Dalmacija (rimska provincija)

Položaj provincije Dalmacije unutar Rimskog Carstva, 116. go-

dine
Karta Dalmacije i susjednih provincija
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća pri-
je Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom
Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, od- darovanjem Gale Placidije, majke cara Valentijana III.,
nosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimlja- Dalmacija je dospjela u istočnorimski (bizantski) posjed,
ni označavali taj kraj. Granica rimske pokrajine Dal- ali je već 454 (nakon provale Huna) ustrojena kao zaseb-
macije tekla je od ušća Raše u Istri na Snježnik, oda- no područje pod upravom Dalmatinca Marcelina. Njegov
tle, crtom približno usporednom sa Savom, preko utoka nećak Julije Nepot nakratko se dokopao naslova zapad-
Sane u Unu do izvorišta rijeka Kolubare i Ljiga u da- norimskog cara (474.–475.); ubrzo je bio svrgnut pa se
našnjoj Srbiji; odatle se spuštala Ibrom na Šar-planinu, a sklonio u Dioklecijanovu palaču u Splitu, gdje je ubijen
potom skretala prema zapadu na rijeku Mati (Albanija) (480.). Dalmaciju je 481. osvojio kralj Italije, german-
i zatim dopirala do mora, a pripadalo joj je i istoč- ski vojskovođa Odoakar, a nakon njegova poraza (493.)
nojadransko otočje od Kvarnera do Boke. Priobalno ostrogotski vladar Teodorik. U doba vladavine Ostrogo-
područje nastavala su mnogobrojna ilirsko-keltska ple- ta Dalmacija je sjedinjena s panonskim područjem južno
mena (Liburni, Delmati, Ardijejci i Plereji), a unutraš- od Drave (Pannonia Savia) u jedinstvenu vojno-upravnu
njost Japodi, Mezeji, Desidijati, Dokleati i dr. Kao važ- jedinicu, kojom je upravljao comes sa sjedištem u Salo-
na uporišta rimske uprave razvile su se kolonije Iadera ni, gdje je ujedno bilo i sjedište metropolije, kojoj su bili
(Zadar), Narona (Vid kraj Metkovića), Aequum (Čitluk podložni ostali dalmatinski biskupi. Stare rimske koloni-
kraj Sinja), Epidaurum (Cavtat), municipij Scardona je i municipiji postali su tada gradska središta (civitates),
(Skradin) te stari grčki gradovi s postignutim rimskim kojima su upravljali priori.
municipalnim statusom Issa (Vis), Pharus (Stari Grad na
Hvaru) i dr. Glavni grad provincije bila je Salona (Solin),
gdje je isprva bilo sjedište carskoga namjesnika, a poslije
vojnog zapovjednika i civilnoga guvernera. Zbog potre-
ba uprave, vojske i trgovine, provincija Dalmacija bila je
dobro povezana s Italijom, a dobre su veze uspostavljane
i između pojedinih gradskih središta (cestovne komuni-
kacije i plovni riječni putovi).
Za cara Dioklecijana nastavljena je upravna razdioba po-
krajine; odvajanjem područja na jugu ustrojena je pokra-
jina Praevalis (Prevalitana) s glavnim gradom Scodrom
(Skadar). Granica podjele išla je od Budve na ušće Li-
ma u Drinu, a odatle na izvorište Kolubare. Ta je granica
nakon Teodozijeve podjele Carstva (395.) postala razme-
đe Istočnog i Zapadnoga Rimskog Carstva. Godine 437. Detaljna karta Panonije i Dalmacije

