STANJE DJECE U SVIJETU

SPECIJALNO IZDANJE

Povodom
dvadesetogodišnjice
Konvencije o pravima djeteta

KRATAK PREGLED
The Convention
Konvencija on the
o pravima djeteta Rights
predstavlja of theChild
univerzalni standard
za stvaranje boljeg svijeta – svijeta u kojem će najbolji interesi
stands as a universal standard for building a
djeteta biti prioritet svima. U narednih 20 godina najveći
better world – a world
izazov predstavljaće napori dainsewhich the već
nadogradi bestostvareni
inter-
ests of ichildren
napredak are asaradnju
da se kroz široku primary concern
i zajednički rad of all.
učini da
Konvencija postane realnost i za onu djecu kojoj se još uvijek
The challenge for the next 20 years is to build
negiraju prava na opstanak, razvoj, zaštitu i participaciju.
on the progress already achieved, working
together to reach those children
— Ann who are still
M. Veneman
Izvršna direktorka, UNICEF
being denied their rights to survival, devel-
opment, protection and participation.

—Ann M. Veneman
Executive Director, UNICEF
 CONTENTS
SADRŽAJ

STANJE DJECE U SVIJETU

SPECIJALNO IZDANJE

Kratak pregled

Vanvremenski značaj Konvencije . . . . . . .2

Napredak i izazovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3
Rizici i šanse . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6
Agenda za djelovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6
Dalji put . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

Nezvanična skraćena verzija

Konvencija o pravima djeteta .................................. 10

Za pristup cjelovitom izvještaju i informacijama o mogućim izmjenama

nakon štampanja, posjetite našu veb-stranicu:
www.unicef.org/publication

1
 KRATAK PREGLED

Kratak pregled
Vanvremenski značaj pretočena u zakon. Odredbe i principi ove konvencije
ugrađeni su u temelje nacionalnih i lokalnih
Konvencije zakonodavstava širom svijeta, motivišući vlade
zemalja da u svojim zakonodavnim agendama prava
i razvoj djece postave kao prioritet. Od 1990. godine
Dvadesetog novembra 2009. godine, u cijelom svijetu do danas, više od 70 zemalja inkorporiralo je zakone
slavi se dvadesetogodišnjica Konvencije o pravima o djeci u svoja nacionalna zakonodavstva.
djeteta. Ova konvencija je međunarodni sporazum o
ljudskim pravima sa najvećim brojem ratifikacija u Konvencija je izvršila sveobuhvatan i du-bok uticaj
istoriji. Sa svoje 54 odredbe i opcionim protokolima, na javne institucije. U skladu sa značajnijim mje-stom
ona pokriva najširi spektar civilnih, političkih, koje prava djece imaju u postavljenim nacionalnim i
kulturnih, socijalnih i ekonomskih prava, koja se međunarodnim ciljevima, politikama, programima i u
odnose na svu djecu svijeta. Četiri su osnovna principa zastupanju ljudskih
koji određuju pristup Konvencije: nediskriminacija, prava i društvenog
aktivnosti preduzete u najboljem interesu djeteta, napretka, uočljiv je
pravo na život, opstanak i razvoj, i poštovanje stavova pomak i u korišćenju
djeteta u skladu sa starosnom dobi i stepenom zrelosti. terminologije vezane
Ovi principi predstavljaju smjernice za sve koji rade za ova prava. Konve-
na promociji dječjih ljudskih prava, pa i samoj djeci ncija je ohrabrila
mogu biti putokaz u realizovanju njihovih prava na nacionalne i lokalne
opstanak, razvoj, zaštitu i participaciju. vlasti da usvajaju
budžetske inicijative
Konvenciju o pravima djeteta potpisale su sve zemlje koje imaju pozitivan
svijeta, a samo u dvije ona još nije ratifikovana i uticaj na djecu, po-

Napredak u oblasti prava na opstanak i razvoj

Opstanak Isključivo Obogaćena Rutinska Vakcine Sprečavanje ma-

djeteta dojenje ishrana vakcinacija larije
Broj smrtnih slučajeva u
Godišnji broj smrtnih U svim regionima u Upotreba dodataka u Redovna vakcinacija, sa svijetu uzrokovanih bogin- Povećano korišćenje mreža
slučajeva kod djece razvoju, sem jednog, ishrani na bazi mikronu- tri doze DPT3 vakcine, jama od 2000. godine do za komarce tretiranih insek-
do pet godina starosti povećan je procenat trijenata, sa dvije doze povećana je sa 75% 1990. danas smanjen je za 74%, ticidima, koje se sprovodi
u svjetu je smanjen sa isključivog dojenja vitamina A, kojima se u godine na 81% 2007. go- što govori o ogromnoj ulozi od 2000. godine, značajno
skoro 13 miliona 1990. novorođenčadi do šest potpunosti štite djeca u dine. vakcina u spasavanju mil- je doprinijelo sprečavanju
godine na manje od 9 mjeseci starosti. regionima u razvoju, od iona ljudskih života. malarije kod djece do pet
miliona 2008. godine. 1999. godine do danas godina starosti u supsa-
porasla je sa 16%, na harskom dijelu Afrike.
62%.

2 STANJE DECE U SVIJETU | SPECIJALNO IZDANJE

 SPECIJALNO IZDANJE

dstakla mjere socijalne politike i pristupe zasnovane je značajno doprinijela načelnoj promjeni stavova prema
na ljudskim pravima te doprinijela razvijanju saradnje djetinjstvu. Nje-
usmjerene na poboljšanje položaja žena i djece. nim je odredbama
osnažen, u raznim
Konvencija je pomogla u podizanju svijesti o pravima društvima široko
djeteta u preduzećima, školama, porodicama i lokalnim prihvaćen, stav da
zajednicama. Njen uticaj na medije je očigledan i je za sprovođenje
može se pratiti kroz razvoj kodeksa ponašanja pri prava djece od
izvještavanju o djeci. Uočeno je znatnije izvještavanje presudnog značaja
o pitanjima dječje zaštite, kao i uključivanje stavova zaštititi djetinjstvo
djece kada je riječ o pitanjima koja se njih tiču ili čije kao period odvojen
uticaje trpe. Lideri vjerskih zajednica takođe aktivno od zrelosti, defini-
podržavaju prava djeteta. U svojim javnim istupima šući ga kao vrijeme
oni se često osvrću na osjetljiva pitanja kakva su, na koje je djeci neo-
primjer, stigma ili diskriminacija u vezi sa HIV-om, phodno kako bi
odnosno sidom, a promovišu i obrazovanje djevojčica. mogla da rastu,
Konvencija je veoma inspirativna za novu generaciju uče, da se igraju i
djece koja teže da osnaže svoje učešće u društvu. razvijaju.
Puni značaj Konvencije u velikoj mjeri nadilazi njene
zakonodavne implikacije, pa čak i aktivnosti koje su
direktno vezane za podršku pravima djeteta.
Ustanovljavajući minimalne neophodne standarde kada
je u pitanju tretman, njega, razvoj, zaštita i društvena
participacija svih lica do 18 godina starosti, Konvencija

HIV prevalenca Liječenje HIV-a Poboljšan Upis u osnovnu Završetak Rodna

pristup vodi za školu osnovne škole ravnopravnost
Podaci o ženama starosne Veliki napredak ostvaren u osnovnom
piće
dobi od 15 do 24 godine, je u liječenju HIV-a kod Broj djece koja ne Procenat djece u zeml- obrazovanju
koje su od 2000. godine djece do 15 godina sta- pohađaju osnovnu školu, jama u razvoju koja privedu Sama činjenica da je
boravile u dispanzerima rosti, i to najviše u sup- U periodu od 1990. do u periodu od 2002. do kraju osnovnoškolsko ob- indeks rodnog pariteta
za trudnice, u 14 od 17 saharskom dijelu Afrike. 2006. godine više od 2007. godine, smanjen razovanje porastao je sa u osnovnoj školi u većini
zemalja dovoljni su da se 1,6 milijarde ljudi dobilo je sa 115 na 101 milion. 79% 1999. godine, na 85% zemlja u razvoju 96%
jasno utvrdi trend sman- je poboljšan pristup iz-
2006. godine. ili viši, ukazuje na na-
jenja HIV prevalence. vorima vode za piće.
predak u ostvarivanju
rodne ravnopravnosti u
osnovnoškolskom obra-
zovanju.

