Nauticki turizam

- Osnovni principi definiranja su

o Sveobuhvatnost
o Konciznost
o Sadrzajnost
o Jasnost
- Definicija moze biti
o Statistička – određuje sadržaj sa stajališta subjekta (turiste)
o legislativna– zakonodavna (lex, legis – zakon), propisujuća, određuje sadržaj sa
stajališta potrošnje i tržišta
- Na usklađivanju temeljnih međunarodnih. statističkih standarda /definicija, klas. i metoda/
rade:
o Svjetska turistička organizacija (WTO)
o Statistički ured Ujedinjenih naroda
o Statistički ured EU (EUROSTAT)
o Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)
o U RH to čini “Državni zavod za statistiku
- Za praćenje turističkih kretanja neophodno je definirati pojmove:
o Sa stajališta općenito turizma: turizam, posjetitelj, turist, izletnik, smještajni objekt,
podaci o turističkom prometu (dolasci, noćenja, ostvareni prihod i sl.)
o Sa stajališta nautičkog turizma: nautičar, luka nautičkog turizma, vez, kapacitet luka
naut. tur., te osnovne pokazatelje nautičko-tur. prometa ( broj plovilau lukama
naut., broj izdanih dozvola za plovidbu, broj osoba na plovilima, ostvareni prihod i
dr.).
- Statističko definiranje turizma - Turizam je organizirano putovanje i promjena stalnog mjesta
boravaka
- Turizam je masovni fenomen (pojava)
- S etimološkog gledišta nazivi "turist" i "turizam" su eng. podrijetla jer potječu od riječi «tour»
(u oksfordskom rječniku označava putovanje radi zabave sa zadržavanjem u različitim
mjestima)
- Statistička definicija turiste i izletnika
o Komitet statističkih eksperata Lige naroda 1937. godine definirao je inozemnog
turistu kroz osnovnog subjekta inozemnog turizma
o Inozemni turist je svaka osoba koja putuje u zemlju gdje nema svog prebivališta i to
u trajanju od najmanje 24 sata
- Međunarodna konferencija o putovanjima i turizmu u Rimu 1963. kao i Skup statističara
održan u Ottawi 1991. godine, još preciznije definiraju turistu i izletnika, a uvode i pojam
posjetitelja
- Posjetitelj postaje ključni termin svih statističkih sustava i predstavlja sve putnike koji putuju
iz turističkih razloga.
- Statistička definicija posjetitelja - posjetitelj je svaka osoba koja putuje u neko mjesto izvan
mjesta stalnog boravka u trajanju do godine dana, s bilo kojim ciljem putovanja osim
obavljanja djelatnosti koja se plaća iz izvora u posjećenom mjestu, učenja, zasnivanja stalnog
boravka i iseljenja
- Prema međunarodnoj statističkoj metodologiji, turist je svaki posjetitelj koji provede
najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili nekom drugom objektu za smještaj gostiju, radi
odmora, rekreacije, zdravlja, športa, vjere, obiteljskih razloga, javnih misija i skupova
- Za izletnika se odnosi ista definicija, s razlikom što je njegov boravak kraći od 24 sata, a
noćenje se isključuje
- Putnici
o Posjetitelji
 Turisti
 Izletnici
o Ostali putnici
 Tranzitni putnici
 Malogranični promet i ostalo
- Putnici koji se prema medunarodnoj statistici ne ukljucuju u posjetitelje
o Domaći promet
 Osobe koje putuju u neko mjesto radi placenog posla
 Osobe koje redovito putuju u neko mjesto radi posla I ucenja
 Osobe koje putuju u neko mjesto radi zasnivanja stalnog prebivalista
 Osobe bez stalnog prebivalista
 Vojnici na vojnoj vjezbi
 Nomadi
o Medunarodni promet
 Pogranicni radnici
 Diplomati I zaposleni u diplomatskim predstavnistvima
 Migranti I osobe u pratnji
 Osobe koje putuju radi iseljenja
 Bjegunci I nomadi
 Tranzitni putnici
- Statističko reguliranje djelatnosti
o Statistička metoda je podređena osnovnoj nomenklaturi djelatnosti
o Nomenklatura djelatnosti je državni dokument, koji vrlo dobro i precizno definira i
klasificira sve gospodarske djelatnosti (pa tako i turističku djelatnost)
o Nomenklatura djelatnosti ima snagu zakona i baza je statističke metode i evidencije.
o Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD) primjenjuje se od 1. siječnja 1996.godine
o Od 1.1.2008. stupila je na snagu nova klasifikacija djelatnosti. Ova klasifikacija
kompatibilna je klasifikaciji Europske unije, a sukladna je s međunarodnom
standardnom klasifikacijom djelatnosti Ujedinjenih naroda
- Legislativno definiranje turizma
o Dok se statistička definicija koncentrira na subjekt turizma, turistu, legislativna na
prvo mjesto stavlja turističku potrošnju
o Turistička potrošnja se realizira kroz:
 pružanje usluga od strane putničke agencije
 turističkog vodiča
 Prijatelja
 Animatora
 Zastupnika
 pružanje usluga u nautičkom, seljačkom, zdravstvenom, kongresnom,
športskom, lovnom idrugim oblicima turizma
o Legistativa definicija - Turizam je skup odnosa i pojava nastalih prilikom putovanja i
boravka stranaca u nekom kraju, ukoliko taj boravak ne znači stalno nastanjivanje i
nije vezan za stjecanje zarade
- Turist, kao aktivni subjekt turizma producira turizam kroz veliki broj odnosa i pojava
- U tu svrhu angažiraju se mnoge djelatnosti, kao što su: ugostiteljstvo, saobraćaj, trgovina,
agencije, poljoprivreda, zanatstvo, komunikacija, umjetnost i mnoge druge, koje turizmu
daju vrlo jaku ekonomsku dimenziju
- Sve te gospodarske djelatnosti, imaju posebnu ulogu, jer kompletiraju turističku ponudu
- Gotovo je nemjerljiv ekonomski učinak turizma na gospodarske djelatnosti neke zemlje ili
regije
- Funkcije turizma
o Gospodarska
o Drustvena
- Gospodarska funkcija
o Gospodarsku ili ekonomsku funkciju prometa putnika i turista uočio je, već sredinom
sedamnaestog stoljeća, engleski znanstvenik Thomas Mun
o On je prvi teoretski, izrazio potrebu da se na aktivnoj strani platne bilance bilježe
iznosi za razne usluge koje se pružaju strancima u Engleskoj, a na pasivnoj strani, kad
se radi o izdacima engleskih državljana u inozemstvu
o Stoga, Thomasa Muna možemo smatrati tvorcem prve teorije o turizmu kao
nevidljivom izvozu
o Prilikom postavljanja platne bilance, Thomas Mun se služio bilancom dubrovčanina
Benedikta Kotruljevića
o Turizam kao gospodarska funkcija turizma ispoljava se kroz potrošnju turista u tur.
mjestu. Kao rezultat te potrošnje nastaju odgovarajući gospodarski učinci Ti učinci
mogu biti:
 neposredni (hoteli, restorani, marine, prijevozna poduzeća, turističke
agencije, trgovačka poduzeća i radnje, servisi i sl.
 posredni učinci (industrija, poljoprivreda, građevinarstvo, brodogradnja,
veletrgovina i sl.
o Neposredni i posredni učinci imaju brojne utjecaje na gosp. pojedinog područja ili
zemlje. Najrelevantniji utjecaji su na:
 društveni proizvod i nacionalni dohodak (učestvuje u RH 4-5%. a u Istri
21%) , • - platnu bilancu zemlje (i nekim tur.zemljama oko 18% u RH
povećava izvoz 70 do 80%) - razvoj nedovoljno razvijenih pojedinih područja
ili zemlje (Jadranska obala)
 zaposlenost stanovništva (u RH oko 5,7 a u tur. općinama oko 50%)
 razvoj pojedinih djelatnosti (tur. potrošnja se realizira u ugost.46%, prometu
32%, trgovini 18% I ostalim djel. 5%).
- Drustvena funkcija
o Društvena dimenzija turizma se ispoljava kroz:
 Političku (to je vrlo osjetljiv seizmograf koji registrira sve potrese u odnosima
među državama)
 Rekreativno-zabavnu (kroz izlete, plivanje, plovidbu, ples i sl tur. aktivnosti
pozitivno se utječe na psihičko stanje i raspoloženje ljudi)
 Obrazovno-kulturnu (upoznaju prirodne ljepote, kulturnu baštinu i običaje-
posebno dolazi do izražaja kroz školske ekskurzije i kongresni turizam)
 Zdravstvenu funkciju (najstarija funkcija koja prvenstveno ima preventivno
obilježje, a kod nekih bolesti prisutna je i kurativa (Talasoterapija,Stubičke i
Krapinske toplice, Biokovka i dr. )
- Podjela turizma na vrste i oblike ima višestruku ulogu.Osim, toga ona je podloga je za
istraživanje turističkog tržišta
- Utječe na poslovanje pravnih i fizičkih subjekata, jer poznavajući strukturu turističkog tržišta
lakše je formirati tur. Ponudu.
- Oblik je uži pojam od vrste, jer se unutar određene vrste može pojaviti više oblika. Tako npr.
u nautičkom turizmu javljaju se kao oblici: krstarenje, jedrenje, ronjenje, kružna putovanja
itd.
