Regulacija aktivnosti gena u prokariota

lac-operon – sekvencija u nasljednoj tvari bakterije Escherichia coli koja se sastoji od tri strukturna
gena i njihova mjesta regulacije

 bakterija enzimom laktazom razgrađuje laktozu ukoliko je ima na hranjivoj podlozi, dakle dolazi
do aktivacije i deaktivacije sinteze laktaze
 ispred lac-operona nalazi se gen regulator koji nosi uputu za sintezu represora/represornog
proteina
 kada nema laktoze - represor se veže uz DNA i tako onemogućuje RNA polimerazi sintezu
laktaze
 kada ima laktoze – lac-operon se ne mijenja, dodavanjem laktoze dodajemo aktivator koji se
veže za represor koji postaje inaktivni represor koji se ne veže više za strukturne gene stoga je
RNA polimeraza slobodna da sintetizira laktazu
1. aktivni represor:
a. vezan je za operon ispred strukturnih gena
b. nema vezanu laktozu
2. pod uvjetima da je laktoza prisutna na podlozi:
a. transkripcijom nastaje mRNA strukturnih gena
b. povećava se koncentracija laktaze
3. strukturni geni lac-operona:
a. nisu aktivni kad laktoze nema na podlozi
b. dio su operona
4. inaktivni represor:
a. ima vezanu laktozu
b. nije vezan za operon ispred strukturnih gena
5. gen regulator:
a. kodira represor
b. nije dio operona
6. pod uvjetima da laktoza nije prisutna na podlozi:
a. represor je vezan za DNA
b. dodavanje laktoze aktivira sintezu strukturnih gena
 mehanizmi regulacije aktivnosti eukatiotskih gena
o remodeliranje kromatina
o transkripcija
o procesiranje i prekrajanje mRNA
o transport mRNA
o degradacija mRNA
o translacija i modifikacija proteina
 GENETIKA – znanost o nasljeđivanju, o procesima i zakonitostima nasljeđivanja i varijabilnosti
organizma čiji je osnovni cilj/predmet proučavanja struktura, prijenos i djelovanje nasljedne tvari
 NASLJEĐIVANJE – gproces zbog kojeg dolazi do sličnosti između roditelja i potomaka
 VARIJABILNOST – raznolikost organizma koji je rezultat unutrašnjih staničnih čimbenika zbog
kojih se pojavljuje nasljednost i zbog vanjskih okolišnih čimbenika
 VRSTE NASLJEĐIVANJA:
o KLASIČNA/MENDELOVA – geni su dijelovi kromosoma, nasljeđivanje ovisi o ponašanju
kromosoma za vrijeme mejoze
o MOLEKULARNA – struktura, prijenos i funkcija nasljedne tvari
 o EVOLUCIJSKA – mehanizam evolucijske promjene na temelju analize promjene
frekvencije gena u populaciji
o EPIGENETIKA – nasljedne promjene ekspresije gena i staničnog fenotipa

MENDELOVA ISTRAŽIVANJA

 grašak – jednogodišnja biljka, lako kontroliran križanje, vidljiva morfološka i fonološka obilježja,
jednostavan i lak uzgoj
1. svojstva graška:
a. brzo raste
b. daje puno potomaka
c. lako se uzgaja
d. samooplodna vrsta
 ALELI – geni koji se nalaze na jednakom lokusu homogenog para kromosoma te nose gene za
jednako svojstvo
 LOKUS – mjesto na kromosomu
 geni za jedno svojstvo mogu biti:
o dominantni (veliko slovo A) – nose gen za funkcionalni polipeptid
o recesivni (malo slovo a) – mutirana verzija dominantnog gena, nefunkcionalni peptid
o dominantni su uvijek vidljivi u fenotipu osim ako oba gena na istom lokusu nisu recesivni
geni
 HOMOZIGOT – sadrže jednake alele za ista svojstva (dominantni (AA) ili recesivni homozigot (aa))
 HETEROZIGOT – sadrže različite alele za ista svojstva (Aa)
2. genski lokus diploidnih kromosoma:
a. homozigotni lokus ima identične alele
b. jedinka za svaku osobinu nasljeđuje dva alela
3. točno/netočno
a. heterozigotni lokus možemo označiti kao AA – N
b. svaki se gen nalazi na određenom lokusu u kromosomu – T
c. dominantni alel nataje mutacijom recesivnog gena – N
d. homologni kromosomi na istom lokusu nose gene za ista svojstva – T
e. homozigotni lokus možemo označiti kao Aa – N
f. svaki se gen nalazi na određenom lokusu na kromosomu – T
g. homologni kromosomi na istom lokusu nose gen za različita svojstva – N
h. gen čine dva alela – T

SVOJSTVO DOMINANTNI RECESIVNI

boja cvijeta ljubičasta bijela
DOMINANTNO RECESIVNO
položaj cvijeta aksijalni bočni
višeprstost/polidaktilija normalan broj prstiju
boja sjemenke žuta zelena normalna pigmentacija albinizam
oblik sjemenke okrugla naborana Huntingtonova bolest bez mentalnog i
boja mahune zelena žuta neurološkog oštećenja
oblik mahune napuhana stegnuta
visina stabljike visoka niska

4. genotip osobe s albinizmom

a. aa
b. recesivni homozigot za albinizam
5. genotip i fenotip graška s ljubičastim cvijetom
a. AA
b. purpurni cvijet
6. genotip osobe s polidaktilijom
a. PP
b. Pp
7. genotip i fenotip graška s bijelom cvijetom
a. pp
b. bijeli cvijet
8. genotip osoba Huntingtonovom bolesti
a. HH
b. Hh
9. homozigotni genotip i fenotip za napuhanu mahunu
a. napuhana mahuna
b. NN
 Mendelova križanja – jedan roditelj ima dominantne homozigote (AA), a drugi recesivne (aa). To
se naziva parentalna/roditeljska generacija. U prvoj filijalnoj generaciji imamo sve potomke sa
genotipom (Aa) te se tamo ističe dominantni gen. U drugoj filijalnoj generaciji pojavljuje se
jedan u kojem se ističe recesivni fenotip. Omjer fenotipa je tada 3:1 (dominantni : recesivni), a
omjer genotipa (1:2:1)
 PRVI MENDELOV ZAKON – ZAKON SEGREGACIJE – par alela jednog gena za jedno svojstvo
segregira ili se razdvaja pri stvaranju gameta
 TEST KRIŽANJE – križanje jedinke dominantnog fenotipa sa jedinkom recesivnog fenotipa. Ako su
potomci svi istog fenotipa znamo da je roditelj dominantnog fenotipa homozigot za to svojstvo.
Ako nije, onda je omjer
10. grašak sa žutim sjemenkama se križa sa graškom zelenih sjemenki
a. u F1 generaciji svi potomci imali su žute sjemenke
b. u F2 generaciji omjer potomaka žutih sjemenki i zelenih sjemenki bio je 3:1
11. grašak s okruglim i žutim sjemenkama i grašak s zelenim i naboranim sjemenkama
a. u F1 svi su potomci imali okrugle sjemenke
b. u F2 generaciji omjer genotipova bio je 9:3:3:1

MENDELOV DRUGI ZAKON – ZAKON NEOVISNE SEGREGACIJE – dva ili više para alela nasljeđuju se
zajedno, a tijekom mejoze razdvajaju se neovisno jedan o drugome