SLAVLJENJE DVADESETOGODIŠNJICE KONVENCIJE O PRAVIMA DJETETA 3

 KRATAK PREGLED

Napredak i izazovi
Svjedoci smo da je u eri ove konvencije došlo do
značajnog napretka kada je riječ o opstanku i razvoju
djece. Učinjeni su obuhvatniji i jasnije usmjereni
napori da se ona zaštite, a ideja o značaju njihovog
osnaživanja u pravcu aktivnog učešća u sopstvenom
razvoju i zaštiti sve više zaživljava i biva široko
prihvaćena kao vrijednost. Smanjenje godišnjeg broja
smrtnih slučajeva kod djece do pet godina starosti,
sa 12,5 miliona 1990, na manje od 9 miliona 2008.
godine, jasan je pokazatelj ovog napretka i jedno od
najvećih dostignuća u oblasti opstanka i razvoja djece.

Smanjenje smrtnosti djece rezultat je ogromnih napora

koje su vlade, nevladine organizacije i međunarodne
pristup uslugama vodosnabdijevanja. Pojačani su i
zdravstvene zajednice preduzele kako bi spriječile
napori u borbi protiv HIV-a i side. Znatno je prošireno
i kontrolisale zaraze, povećale bezbjednost hrane i
testiranje i antiretroviralna terapija, kako za trudnice
obezbijedile sveobuhvatnu, objedinjenu uslugu na
sa HIV virusom – da bi se spriječilo prenošenje
svim nivoima zdravstvenog sistema. Posebno treba
virusa sa majke na dijete – tako i za novorođenčad i
istaći značaj vakcinacije protiv ozbiljnih oboljenja,
malu djecu – u cilju zaštite od ovog virusa. U oblasti
koja je spasla milione dječjih života širom svijeta.
obrazovanja takođe je učinjeno mnogo. Uloženi su
veliki napori kako bi se ono podstaklo pa se procjenjuje
Napredak je ostvaren i u sferi drugih prava koja se
da trenutno 84 odsto djece osnovnoškolskog uzrasta
odnose na opstanak i razvoj djeteta. Od 1990. godine
pohađa nastavu. U najvećem dijelu zemalja u razvoju
do danas, u cijelom svijetu zabilježeno je smanjenje
smanjena je razlika između broja dječaka i djevojčica
prevalence neuhranjenosti kod djece do pet godina
koji upišu školu, a povećan procenat onih koji ostanu
starosti. U istom periodu, u svim regionima sem jednog,
u školi do završnog razreda osnovnog obrazovanja.
raste stopa isključivog dojenja djece do šest mjeseci
starosti, kao najdjelotvornija zaštita od dječjih bolesti.
Konvencijom o pravima djeteta popločan je put
S druge strane, procjenjuje se da je u periodu od 1990.
holističkom pristupu dječjoj zaštiti. Djeci je
do 2006. godine oko 1,6 milijardi ljudi ostvarilo bolji

Izazovi u oblasti prava na opstanak i razvoj

2,5 milijardi 1 milijarda djece 148 miliona 101 milion djece 37 miliona 22 milion
ljudi djece odojčadi odojčadi
još uvijek nema pris- lišeno je mogućno- do pet godina starosti ne pohađa osnovnu ne dobija jodiranu so, nije pokriveno rutinskom vak-
tup sanitarnim kapac- sti da uživa jednu ili u regionima u razvoju školu, a među koja je neophodna cinacijom i time zaštićeno
itetima koji odgovaraju više usluga koje su od pati od neuhranjen- njima veći dio čine da bi se nadomjestio od bolesti.
međunarodnim standard- presudnog značaja za osti. djevojčice. nedostatak joda.
ima opstanak i razvoj.

4 STANJE DECE U SVIJETU | SPECIJALNO IZDANJE


ponuđeno pravo da budu zaštićena od raznih oblika
nasilja, eksploatacije, zlostavljanja, diskriminacije i
zanemarivanja. U posljednje dvije decenije značajno je
poraslo zastupanje vezano za zaštitu djece. Imenovani
su i specijalni predstavnici UN-a za ključna pitanja u
ovoj oblasti, na primjer, za pitanja nasilja nad djecom
ili njihovog učešća u oružanim sukobima.
Iako se usljed nepotpunih podataka još uvijek ne može
govoriti o uvidu u puni opseg kršenja prava djece,
od 90-ih godina prošlog vijeka zna se mnogo više.
Međunarodne ankete po domaćinstvima, kakve se
sprovode u okviru istraživanja višestrukih indikatora
(Multiple Indicator Cluster Surveys), ili istraživanja
o demografiji i zdravlju (Demographic and Health
Surveys), obezbjeđuju redovne podatke o nekoliko
ključnih pitanja: upisivanje djece u matične knjige
rođenih, brakovi između djece, dječji rad. Posljednjih
godina ova istraživanja omogućavaju uvid i u stavove
prema nasilju u porodici i disciplinskim mjerama u
vaspitanju djece. Aktivna participacija djece, definisana
kroz nekoliko odredaba Konvencije, u posljednje dvije
decenije šire je prihvaćena i sve se više primjenjuje.
Specijalno zasjedanje Generalne skupštine UN-a o
djeci, održano 2002. godine, jedan je od događaja
koji zaslužuju posebnu pažnju. Tom prilikom preko
400 djece iz više od 150 zemalja svijeta učestvovalo
je u radu najvišeg organa odlučivanja u Ujedinjenim
nacijama. Mnoge inicijative na nacionalnom i lokalnom
nivou – počev od programa za grad po mjeri djeteta,
prihvaćenih od velikog broja gradova širom svijeta, pa
do budžeta za participaciju djece koje koriste gradovi
u Brazilu, Španiji i Velikoj Britaniji – ističu značaj
19 miliona 9 miliona djece 4 miliona djece
odojčadi
u zemljama u raz- širom svijeta svake širom svijeta umire u
voju rađa se sa malom godine umire svom prvom mjesecu
porođajnom težinom. prije svog petog života.
rođendana.
SLAVLJENJE DVADESETOGODIŠNJICE KONVENCIJE O PRAVIMA DJETETA
SPECIJALNO IZDANJE
uključivanja djece u razne forume odlučivanja.
I pored ovog napretka, puno toga tek treba uraditi kako
bi za djecu širom svijeta obećanja Konvencije postala
realnost. Izazovi su krupni i brojni. Procjenjuje se
da oko 1 milijarda djece živi u uslovima materijalne
uskraćenosti, često višestruke. Milioni djece, posebno u
Africi i Aziji, nemaju pristup kvalitetnim zdravstvenim
uslugama, dodacima u ishrani u vidu mikronutrijenata,
obrazovanju, žive bez vode, bez neophodnih sanitarnih
uslova, bez adekvatnog smještaja. Svakoga dana, u
prosjeku više od 24 000 djece do pet godina starosti
umire, i to uglavnom od uzroka koje je moguće
spriječiti. Procjenjuje se da godišnje od 500 miliona
do 1,5 milijarde djece doživi neko nasilje. Dječjim
radom bavi se oko 150 miliona djece starosne dobi od
5 do 14 godina, preko 140 miliona djece uzrasta do
pet godina neuhranjeno je, a oko 100 miliona djece
osnovnoškolskog uzrasta nije uključeno u proces
obrazovanja. Uprkos pomacima, i u visokorazvijenim
i u zemljama u razvoju participacija djece još uvijek
je u povoju i tek treba da bude šire prihvaćena.
Nejednakosti u ostvarivanju dječjih prava sve su
očiglednije i to u svim zemljama. Postoje dokazi
da su neka djeca posebno izložena riziku da budu
uskraćena za usluge osnovne zaštite. Riječ je o djeci iz
materijalno i prostorno marginalizovanih zajednica, o
siromašnoj djeci, djeci sa smetnjama u razvoju, djeci
iz manjinskih grupa stanovništva ili iz urođeničkih
porodica, o djeci koja žive u porodicama sa veoma
niskim nivoom obrazovanja roditelja. Djevojčice su
i dalje izložene većim rizicima – od udaje prije 18.
4 miliona djece 2 miliona djece 500 000 žena
do pet godina sta- do 15 godina starosti godišnje umire od
rosti svake godine umire živi sa HIV-om. uzroka koji su pove-
samo od tri bolesti: zani sa trudnoćom i
dijareje, malarije i upale rađanjem.
pluća.
5
 KRATAK PREGLED