- U životu suvremenog čovjeka stvaraju se stalno novi motivi i nove turist. potrebe da se
uključe u turistička kretanja, pa tako dolazi do novih vrsta turizma koji na selektivan način
zadovoljavaju ljudske potrebe, te sve vrste turizma nazivaju zajedničkim imenom selektivni
turizam
- Kriteriji za razvrstavanje turizma na vrste su:
o Trajanje boravka - stacionirani i izletnički
o Podrijetlo turiste - domaći i inozemni
o Socijalni sastav - umirovljenički, radnički, omladinski i dječji
o Karakteristike prostora - primorski, planinski, gradski i seoski
o Način organizacije - individualni i grupni
o Utjecaj na platnu bilancu - aktivni i pasivni
o Specifičnost boravaka - zdravstveni, lovni i ribolovni, kongresni, vjerski i nautički
turizam
- Turizam – masovni, individualni I selektivni
- Selektivni oblici turizma – rekreacijski, poslovni, nautički, zdravstveni I kongresni
- Nautički turizam
- Temeljni uvjeti da ostvarimo ili da se približimo održivosti su:
o poznavanje pojave i njezinog utjecaja na okruženje u kojem se odvija, što omogućuje
definiranje kvalitativnih i kvantitativnih odrednica ciljeva razvoja
o znanje o tome kako te spoznaje pretvoriti u planiranje i akcije koje vode k željenom
cilju
- trebaju nam odgovarajući stručnjaci koji to znaju i mogu napraviti – menadžeri nautičkog
turizma
- Nautički turizam
o Naziv neke pojave ne opisuje uvijek najbolje ono što ona podrazumijeva
o Naus = grčka riječ, a znači brod, lađa, ali i vještina plovidbe
o Turist u nautičkom turizmu može i ne mora imati veze s tom vještinom, ali ima veze s
plovilom, a plovilo ima veze s vodom!
o To su dvije najvažnije odrednice nautičkog turizma – plovilo i voda
o Zbog toga neki teoretičari svaku aktivnost koja ima bilo kakve veze s plovilom i
vodom svrstavaju u nautički turizam – to je, prema mom mišljenju, pogrešno
o Pogrešno je zato, jer oblike turizma dijelimo prema glavnom motivu ili vrsti doživljaja
zbog kojeg je turističko putovanje poduzeto
o Vožnja pedaline na plaži, stoga, nije nautički turizam, jer zbog toga nismo putovali
(došli bi ionako!) – to je aktivnost na plaži
o Ronjenje također, jer je doživljaj ronjenja motiv, a ne vožnja i boravak na brodu do
podmorskog lokaliteta - to je ronilački turizam itd.
o Nautički turizam je, stoga, ona vrsta ili oblik turizma u kojoj su plovidba i s njom
povezani doživljaji glavni motiv putovanja, a plovilo pretežno mjesto turističkog
boravka
o Pri tome možemo roniti, surfati, posjećivati obalna mjesta i gradove, muzeje,
priredbe, ići na koncerte, u shooping i sl., ali pojedinačno to nisu glavni motivi
putovanja
o Definicije nautičkog turizma nema u dokumentima Svjetske turističke organizacije
(WTO), Statističkog ureda EU ni u Enciklopediji turizma
o u Hrvatskoj postoje različiti termini/nazivi za nautički turizam (brodarenje, plovni
turizam, zabavna navigacija, nautizam, naviturizam, jahting itd.) i različite definicije
nautičkog turizma
o Pomorska enciklopedija: nautički turizam je specijalizirani oblik masovnog turizma
koji obuhvaća raznolike društvene, gospodarske i prostorne aspekte koji nastaju
povodom zadovoljenja rekreacijskih potreba, odnosno nautičke dokolice
o Zakon o turističkoj djelatnosti: nautički turizam je plovidba i boravak turista –
nautičara na plovnim objektima i u lukama nautičkog turizma radi odmora i
rekreacije
o Postoje plovila koja takav boravak omogućuju, odnosno koja su namijenjena takvoj
vrsti boravka – to su:
 brodice i jahte na kojima je moguć višednevni boravak posade/putnika
 brodovi hoteli (kruzeri/krstaši i sl.)
o Nautički turizam, stoga, možemo podijeliti prema vrsti plovila, na
 Jahting
 kruzing
 zbog niza različitih obilježja takvih plovila (veličina, luke za pristan,
opremljenost plovila, način korištenja itd.)
 zbog različitosti ‘turističkih proizvoda’ vezanih uz takva plovila
o Obje vrste nautičkog turizma su prisutne u Hrvatskoj i osim prema suštini pojave, u
praksi se znatno razlikuju
o Nautički turizam se najjednostavije rečeno sastoji od potražnje i ponude
o Potražnju čine potrebe pretočene u zahtjeve za takvom vrstom turizma
o Ti zahtjevi su različiti i najčešće mnogobrojni, a odnose se na:
 Upotrebne vrijednosti (use value), odnosno vrijednosti koje imaju cijenu na
tržištu (brod, vez, hrana i piće itd.)
 Neupotrebne vrijednosti (non-use value), odnosno vrijednosti koje (za sada)
nemaju cijenu na tržištu, ali su najčešće razlog dolaska (čisto i bistro more,
ugodna klima, pogodni vjetrovi, mnoštvo otoka, kultura i nasljeđe,
scenografija itd.)
o Preduvjeti potrebni za kreiranje ponude u nautičkom turizmu prije svega je voda
(slatka ili slana), uvjeti pogodni za plovidbu po toj vodi, plovila te dodatne atrakcije
koje privlače nautičar
o Nakon preduvjeta potrebno je
 osiguranje sigurnosti plovidbe i spašavanja na moru, luke i lučki servisi, itd.
 osiguranje mogućnosti za zadovoljenje raznih potreba turista tijekom
boravka na kopnu i prometna dostupnost polazne luke
o Ponuda se, dakle, sastoji od onoga što se naplaćuje i onoga što se ne naplaćuje
nautičarima, ali je uvjet za dolazak
 o Tako se na primjer, ne plaća bistro more i pogled na zalazak sunca, kupanje u moru,
pogled na stare gradove, otoke, razvedenu obalu i sl., ali se plaća naknada za
sigurnost plovidbe, vez u luci, hrana i piće u restoranima, gorivo, kupnja stvari u
trgovini, posjeta priredbi, muzeju, igranje tenisa, popravak broda, vožnja brodom
itd.
o Što je ono što se ne plaća atraktivnije, to se ono što se plaća može naplatiti skuplje!
o Potreba za rekreativnom plovidbom generira čitav niz zahtjeva za uslugama,
stvarima i dobrima, kao što su, na primjer:
 sigurni vez i čuvanja broda te mogućnosti za njegovo održavanje
 proizvodnja i prodaja plovila i opreme
 restoranska i hotelska ponuda, ponuda trgovina namijenjenih nautičarima
(namirnice, odjeća i obuća, pribor za nautičare i brodove)
 parkirališta za automobile
 mogućnosti najma plovila, ronjenja, ribolova
 davanje odgovarajuće podrške za plovidbu, kao što su: karte, CD-romovi,
vodiči, služba meteorološke podrške, carina i policija
 služba spašavanja na moru, informacije, odnosno promocija nautičarske
ponude, tečajevi i škole za nautičare,
 mogućnosti zabave na kopnu, razgledavanja kulturnih spomenika i drugih
atrakcija na kopnu, prisustvo na događanjima itd.
- Pojmovno određenje i etimologija podrijetla naziva Nautički turizam
o Općenito on je dio turističkog fenomena iz kojeg je nastao i prema tome naut.
turizam je jedna od vrsta općenitog turizma
o Etimološki gledano, nautički turizam je mix dvaju pojmova, nautički i turizam. Prvi je
nastao od grčke riječi naus što znači brod, lađa, ali i vještina plovidbe i tour što znači
putovanje radi zabave
o U suvremenom značenju nautika ili navigacija predstavlja skup praktičnih i teoretskih
znanja i vještina, koja su potrebna voditelju plovila da bi sigurno i uspješno preveo
plovilo morem, od polazišne luke do luke dolaska.
- Definiranje nautičkog turizma
o Zakon o turističkoj djelatnosi - plovidba i boravak turista - nautičara na plovnim
objektima (jahta, brodica i sl.), kao i boravak u lukama nautičkog turizma radi
odmora i rekreacije
- Grupe usluga kojima se, po zakonu o turističkoj djelatnosti, nautički turizam razlikuje od
drugih vrsta:
o Iznajmljivanje prostora (veza) uz uređenu i djelomično ili potpuno zaštićenu obalu za
smještaj plovnih objekata i turista nautičara koji borave na njima
o Iznajmljivanje plovnih objekata za odmor i rekreaciju (charter)
o Usluge skipera
o Prihvat, čuvanje i održavanje plovnih objekata na vezu u moru i suhom vezu
o Usluge snabdijevanja nautičara (vodom, gorivom, namirnicama, rezervnim
dijelovima, opremom i sl.)
o Uređenje i pripremanje plovnih objekata
o Davanje različitih informacija nautičarima (vremenska prognoza, nautički vodiči i sl.)
o Škole jedrenja, obuke za skipere i voditelje brodica
o Druge usluge za potrebe nautičkog turizma
- Turističke usluge u nautičkom turizmu pružaju se, poglavito, u lukama nautičkog turizma i na
plovnim objektima nautičkog turizma