1
2 2 LITERATURA

Za rata bizantskog cara Justinijana I. protiv Ostrogo-

ta Dalmacija je ušla u sastav Istočnorimskoga Carstva
(535.). Upravno i dalje udružena s Pannoniom Saviom,
postala je bizantska pokrajina kojom je upravljao pro-
konzul podložan prefektu Ilirika. Potkraj VI. stoljeća, za
cara Mauricija, kada je Bizant uspostavljao vojnički us-
trojena područja (egzarhati), bila je podređena egzarhu
sa sjedištem u Ravenni. Istodobno, tijekom VI. stollje-
ća trajali su postupni prodori Slavena i Avara na terito-
rij Dalmacije, a početkom VII. stoljeća njihove postroj-
be doprle su do mora. U prvim desetljećima VII. stoljeća
bio je razoren velik broj dalmatinskih gradova (Salona,
Epidaurum, Delminium i dr.); istodobno se raselilo sta-
rosjedilačko romansko pučanstvo. Slavenski doseljenici
uskoro su preplavili cijelo područje Dalmacije i susjed-
nih krajeva (osim romanskih gradova). Nestale su tra-
dicionalne granice između pokrajina, a izravan bizantski
posjed uključen u Ravenski egzarhat sveden je na uzak
obalni pojas gradova i otoka.
Godine 751. Bizant je izgubio Ravennu (koju su osvoji-
li Langobardi), a područje bizantske Dalmacije (grado-
vi Zadar, Trogir, Split, Dubrovnik i Kotor te otoci Krk,
Lošinj, Cres i Rab) ustrojeni su u zasebnu Dalmatinsku
temu, kojom je upravljao strateg u Zadru. Istodobno je
crkvenu vlast imao splitski nadbiskup, koji se smatrao
sljednikom salonitanskoga metropolita. Sjeverni dio za-
leđa Dalmatinske teme postupno se počeo politički us-
trojavati u Kneževinu Hrvatsku, a na jugu su se ocrta-
vali zametci neretvanskoga, zahumskoga, travunjskog i
dukljanskog područja.

1 Poveznice
• Hrvatska prije Hrvata#Dalmacija

• Ferdo Šišić: Rimska uprava u Dalmaciji i Panoniji

2 Literatura
• Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Dalmacija
 3

3 Text and image sources, contributors, and licenses

3.1 Text
• Dalmacija (rimska provincija) Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Dalmacija_(rimska_provincija)?oldid=4437785 Suradnici: Spe-
edyGonsales, Argo Navis, Branka France, Flopy, Jack Sparrow, CommonsDelinker, Dtom, Alpha Centaury, Man Usk, CrniBot2, Zivac,
Mostarac, BodhisattvaBot, Herr Mlinka, Croq, FriedrickMILBarbarossa, Walter9, Tycoon, MerlIwBot, Addbot, GregorB i Anonimno: 5

3.2 Images
• Datoteka:Commons-logo.svg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4a/Commons-logo.svg Licencija: Public do-
main Prinositelji: This version created by Pumbaa, using a proper partial circle and SVG geometry features. (Former versions used to be
slightly warped.) Originalni umjetnik: SVG version was created by User:Grunt and cleaned up by 3247, based on the earlier PNG version,
created by Reidab.
• Datoteka:Dalmatia_SPQR.png Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/aa/Dalmatia_SPQR.png Licencija: CC-BY-
SA-3.0 Prinositelji: ? Originalni umjetnik: ?
• Datoteka:Panonija_i_Dalmacija.jpg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/2/22/Panonija_i_Dalmacija.jpg Licencija: ?
Prinositelji:
http://crohis.com/kartesis.htm --> http://crohis.com/kartesis/Antika.jpg Originalni umjetnik:
Ferdo Šišić
• Datoteka:Roman_empire.png Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/34/Roman_empire.png Licencija: CC-BY-
SA-3.0 Prinositelji: ? Originalni umjetnik: ?
• Datoteka:Roman_provinces_of_Illyricum,_Macedonia,_Dacia,_Moesia,_Pannonia_and_Thracia.jpg Vrelo: http:
//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b1/Roman_provinces_of_Illyricum%2C_Macedonia%2C_Dacia%2C_Moesia%
2C_Pannonia_and_Thracia.jpg Licencija: Public domain Prinositelji: Allgemeiner historischer Handatlas in 96 Karten mit erläuterndem
Text Bielefeld, Velhagen & Klasing 1886, S. 16. Originalni umjetnik: Gustav Droysen (1838 — 1908)
• Datoteka:Vexilloid_of_the_Roman_Empire.svg Vrelo: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/83/Vexilloid_of_the_
Roman_Empire.svg Licencija: CC BY 3.0 Prinositelji: The vexilloid of the Roman Empire was a red banner with the letters SPQR in Gold
surrounded by a gold wreath hung on a military standard topped by a Roman eagle or an image of the goddess Victoria made of silver or
bronze.[#cite_note-1 [1]][#cite_note-2 [2]][#cite_note-3 [3]][#cite_note-4 [4]] Originalni umjetnik: Ssolbergj

3.3 Content license

• Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0