godine starosti, od fizičkog i seksualnog nasilja...
mada su i dječaci često žrtve.
Najveće globalne izazove u oblasti dječjih prava na
opstanak, razvoj i zaštitu, predstavljaju Afrika i Azija.
Većina indikatora ukazuje na posebno tešku situaciju
u regijama supsaharske Afrike i južne Azije. Od
napretka koji ova područja ostvare u oblasti primarne
zdravstvene zaštite i obrazovanja presudno će zavisiti
dinamika razvoja dječjih prava, od onih osnovnih do
međunarodnih standarda i ciljeva razvoja za djecu.
Rizici i šanse
Dvadesetogodišnjicu svog postojanja Konvencija
o pravima djeteta slavi u vremenu i ambijentu koje
karakteriše neizvjesnost. Tekući period obilježila
je najteža globalna finansijska kriza u posljednjih
80 godina. Ekonomski pad, kao njena posljedica
na globalnom nivou, te izuzetan porast cijena
hrane, izazivaju zabrinutost da će se siromaštvo i
neuhranjenost povećati.
Negativni efekti klimatskih promjena i društvene
promjene koje ih prate prijete da ugroze tek ostvarene
napretke u pravima djeteta. Djeca su ta koja posebno
trpe negativne posljedice ovih promjena. Usljed svoje
fiziološke nezrelosti i osjetljivosti, djeca su najčešće
žrtve neuhranjenosti i prenosivih infektivnih bolesti,
tih glavnih ubica najmlađih, i najmanje su otporna na
promjene klimatskih uslova. Sve je više indikatora
koji upućuju na zaključak da će baš najnerazvijenije
zemlje svijeta, koje uz to imaju i rastuću populaciju
djece, ponijeti ogroman dio tereta ekoloških promjena.
Sa aspekta dječjih prava, posebno je zabrinjavajuća
sve tješnja veza između klimatskih promjena u nekoj
regiji i tamošnjih građanskih sukoba. Snažnija podrška
fokusirana na ekonomske resurse, zalihe hrane i
vode, možda može doprinijeti smanjenju postojeće
nejednakosti u pristupu osnovnim uslugama.
Ne smiju se podcjenjivati negativni efekti koje na
oblast dječjih prava mogu imati aktuelna ekonomska
kriza i drugi globalni problemi. Postoji opasnost
da njihova dejstva ostave doživotne posljedice na
više generacija djece i tako podriju vrijedne napore
koji su uloženi kako bi se u decenijama koje dolaze
unaprijedila prava djece. S druge strane, istorija
pokazuje da takve krize mogu predstavljati šansu za
obnovu posvećenosti principima Konvencije i snažan
podsticaj da se sarađuje u cilju napretka u pravima
djece.
Agenda za akciju
U neizvjesnom vremenu kakvo je današnje, svakim
danom postaje sve jasnije da stari načini rada više
nijesu primjenljivi. Svijet je pred jedinstvenom šansom
da se rekonstruiše i redefiniše svoje prioritete – tako
što će se posvetiti ne samo materijalnoj, ekonomskoj
sferi, već i zaštiti i njegovanju najranjivijih djelova
društva. U ovom procesu ponovnog uspostavljanja
prioriteta Konvencija o pravima djeteta mora imati

Izazovi vezani za disparitet

Smrtnost djece Prevalenca Priključci na Unaprijeđeni HIV prevalenca Sveobuhvatno

kod najsiromašnijih slo- neuhranjenosti cjevovode za sanitarni kapac- znanje o HIV-u
kod mladih žena u
jeva najmanje je 1,9 puta preko dva puta je snabdijevanje iteti istočnoj i južnoj Africi tri
veća nego kod bogatih – vjerovatnija kod djece vodom za piće u zemljama u razvoju, go- puta je veća nego kod među mladićima u južnoj
istraživanje pokriva više do 5 godina starosti više su nego dvaput tovo su dvaput do-stupniji mladih muškaraca. Aziji dvostruko je veće
od 90 zemalja i pruža koja su siromašna, dostupniji djeci koja žive stanovnicima gradova nego među djevojkama.
dovoljno podataka da se nego kod bogate djece u gradskim nego onoj u nego ruralnih krajeva.
izvrši jasna procjena. u zemljama u razvoju. ruralnim domaćinstvima.

6 STANJE DECE U SVIJETU | SPECIJALNO IZDANJE

 SPECIJALNO IZDANJE

pozornost u odnosu na ostvarivanje dječjih prava na

nivou država i pojedinih zajednica, time se obezbjeđuje
i kontrola i koordinacija resursa javnog i privatnog
sektora. U oblasti razvojne saradnje, neophodno je da
donatori i zemlje korisnice pomoći razmotre kako
njihova pomoć utiče na djecu. Na nivou distrikta i
lokalnih zajednica, razvojne inicijative podržane od
strane lokalne uprave moraju biti inkluzivne i podsticati
aktivno učešće djece. Lokalna uprava takođe treba da
osigura da zakoni, praksa, politike i programi reflektuju
stavove i interese žena i djece.