- Kroz legistativnu djelatnost država određuje:

o Što je to nautički turizam?
o Tko se može njime baviti?
o Kojim vrstama nautičkog turizma se građani mogu baviti?
o Koji su preduvjeti da se time bavi («Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka
nautičkog turizma
o Što se dešava kad ne ispunjava uvjete
- Zakonske osnove nautičkog turizma
o Osnovni zakoni – odreduju osnovne zakonske okvire
o Posebni zakoni – reguliraju osnovne odnose nekih detaljnih dijelova
o Pravilnici I uredbe sa zakonskom snagom – detaljno reguliraju uvjete djelatnosti
o Nad-drzavna legislativa - obvezujuće su za zemlje potpisnice
- Legislativno definiranje nautičkog turizma podloga je statističkom definiranju i te se dvije
vrste definiranja nadopunjuju na slijedeći način:
o Legislativa (zakonodavstvo) definira djelatnost, elemente djelatnosti, subjekte,
minimalno tehničke uvjete i drugo
o Statistika ima ulogu da registrira vrste nautičko turističke djelatnosti i prati njjhovo
kretanje te stvara uvjete za nove djelatnosti
o Legislativa i statistika se nadopunjuju i međusobno uvjetuju
- Zaključna definicija nautičkog turizma - Nautički turizam je ukupnost aktivnosti i odnosa koji
su uzrokovani boravkom turista-nautičara u lukama nautičkog turizma i plovidbom na
vlastitim, iznajmljenim i tuđim plovnim objektima i drugim objektima vezanih za nautičko
turističku djelatnost, radi rekreacije, sporta i razonode
- Pojam skup odnosa I pojava upućuje na složenost nautičko-turističkog fenomena, kojega
trebamo prikazivati i istraživati sa ekonomskog, sociološkog, psihološkog, kulturnog,
političkog, geografskog, tehničkog, statističkog i mnogih drugih aspekata
- Anketa TOMAS NAUTIKA je najobuhvatnije istraživanje nautičkog turizma u Europi, a radi se
svake druge godine od strane Instituta za turizam Zagreb.
- Temeljni uvjeti da ostvarimo ili da se približimo održivosti su:
o poznavanje pojave i njezinog utjecaja na okruženje u kojem se odvija, što omogućuje
definiranje kvalitativnih i kvantitativnih odrednica ciljeva razvoja
o znanje o tome kako te spoznaje pretvoriti u planiranje i akcije koje vode k željenom
cilju
- Za nastanak i razvoj nautičkog turizma moraju postojati određeni činitelj koji uvjetuju razoj
ove grane gospodarstva:
o činitelji na strani potražnje
o činitelji na strani ponude
- Činitelji na strani potražnje
o Nautički turizam se javlja kada za to postoje ekonomski, tehničko-tehnološki i
društveni uvjeti
o Osim činitelja koji utječu na razvitak općenito turizma presudni su i posebni uvjeti,
kao što su:
  Činitelji proizišli iz razvoja određene razine gospodarstva
 Činitelji proizišli iz određene razine razvoja turizma
 Činitelji proizišli iz određene razine društva u širem smislu (kulturna razina
stanovništva, informacijsko komunikacijske tehnologija, pomodnost
plovidbe, intenzitet nautičko-turističke reklame i propagande).
o Činitelji proizišli iz određene razine razvoja gospodarstva
 Utjecaj ovog činitelja je dvostruk i to:
 Gosp. razvoj pretpostavlja mogućnost većih slobodnih sredstava za
kupnju plovila i slobodnog vremena za plovidbu, ali i jeftiniju
izgradnju plovila.
 Gosp. razvitkom povećava se stupanj industrijalizacije urbanizacije i
zagađenja životne sredine sve to uzrokuje razvitak psihološkog
stresa i raznih drugih oboljenja, te turistička plovidba postaje
preventiva za stres i različita oboljenja koja muče suvremenog
čovjeka
o Činitelji proizišli iz razvitka turizma
 Masovni turizam na određenom stupnju društvenog razvitka stvara temelj za
razvitak nautičkog turizma
 Nautički turizam je rezultat procesa masovnih migracija, a manifestira se
brodarenjem kao posebnim oblikom zadovoljenja turističke potrebe.
o Činitelji proizišli iz određene razine društva u širem smislu
 U ove činitelje poglavito spadaju:
 Razvitak komunikacijsko-informacijske tehnologije i tehnike (GPS
satel. sustav glob. pozicioniranja, plastika)
 Kulturna razina stanovništva
 Tradicija, pomodarstvo da se plovi, intenzitet nautičko-turističke
promocije i propagande.
- Činitelji na strani nautičko-turističke ponude
o Dok činitelji na strani nautičko-turističke potražnje utječu na stvaranje turističkih
potreba, činitelji ponude uvjetuju da se te potrebe ostvare
o U činitelje ponude spadaju:
 prirodni uvjeti
 ponuda prihvatnih, rekreacijskih i drugih sadržaja i usluga.
o Prirodni uvjeti
 vodu i prostore dodira kopna i vode
 Slane i slatkovodene mase
 Morski vodeni prostori obuhvaćaju 5 oceana i 83 mora
 klimatske i druge prirodne uvjete na tim prostorima
 zemljopisni položaj prema emitivnom tržištu
 razvedenost i karakteristike morske obale
 jačina vjetrova
 temperatura, prozirnost i boja mora
 morske struje
 veličina valova
 jačina plime i oseke
 prirodne karakteristike rijeka i jezera
 prirodne znamenitosti (špilje, vidikovci, šume)
 Klima
 predstavlja jedan od najznačajnijih prirodnih uvjeta za razvitak
nautičkog turizma
 Od klimatskih elemenata ovise uvjeti plovidbe, kvaliteta boravaka i
rekreacijske aktivnosti
 Zbog utjecaja velike morske vodene površine, klimatske prilike u
pojasu mora bitno se razlikuju od klimatskih prilika u
kontinentalnom pojasu.
 Zemljopisni položaj prema emitivnom tržištu
 Blizina emitivnim tržištima je značajan čimbenik za razvitak
nautičkog turizma
 Jadransko more kao veliki zaljev Sredoz. mora duboko se je usjeklo u
europsko kopno i tako približilo hrvatsku turističku ponudu velikom
emitivnom nautičkoturističkom tržištu Europe
 Razvedenost i karakteristike morske obale
 Bogatstvo reljefnih oblika (uvala i otoka) jedan je od najprivlačnijih
elemenata nautičko-turističke navigacije i boravaka nautičara
 Zaljevi i otočni arhipelazi predstavljaju najpogodnije prostore za
izgradnju marina i nautičko-turističku plovidbu
 Osim toga , razvedenost obale i ljepote obale omogućuju ne samo
ugodno krstarenje, već i kvalitetnu zaštitu nautičara
 Površina Jadrana relativno je mala
 Jačina i brzina vjetrova
 Morski vjetrovi bitno se razlikuju od vjetrova u kontinentalnom
pojasu. Vjetrovi na moru stvaraju se pod utjecajem morskih
atmosferskih prilika. Najpoznatiji vjetrovi u pojasu Jadranskog mora
su: bura (NE), jugo (S), tramontana (NW/W), levant (E), oštro (N),
maestral (NW), burin (kopno-more), …
 Jačina vjetrova se mjeri Beafortovom skalom ili ljestvicom -Bf (0 -
12), a brzina u čvorovima ili m/sek.
 Temperatura, prozirnost i boja mora
 Temperatura mora ovisi o broju sunčevih sati (insolaciji). Mjesta na
obali južno od Raba imaju preko 2.500 sunčevih sati godišnje, dok
mjesta na sjevernom Jadranu imaju veću oblačnost i slabiju
insolaciju
 Za potrebe turizma temperatura mora se mjeri na dubini od 2
metra, a temperatura površine kreće se u cjelini između –2 do +30
stupnjeva C., a prosječna temperatura ukupne vodene mase iznosi
3,8 stupnjeva Celziusa
 Dubinske vode Med. 12C, a oceana 3C. Boja i prozirnost ovise od niz
čimbenika, kao što su: naoblaka, dubina mora, boja i vrsta morskog
dna, slanitet vode, količina planktona i dr. Prozirnost mora na sjev.
Jadranu iznosi 23 m. a na Južnom 56 metara
 Morske struje
 Morske struje predstavljaju pretežno horizontalno gibanje morskih
čestica.
  Nastaju kao rezultat djelovanja unutarnjih (slanost, tlak mora i
raspored temperatura) i vanjskih sila mora (porivna sila vjetra,
plimotvorna sila, promjene atmosferskog tlaka)
 Kretanje struja specifično je za svaki uži lokalitet i mijenja se u
kraćim ili dužim vremenskim razdobljima
 Brzina iznosi od 0,5-4 (uski prolazi i blizina ušča rijeka) čvora na sat.

 Morski valovi
 Morski valovi važan su činitelj dinamike mora. Morski valovi su valna
gibanja mora
 Valovi važni za nautički turizam a poznamo ih kao: mrtvo more,
vjetreni, križni (nastaju kada se promjeni smjer vjetra više od 45
stupnjeva), valna grupa, divovski, naplavni, tsunami, valovi morskih
mijena (plima i oseka)... Valovi su na sjevernom dijelu Jadrana veći
nego na srednjem i južnom.
 Maksimalne valove na Jadr. uvjetuje jugo (10,8 x 112m) i bura (7,2 x
51,3m).
 Stanje mora ide 0-12
 Visina valova ide 0, 0-0,1, 0,1-0,5, 0,5-1,25, 1,25-2,5, 2,5-4, 4-6, 6-9,
9-14, 14+
 Opis stanja mora ide mirno, nabrano, malo valovito, umjereno
valovito, valovito, jače valovito, jako valovito, teško more, vrlo teško
more i izuzetno teško more
 Jačina plime i oseke
 Plima i oseka nemaju nikakvo značenje za plovila u lukama nautičkog
turizma na Jadranu. Kreću se između 30 i 90 cm. Najveća su
kolebanje na Sjevernom Jadranu i to zimi
 Prirodne karakteristike rijeka i jezera
 Na rijekama i jezerima nautički turizam se javlja ukoliko morfološka
konfiguracija i atraktivnosti to omogućuju. Javljaju se u vidu
kajakašenja, raftinga, jedrenja, veslanja i sl.
 Veći jezerski prostori, osim prirodne i morfološke atraktivnosti nude
brojne rekreacijsko-nautičke, športsko- manifesticijske sadržaje
(jedriličarske regate, trke športskih čamaca, kružna putovanja,
plovidbe različitih sadržaja) i sl.
 Prirodne znamenitosti (špilje, vidikovci, parkovi prirode, šume)
 Prirodne znamenitosti kao što su špilje, vidikovci i šume mogu igrati
značajnu ulogu u razvitku nautičkog turizma. Posebni interes turista
pobuđuju parkovi prirode kao moguća alternativna destinacija u
kombinaciji s nautičkim aktivnostima.

- Luka je, u najširem smislu:

o prirodno ili umjetno zaštićen morski, riječni, kanalski ili jezerski bazen, gdje brodovi
nalaze zaklon od valova, struja, morskih mijena i leda
o zaštitu od djelovanja neprijateljskih napadaja
o gdje mogu krcati gorivo, vodu i hranu
 o izvršiti popravke na brodskom trupu, strojevima i uređajima ili izvršiti čišćenje svih
dijelova
o gdje mogu sigurno i brzo iskrcati, ukrcati li prekrcati teret i putnike i gdje se mogu
odmoriti posade
- Praksa pokazuje da se sadržaji i djelatnost luka, gotovo svakodnevno, šire i upotpunjavaju.
Luke postaju gospodarski centri raznolikog sadržaja i djelatnosti

