SKRIPTA

OSNOVE RADIOLOGIJE

✽ LJUDSKO TIJELO – metode proučavanja

○ Temeljna vještina proučavanja ljudskog tijela je anatomija (seciranje)
○ Klinička anatomija - obuhvaća različite metode prikaza funkcije tijela
○ Slikovne metode – Radiologija, Nuklearna medicina, UZV, Endoskopske
tehnike)
○ Slikovne metode - istražuju oblike (morfologiju -građu) i funkciju
(fiziologiju) stanica, tkiva, organa i organskih sustava, njihov međusobni
odnos i odnos tijela prema okolini u kojoj živa bića žive

✽ 3D ANATOMIJA
○ Moderne tehnologije – alati za analizu tijela (digitalna analiza kod slikovnih
metoda!, npr. CT, MR, PET/CT) i za učenje anatomije (3D Atlasi)

✽ Trodimenzionalnost tijela
○ Visina ili duljina (gore - dolje) – Širina (desno - lijevo) – Debljina (naprijed
- natrag)

✽ Anatomski položaj tijela I anatomske ravnine

U anatomskom položaju čovjek stoji uspravno, s glavom i očima

usmjerenim prema naprijed, rukama uz tijelo i s dlanovima usmjerenim prema
naprijed, nogama jednom uz drugu i nožnim palčevima usmjerenim naprijed.

o 3 glavne anatomske ravnine na kojima se temelje svi anatomski opisi su: vodoravna
(tranzverzalna), frontalna (koronalna) i sagitalna (paramedijalna) – čiji je središnji dio
medijalna (središnja) ravnina

o 3 anatomske ravnine: sagitalna, frontalna I vodoravna (+medijalna= središnja sagitalna)

o DVOSTRANA SIMETRIJA TIJELA:
 Izvana gledano ljudsko tijelo je simetrično a ravnina simetrije je medijalna ravnina koja
dijeli tijelo na desnu i lijevu polovicu
 Mišićni i koštani sustavi – bilateralno simetrični!
 Unutar tijela NISU svi organi simetrični (srce, jetra, slezena, želudac, gušterača, itd.)

✽ Terminologija za opis odnosa anatomskih tvorbi

o Superiorno (kranijalno) – prema gore
o Inferiorno (kaudalno) – prema dolje
o Anteriorno (ventralno) – sprijeda
o Posteriorno (dorzalno) – straga
o Medijalno – prema ravnini simetrije (sredini)
o Lateralno – udaljen od ravnine simetrije (periferno)
o Intermedijus – između dviju tvorbi (srednji)
 o Kontralateralno – odnosi se na suprotnu stranu tijela
o Ipsilateralno – odnosi se na istu stranu tijela
o Sinister – lijevo
o Dexter – desno
o Ascendentno – uzlazno
o Descendentno – silazno
o Aferentno = centripetalno – prema centru
o Eferentno = centrifugalno – prema periferiji

✽ Od stanice do tkiva
o STANICA - jezgra sadrži genetički materijal (DNK) koji u fazi diobe oblikuje
kromosome (46 XX žene, 46 XY muškarci), sve stanice u našem tijelu nemaju istu
funkciju, ali imaju isti sadržaj; znanost koja proučava stanice naziva se citologija
o TKIVO - skup međusobno povezanih jednako diferenciranih stanica i njihovih derivata
(izlučevina koje tvore međustaničnu tvar); znanost koja proučava tkiva naziva se
histologija

✽ UVOD – 4 vrste tkiva

o Epitelno tkivo

 Pokrovni epitel (prekriva unutrašnje i vanjske slobodne površine tijela, izgrađuje kožu i
sluznicu)
 Žljezdani epitel (izgrađuje žlijezde i ima sekrecijsku važnost)
o Mišićno tkivo (skeletni ili poprečno prugasti, glatki i srčani mišić)
o Živčano tkivo (živčane stanice i glija stanice)
o Potporno tkivo (krv, vezivno, hrskavično i koštano tkivo)

✽ Dijelovi tijela
GLAVNI DIJELOVI TIJELA SU:
o Glava (caput)
o Vrat (collum)
o Trup (truncus)
 Prsni koš (thorax)
 Trbuh (abdomen)
 Zdjelica (pelvic)- donji, izdvojeni, dio trbuha
o Parni gornji udovi (membrum superius/extremitas superior)
o Donji udovi (membrum inferius/ extremitas inferior)

GORNJI UDOVI DONJI UDOVI

o Povezani su prsnim košem pomoću ramenog o Povezani sa kralježnicom pomoću
obruča zdjeličnog obruča
o Na slobodnom dijelu ruke se razlikuju: o Na slobodnom dijelu noge razlikuju se:
 Nadlaktica (brachium)  Natkoljenica (femur)
 Podlaktica (antebrachium)  Potkoljenica (crus)
 Šaka (manus)  Stopalo (pes)
 Palac (pollex)  Palac (hallux)
 Kažiprst (indeks)
 Srednji prst (digitum medius)
 Prstenjak (digitus anularis)
 Mali prst ( digitus minimus)

✽ Koštani sustav (systema skeletale)

o OSTEOLOGIJA - anatomska disciplina koja se bavi proučavanjem koštanog sustava
o Prosječni kostur čovjeka ima 206 kostiju:
 29 u lubanji
 32 u svakoj ruci
 31 u svakoj nozi,
 26 u kralješnici,
 25 u grudnom košu.
o Kod nekih ljudi broj kostiju neznatno odstupa od normale (npr. više kostiju u šakama ili
stopalima ili jedna ili više kostiju može nedostajati)

✽ Funkcije koštanog sustava

o daju oblik, veličinu i potporu cijelom tijelu
o zaštićuju unutrašnje organe (lubanja i kralješnica zaštićuju mozak i kralježničnu
moždinu; rebra organe prsnog koša, a kosti zdjeličnog obruča štite zdjelične organe)
o omogućavaju kretnje - lokomotorni sustav!
 pasivni dio – kosti sa zglobovima čine ovaj dio sustava te na taj način omogućuju
kretnje pojedinih dijelova tijela
 aktivni dio - mišići koji imaju pripoj (inserciju) na kostima pomoću tetiva,skraćenjem
ili kontrakcijom dovode do pomicanja kostiju poluga!
 izvor krvnih stanica - hematopoetski organ - sadrži crvenu koštanu srž u kojoj se
stvaraju stanice krvi
o rezervoar energije (žuta koštana srž - medulla ossium flava) i spremnici minerala
(kalcija i fosfata)
o kosti daju potrebnu tvrdoću, nužni za rad tjelesnih stanica, kost je mjesto pohrane
kalcija, duge kosti u odraslih osoba su spremnici masti

✽ Građa kostiju
o Koštano tkivo građeno je:
  Međustanična mineralizirana tvar ili koštani matriks
 65% anorganske tvari (kalcij, hidroksiapatit)
 35% organske tvari (kolagen, proteini…)
o Stanice – osteociti, osteoklasti, osteoblasti
 Osteociti – nalaze se u šupljinama koštanog matriksa i tvore većinu stanica
 Osteoblasti – izgrađuju organski dio koštanog matriksa
 Osteoklasti – razgrađuju koštano tkivu
o Razgradnja i izgradnja koštanog tkiva (kostiju) je kontinuirani cjeloživotni proces

✽ Međustanična tvar koštanog tkiva…

o I anorganski i organski dio pridonose obilježjima koštanog tkiva kako bi ono bilo
otporno na savijanje, pritisak i vlačno opterećenje…..

✽ Mikroskopska građa koštanog tkiva