Dodatni izazov predstavlja jačanje i primjena zakona

centralnu ulogu i to rukovodeći se sa četiri ključna
principa:
Postaviti najbolji interes djece kao primarni
test upravljanja Svaki aspekt upravljanja može
uticati na prava djeteta. Bilo da se odluke odnose
na oporezivanje ili trgovinu, diplomatiju ili dug, ne
postoji politika, zakon, budžet, program ili plan koji
su „neutralni“ u odnosu na interes djece. Samim tim,
prvi izazov za države potpisnice Konvencije jeste
da se procijeni uticaj čitavog niza zakonodavnih i
administrativnih aktivnosti na djecu. Drugi korak jeste
da se obezbijedi da budžeti, politike i programi u svim
svojim aspektima primjenjuju principe Konvencije.
Kada je riječ o nacionalnom nivou, treba osigurati da
budžeti i programi kao prioritet definišu usluge koje
su od presudnog značaja za zadovoljavanje prava
djece na opstanak, razvoj, zaštitu i participaciju. Uz
u korist prava djeteta. U tom cilju, može se pojaviti
potreba da se unutar vlada osnivaju stalne strukture
koje bi, koordinirajući aktivnosti raznih sektora, radile
na promociji prava djeteta. Imenovanje nezavisnih
zaštitnika ljudskih prava, kao što je ombudsman za
djecu, može osnažiti proces praćenja dječjih prava,
kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou. Bolje
razumijevanje položaja djece, zasnovano na jasnim i na
istraživanjima i procjenama baziranim pokazateljima,
jedna je od ključnih komponenti za ocjenu djelotvorne
implementacije Konvencije.
Razviti kapacitete za ostvarivanje prava djece
Ostvarenje obećanja iz Konvencije zahtijevaće
doprinos svakog lica i institucije. Svi moraju razvijati
svoje kapacitete kako bi razumjeli interese djece,
odgovorili na njih i promovisali dječja prava. Za
snaženje ovih kapaciteta na svim nivoima vlasti, a
posebno na lokalnom nivou, gdje su oni često najslabiji,
potrebni su značajni i koordinisani napori. Obukom o

Pismenost mladih Neto pohađanje Dječji brakovi Registrovanje Njega koju prilikom Rizik od smrti
srednjih škola rođenja porođaja pruža majke
u najslabije razvije- kod mladih žena koje žive je skoro dva puta vje- obučeno zdravst-
300 puta je veći kod žena iz
nim zemljama, među u Latinskoj Americi i na u ruralnim krajevima ze- rovatnije kada se radi o veno osoblje
mladićima je 1,2 puta Karibima za 6 procenata najmanje razvijenijih nego
malja u razvoju, dvostruko djeci rođenoj u gradovi- dva puta je veća kod
veća nego među je niže kod dječaka nego su češći nego kod mladih ma nego o onoj rođenoj kod žena iz visokorazvi-
žena iz najbogatijih po-
djevojkama kod djevojčica. žena iz gradova. u ruralnim krajevima. jenih zemalja.
rodica u zemljama u
razvoju, nego kod žena
iz najsiromašnijih slojeva.

SLAVLJENJE DVADESETOGODIŠNJICE KONVENCIJE O PRAVIMA DJETETA 7

 KRATAK PREGLED

pravima djeteta moraju biti obuhvaćeni profesionalci i drugi oblici diskri-

iz najrazličitijih oblasti, od obrazovanja, zdravstva, minacije, u izrazitoj
hitnih i bezbjednosnih službi, sve do urbanističkog su suprotnosti sa
planiranja. Neophodno je da se svi upoznaju sa dječjim pravima.
sopstvenim dijelom odgovornosti i da razumiju značaj Negiranje prava
i imperativ djelovanja u skladu sa pravima djeteta. djeteta po osnovu
pola, etničke pripa-
Neophodno je podržati porodice u njihovim težnjama dnosti, razvojnih
da obezbijede pomoć i zaštitu koji su neophodni smetnji ili ma kog
za ostvarivanje prava djeteta. Ova podrška često drugog disrkimi-
podrazumijeva napor da im se omogući pristup nirajućeg faktora,
kvalitetnim osnovnim uslugama, unapređivanje neprihvatljivo je.
njihovog znanja u oblasti zdravstvene zaštite i Stvoriti zaštitni
higijene, upoznavanje sa praktičnim rješenjima, ambijent za djecu
snažno podsticanje njihovog uključivanja u proces znači obesnažiti sve prijetnje njihovim pravima,
odlučivanja o stvarima koje na njih neposredno ili uključujući i one koje proizilaze iz diskriminatornih
posredno utiču. tradicionalnih vidova ponašanja. To podrazumijeva
Od presudnog je značaja da djeca, kao nosioci prava, promovisanje otvorenog razgovora o pitanjima zaštite
ta prava znaju i razumiju, ali i da se osnaže kako bi djeteta kao i kvalitetnije praćenje i nadzor djece. U
mogli tražiti njihovo ostvarivanje. O Konvenciji treba tom cilju, neophodno je više raditi na prikupljanju i
da se uči u školama jer je važno da se djeca osposobe formiranju obuhvatnije baze podataka kao i na njihovoj
da mogu sami zastupati svoje interese. Konvencija analizi i korišćenju. Snažna podrška porodicama i
im takođe predočava obavezu koju svako od njih zajednicama kako bi izgradili kapacitete da razumuju
ima prema drugom djetetu, jer učenje o sopstvenim i ostvaruju prava djeteta, od presudnog je značaja
pravima podrazumijeva i priznavanje i poštovanje za eliminaciju svih oblika nasilja, eksploatacije i
prava drugih. zlostavljanja žena i djece.

Podržati društvene i kulturne vrijednosti koje Sarađivati kako bi se ostvarilo obećanje

poštuju prava djece. Vrijednosti i standardi u
oblasti njege, razvoja i zaštite djece koji su opisani u
Konvenciji ne nalaze uvijek uporište u tradiciji određene
zajednice. Neke društvene i kulturne pojave, kakve su
na primjer brakovi djece, genitalno sakaćenje djevojčica
Konvencije upućeno svoj djeci. Za prihvatanje
i implementaciju principa Konvencije i njome
garantovanih prava, neophodno je uspostavljati
partnerstva na što širim osnovama. Posljednjih godina
znatno je poboljšana saradnja u oblastima zdravstva,

Izazovi vezani za zaštitu

500 miliona – 1,5 150 miliona 145 miliona 70 miliona žena i 64 miliona žena 51 milion djece
milijardi djece djece djece djevojaka
starosne dobi od 20 do 24 nije registrovano pri
doživjelo je neko ostalo je bez jednog u 29 zemalja svi- godine, koje žive u zem- rođenju.
uzrasta od 5 do 14
nasilje. ili bez oba roditelja. jeta podvrgnuto je ljama u razvoju, vjenčale
godina radi.
sakaćenju/obrezivanju su se prije navršenih 18
ženskih genitalija godina starosti.