- Ekonomsko značenje luke:

o mjesto gdje se sječu morski prometni putovi s kopnenim i unutrašnjim vodenim
putovima (u najnovije vrijeme i sa zračnim)
o radi ukrcaja na brodove robe i putnika s kopnenih zrakoplovnih prijevoznih sredstava
o radi iskrcaja robe i putnika s brodova na kopnena i zračna vozila
o radi prekrcaja morskih brodova na brodove unutrašnje plovidbe i obratno,
neposredno ili posredno preko skladišta, slagališta, smjestišta, silosa, hladnjača ili
drugih uređaja.
- Definiranje pojma luke, u svrhu povezivanja sa nautičkim turizmom, praktične je naravi.
o Naime, praksa je pokazala da nautičari vrlo rado sidre svoja plovila u gradskim
lukama, budući su luke (u pravilu) locirane u starim gradskim središtima
o Ta pojava veoma je izražena na cijelom Mediteranu (Dubrovnik, Split, Zadar,
Ravenna, Barcelona, Montpellier i drugi), te lučke uprave dopuštaju i organiziraju
privezišta u lukama, posebno u špicama turističke sezone
o Luke Mediterana kao dio staroga grada posljednjih su godina posebno zanimljive
nautičarima.
- luka odredbe - luka u kojoj je po ugovoru o charteru predviđeno uplovljenje radi predaje
plovila
- luka odredišta - luka u kojoj je predviđeno naredno uplovljenje, a koje bi nautičar trebao
prijaviti u luci isplovljenja
- luka pribježišta - luka u koju se brod u slučaju nevremena može skloniti i koja se zbog toga
treba posebno tretirati, obilježiti i organizirati
- sigurna luka - luka koja je sigurna od fizičkog, političkog ili bilo kojeg drugog oblika opasnosti
ili problema
- tranzitna ili provozna luka -luka koja služi za prihvat i provoz nautičara, a najčešće se
organizira u blizini aerodroma i drugih prometnih čvorova u kojima se nautičari prihvaćaju i
provoze do luke ukrcaja na plovilo ili marinu u kojoj imaju ugovoren bilo koji oblik boravka,
- usputna luka - luka koja nautičaru služi za potrebe zadovoljavanja neke od njegovih potreba
ili za dodatno snabdijevanje i kratko zadržavanje).
- Ovako specificirane luke, mogu se pojmovno, sa funkcionalnog aspekta, zamijeniti pojmom
„luka nautičkog turizma“
- Luke nautičkog turizma su:
o složeni sustav u kojemu se primjenjuju sve zakonitosti opće teorije sustava i načela
upravljanja integriranim složenim sustavima
o dio pomorskog sustava, ali na tržištu djeluju kao samostalni poslovni, odnosno
organizacijski sustav
o rezultat čovjekova stvaralaštva u organizaciji koja treba biti usmjerena ka
neprestanom razvoju, dakako, uz uvažavanje svih elemenata iz okoline (prirodni
resursi, infrastruktura, i ostalo)
 o vezane uz dva gospodarska područja, pomorsko i turističko gospodarstvo s jednako
važnim mjestom i ulogom u oba.
- Luka nautičkog turizma ključni je nositelj razvoja i poduzetnik u sustavu nautičkog turizma na
nekom prostoru.

- Luka je i složeni sustav čije investiranje, izgradnju i funkcioniranje, kao poslovnog sustava,
treba racionalno sagledati radi optimalne valorizacije prostora. U tom smislu temeljne
komponente, koje prethode početku poslovanja, odnose se na aktivnosti koje treba ozbiljno i
oprezno poduzimati u svrhu ostvarenja osnovnog cilja – učinkovitog poslovanja
- Luke nautičkog turizma - primarni objekti nautičkog turizma, izgrađeni, rekonstruirani,
prošireni ili modernizirani u cilju pružanja svih usluga sudionicima raznih vidova turističke i
zabavne navigacije na moru, jezerima i rijekama
- Slijedi da su luke nautičkog turizma zbog svoje mnogostruke društveno ekonomske funkcije
temeljni činitelj bez kojeg nema ni razvitka nautičkog turizma.
- Zakonsko određenje - Luka nautičkog turizma i drugi objekti za pružanje usluga veza i
smještaja plovnih objekata su poslovno funkcionalne cjeline u kojima pravna ili fizička osoba
posluje i pruža turističke usluge u nautičkom turizmu te druge usluge za potrebe turista
(trgovačke, ugostiteljske i dr.)
- Značaj luke za razvoj nautičkog turizma
o Plovidba radi zabave se razvija u 19. St., ali tek u 20. St. Počinje intenzivnija gradnja
specijaliziranih luka za turističke potrebe
o Takve lučice se često nazivaju marine
o U marinama se, osim veza, nudi sve više drugih sadržaja za turiste-nautičare
- Razvoj gradskih luka u svrhu nautičkog turizma
o Iako se radi o promjenama profila gradskih luka koje su kod svih starih luka slične,
one su ipak specifične za svaku luku
o Svaka luka profilirala se prema svom dugoročnom interesu i razvijala se u skladu s
tim interesima.
o Lokalne vlasti značajno su utjecale na postojeći profil starih gradskih luka, a taj je
razvoj kroz vjekove podređen lokalnim interesima
- Razvoj gradskih luka u Hrvatskoj
o Gradske luke su uvijek u funkciji razvoja grada, a taj se razvoj profilira obzirom na
razvojni koncept i model koji šira i uža zajednica određuje.
o Tako se primjerice gradske luke na hrvatskoj obali razvijaju na način da se jedna
dominantna djelatnost zamjenjuje drugom, a ona koja je bila dominantna premješta
se na drugu, novu i manje atraktivnu lokaciju i zamjenjuje se novom u gradskom
lučkom akvatoriju.
- Luka Split
o Jedna od najvećih I najstarijih u Hrv
o Stara oko 2000 godina, prošla je mnoge razvojne faze I odigrala mnoge uloge za grad
(obrambena, trgovačka, prometna...)
o Organizira se najveća poslovno-izložbena manifestacija te vrste u JI Europi I jedna od
10 najvećih u svijetu – Split Boat-Show
- Luka Dubrovnik
o Organizirala se za kvalitetan prihvat gostiju sa kruzera
 o Organizacija se obavlja kroz 2 lučka subjekta, Staru Luku i Luku Gruž, a obje
predstavljaju Luku Dubrovnik, koja je u vlasništvu grada
o Stara luka koristi akvatorij između otoka Lokrum I obale za sidrenje kruzera sa kojih
se posebnim plovilima turisti iskrcaju direktno u staru gradsku jezgru
- Promjene profila gradskih luka nisu samo obilježje hrvatskih luka ili luka Mediterana - to je
pojava koja je karakteristična za sve luke koje se dinamično razvijaju.

- Različiti pristupi
o Njemački model razvoja gradskih luka odvija se na način da se prethodno ocijeni
dugoročna lokacijska pogodnost. Razvoj se usmjerava na lokaciju koja se
desetljećima, pa i stoljećima ne mijenja
o Španjolski model razvoja gradskih luka razvija se na izuzetno dobro oblikovanom
modelu održivog razvoja, posebno njegovom socijalnom dijelu. Model se temelji na
visokom stupnju razvoja i organizacije gradskih komunalnih luka u čijem upravljanju
surađuju kompetentni subjekti. Model je prilagođen kulturnom i sociološkom profilu
subjekata i domicilnom stanovništvu
o Pojedine zemlje oblikovale su specifičan model razvoja gradske luke.
o Promjena profila gradske luke podrazumijeva upravljanje razvojem sukladno
načelima održivog razvoja

- Zakonski propisi
o Pomorski zakonik
o Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama
o Zakon o pružanju usluga u turizmu
o Pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama
o Pravilnik o kategorizaciji luke nautičkog turizma i razvrstavanju drugih objekata za
pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata
o Uredba o izmjenama uredbe o uvjetima za dolazak i boravak stranih jahti i brodica
namijenjenih sportu i razonodi u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru
Republike Hrvatske
- Suverenitet RH na moru: obuhvaća
o unutarnje morske vode
o teritorijalno more RH
- Unutarnje morske vode
o obuhvaćaju luke i zaljeve na obali kopna i otoka; strani brod smije ploviti tim vodama
samo radi uplovljavanja u najbližu luku otvorenu za međunarodni promet i radi
popravka broda te između luka za međunarodni promet najkraćim putem (ministar
može odrediti drugačije ako je to u interesu obrane zemlje ili sigurnosti plovidbe)
- Teritorijalno more
o morski pojas širine 12 morskih milja (1 mm=1852 m) računajući od polazne crte u
smjeru gospodarskog pojasa (polaznu crtu čine niske vode uzduž kopna i otoka,
ravne crte koje zatvaraju ulaze u zaljeve i luke, ravne crte koje spajaju zakonom
određene crte na obali i otocima; vanjska granica TM je crta kojoj je svaka točka
udaljena 12 morskih milja od najbliže točke polazne crte; svi strani brodovi imaju
pravo neškodljivog prolaska TM
- Plovni put
o u unutarnjem i teritorijalnom moru pojas dovoljno širok i dubok za sigurnu plovidbu,
koji je prema potrebi obilježen (svjetionici, obalna svjetla, plutače i druge oznake,
radiopostaje, optički, zvučni, električni, elektronski, radarski i drugi uređaji za
sigurnu plovidbu; za uporabu objekata za sigurnost plovnog puta se plača naknada

