INTERNACIONALNI FAKULTET TRAVNIK U TRAVNIKU

INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
SMJER: RAČUNARSKI SUSTAVI I MREŽE

Tema: Booleova algebra

SEMINARSKI RAD

Predmet: Diskretna matematika

Mentor: doc. dr. Branko Sarić Student: Tomislav Gudelj, FIT-14/22

Travnik, Studeni, 2023

Sadržaj

1. Uvod....................................................................................................................................................2
1.1 Predmet istraživanja....................................................................................................................2
1.2 Svrha istraživanja.........................................................................................................................2
1.3 Hipoteza rada..............................................................................................................................2
1.4 Struktura rada..............................................................................................................................2
2. Booleova algebra.................................................................................................................................3
3. Logičke operacije I sklopovi u Booleovoj algebri..................................................................................4
3.1 Logičke operacije.........................................................................................................................4
3.2 Logicki sklopovi............................................................................................................................6
4. Teoremi Booleove algebra...................................................................................................................9
5. Booleova Algebra u Računarstvu: Osnove, Primjene i Implementacije.............................................13
Zaključak....................................................................................................................................................15
Popis slika..................................................................................................................................................16
Literatura...................................................................................................................................................17

1
 1. Uvod

1.1 Predmet istraživanja

Booleova algebra je matematička struktura koja se temelji na logičkim operacijama i ima široku primjenu
u računarstvu i elektrotehnici. Međutim, mnogi studenti imaju problema s razumijevanjem osnova
Booleove algebre i njezine primjene u praksi. Kako bi se olakšalo razumijevanje Booleove algebre,
potrebno je istražiti njezine osnovne koncepte, primjene i alate koji se koriste u praksi.Osnovni koncepti
Booleove algebre, primjene u računarstvu i elektrotehnici, alati koji se koriste u praksi, tehnike
rješavanja problema pomoću Booleove algebre, kao i njezina povijest i razvoj

1.2 Svrha istraživanja

Svrha istraživanja rada na temu Booleova algebra je pružiti dublje razumijevanje osnova Booleove
algebre, njezine primjene u računarstvu i elektrotehnici te njezinih alata i tehnika rješavanja problema.
Kroz istraživanje, želi se omogućiti kako primijeniti Booleovu algebru u praksi, što će olakšati probleme u
područjima poput digitalnih sklopova, logike programiranja i drugih sličnih područja.

Cilj istraživanja je dati uvid u osnove Booleove algebre i njezine primjene u različitim kontekstima.Osim
toga, istraživanje će pružiti i uvid u povijest i razvoj Booleove algebre te njezin utjecaj na suvremenu
matematiku i računarstvo

1.3 Hipoteza rada

Booleova algebra pruža moćan formalin jezik za manipuliranje logičkim izrazima,što je ključno za
projektiranje digitalnih sustava I računalnih algoritama.

1.4 Struktura rada

Ovaj seminarski rad je osmišljen tako da vas upozna sa Boleovom algebrom i pojasni tehničke detalje
kao i prednosti i mane koje imaju. Nakon uvoda slijedi dio o samoj Boleovoj algebri pa I dijelovi o
osnovnim operacijama I sklopovima Boleove algebra, te u nastavku I teoremi Booleove algebra I njena
primjena u elekrotehnici.