8 STANJE DECE U SVIJETU | SPECIJALNO IZDANJE


obrazovanja, zaštite i participacije, što obećava brži
napredak dječjih prava na putu ka međunarodno
dogovorenim ciljevima razvoja. Međutim, potrebno
je osnažiti saradnju nacionalnih i međunarodnih
aktera, zajednica, lokalnih vlasti i građana. Da bi
se mogle suočiti sa višestrukim izazovima koje
nosi cilj univerzalnog i sveobuhvatnog ostvarivanja
prava djeteta, vlade moraju uspostavljati široku i
kvalitetnu saradnju i sa donatorima, i sa nevladinim
organizacijama, sa vjerskim vođama, nastavnim
kadrom, zdravstvenim i socijalnim radnicima,
poslanicima.
Dalji put
Dobar dio osnovnih aktivnosti potrebnih za realizaciju
agende za akciju već je ostvaren. Komitet za
prava djeteta, organ kome je povjereno praćenje
implementacije Konvencije i njenih opcionih protokola,
kroz izvještavanje, opšte komentare i rasprave o
izvještajima, svim državama potpisnicama pruža
potrebne smjernice za sprovođenje i primjenu dječjih
prava. Sve više vlada usvaja ove preporuke, što
značajno doprinosi zaštiti prava djece.
Sistemski pristupi, kao što je kontinuirana zdravstvena
zaštita majki, novorođenčadi i djece, obrazovanje po
mjeri djeteta i bezbjedno okruženje, obezbjeđuju okvir
u kome se mogu kvalitetno rješavati mnogi problemi
koji se odnose na uskraćivanje dječjih prava: prava
na zdravstvenu zaštitu, njegu, obrazovanje. Saradnja
zasnovana na poštovanju ljudskih prava predstavlja
18 miliona 15 miliona 14 miliona
djece djece mladih žena
živi u izbjeglištvu. izgubilo je jednog ili oba rađa u starosnoj dobi od 15
roditelja koji su oboljeli od do 19 godina.
side.
SLAVLJENJE DVADESETOGODIŠNJICE KONVENCIJE O PRAVIMA DJETETA
SPECIJALNO IZDANJE
dobar osnov za prevladavanje mnogih nejednakosti
i osigurava da se u provođenju svih aktivnosti vodi
računa o principima koji štite ljudska prava. Pored
svoje tradicionalne i suštinske misije da obezbijede
osnovna dobra i usluge kako bi se zadovoljile fizičke
potrebe djece, humanitarne aktivnosti sada uzimaju
u obzir sve potrebe djeteta, a prioritet daju dječjem
obrazovanju i zaštiti. Mogućnost brze komunikacije
i pristupa informacijama, koja danas karakteriše i
zemlje u razvoju, stvara povoljne uslove da ključna
saznanja o dječjim pravima lakše dopru i do udaljenih
i marginalizovanih zajednica.
U godinama koje dolaze glavni izazovi biće:
konsolidovanje napretka ostvarenog u prethodnih
20 godina, ublažavanje rizika, kao i korišćenje šansi
koje nudi društveni, ekonomski i tehnološki napredak.
Konvencija o pravima djeteta zahtijevala je dugotrajnu
borbu i pobjeda nije mogla biti ostvarena bez velikih
napora. Ovaj vrijedan dokument mapira naš put ka
svijetu u kojem se prava djeteta ostvaruju i u kojem se,
kao rezultat toga, nemjerljivo poboljšava svaki aspekt
ljudske dobrobiti. Danas, pri kraju prve decenije 21.
vijeka, pred nama je imperativ da iskoristimo priliku
da principe i odredbe Konvencije primijenimo u praksi.
U sljedećih 20 godina veliki izazov biće pokušaj da se
objedini odgovornost vlade sa odgovornošću društva i
svakog pojedinca. Da bi vizija ove Konvencije postala
realnost svakog djeteta, ona mora postati dokument
kojim se svi rukovodimo.
1,2 miliona 1 milion djece
djece pritvoreno je u raznim
svake godine, postaju žrtve sudskim postupcima.
trafikinga.
9
 ESEJ

Najnovija članica Konvencije: Promovisanje

prava djeteta u Republici Crnoj Gori
pipremila Prof .Dr. Gordana Djurović

S
tepen demokratije se mjeri sposobnošću drzava da omoguce svim građanima jednake
šanse da učestvuju u društvenom, ekonomskom, političkom i kulturnom životu. One
preuzimaju posebnu odgovornost da obezbijede dobrobit svojih mladih. U kratkom
Dr Gordana Djurović vremenskom periodu od svog nastanka kao demokratske države, Republika Crna
je profesor ekonomije u Gora je to prepoznala i nastavlja da definiše politike i programe koji obezbjeđuju osnaživanje
Podgorici, gdje se speci- i razvoj djece. Dio ovih napora predstavlja i integrisanje prava djeteta i primjena principa
jalizovala za razvojnu poštovanja najboljih interesa djece kroz sve strateške dokumente i politike Vlade.
ekonomiju i privrede u
tranziciji. Autor je preko Skoro pet mjeseci nakon ponovnog sticanja nezavisnosti, 23. oktobra 2006. godine, Vlada
pedeset članaka objav- Crne Gore je dostavila izjavu o pristupanju nizu konvencija Ujedinjenih nacija, uključujući
i Konvenciju o pravima djeteta i njena dva Opciona protokola. Tačno mjesec dana kasnije
ljenih u međunarodnim
Crna Gora je postala 193-ća i najnovija država potpisnica Konvencije, preuzimajući obaveze
i nacionalnim publikaci-
u skladu sa članom 44, da dostavlja periodične izvještaje Komitetu za prava djeteta. Vlada
jama, kao i niza radova Crne Gore je pripremila inicijalni izvještaj za period 2006-2008, pored izvještaja o imple-
koji se odnose na eko- mentaciji Konvencije koje dostavlja Kancelariji Visokog komesara Ujedinjenih nacija za
nomski razvoj, kompar- ljudska prava.
ativne ekonmske analize
i evropske integracije. Oba seta ovih izvještaja ističu kako je sposobnost Crne Gore da sprovodi Konvenciju, u
Od 2009. godine obav- velikoj mjeri, rezultat svakodnevnih aktivnosti njenih građana, koji stvaraju društvo u kojem
lja dužnost Ministra za su djeca zasticena od svih oblika nejednakosti, odrastaju u zdravom okruzenju, i u kojem
evropske integracije svi dječaci i djevojčice imaju jednak pristup kvalitetnom obrazovanju. Izvještaji takodje
Crne Gore. Profesorka pokazuju i da se posebna pažnja posvećuje zaštiti djece lišene roditeljskog staranja, djeci
koja žive u siromašnim porodicama, djeci sa smetnjama u razvoju, djeci koja su žrtve nasilja,
Đurović je udata i ima
zlostavljanja i zanemarivanja i djeci u sukobu sa zakonom.
dva sina.
Izvještaji pokazuju da se značajna pažnja posvećuje inkluziji Roma, Aškelja i Egipćana
(RAE populacije), kao i djeci iz interno raseljenih i izbjegličkih porodica. Programi koji
obezbjeđuju obrazovanje, njegu i zdravstvene usluge u ovim zajednicama sve više se
učvršćuju u Crnoj Gori. Vlada je odobrila grantove koji omogućavaju opštinskim vlastima da
realizuju konkretne projekte, kao sto je izgradnja stanova i finansijska podrška porodicama
iz Nikšića i obezbjeđivanje besplatnih udžbenika učenicima iz RAE populacije. Nevladine
organizacije takođe aktivno djeluju u ovim zajednicama. Grantovi usmjereni preko Zavoda
za zbrinjavanje izbjeglica i Crvenog krsta Nikšić, omogućavaju im da obezbijede usluge
za izbjeglice, obrazovne programe i aktivnosti za socijalnu integraciju RAE populacije.