- Sigurnost plovidbe na moru

o odnosi se na osnovne uvjete kojima moraju udovoljavati plovni putovi u unutarnjem
i teritorijalnom moru, luke, pomorski objekti, plovni objekti, posada, plovidba i
peljarenje te na nadzor provođenja odredba o sigurnosti plovidbe
- Pomorsko dobro - opće dobro od interesa za RH
o čine ga unutarnje i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje te dio kopna koji je po
svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno
spojeno na površini ili ispod nje (morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni,
plaže, ušća rijeka, kanali spojeni s morem te u moru i morskom podzemlju živa i
neživa bogatstva)
o proteže se na kopno minimalno 6 m od crte srednjih viših voda (HHI)
o na PD ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi
o upotreba PD može biti opća i posebna; za posebnu uporabu može se izdati koncesija
fizičkim i pravnim osobama; ovime se mogu druge osobe djelomično ili potpuno
isključiti od upotrebe ili korištenja tog dijela PD
- Luka
o vodeni i vodom neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim
obalama, namijenjen za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova i brodica, ukrcaj i
iskrcaj putnika i robe, skladištenje i manipuliranje robom i drugo
o Luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene
o Luke otvorene za javni promet: međunarodne i domaće
o Prema veličini i značaju luke otvorene za javni promet mogu biti:
 luke osobitog (međunarodnog) značaja za RH
 luke županijskog značaja
 luke lokalnog značaja
o Luke posebne namjene: luka nautičkog turizma, industrijska luka, ribarska luka,
brodogradilište, vojna luka, luka tijela unutarnjih poslova i dr.)
o Prema značaju za RH luke posebne namjene mogu biti:
 luke od značaja za RH
 luke od županijskog značaja
 o Luka NT je poslovnofunkcionalna cjelina u kojoj pravna ili fizička osoba posluje i
pruža turističke usluge u nautičkom turizmu te druge usluge u funkciji turističke
potrošnje
o Vrste luka NT: sidrište, odlagalište plovnih objekata, suha marina, marina, nautičko
privezište
o Pravilnik o kategorizaciji luke nautičkog turizma i razvrstavanju drugih objekata za
pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata
 Luka nautičkog turizma razvrstana je u vrstu Marina
 Drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata
razvrstavaju se u vrste:
 Nautičko sidrište
 Nautičko privezište
 Odlagalište plovnih objekata
 Suha marina
- Potrebno je definirati pojedine pojmove nautičkog turizma jer to olakšava statističko
praćenje nautičkog turizma, bolje upoznavanje zakonitosti njegova razvitka i potpomaže
rješavanje nautičko-turističkih problema
- Pravilnik o vrstama plovnih objekata nautičkog turizma razvrstava plovne objekte nautičkog
turizma prema vrsti usluga, u sljedeće vrste:
o Plovni objekti za izlete
o Plovni objekti za krstarenje
o Ribarsko plovilo
- Kapacitet plovila se iskazuje u bruto tonama, brojem kreveta I putnika u putničkim kabinama
- Pod bruto-registarskom tonažom podrazumijeva se registarski opseg svih zatvorenih
prostora ispod gornje palube, te nekih prostora iznad te palube
- Duljina brodice, jahte ili broda jest duljina između krajnjih točaka krmenog i pramčanog
dijela trupa plovila mjerena paralelno s vodenom linijom koja odgovara plovilu nakrcano s
najvećim dopuštenim opterećenjem
- Pomorska plovidba jest plovidba koja se obavlja na moru i rijekama hrvatskoga Jadranskog
slijeva do granice do koje su one plovne s morske strane
- Plovni objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem To može biti brod, ratni brod, jahta,
brodica, čamac
- Plutajući objekt je objekt stalno privezan ili usidren na moru , koji nije namijenjen za
plovidbu (npr. plutajući dok, plutajuće skladište, plutajući restoran, plutajuća elektrana,
pontonski most, pontonska marina)
- Putnički brod jest brod na mehanički pogon koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika
- Brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, čija je duljina
od 2,5 do 15 metara ili ukupna snaga porivnih uređaja veća od 5 kW
- Pojam brodica ne obuhvaća:
o plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spašavanja
ili obavljanja radova
o plovila namijenjena isključivo za natjecanja
o kanue, kajake, gondole i pedaline
o daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima
- Brodica za osobne potrebe jest brodica za sport i razonodu koja se ne koristi u gospodarske
namjene
- Brodica za gospodarske potrebe jest brodica za prijevoz putnika i/ili tereta uz naplatu,
brodica za rekreaciju za iznajmljivanje, te brodice za: profesionalno obavljanje ribolova,
vađenje šljunka, kamena i druge gospodarske djelatnosti
- Javna brodica jest brodica, osim ratne brodice, namijenjena i opremljena za obavljanje
djelatnosti od općeg interesa države, a čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko drugo
tijelo ovlašteno od države i koja služi isključivo u negospodarske namjene
- Brodica je plovilo čija je duljina manja od 15 metara i širina do 3 metra ili istisnina ne prelazi
15 brt. Prema Pomorskom leksikonu brodica je manje plovilo od broda
- Jahta je plovni objekt za sport i razonodu, neovisno koristili se za osobne potrebe ili za
gospodarsku djelatnost, a namijenjena je za dulji boravak na moru. Ima duljinu veću od 15
metara i ovlaštena je prevoziti do 12 putnika.
- Brodar jest fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog
pothvata, s pretpostavkom da je upisan u Upisnik kao vlasnik broda
- Poslovođa broda jest fizička ili pravna osoba koja upravlja poslovanjem i/ili tehničkim
održavanjem broda i/ili popunjavanjem broda posadom
- Poslodavac je osoba koja je s pomorcem zaključila/sklopila ugovor o radu u svoje ime
- Putnik jest svaka osoba na pomorskom objektu, osim djece ispod jedne godine života, te
osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem svojstvu
- Međunarodno putovanje jest putovanje brodom, jahtom ili brodicom prema plovidbenom
planu iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku ili obratno
- Skipper je nautičar koji se komercijalno bavi prijevozom turista i upravljanjem jahtama.
Njegov je , rad reguliran «Pravilnikom o brodicama i jahtama»
- Charter je organizirano unajmljivanje plovila. Taj vid turističke djelatnosti reguliran
«Pravilnikom o uvjetima koje mora zadovoljavati plovni objekt, te fizička ili pravna osoba
koja obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila». Problematika poslovanja chartera regulira se i
«Pravilnikom o brodicama i jahtama»
- Vez je dio morskog prostora na kojem se može smjestiti plovilo, gdje postoji mogućnost za
privez krme i pramca i gdje postoji mogućnost za priključak na vodu i struju
- Vinjeta – dozvola za plovidbu stranog plovila u hrvatskom dijelu Jadrana
- Kabotaža je prijevoz osoba i stvari u obalnoj plovidbi između luka u obalnom moru, kojom se
mogu baviti samo brodovi, jahte i brodice hrvatske državne pripadnosti. Kabotažom se
smatra i prijevoz osoba stranom jahtom ili brodicom unutar unutarnjih morskih voda i
teritorijalnog mora
- Peljar je osnovno pomagalo za navigaciju i priručnik za plovidbu koji daje opće podatke o
jadranskom moru i upute i smjernice za izbor najpovoljnije rute u nekom području i podatke
o moru, vremenskim prilikama, morskim strujama, objektima za orijentaciju, lukama,
zakloništima, sidrištima, opasnostima, mogućnosti opskrbe, propisima i dr.
- Ruta je odabrani kurs ili sistem kursova unutar određenom plovnog puta koji vodi plovilo od
luke polaska do odredišne luke
- Regata veslačko ili jedriličarsko takmičenje više plovila
- Itinerar plovidbe je plan i program putovanja turista, odnosno turističkih brodova s
podacima o o stajalištima na pojedinim mjestima i njihovim međusobnim udaljenostima.
Naši organizatori kružnih putovanja dužni su podnijeti na uvid itinerar lučkoj kapetaniji prve
boravišne luke.