2
 2. Booleova algebra

Booleova algebra je matematička disciplina koja se bavi algebraičkim operacijama nad skupovima i
logičkim vrijednostima. Razvoj Booleove algebre vezan je uz ime engleskog matematičara Georgea
Boolea (1815.-1864.), koji je prvi sustavno istražio matematičku teoriju logike.Boole je objavio svoju
ključnu knjigu "An Investigation of the Laws of Thought on Which are Founded the Mathematical
Theories of Logic and Probabilities" (Istraživanje zakona razmišljanja, na kojima su utemeljene
matematičke teorije logike i vjerojatnosti) 1854. godine. U njoj je predstavio svoj sustav logike kojim je
omogućio opisivanje procesa zaključivanja uz upotrebu simbola i algebarskih operacija. Boole je koristio
samo dva logička elementa, "istina" i "laž", koje je označio simbolima 1 i 0, a ostale logičke funkcije
izrazio je u obliku algebarskih jednadžbi. Ovim je postao utemeljiteljem onoga što danas zovemo
"binarnom logikom"Booleov rad nije odmah dobio veliku pažnju matematičke zajednice, ali je utjecao na
logičare i filozofe poput Johna Venn-a, Charlesa Peircea i Ludwiga Wittgensteina. Razvoj Booleove
algebre intenzivirao se u 20. stoljeću, kada je bila uspostavljena veza između Booleove algebre i
elektronike. Električni signali mogu se predstaviti pomoću binarnih brojeva, što je omogućilo primjenu
Booleove algebre u dizajniranju logičkih sklopova.Danas se Booleova algebra koristi u mnogim
područjima kao što su računalna znanost, matematička logika, elektrotehnika, teorija računalnih mreža,
kriptografija i drugdje. Booleova algebra se koristi u računalnim znanostima, elektronici,
telekomunikacijama i drugim tehničkim disciplinama za projektiranje logičkih sklopova i algoritama.
Logički izrazi u Booleovoj algebri mogu se izraziti pomoću logičkih operacija kao što su "i", "ili", "ne" i
"xor", a ti izrazi mogu se koristiti za opisivanje i analizu raznih logičkih sistema.Booleova algebra također
ima važnu ulogu u teoriji skupova i u teoriji informacija. Koristi se u digitalnoj aritmetici za obavljanje
operacija nad binarnim brojevima, a može se primijeniti i u problemima iz formalne semantike, teorije
programiranja, teorije grafova i drugim matematičkim disciplinama. Booleova algebra je zapravo
matematički pristup koji se temelji na istoimenoj teoriji koja se koristi za analizu logičkih izraza. Ona
koristi simbole i operatore kako bi opisala logičke izjave i uslove u matematičkom smislu.Booleova
algebra se sastoji od dva osnovna operatora - "I" i "ILI" (AND i OR) - te operatora "NE" (NOT) koji se
koristi za negiranje izjava. Ovi operatori se koriste kako bi se izrazili složeniji logički izrazi. Na primjer,
izraz "(A AND B) OR (C AND D)" označava da je izjava istinita ako su istovremeno istinite izjave "A" i "B" ili
istovremeno istinite izjave "C" i "D".Booleova algebra ima mnoge primjene u računalnoj znanosti i
tehnologiji. Koristi se za projektiranje digitalnih sklopova, kao što su logičke kapije i procesori, a također
se koristi za razvoj programa za pretraživanje i filtriranje podataka, kao što su baze podataka. Booleova
algebra je također važna u teoriji skupova, u kojoj se koristi za opisivanje odnosa između
skupova.Ukratko, Booleova algebra je matematička disciplina koja se koristi za analizu i manipulaciju
logičkih izraza i uslova. Ona ima široku primjenu u računalnoj znanosti, tehnologiji i matematici, a njezini
osnovni operatori - "I", "ILI" i "NE" - koriste se kako bi se opisali složeni logički izrazi. Booleova algebra je
osnovna alatka u digitalnoj elektronici i računalstvu. Koristi se za projektiranje logičkih sklopova i
algoritama. U računalstvu, digitalni signali se mogu opisati pomoću Booleovih algebarskih izraza, koji se
onda mogu izvršiti u digitalnim krugovima, poput logičkih kapija i flip-flopova. Također se koristi u
dizajnu i analizi računalnih mreža.Booleova algebra također ima primjenu u matematici i teoriji skupova.
Na primjer, relacijske baze podataka koriste Booleove izraze za definiranje upita. Ova tehnika se koristi u
SQL-u, programskom jeziku koji se koristi za upravljanje bazama podataka. Booleova algebra također
ima primjenu u matematici diskretnih struktura, poput teorije grafova Još jedna važna primjena

3
Booleove algebre je u Boolean satisfiability problemu (SAT). Ovo je problem u računalnoj znanosti u
kojem se traži rješenje za kombinaciju logičkih izraza. Ovaj problem ima široku primjenu u
optimizacijskim problemima i u dizajnu hardvera i softvera.Ukratko, Booleova algebra je važna
matematička disciplina s mnogim primjenama u računalnoj znanosti, elektronici, matematici i drugim
područjima. Ova algebarska teorija omogućuje precizno opisivanje logičkih izraza i uslova, a njezine
primjene su ključne u razvoju tehnologija i rješavanju mnogih praktičnih problema.Booleova algebra se
također koristi u različitim granama umjetne inteligencije, kao što su logičko programiranje, inferencija i
strojno učenje. U logičkom programiranju, programi se pišu u obliku Booleovih izraza, što omogućuje
jednostavnije definiranje uvjeta i posljedica u pravilima. U inferenciji, Booleove izraze se koriste za
izvođenje zaključaka iz skupova činjenica. U strojnom učenju, Booleove algebarske funkcije se često
koriste za definiranje odlučujućih funkcija, koje se koriste za klasifikaciju i prepoznavanje obrazaca u
podacima.Booleova algebra je također ključna za razumijevanje kvantne mehanike, posebno kvantne
logike. Kvantna logika je kvantna verzija Booleove algebre, a koristi se za opisivanje i analizu kvantnih
sustava. Kvantna logika je postala važna u razvoju kvantnih računalnih algoritama i u dizajnu kvantnih
sklopova. Booleova algebra ima i širu primjenu u filozofiji i logici. Booleova algebarska logika omogućuje
precizno opisivanje logičkih tvrdnji, a njezine primjene su ključne u filozofiji znanosti, logici i
argumentaciji.Ukratko, Booleova algebra je važna matematička disciplina s mnogim primjenama u
različitim granama znanosti i tehnologije. Njezina primjena obuhvaća digitalnu elektroniku, računalnu
znanost, matematiku, umjetnu inteligenciju, kvantnu mehaniku, filozofiju i logiku. Booleova algebra
omogućuje precizno opisivanje logičkih izraza i uslova, što je ključno za rješavanje mnogih praktičnih
problema.

