You have downloaded a document from

The Central and Eastern European Online Library

The joined archive of hundreds of Central-, East- and South-East-European publishers,

research institutes, and various content providers

Source: Zeničke sveske - Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

Zenica Notebook - Journal for Social Phenomenology and Cultural Dialogue

Location: Bosnia and Herzegovina

Author(s): Šaćir Filandra
Title: Etno kazamati i sinekure historiografske hermeneutike
Ethno casamats and sinecures of historiographic hermeneutics
Issue: 01/2005
Citation Šaćir Filandra. "Etno kazamati i sinekure historiografske hermeneutike". Zeničke sveske -
style: Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku 01:135-136.

https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=33064
CEEOL copyright 2022

Etno kazamati i sinekure

historiografske hermeneutike
[a}ir Filandra

K ada danas ka`em da sam musliman, Bo{njak, da je ta i takva sahrana

mrtvaca moja tradicija, ja ne znam {to to zna~i, jer ja ne mislim o tome,
dok govorim o tome. Ja o tim kategorijama govorim kao ne~emu {to mi je
samo po sebi poznato, ali one su prazne od mog mi{ljenja, a istovremeno tim
kategorijama pridajem jedno zna~enje koje one po sebi nemaju. Ako je, a djelom
jeste, globalizacija opis procesa modernizacije kao prirodne snage, ako njena
destrukcija tradicije zna~i reaktualizaciju kulture i religije, a ne politike, onda
ona nastoji da tim praznim formama destruirane tradicije da novi jezik i novo
zna~enje. Destrukcija tradicije ne zna~i njeno odbacivanje, ve} gubitak znanja
o tome {to, recimo, religija i kultura zna~e, jer se stalno pozivamo na njih, bez
stvarnog obja{njena njihovog zna~enja. Tako se koristimo praznim obja{njenjima
govore}i da ljudi razli~itih religija ubijaju jedni druge, na trenutak racionaliziraju}i
cijelu sliku, bez ula`enja u razloge toga ubijanja.

Razmatraju}i sa Anthony Smithom pojmove etniciteta, tradicije i moderniteta,

a nastoje}i bosansku hermeneutiku povijesti komparativno samjeriti i poku{ati
karakterizirati u op}im tokovima vremena, nije se te{ko slo`iti sa tvrdnjom o naciji
kao modernom i prije svega apstraktnom pojmu koji se predstavlja simbolima,
dok etnicitet to nije u svojoj okrenutosti pojedina~nosti, razli~itosti, konkretnosti.
Dijalektika nacije sli~na je dijalektici prosvjetiteljstva. Tu ima mnogo progresivnih
momenata, po mnogim zapadnim autorima, budu}i da je ona povijesno bila ve}i
stupanj individualizacija identiteta i univerzalizacije ljudskih sloboda u odnosu
na prethodno stanje, ali i mnogo negativnih konsekvenci, posebno prisutnih u
njenoj apstraktnosti. Zato je na Zapadu danas u odnosu na naciju prisutniji pojam 135
etniciteta. Taj pojam je mix tradicije i moderniteta, i po samome sebi ne bi imao

CEEOL copyright 2022

CEEOL copyright 2022
^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

vrijednosnu konotaciju da se ne javlja naj~e{}e u formi etnonacionalizma. Kao {to

je etnonacionalizam slabost etniciteta, tako je nacionalizam slabost nacije.

Kako se takva moderna situacija referira na Bosnu. Tu je, prije svega,

uspostavljena vladavina nacionalnih elita koje, u odnosu na njihovu regionalno
pripadaju}u i razvijeniju tradiciju, nisu prosvjetiteljski nastrojene. Ne radi toga
{to bi bosanske elite bile po nekoj intelektualnoj deficijentnosti slabije od drugih
sli~nih iz XIX stolje}a, ve} zbog toga {to je njihova pojava anahrona, dru{tvenim
i povijesnim prilikama strana. U tim elitama nema intelektualnog sloja, pored
prisutnog financijskog, vojnog i politi~kog, i one su u osnovi antiintelektualne,
mada se odorama intelektualizma povremeno ogr}u. Te nacionalne elite vi{e
kooperiraju sa onim socijalnim i psiholo{kim slojem dru{tva koji je bli`i jednoj
semi-kriminalno-herojskoj strukturi, nego sa stvarala~kom humanisti~kom
inteligencijom koja se po sebi kriti~ki odnosi prema njima. Stoga nije ni ~udo da
mnogi od pripadnika tih elita i sami zavr{avaju u zatvoru. Te i takve nacionalne
elite jednom unutarnjom samodestrukcijom vr{e onemogu}avanje ili odlaganje
uspostave Bosne kao nacionalne dr`ave. One uspostavljaju i odr`avaju jedan
dru{tveni ambijent u kome se pokre}u rasprave na razini i u mediju etniciteta,
povijesne tradicije, na na~in da se tim raspravama povijesno legitimira
sada{nja pozicija tih nacionalnih elita. U tom smislu imamo nesuglasje oko
bitnih pitanja medijevalne Bosne, {to bi samo po sebi bilo razumljivo, kada se
ta nesuglasja ne bi zaogrtala savremenim nacionalnim tuma~enjima. Svaka
savremena novouspostavljena nacionalna elita u povijesti tra`i, i od svojih
znanstvenika o~ekuje, povijesnu legitimaciju. Zato imamo prili~no konzistentna
tri hermeneuti~ka povijesna toka, istina ne u cijelosti odvojita i iskristalizirana, ali
prisutna i tinjaju}a kod onih tamnih strana nacije koji se ljubomorno unilateralno
razumijevaju, tuma~e i prenose U tom smislu se mo`e re}i da je u Bosni etni~ka
dimenzija onemogu}ila uspostavu nacionalne dr`ave.

136

CEEOL copyright 2022