- Nautičko-turistička flota kao činitelj nautičko-turističke ponude

 o Nautičko-turistička flota je drugi činitelj nautičkoturističke ponude i bitan činitelj
razvitka nautičkog turizma
o Kao činitelj javlja sa sa različitim vrstama, veličinama i kategorijama plovila. Ona se
neprekidno razvija
o Poseban doprinos navigaciji plovila dao je pronalazak tzv. GPS satelitski sustav
globalnog pozicioniranja plovila, novih materijala i tehnologija građenja
o Geografskim pozicioniranjem plovila pomoći GPS prijemnika može se saznati
zemljopisna širina i dužina mjesta na kojem se nalazi plovilo, te brzina i smjer
plovidbe plovila
- Pod turističkim plovilom smatra se plovni objekt s motorom ili bez njega, prikladan za
krstarenje na moru, rijekama, jezerima i kanalima radi razonode, zabave i rekreacije
- Statistika u Svijetu i kod nas bilježi šest temeljnih vrsta plovila i to
o turistički brod
o Jahtu
o Jedrilicu
o Gliser
o Čamac
o ostala plovila
- Turistički brod
o posebno građen ili preuređen putnički brod namjenjen za turističke izlete ili
krstarenja. U pravilu, turistički brod uz transportne usluge, pruža turistima i usluge
smještaja, prehrane, pića i sve druge usluge vezane za putovanje i boravak na brodu.
Ako su putovanja kraća, otpada dio tih usluga ( npr. ako je putovanje kraće od 12 sati
otpadaju usluge smještaja )
o Postoji više kriterija po kojima se mogu razvrstati i to:
 Konstrukcija
 jedno- trupni
 više- trupni brodovi
 Vrsta pogona
 brod s vijkom
 brod s mlaznim propulzorom
 brod na zračnom jastuku,
 Statističkoj evidenciji
 brodovi za kružna putovanja
 izletnički i drugi brodovi za plovidbu morem
 trajekti za automobile
 izletnički brodovi za plovidbu u unutrašnjim vodama
o Brodovi za kružna putovanja mogu biti
 Brodovi za krstarenja na užim područjima (npr. Sredozemlje, Nordijske
zemlje, Karipsko more, luke zapadne Indije i sl.). To su manji brodovi do
20.000 gt i kapaciteta do 1.500 putnika
 Brodovi za oceanska krstarenja. To su brodovi ogromnog kapaciteta i velike
udobnosti (preko 100.000 gt i kapaciteta 2000 kreveta)
 Višenamjenski brodovi (Multi purpose ship) koji se sve češće grade.
 o Izletnički brod
 posebna vrsta turističkog broda za prijevoz manjeg broja turista ( do 300 ) na
kraćim relacijama u priobalnom području. Ti brodovi imaju otvorene i
zaštičene palube. Na jednoj od paluba ima nadgrađe u kojem se nalazi
restoran i salon za putnike.
 Često se, kao izletnički brodovi koriste: - hidrokrilni - gliseri, - lebdilice
(hovercrafti- plpve 65-70 čvorova na sat), i - drugi slični brodovi nove
tehnologije NVG (Train a grande vitesse)
 Prilikom izgradnje NVG brodova nastoji se udovoljiti zahtjevima turističke
potražnje, po pitanju udobnosti putovanja (što veći komfor i manje ljujanje
broda) i brzini prijevoza
o Trajekti za automobile
 Trajekti za automobile ili feriboti imaju sve veću ulogu u masovnom
prijevozu turista. Trajekt za automobile (engl. car carrier, ro-ro brod) je
posebno građen brod za prijevoz cestovnih vozila i putnika
 Može imati do 10 palubnih razina, ro-ro prekrcajnu opremu, podizne lake
palubice, krmne i bočne rampe i više fiksnih i podiznih rampi za unutrašnji
transport i liftove za manje automobile.
o Brodica
 Brodica je najmanje plovilo
 Prema Pravilniku o brodicama, čamcima i jahtama brodica je plovni objekt
namijenjen za plovidbu morem koji je ovlašten prevoziti najviše 12 putnika,
čija je duljina trupa veća od 2,5 metra, a manja ili jednaka 15 metara.
 Otvoren je i ugl nema palube
 Može biti na motorni pogon, pogon na jedra i pogon na vesla
 Prema statističkoj evidenciji razlikuju se:
 Motorne brodice za razonodu i šport
 lake veslačke brodice
 Brodice na pogon pedalima
 brodice za napuhavanje ( ili gumenjaci) za šport i razonodu
- Jedrilica
o polovilo na pogon vjetra. Motor, u pravilu, služi kao pomoćno pogonsko sredstvo.
o Prema namjeni jedrilice mogu biti:
o Jedrilica za prijevoz ljudi i tereta, (ovisno o podrijetlu ima specifičan izgled i način
gradnje)
o Sportska jedrilica
 Prema načinu jedrenja može biti:
 klasična športska jedrilica
 daska za jedrenje (akvaplan)
 jedrilica s podvodnim krilima
- Gliser / jahta
o Gliser je, u pravilu, manji motorni brod ili čamac koji se kreće velikom brzinom po
vodi pomoću snažnih motora
o Ako gliser ima kabinu s najmanje dva kreveta, kuhinju i nužnik, smatra se jahtom.
- Jahta
o Pod jahtom se podrazumijeva luksuznije opremljen, manji, brod ili čamac s pogonom
na motor ili jedra (može i kombinirano), podesan za dužu plovidbu, namjenjen je za
šport, razonodu i rekreaciju
o Prve su jahte bile raskošno uređeni jedrenjaci s jednim ili dva jarbola, koje potkraj 19
stoljeća, potiskuje pogon na motor
o Za jahtu je karakteristično da ima u kabini najmanje dva kreveta i trup gliserske
forme kojeg pokreće jak motor
o Jahte iznad 24 metra nazivaju se mega jahte
o Jahte se mogu klasificirati prema namjeni na:
 Sportska jahta
 ima pogon na jedra
 Prema međunar. natjecatejskim pravilima može se razvrstati na: - -
o regatnu jahtu ( eng. racing yaht )
o krstaša (cruising yacht )
 Jahta za razonodu
 najčešće ima motorni pogon (može imati i jedra kao pomoćni
pogon), a može biti različite dužine i opremjenosti.
 Danas, uglavnom, prevladavaju jahte dužine do 30 metara ( 300
tona istisnine )
 Jahta za posebne namjene
 najčešće je pomoćni vojni brod namjenjen za potrebe državnih
poglavara i viših vojnih ličnosti.
 Prema potrebi, koristiti se kao: školski, štabni , sanitetski, patrolni I
protupodmornički brod
- Plovni objekt za izlete
o Plovni objekti za izlete namijenjeni su za prijevoz turista na izletima u trajanju do 24
sata u kojem se ne pruža usluga smještaja
o Uz prijevoz mogu pružati usluge prehrane, pića i napitaka.
- Plovni objekti za krstarenja
o Plovni objekti za krstarenja su namjenjeni za turističke usluge prijevoza turista na
krstarenjima u trajanje preko 24 sata, a opremjeni su za višednevni boravak turista.
o Turistima pružaju usluge smještaja, prehrane, pića i napitaka.
- Ribarsko plovilo
o To su plovni objekti za gospoarski ribolov uz prisustvo turista radi posebnog
doživljaja te za sportski i rekreacijski ribolov, u trajanju do 24 sata
o U ribarskom plovilu mogu se pružati usluge prehrane, pića i napitaka.
- Kategorizacija plovnih objekata
o 4 kategorije, koje se označavaju odgovarajućim brojem kormila, i to:
 Plovni objekti prve kategorije - 5 kormila
 Plovni objekti druge kategorije - 4 kormila
 Plovni objekti treće kategorije – 3 kormila
 Plovni objekti četvrte kategorije - 2 kormila
o Plovni objekti su dužni istaknuti na vidnom mjestu vrstu i kategoriju plovila
o Provodi se na temelju Pravilnika o vrstama i kategorijama plovnih objekata nautičkog
turizma
 o Uvjeti za kategorizaciju plovnih objekata utvrđeni su u prilozima pravilnika br. I. i br.
II.
o Zahtjev za utvrđivanje uvjeta za vrstu i kategoriju plovnih objekata pravna ili fizička
osoba podnosi nadležnom Uredu državne uprave županije prema upisu plovnog
objekta u očevidnik. Zahtjev mora sadržavati vrstu i kategoriju koja se predlaže
o U Prilozima su nabrojene vrste usluga i opreme koje treba imati odgovarajući plovni
objekat da bi se razvrstao u određenu vrstu odnosno kategoriju
- Nadzor i kontrola plovnih objekata
o Svrha je nadzora i kontrole sigurnost plovidbe i zaštita nacinalnih interesa
o Nadzor i kontrolu plovnih objekata namijenjenih nautičkom turizmu u Republici
Hrvatskoj vrše:
 Hrvatski registar brodova
 inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva prometa i veza
 inspektori lučkih kapetanija
 pomorska policija
 općinski ribarski inspektori (obalna straža)
o Pošto brodice ili čamci čine pretežni dio plovila na untrašnim vodama i predstavljaju
najveći dio natičko-turističke flote, njihovoj sigurnosti plovidbe, nadzoru i kontroli
posvećuje se posebna pozornost
o Statistika prometa, pomorstva i veza pokazuje da su akteri nesreća na moru najčešće
mala plovila
o Preko 50% nesreća je uzrok ljudski faktor
o Najčešći su uzroci nesreća nestručno rukovanje brodom i slabo poznavanje područja
plovidbe. Puno rjeđe kvar brodice ili nevrijeme
- Očevidnik za brodove vodi Hrvatski registar brodova, a za brodice kapetanija
- Brodice, koje se ne upisuju u Očevidnik brodica, mogu ploviti u priobalnom i otočnom pojasu
od obale do 500 metara, a dalje, samo uz posebno odobrenje lučke kapetanije
- Upisani brodice u Očevidnik brodica, moraju imati oznaku ( prema želji vlasnika i ime) i broj
( redni broj iz Očevidnika brodica)
- Oznaku čine dva slova, koja se uzimaju iz imena luke u kojoj je sjedište kapetanije ili
ispostave kod koje je brodica upisana
- Dokumenti potrebni za prvi upis brodice
o Isprava vlasništva
o Isprava sposobnosti brodice za plovidbu
o Preslika police osiguranja
o Preslika police obveznog osiguranja putnika za brodice registrirane za prijevoz
putnika
o Potvrda o brisanju iz stranog očevidnika brodica
- Utvrđivanje sposobnosti plovila za plovidbu
o Sposobnost čamaca za plovidbu utvrđuje se tehničkim pregledom, koji može biti:
osnovni, redovni i izvanredni.
o Preglede obavljaju kapetanije, odnosno ispostave
o Osnovni tehnički pregled čamaca obavlja se na zahtjev i o trošku vlasnika. On se
obavlja na suhom i na vodi, a redovni i izvanredni u pravilu na vodi, osim ako tijelo
koje obavlja pregled čamaca utvrdi da je stanje čamaca takvo da čamac treba
pregledati na suhom ili ako se radi o čamacu za gospodarske namjene
- Osnovni pregled plovila (brodice)
 o Osnovnom pregledu podliježu plovni objekti koji se moraju upisati u evidenciju.
o Očevidnik brodica vodi kapetanija odnosno ispostava na čijem se poručju nalazi
sjedište odnosno prebivalište vlasnika brodice
o Pregled se obavlja prije upisa u Očevidnik kao i nakon svake obnove (rekonstrukcije)
ili promjene namjene brodice
o Osnovni pregled čamaca obuhvaća provjeru:
 konstrukcije i kvalitete izrade trupa
 plovna svojstva plovila, ispravnost rada porivnih i drugih uređaja
 kvalitete, količine i rasporeda opreme
 konstrukcije i kvalitete opreme za zaštitu od onečišćenja
- Redovni pregled plovila (brodice)
o Redovni pregled brodice služi za izdavanje određenih isprava
o Vrši se ovisno o namjeni čamaca i to:
 svake godine za brodice koje služe za prijevoz putnika ili za skijanje na vodi
 svake dvije godine za brodice za gospodarske i javne svrhe
 svakih pet godina za brodice koje služe za osobne potrebe, a duže su od 5
metara i imaju snagu porivnog uređaja veću od 15 kW.
o Redovnim tehničkim pregledom utvrđuje se stanje trupa, porivnih i drugih uređaja i
opreme brodice
- Izvanredni pregled
o Izvanredni pregled se vrši:
 ako brodice pretrpi pomorsku nezgodu (nasukavanje, sudar, požar,
potonuće i sl., kao i u slučaju
 kada postoji opravdana sumnja da brodica ne ispunjava propisane uvjete o
sposobnosti za plovidbu
o Ukoliko vlasnik brodice promjeni sjedište prebivališta dužan je to prijaviti u roku od
30 dana nadležnoj kapetaniji ili njenoj ispostavi. Ona ga upisuje u svoj očevidnik i
izdaje novu dozvolu za plovidbu
- Dozvola za plovidbu
o Dozvola za plovidbu, sadrži:
 Naziv organa uprave koja je izdala dozvolu, datum i mjesto izdavanja
 Oznaku i ime brodice, mjesto i godina izgradnje
 Karakteristike brodice, materijal izgradnje, dimenzija , istisnina i nosivost i
visina teretne vodene linije
 Karakteristike porivnog uređaja
 Ime prezime , JMBG i adresu ,odnosno naziv i sjedište vlasnika čamaca
 Namjena, opremu, broj članova posade i njihove kvalifikacije
 Dozvoljen broj osoba ili tereta koji brodica može prevoziti i područje
plovidbe
- Za vrijeme plovidbe na brodici stalno se moraju nalaziti slijedeće isprave i knjige:
o Dozvola za plovidbu
o Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamaca
o Dozvola za radijsku postaju na plovilu, radio dnevnik i ovlaštenje radio oparatera
(ako brodica mora imati ili ima radijsku postaju)
- osoba koja upravlja brodicom ili zapovijeda jahtom mora biti osposobljena kao:
o Voditelj brodice kategorije A/B/C i Zapovjednik jahte kategorije A/B
o Osobe osposobljene za upravljanje jahtama ovlaštene su upravljati i brodicama
- Zapovjednik jahte A kategorije
o Srednjoškolska sprema u trajanju od 3-18 godina života
o Odgovarajući vid i sluh
o Završenu posebnu izobrazbu i ispit sukladno programu obuke
- Zapovjednik jahte B kategorije
o Min 25 godina i srednjoškolsku izobrazbu u trajanju od 3 godine
o Min 24 mjeseca plovidbe na brodu u svojstvu člana plovidbene straže ili ima 12
mjeseci plovidbe u svojstvu zapovjednika jahte od 100 BRT
o Propisano zdravlje, sluh i vid
o Završena posebna izobrazba i položen ispit sukladno programu obuke
- Nadzor i kontrola stranih plovila
o Ukoliko vlasnik ili zapovjednik stranog plovila želi ploviti ili boraviti u unutrašnjim
vodama RH dužan je nakon ulaska uputiti se najkraćim putem do najbliže lučke
kapetanije gdje treba.:
 Obaviti carinske formalnosti
 Izvršiti prijavu boravka
 Dati popis posade i ostalih osoba na plovilu
 Uplatiti naknadu za sigurnost plovidbe, pristojbu za svjetionike i upravnu
pristojbu
o Za strano plovilo koje je krače od 3 metra i ima snagu motora slabiju od 4 kW nije
obvezna prijava
- Dokumenti potrebni za prijavu boravka
o Treba priložiti slijedeće dokumente:
 ispravu o registraciji ( ukoliko nema isprave o registraciji lučka kapetanija ili
ispostava obavlja pregled brodice uz naplatu)
 uvjerenje o sposobnosti voditelja brodice, (za more)
 policu osiguranja za počinjene štete trećim osobama
- Postoje ograničenja plovidbe i brzine u određenih područjima i to:
o od ograde uređene plaže, brodice moraju ploviti na većoj udaljenosti od 50 metara ,
a od prirodne plaže na udaljenosti većoj od 150 metara
o Zabranjeno je jedriti na dasci na manjoj udaljenosti od 50 m od kupališta
o Gliseri mogu glisirati samo na udaljenosti većoj od 300 metara od kupališta
o Brodice na vesla se mogu približiti obali luke i kupališta do 30 metara.
- Yahting klubovi
o imaju veliki utjecaj na razvitak nautičkog turizma.
o Yahting klubovi, jedriličarski i moto-nautički klubovi u vlastitim turističkim lukama
raspolažu s plovilima različitih vrsta i kategorija.
o Dio vezova služi za prihvat domaćih i stranih nautičara, dok se plovila iznajmljuju.
o Temeljna je karakteristika Yahting i športski klubova što oni nemaju komercijalni
karakter .
o Oni su, pretežno, smješteni u prirodno zaštićenim uvalama, koje se nalaze u blizini
većih gradskih aglomeracija
o Raspolažu nužnom opremom za vađenje i spuštanje brodova, radionicama ,
prostorijama za pružanje ugostiteljskih usluga i drugom sličnom infrastrukturom.
o Yahting klubovi i klubovi za športove na vodi sve više postaju vodeći centri za razvoj i
unapređenje športske rekreacije, što znatno doprinosi razvitku nautičkog turizma.
- Ostali činitelji nautičko-turističke ponude su parkirališta I hangari, radionice za servis,
trgovinski I hotelsko-ugostiteljski objekti, tereni za sport, stanice za gorivo, brodogradilišta,
službe za sigurnost na moru, uređaji za navigaciju....