Aktivnosti koje se realizuju širom zemlje moguće su zbog političke i zakonom utvrđene
posvećenosti Crne Gore pravima djeteta. Nijedan dokument niti skup standarda nije imao

10 STANJE DECE U SVIJETU | SPECIJALNO IZDANJE

 PROMOVISANJE PRAVA DJETETA U REPUBLICI CRNOJ GORI

Nacionalni plan akcije za djecu u Crnoj Gori 2004-2010,

predstavlja okvirni dokument koji usmjerava aktivnosti i
programe za ostvarivanje prava crnogorske djece.

tako veliki uticaj na izradu zak0ona i politika za djecu u Crnoj Gori kao Konvencija. Njene odredbe predstavljaju polazni
osnov za Vladino angažovanje na izradi i usvajanju novih zakona o porodičnim odnosima, dječijoj zaštiti, obrazovanju,
zdravstvenoj zaštiti, radnim odnosima, kao i krivičnog zakonika. Pored izrade zakona koji podržavaju djecu koja su
iskusila nasilje u porodici i u institucijama djecije zastite, Vlada razmatra amandmane na Zakon o Ombudsmanu kako
bi osigurala posebne odredbe za slučajeve zastite prava djece.

Vlada Crne Gore je usvojila niz strategija i akcionih planova koji su od ključnog značaja za ostvarivanje i zaštitu
prava djeteta. Nacionalni plan akcije za djecu u Crnoj Gori 2004-2010, predstavlja okvirni dokument koji usmjerava
aktivnosti i programe za ostvarivanje prava crnogorske djece. On obuhvata dječiju zaštitu, pristup obrazovanju i učešće
u obrazovanju, upis u maticne knjige rodjenih i priviliegije po osnovu državljanstva, obavezu zaštite životne sredine
radi održivog razvoja i bezbijednost djece tako da odrastaju u zdravim i podsticajnom okruzenju.. Sa ovim smjernicama
crnogorski pravni sistem nudi sveobuhvatne zaštitne mjere za prava djeteta. Da bi osigurala realizaciju ovih politika,
Vlada radi na uvođenju institucionalne zaštite prava djeteta, uključujući i koordinirane politike u čitavom pravnom
sistemu, organe starateljstva, Savjet za prava djeteta i razne Vladine i nevladine sektore ..

Konvencija o pravima djeteta je podstakla veću zaštitu, zastupanje i bolje poznavanje prava djeteta širom svijeta. Mi u
Crnoj Gori, s ponosom slavimo dvadesetogodišnjicu Konvencije i srecni smo se pridružili zajednici nacija koje priznaju
djecu kao ključne članove naših društava, za čiju budućnost vlade čitavog svijeta moraju snositi odgovornost.

