na temelju zakona i poštivanje zakona,
a legitimitet je osnova na kojoj vlast opravdava svoj zahtjev za poslušnošću i
pravo kralja da vlada na temelju nasljednog prava.
35. Na što se odnosi načelo diobe vlasti, koja je funkcija pojedine vlasti?
 - Onemogućuje se koncentracija vlasti u rukama manjine te njezina
zlouporaba. Vlast se dijeli na zakonodavnu vlast (donosi ustav, zakone,
predstavlja građane), izvršna vlast (provodi ustav i zakon, obnašaju je vlade i
predsjednici država) i sudbena vlast (na temelju vrednota i vladavine prava
osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana u državi).
36. Koja dva pravna sustava razlikujemo, koje su im bitne karakteristike!
- Kontinentalno pravo (sudovi služe samo za primjenu zakona, a zakone
donosi narod preko predstavnika u parlamentu), običajno pravo (sudci
stvaraju zakone, sustav se oslanja na presedane i na prije donesene presude).