- Kruzing turizam
o Krstarenje putničkim brodovima radi turističkog doživljaja plovidbe, najčešće u
paketu s posjetom određenog broja aktivnih destinacija na kopnu
o Brod je primarna destinacija boravka turista, a destinacije na kopnu su sekundarne.
o Putnici s broda su u destinaciji jednodnevni posjetitelji.
o Dio nautičkog turizma
o Može se odvijati:
 U unutrašnjim vodama samo jedne države- domaći kruzing
 U unutrašnjim vodama više država-međunarodni kruzing
 na moru
 rijekama
 Jezerima
- Kružna putovanja mogu se razvrstati prema trajanju
o Kratka putovanja traju do 21 dan (najčešće 7 ili 14 dana)
o Duga putovanja traju više od 21 dan do nekoliko mjeseci
o Izletima se smatraju putovanja koja traju kraće od 24 h
- Danas tendencija da se povećava broj kratkih putovanja I izleta, a smanjuje broj dugih
- Kruzing turizam se u svijetu pojavio relativno kasno u odnosu na druge vrste, odnosno oblike
turizma
- Prvi brod isključivo za kružna putovanja, Oceanic, krenuo 1965 - početak modernog kruzinga
- Drugi navode 19.12.1966. Kada je Norwegian Caribbean Line postala prva kompanija koja
nudi cjelogodišnji raspored kružnih putovanja brodom Sunward
- Iza 60ih počinje razvoj kruzinga, a 90ih krstarenje dolazi u Europu, te potom I azijsko-
pacifičku regiju
- Danas su glavne regije Sjeverna I Srednja Amerika, Europa I Mediteran, Azija-Pacifik
- Javljaju se novi proizvodi: low-cost, sail & stay, posebna plovidba za tržišne niše itd.
- Ide se od broda hotela ka brodu destinaciji
- Kruzing turizam u Europi
o Europa generira 38% ukupne svjetske kruzing potražnje
o Europska potražnja raste brže od rasta ukupne svjetske potražnje
o Postoji pet glavnih tržišta za krstarenja u Europi: Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i
Irska, Italija, Francuska i Španjolska
o Prije pandemije, Mediteran i Sjeverna Europa bili su među najpopularnijim
odredištima za krstarenje Europljanima. Međutim, krstarenja na Karibima,
Bahamima i Bermudima postala su destinacija broj jedan za europske putnike s
krstarenja tijekom 2020
o Od 1995-2005 potražnja se na svjetskoj razini udvostručila, a na europskoj
utrostručila
o Top 5 destinacija u Europi su Italija, Španjolska, Grčka, Francuska I Norveška
 o 4 tvrtke za kruzere su Carnival, MSC Cruises, Royal Caribbean I Norwegian Cruise
Line
o Trendovi
 Visok rast potraznje na EU trzistima
 Mladi putnici manje kupovne moci
 Rast broja ponovljenih putovanja
 Rast potraznje za specijaliziranom ponudom
 Rast velicine brodovam vise sadrzaja, veca briga za okolis I sigurnost
 Rast broj luka
- Kruzing turizam u Hrvatskoj
o Od ukupno 710 putovanja, najvise je u Dubrovacko-neretvanskoj (59.4%) I splitsko-
dalmatinskoj (25.6%) zupaniji
o Dubrovnik je 16. Luka Europe po broju putnika (top 3 su Rim, Palma de Mallorca I
Marseille)
- Utjecaj COVID-a
o Broj putovanja stranih brodova na jadranu I dalje pada
o Broj stranih brodova u hrvatskim lukama manji za 86.1%
o Broj putovanja stranih brodova manje je za 96.1%, broj dana boravka manji je za
90.6%, broj putnika manji za 99.6% u odnosu na 2019
o U prvih 6 mjeseci 2021 broj putnika na stranim brodovima je porastao za 119.5% u
odnosu na 2020
- Karakteristike potraznje u medunarodnom kruzingu u Hrv
o Zemlja porijekla
 Italija, SAD, spanjolska, VB, francuskam njemacka, ostale europske zemlje,
ostale neeuropske zemlje
 Amerikanci I francuzi zastupljeniji na manjim brodovima, a talijani na velikim
 Talijani, amerikanci, spanjolci su najcesci gosti dubrovnika, francuzi I britanci
najcesci gosti korcule I splita, a u zadru vise od trecine su francuzi
o Dob
 Prosjecna dob 42 godine
 Putnici su stariji od posade
 Stariji su britanci, nijemci I francuzi
 Stariji su gosti na manjim brodovima
o Učestalost dolaska
 64% su u prvom posjetu
 Vise novih medu amerikancima I spanjolcima, a manje medu talijanima I
njemcima
 25% gostiju je posjetilo Hrv 3+ puta
o Duljina boravka
 Opada s porastom velicine broda
 Prosjecni boravak u destinaciji 5 sati
o Aktivnosti
 Izleti u dubrovniku I korculi
 Shopping u zadru I splitu
 Restorani I plaze u splitu
 Na izlete najvise idu amerikanci, britanci I francuzi
 U razgled grada najvise idu francuzi, amerikanci I spanjolci
  Talijani najcesce samostalno razgledavaju grad
o Zadovoljstvo
 Zadovoljnija posada I gosti u zadru
 Nezadovoljniji gosti na velikim brodovima
 Gostoljubivost I ljubaznost najbolja u splitu, a najgora na korculi
 Promet najgori u dubrovniku pa u splitu
 Organizacija izleta najbolja u dubrovniku
 Shopping najbolji u zadru, najgori na korculi
 11% gostiju je zadovoljnije nekom drugom destinacijom (istanbul, venecija,
grcka)
o Potrosnja
 Putnici 41e po osobi
 Posada 29e po osobi
 Potrosnja opada sa velicinom broda
 Najmanja na korculi, a najveca u zadru
 Za izlete se najvise odvaja u dubrovniku
 Shopping najmanje u dubrovniku
- Marketing
o Kruzing je najveci svjetski biznis u domeni nautičkog turizma
o Od kvalitete marketing strategije ovisi rentabilnost kruznih putovanja
o Marketinske aktivnosti
 kontinuirano istraživanje tržišta potražnje i ponude za kružnim putovanjima,
 prilagođavanje ponude željama i potrebama gostiju
 odgovarajuća politika cijena
 promocija paket aražmana
- Domaći kruzing
o Kruzno putovanje – prijevoz ljudi po unapred odredenom voznom redu I programu
niza raznih aktivnosti I usluga koje se pruzaju u svrhu odmora, zabave I rekreacije
o Izlet – kruzno putovanje po unaprijed odredenom itineraru koje traje krace od 24h
o Mini kruzeri su jedan od najbrze rastucih nautickih sektora u Hrv
o Službeni razvojni planovi domaćeg kruzinga ne postoje, samo planovi individualnih
poduzetnika
o Točni podaci o broju organiziranih tura ne postoje, kao ni podaci o prevezenim
putnicima na višednevnim krstarenjima