Prof. dr Gordana Đurović

Ministar
Ministarstvo za evropske integracije
Vlada Crne Gore

SLAVLJENJE DVADESETOGODIŠNJICE KONVENCIJE O PRAVIMA DJETETA 11

 KRATAK PREGLED KONVENCIJE
Skraćena verzija Konvencije o
pravima djeteta
Ovaj tekst predstavlja nezvaničnu verziju Konvencije o pravima
djeteta. Integralni tekst Konvencije i njenih opcionih protokola
može se naći u brošuri Svijet po mjeri djeteta, kao i na sajtu www.
unicef.org/crc, u okviru glavnog izvještaja „Stanje djece u svijetu –
Specijalno izdanje povodom 20 godina Konvencije o pravima djeteta”.
Preambula
Preambula Konvencije nudi podsjećanje na osnovne principe
Ujedinjenih nacija i na konkretne odredbe nekih relevantnih sporazuma
i proglasa o ljudskim pravima. Ona utemeljuje i obrazlaže stav da
je djeci, zbog njihove veće ranjivosti, neophodna posebna njega i
zaštita. U preambuli je poseban akcenat stavljen na primarnu njegu
i obavezu porodice da zaštiti djecu. Ona potvrđuje i potrebu za
zakonskom i drugom zaštitom djeteta prije i nakon rođenja, ističe
značaj poštovanja kulturnih vrijednosti dječje zajednice i upućuje na
vitalnu ulogu međunarodne saradnje u obezbjeđivanju dječjih prava.
Član 1
Definicija djeteta
Dijete je lice do 18 godina starosti. Ova definicija ima
svoje izuzetke u slučajevima kada nacionalno zakonodavstvo
prepoznaje raniju starosnu dob kao punoljetstvo.
Član 2
Nediskriminacija
Sva prava odnose se na svu djecu, bez izuzetka. Obaveza je
države da zaštiti djecu od svih oblika diskriminacije i da u cilju
promocije njihovih prava preduzme mjere pozitivne akcije.
Član 3
Najbolji interesi djeteta
Sve aktivnosti koje se tiču djeteta moraju u potpunosti uzeti u
obzir njegove/njene interese. Ukoliko roditelji, odnosno lica
kojima je dodijeljena roditeljska odgovornost, ne obezbjeđuju
djetetu adekvatnu njegu, to postaje dužnost države.
Član 4
Primjena prava
Država mora učiniti sve što je u njenoj moći da primijeni prava
sadržana u Konvenciji.
Član 5
Roditeljsko usmjeravanje i razvojni kapaciteti djeteta
Država mora poštovati prava i obaveze roditelja i šire porodice da djetetu
pruži smjernice prilagođene njenim/njegovim razvojnim kapacitetima.
Član 6
Život, opstanak i razvoj
Svako dijete ima urođeno pravo na život, a obaveza je
države da obezbijedi uslove za njegov/njen opstanak i razvoj.
12 STANJE DECE U SVIJETU | SPECIJALNO IZDANJE
Član 7
Ime i nacionalnost
Dijete ima pravo na ime koje dobija prilikom rođenja.
Ono takođe ima pravo da stekne nacionalnost i, ukoliko
je moguće, da zna svoje roditelje i da se oni o njemu staraju.
Član 8
Očuvanje identiteta
Država ima obavezu da štiti osnovne aspekte identiteta
djeteta i, ako je neophodno, da ih ponovo utvrdi. Ova se
obaveza odnosi na ime, nacionalnost i porodične veze djeteta.
Član 9
Odvajanje od roditelja
Dijete ima pravo da živi sa svojim roditeljima, izuzev ukoliko
to nije usklađeno sa najboljim interesima djeteta. Dijete
takođe ima pravo da održava kontakt sa oba roditelja,
ukoliko je odvojeno od jednog od njih ili od oboje.
Član 10
Ponovno spajanje porodice
Djeca i njihovi roditelji imaju pravo da napuste zemlju, kao i pravo
da se u nju vrate radi ponovnog spajanja porodice, odnosno radi
ponovnog uspostavljanja ili održavanja odnosa dijete – roditelj.
Član 11
Nezakonito prevođenje i ne-povratak
Država ima obavezu da spriječi kidnapovanje ili nezakonito
zadržavanje djeteta u inostranstvu od strane roditelja ili
trećeg lica, odnosno da popravi posljedice takvog čina.
Član 12
Poštovanje stavova djeteta
Dijete ima pravo da slobodno iskaže svoje mišljenje i da se to mišljenje
uzme u obzir u svim pitanjima ili procedurama koje na njega utiču.
Član 13
Sloboda izražavanja
Dijete ima pravo da izražava svoje stavove, da dobija informacije i
obznanjuje ideje/informacije, i to ne samo u granicama države u kojoj živi.
Član 14
Sloboda misli, savjesti i vjere
Država će poštovati pravo djeteta na slobodu misli, savjesti i vjere,
uz prikladno usmjeravanje od strane roditelja.
Član 15
Sloboda udruživanja
Djeca imaju pravo da se sreću sa drugima, da osnivaju udruženja ili
da im se pridružuju.
 KRATAK PREGLED KONVENCIJE O PRAVIMA DJETETA
Član 16
Zaštita privatnosti
Djeca imaju pravo na zaštitu od miješanja u njihovu privatnost,
porodicu, dom ili korespondenciju, kao i na zaštitu od uvrede ili klevete.
Član 17
Pristup odgovarajućim informacijama
Država će osigurati da djeca imaju pristup informacijama i materijalima iz
raznovrsnih izvora. Istovremeno, država će ohrabrivati masovne medije
da distribuiraju informacije koje mogu biti od društvene ili kulturne
koristi za djecu, a preduzeće i korake da ih zaštiti od štetnih sadržaja.
Član 18
Obaveze roditelja
Primarna zajednička obaveza roditelja jeste da odgajaju
dijete, a država će ih u tome podržati. Država će roditeljima
obezbijediti odgovarajuću pomoć u odgoju djeteta.
Član 19
Zaštita od zlostavljanja i zanemarivanja
Država će štititi dijete od svih oblika lošeg postupanja, bilo
od strane roditelja bilo od strane drugih lica zaduženih za
njegovu/njenu njegu. Država će uvesti odgovarajuće socijalne
programe za sprečavanje zlostavljanja i zbrinjavanje žrtava.
Član 20
Zaštita djeteta bez porodice
Država je obavezna da obezbijedi posebnu zaštitu djetetu lišenom
porodičnog okruženja, kao i prikladnu alternativnu porodičnu
njegu ili smještaj u odgovarajućoj instituciju. U ispunjenju ove
obaveze država će voditi računa o kulturi iz koje dijete potiče.
Član 21
Usvajanje
U državama u kojima je usvojenje priznato i/ili dozvoljeno,
ono će biti sprovedeno samo u najboljem interesu djeteta
i uz dozvolu nadležnih vlasti i organa zaštite djeteta.
Član 22
Djeca izbjeglice
Posebna zaštita biće obezbijeđena izbjeglom djetetu ili djetetu
koje traži status izbjeglice. Obaveza je države da sarađuje sa
nadležnim organizacijama koje pružaju takvu zaštitu i pomoć.
Član 23
Djeca sa smetnjama u razvoju
Dijete sa smetnjama u razvoju ima pravo na posebnu njegu,
obrazovanje i obuku. To pravo treba da mu obezbijedi država i time
mu pomogne da živi dostojanstveno, da ima potpun i pristojan život te
da ostvari najveći mogući stepen nezavisnosti i integracije u društvo.
Član 24
Zdravlje i zdravstvene usluge
Dijete ima pravo na najviši standard zdravlja i medicinske njege.
Države će se posebno usredsrediti na smanjenje smrtnosti odojčadi
i djece, na pružanje primarne i preventivne zdravstvene njege i
obezbjeđivanje obrazovanja o javnom zdravlju. One će podsticati
SLAVLJENJE DVADESETOGODIŠNJICE KONVENCIJE O PRAVIMA DJETETA
međunarodnu saradnju u tom domenu i činiti napore da nijedno
dijete ne bude lišeno pristupa djelotvornim zdravstvenim uslugama.
Član 25
Periodično ocjenjivanje dječjeg smještaja u instituciji
Dijete koje je država smjestila u neku instituciju radi njege, zaštite
ili liječenja, ima pravo da se taj njegov smještaj redovno ocjenjuje.
Član 26
Socijalna zaštita
Dijete ima pravo na koristi od socijalne zaštite, uključujući i socijalno
osiguranje.
Član 27
Životni standard
Svako dijete ima pravo na životni standard prilagođen njegovom
fizičkom, mentalnom, duhovnom, moralnom i društvenom razvoju.
Roditelji imaju primarnu odgovornost da djetetu obezbijede adekvatan
životni standard. Država je dužna da omogući uslove da roditelji mogu
ispuniti ovu obavezu, kao i da osigura da se ona i realizuje. Obaveza
države može obuhvatiti i materijalnu pomoć roditeljima i njihovoj djeci.
Član 28
Obrazovanje
Dijete ima pravo na obrazovanje, a obaveza je države da osigura obavezno
i obezbijedi besplatno osnovno obrazovanje. Država je takođe dužna
da podstiče razne oblike srednjeg obrazovanja koji su dostupni svakom
djetetu, da učini da više obrazovanje bude dostupno svima koji za to
pokažu kapacitet, kao i da osigura da školska disciplina bude u sklađu sa
pravima i dostojanstvom djeteta. Država će se uključiti u međunarodnu
saradnju kako bi implementirala pravo djeteta na obrazovanje.
Član 29
Ciljevi obrazovanja
Obrazovanje će u najvećoj mogućoj mjeri biti usmjereno na
razvoj ličnosti djeteta, njegovih talenata i mentalnih i fizičkih
sposobnosti. Obrazovanje će pripremiti dijete za aktivni život
odrasle osobe u slobodnom društvu, razvijaće kod njega
poštovanje prema roditeljima, sopstvenom kulturnom identitetu,
jeziku i vrijednostima, kao i prema kulturi i vrijednostima drugih.
Član 30
Djeca manjina ili starosjedjelačkih populacionih
grupa
Djeca iz manjinskih zajednica ili zajednica starosje-dilaca imaju pravo
da uživaju u svojoj kulturi, da koriste svoj jezik i praktikuju svoju vjeru.
Član 31
Slobodne, rekreativne i kulturne aktivnosti
Dijete ima pravo na slobodne aktivnosti, igru i učešće u kulturnim i
umjetničkim aktivnostima.
Član 32
Dječji rad
Dijete ima pravo da bude zaštićeno od rada koji ugrožava njegovo
zdravlje, obrazovanje ili razvoj. Država će definisati minimalnu
starosnu dob i propisati uslove za rad.
13
 KRATAK PREGLED KONVENCIJE

Član 33 nacionalnim ili međunarodnim pravom koje se odnosi na prava

Upotreba droge djeteta, i standardima definisanim ovom konvencijom, uvijek će se
Djeca imaju pravo na zaštitu od upotrebe narkotika i psihotropskih primjenjivati viši standardi.
droga, kao i od uključivanja u njihovu proizvodnju ili distribuciju.
Članovi 42–54
Član 34 Implementacija i stupanje na snagu
Seksualna eksploatacija
Država će zaštititi djecu od seksualne eksploatacije i zlostavljanja, Ovi članovi predviđaju sljedeće:
uključujući prostituciju i angažovanje u pornografiji. •Konvencija stupa na snagu 30 dana nakon njene ratifikacije ili nakon
što joj pristupi 20 država;
Član 35
Prodaja, trafiking i otmica • države potpisnice su obavezne da prava definisana Konvencijom
Obaveza je države da učini svaki mogući napor da spriječi prodaju, učine poznatim i odraslima i djeci;
trafiking i otmicu djece.
• osnovaće se Komitet za prava djeteta, koji će razmatrati izvještaje koje
države potpisnice moraju dostavljati dvije godine nakon ratifikovanja
Član 36 Konvencije, a potom svakih pet godina;
Drugi oblici eksploatacije
Dijete ima pravo na zaštitu od svih oblika eksploatacije koji ugrožavaju • države potpisnice su obavezne da Komitetu dostavljaju izvještaje o
neki aspekt dječje dobrobiti na način koji nije obuhvaćen članovima mjerama koje su preduzele da bi ispunile Konvenciju, kao i o napretku
32-35. koji su ostvarile u njenoj implementaciji;