- Vrste nautičkog turizma

- Mali nautički turizam
o To je prevladavajući oblik nautičkog turizma
o Karakterističan je po velikom broju manji plovila, kao što su: jedrilice, gliseri, jahte,
čamci i druga plovila namijenjeni sportu i rekreaciji
o Realizira se u vidu:
 zabavne navigacije
 športsko-natjecateljskog nautičkog turizma
- Zabavna navigacija
o Pod zabavnom navigacijom podrazumjeva se zabavna ili sportsko-rekreacijska
plovidba na različitim tipovima, veličinama i oblicima jahti, glisera, jedrilica i čamaca.
 o U okviru zabavane navigacije posebno mjesto zauzima tzv. jahting turizam. To je
sportsko-rekreacijska plovidba u jahtama i jedrilicama.
o Za prvo razdoblje, u razvitku jahting turizma, karakterističan je elitni karakter, da bi
se tek u posljednje vrijeme u njega, uz bogatiji društveni sloj, počeli uključivati i širi
društveni slojevi
o Zabavna navigacija vrši se u vidu: veslanja, jedrenja, splavarenja, raftinga i
kajakašenja na divljim i mirnim vodama, glisiranja, skijanja na vodi i drugim sličnim
vrstama zabavne navigacije.
- Športsko-natjecateljski nautički turizam
o Športsko-natjecateljski nautički turizam odvija se u vidu natjecanja :
 u jedrenju (regatnih natjecanja)
 veslanju, - sportskom ribolovu
 kajakaškog natjecanja na divljim i mirnim vodama.
- Rafting
o Rafting (engl.rafting) označava spuštanje niz rijeku u pneumatskim čamcima u kojima
članovi posade aktivno učestvuju s veslanjem.
o Za uspješan rafting potrebno je osigurati: divlju rijeku, dobro obučenu posadu i
prvoklasnu opremu. Nizak vodostaj rijeka ljeti najveći je problem za razvitak raftinga
u RH
o Divlje vode kriju opasnost od ozljeda i utapanja. Posada se treba zaštiti kacigama i
pojasima od udaraca i utapanja. Pri tom je od najveće koristi znanje i iskustvo
posade, posebno voditelja
o Rafting- safari kod nas traju od nekoliko sati do jednog dana, za razliku od onih u
SAD-a i drugim zemljama koje imaju priklane rijeke za dugi rafting, gdije rafting traje
tjednima (što je uobičajeno na rijekama Colorado, Nil, Amazona)
o Kod nas se, u posljednje vrijeme, sve češće organiziraju rafting krstarenja na brzim
rijekama kao što su : Krka, Cetina, Neretva..
- Kajkašenje na divljim i mirnim vodama
o Kajkaštvo jest turističko putovanje u kanoima i kajacima, koje ima sve više pristaša u
Svijetu i kod nas. Škot McGregor osniva prvi 1866. kajkaški klub u Tedingtonu. 1924.
g. osniva se međunarodni kajakaški savez, a 1931. g. u Zagrebu se osniva prvi kajak
klub. Razlikuje se kajakaštvo na divljim i mirnim vodama
o Kajakašenje na divljim vodama
 Za plovidbu na divljim vodama, kao plovilo može poslužiti kajak i kanou
 U kajaku vesla se sjedi na drvenom sjedištu, stopala drži na rebru ili uporištu,
a koljenima se opire o palubu
 U kanou veslač, kleči u posebnim nosačima. Straga je oslonjen na usku
sjedalicu.Veslo (lopaticu) drži jednom rukom na gornjem kraju, a drugom
rukom što bliže lopatici, te vuće donju ruku prema sebi. Gornji kraj vesla
gura naprijed, a tjelo uspravlja
 Preporuča se vožnja u grupi
 održavaju se u "spustu" i "slalomu"
 U "spustu", natjecatelj treba što brže proći određenu stazu, koja je duža od 3
kilometra. Starta se pojedinačno, a pri vožnji natjecatelj se nastoji držati
matice rijeke. U valovima i brzacima koristi tzv. tehniku divlje vode"
 Natjecanje u "slalomu" se sastoji u što bržem prolasku kroz obilježenu stazu
bez dodirivanja postavljenih oznaka (vrata)
  Prvo svjetsko natjecanje u “slalomu” održano je 1949. A otada svake druge
neparne godine održavaju se natjecanja u slijedećim kategorijama K-1 za
muške; ▪ K-2 za žene; ▪ C-1 za muške; ▪ C-2 za muške i mješovite parove
o Natjecanje u kajaku i kanou na mirnim vodama
 Svjetska prvenstva se održavaju u slijedećim kategorijama
 K-1 žene na stazi od 500 metara, muški na stazama od 500, 1.000, i 10.000
metara
 K-2 žene na stazi od 500 metara, muški na stazama 500, 1.000 i 10.000
metara
 K-4 muški na stazama od 1.000 i 10.000 metara
 C-1 muški na stazama od 1.000 i 10.000 metara
 C-2 muški na stazama 1.000 i 10.000 metara
 štafeta K-1 muški 4 x 500 metara
 U olimpijske programe uvrštene su kategorije K-1 na 1000, K2 K4 I C2
- Regatna natjecanja
o Razvoju športsko- natjeceteljskog nautičkog turizma znatno su doprinjela takmičenja
u jedrenju koje, danas, nazivamo regatama.
o Razlikuju se regate prema:
 duljini odnosno težini regatne staze (4 kategorije)
 klasi jedrilice (kadet, optimist, laser, fen-jola i dr.)
o Prema duljini i težini staze djele se u četri kategorije:
 regate I. kategorije s rutom iznad 650 nautičkih milja, koja se održava na
otvorenom moru , bez mogućnosti dobivanja pomoći sa strane
 regate II. kategorije s rutom između 300 i 650 nautičkih milja, koje se
održavaju uz obale velikih mora s mogućnošću dobivanja pomoći
 regate III. kategorije s rutom kraćom od 300 nautičkih milja, koje se
održavaju u relativno zaštičenim morima
 regate IV. kategorije ili tzv. kratke regate koje se održavaju u zaštićenim
toplim morima
o Vrste regatne staze
 S obzirom na položaj rute, jedriti se može između dvije pozicije, koja može
biti:
 Linijska
 zatvorena (u trokutu)
 Jedriličarska regata s pravolinijskom stazom, održava se, u pravilu, na
otvorenom moru i uz učešće većih jedrilica. (krstaši). Mogu biti jednodnevne
i višednevne. Regata s trokutastom stazom održava se u obalnom području
ili zaštićenim zaljevima. U njoj učestvuju manje jedrilice iste klase. Starta se
uz vjetar
 Uspjeh pojedinog učesnika u regati ovisi o stupnju primjene jedriličarske
tehnike, koja mora biti u skladu s regatnim pravilima, koje određuje
Međunarodno jahting udruženje (IYRUInternational Yaht Racing Union).
o Među najvažnije regate u svijetu spadaju:
 Americ‘s Cup (održava se od 1851.)
 Admiral‘s Cup (najveća reg. za teške krstaše)
 Pan Am Clipper ( u vodama Havaja)
 Round the World Alone ( za samce oko svijeta)
  Barcolana
o Među domaćim su najpoznatije: mrduljska, viška, rječka, kvarnerska, istarska i ACY
Cup
- Športsko-natjecateljski ribolov
o Športski ribolov je najrasprostraniji vodeni šport
o Odvija se u vidu sportsko-natjecatajskog lovljenja riba, rakova , glavonožaca i školjki.
 panulovanje, odnosno, sportski ribolov u pokretu
 Udičarenje
 ribarenje parangalima, podvodnim puškama i drugim dugopovraznim
metodama
o U svezi sa športskim ribolovom postoje i odgovarajuća ograničenja i to :
 zabranjen je športski ribolov podvodnom puškom osobama mlađim od 16
godina
 zabranjen je športski ribolov s uporabom ronilačke opreme koja omogućuje
disanje pod vodom
 podvodnu pušku je dozvoljeno rabiti samo od izlaska do zalaska sunca
 dopušten je dnevni ulov samo do 5 kilograma ribe i ostalih morskih životinja
( osim morskih pasa i nekih drugih vrsta)
 podvodni ribolov je u cjelosti zabranjen od 1. studenoga do 31 ožujka ( osim
za vrijeme međunarodnih natjecanja)
 zabranjeno je športskim ribolovcima ulovjenu ribu prodavati
 zabranjena je svaka vrsta ribolova u zaštićenim ribolovnim područjima kao
što su: ušćima rijeka Jadra, Žrnovnice, Raše, Zrmanje, Dragonje, Cetine,
Neretve, te područja Rijeke Dubrovačke, Mljetskih jezera, Limskog i
Medulinskog zaljeva
o Ronjenje
 Ronilačkim športom ili športskim podvodnim aktivnostima smatraju se:
 lov ribe ronjenjem
 Fotografiranje
 snimaje filmova ispod morske površine i svako istraživanje mora
 Pod morem ronioci su izoženi patološkim promjenama u organizmi i raznim
opasnostima. Tu prvenstveno spadaju
 Utapanje
 prekomjerno rashlaðivanje organizma
 Vrtoglavica
 barotraumska plinska embolija
 dekompresiona bolest, hipoksija, narkotično djelovanje dušika,
nervni sidrom visokog tlaka
 Čovjeku, voda predstavlja neprijateljsko okruženje
 Na ronioce posebno nepovoljno utječu nagle promjene tlaka
 Sa povećanjem dubine, povećava se i tlak. Tlak od jednog bara, koliko je na
površini, povećava se za jedan bara na svaki 10 metara dubine.
 Velika su opasnost za svakog ronioca brzi motorni čamci i ribari s
eksplozivom.
 Granica rekreativnog ronjenja je 40 metara, a svako ronjenje ispod te dubine
predstavlja rizik za ronioca
  Radi vlastite sigurnosti mjesto ronjenja treba propisno obilježiti ronilačkom
plutačom žute ili narančaste boje ili svjetlom ako se radi o noćnom ronjenju.
 Prema podvodnom prostoru ronioci se trebaju odgovorno odnositi.
 čovjek je prisiljen pronalaziti opremu koja bi mu omogućila dugotrajniji,
sigurniji i ugodniji boravak pod vodom.
 Nakon više pokušaja kroz dugu povijest da se omogući duži boravak pod
vodom, tek 1716. godine, englez Edmund Halley pronalazi podvodno zvono.
Francuzima Jacques Coustau i Emil Gagnon pripada najzaslužnije mijesto za
razvitak suvremene ronilačke opreme. Njihov izum "Aqua -Lung" prvi puta se
koristi 1943. Godine
 U ronilačku opremu spada: maska i disalica, odijelo, peraje, ronilački aparat,
pojas s olovom...
-