Član 37 • države potpisnice su obavezne da te izvještaje obznane u svojim

Tortura i lišavanje slobode
Nijedno dijete neće biti izloženo torturi, surovom tretmanu ili
kažnjavanju, nezakonitom hapšenju ili lišavanju slobode. Smrtna kazna
i doživotna kazna zatvora bez mogućnosti otpusta zabranjene su za
krivična djela koja počine lica ispod 18 godina starosti. Svako dijete
lišeno slobode mora biti odvojeno od odraslih, sem ako se smatra da je
u najboljem interesu djeteta da se to ne čini. Djetetu koje je pritvoreno
obezbijediće se pravna i druga pomoć, kao i kontakt sa porodicom.
Član 38
Oružani sukobi
Države će preduzeti sve moguće mjere da osiguraju da djeca do 15
godina starosti ne učestvuju direktno u sukobima. Nijedno dijete do
15 godina starosti neće biti regrutovano u oružane snage. Države će
obezbijediti i zaštitu i brigu za djecu koja su izložena uticaju oružanog
sukoba na način propisan u relevantnom međunarodnom pravu.
zemljama;
• ostvariće se međunarodna saradnja u oblasti koju tretira Konvencija.
Ova saradnja se ostvaruje tako što se UNICEF i specijalizovane agencije
Ujedinjenih nacija (kao što su Međunarodna organizacija rada, Svjetska
zdravstvena organizacija i UNESCO), zajedno sa „kompetentnim“
organima, kakve su nevladine organizacije sa konsultativnim statusom
u UN-u, pozivaju da redovno prisustvuju sastancima Komiteta i daju
stručne savjete u oblastima kojima se bave. Komitet će sa svoje strane
pomenutim agencijama i organizacijama prosljeđivati zahtjeve država
potpisnica za pružanje tehničkih savjeta i pomoći;
•Komitet će koristiti svoje pravo da preporuči Generalnoj skupštini da
se sprovedu specijalna istraživanja o konkretnim pitanjima vezanim
za prava djeteta.

Član 39
Rehabilitaciona njega
Država ima obavezu da osigura da sva djeca – žrtve oružanog sukoba,
torture, lošeg postupanja ili eksploatacije dobiju prikladan tretman Prava djeteta artikulisana u ovoj Konvenciji dodatno su osnažena
radi oporavka i ponovne integracije u društvo. njenim opcionim protokolima o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj
pornografiji, kao i Protokolom o uključivanju djece u oružani sukob.
Član 40
Administracija maloljetničkog pravosuđa
Dijete u sukobu sa zakonom ima pravo na tretman koji promoviše
osjećaj dostojanstva i vrijednosti kod djeteta, uzima u obzir starosnu
dob djeteta i usmjeren je na njegovu ili njenu odbranu. Sudski postupci
i smještaj u institucije biće izbjegavani kadgod je to moguće.

Član 41
Poštovanje viših standarda
Kadgod postoji razlika u standardima definisanim određenim

14 STANJE DECE U SVIJETU | SPECIJALNO IZDANJE

 KRATAK PREGLED KONVENCIJE O PRAVIMA DJETETA

SLAVLJENJE DVADESETOGODIŠNJICE KONVENCIJE O PRAVIMA DJETETA 15

Razvoj međunarodnih standarda o pravima djeteta
1924 Liga naroda je usvojila Ženevsku deklaraciju o pravima djeteta. Deklaracija ustanovljava pravo
djece na: sredstva za materijalni, moralni i duhovni razvoj; posebnu njegu kada su bolesna,
invalidna ili kada ostanu siročad; prvi poziv za pomoć u slučaju nevolje; slobodu od ekonomske
eksploatacije i odgoj koji izgrađuje društvenu odgovornost.

1948 Generalna skupština UN-a je usvojila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, koja u članu
25 kaže da djetinjstvo „ima pravo na posebnu njegu i pomoć“.

1959 Generalna skupština UN-a je usvojila Deklaraciju o pravima djeteta, koja prepoznaje prava kao
što su sloboda od diskriminacije i pravo na ime i nacionalnost. Ova deklaracija uvodi prava
djeteta na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i specijalnu zaštitu.

1966 Usvojeni su Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Međunarodni pakt o ekonom-
skim, socijalnim i kulturnim pravima. Ovi paktovi zastupaju zaštitu djece od eksploatacije i
promovišu pravo na obrazovanje.

1973 Međunarodna organizacija rada usvojila je Konvenciju br. 138 o minimalnoj starosnoj dobi za
zapošljavanje. Konvencija definiše 18 godina starosti kao minimalnu starosnu dob za svaki rad
koji može biti štetan za zdravlje, bezbjednost i moral pojedinca.

1979 Generalna skupština UN-a je usvojila Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena,
koja obezbjeđuje zaštitu ljudskih prava djevojčica i žena. Ona proglašava 1979. godinu za
Međunarodnu godinu djeteta i time stvara ambijent za formiranje radne grupe za izradu nacrta
pravno obavezujuće Konvencije o pravima djeteta.

1989 Generalna skupština UN-a jednoglasno je usvojila Konvenciju o pravima djeteta, koja će nar-
edne godine stupiti na snagu.

1990 Svjetski samit za djecu usvaja Svjetsku deklaraciju o opstanku, zaštiti i razvoju djece, zajedno
sa akcionim planom za njenu implementaciju u toku 90-ih godina.

1999 Međunarodna organizacija rada usvojila je Konvenciju br. 182 o zabrani najgorih oblika dječjeg
rada i hitnoj akciji za njihovo eliminisanje.

2000 Generalna skupština UN-a je usvojila dva opciona protokola uz Konvenciju o pravima djeteta,
prvi o uključivanju djece u oružani sukob, a drugi o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj
pornografiji.

2002 Generalna skupština UN-a je održala Specijalno zasjedanje o djeci. To je prvi put da se na
ovom nivou razgovara isključivo o dječjim problemima. Više stotina djece učestvovalo je na
ovom zasjedanju i to u svojstvu članova zvaničnih delegacija, a svjetski lideri su se obavezali
da će poštovati sporazum o pravima djeteta, nazvan Svijet po mjeri djeteta. ’

2007 Period od pet godina nakon Specijalnog zasjedanja Generalne skupštine UN-a o djeci završava
se Deklaracijom o djeci, koju je usvojilo preko 140 vlada. Deklaracija prepoznaje napredak koji
je ostvaren, ali i izazove koji ostaju, iznova potvrđujući posvećenost sporazumu Svijet po mjeri
djeteta, Konvenciji i njenim opcionim protokolima.
20. novembra 2009. godine, u svijetu se obilježava dvadeset
godina od kada je na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija us-
vojena Konvencija o pravima djeteta, jedini dokument koji sveo-
buhvatno i precizno definiše međunarodne standarde za njegu,
tretman i zaštitu svih lica do 18 godina starosti. Povodom ovog
važnog datuma, Fond Ujedinjenih nacija za djecu posvećuje
specijalno izdanje svog izvještaja Stanje djece u svijetu analizi
razvoja Konvencije i napretka ostvarenog u oblasti prava djeteta,
izazovima koji ostaju, kao i aktivnostima koje treba preduzeti kako
bi obećanje iz Konvencije postalo realnost za svu djecu svijeta.