3. Logičke operacije I sklopovi u Booleovoj algebri

3.1 Logičke operacije

Booleova algebra je matematički sistem koji koristi logičke izraze i simbole da predstavi logičke veze
između različitih izjava. Logičke operacije su osnovni elementi Booleove algebre i koriste se za
kombinovanje i manipulisanje logičkim izrazima. U nastavku su opisane četiri osnovne logičke operacije
u Booleovoj algebri:

Konjunkcija (AND): Konjunkcija se obično označava simbolom "∧" i predstavlja logičko "i". Konjunkcija
dva logička izraza je tačna samo ako su oba izraza tačna. Na primer, izraz "A ∧ B" je tačan samo ako su
oba izraza "A" i "B" tačni.

Disjunkcija (OR): Disjunkcija se obično označava simbolom "∨" i predstavlja logičko "ili". Disjunkcija dva
logička izraza je tačna ako je bar jedan izraz tačan. Na primer, izraz "A ∨ B" je tačan ako je izraz "A" tačan
ili je izraz "B" tačan ili su oba izraza tačna.

4
Negacija (NOT): Negacija se obično označava simbolom "¬" i predstavlja negaciju izraza. Negacija
logičkog izraza "A" je suprotnost izraza "A". Na primer, izraz "¬A" je tačan ako je izraz "A" netočan.

Implikacija (IF-THEN): Implikacija se obično označava simbolom "→" i predstavlja logički izraz "ako-
onda". Implikacija dva logička izraza "A" i "B" znači da ako je izraz "A" tačan, tada je izraz "B" također
tačan. Na primjer, izraz "A → B" je tačan ako je izraz "A" netočan ili je izraz "B" tačan ili su oba izraza
netočna.

Kombinacijom ovih četiri osnovne operacije mogu se stvoriti složeniji logički izrazi i tabele istinitosti.
Tablica istinitosti je tabela koja prikazuje vrijednost izraza za svaku moguću kombinaciju ulaznih
vrijednosti.

Ekskluzivna disjunkcija (XOR): Ekskluzivna disjunkcija se obično označava simbolom "⊕" i predstavlja
ekskluzivno "ili". Ekskluzivna disjunkcija dva logička izraza je tačna samo ako je tačan tačno jedan od
izraza, a ne oba ili nijedan. Na primjer, izraz "A ⊕ B" je tačan ako je tačan izraz "A" ili je tačan izraz "B",
ali ne oba ili nijedan.

Biimplikacija (IF AND ONLY IF): Biimplikacija se obično označava simbolom "↔" i predstavlja logički izraz
"ako i samo ako". Biimplikacija dva logička izraza "A" i "B" znači da izraz "A ↔ B" je tačan samo ako su
oba izraza tačna ili oba izraza netačna. Na primjer, izraz "A ↔ B" je tačan ako su oba izraza "A" i "B"
tačna ili su oba izraza "A" i "B" netočna.

Kontradikcija (False): Kontradikcija je logički izraz koji je uvijek netočan i obično se označava simbolom
"F". Kontradikcija se obično koristi da se prikaže da je neka izjava ili logički izraz protivno logičkoj istini.

Tautologija (True): Tautologija je logički izraz koji je uvijek tačan i obično se označava simbolom "T".
Tautologija se obično koristi da se prikaže da je neka izjava ili logički izraz istinita bez obzira na ulazne
vrijednosti.

Svaka od ovih logičkih operacija ima svoje pravilo istinitosti koje se može predstaviti u obliku tabele
istinitosti. Ove operacije su osnova za razne primjene Booleove algebre, uključujući projektovanje
logičkih kola, programiranje i algebarsko razmišljanje

5
 3.2 Logicki sklopovi

Logički sklopovi u Booleovoj algebri su elektronički sklopovi koji izvode logičke operacije nad digitalnim
signalima. Digitalni signali su signali koji imaju samo dvije moguće vrijednosti: 0 (nula) i 1 (jedan), što
odgovara binarnom sustavu. Logički sklopovi se koriste u računarskim sistemima, komunikacijskim
uređajima, upravljačkim sistemima, audio i video opremi, i drugim elektroničkim uređajima koji
obrađuju digitalne signale.Logički sklopovi se grade od osnovnih logičkih funkcija, kao što su negacija
(NOT), konjunkcija (AND), disjunkcija (OR), ekskluzivna disjunkcija (XOR) i njihovih kombinacija. Ovi
sklopovi mogu obavljati jednostavne logičke funkcije, kao što su provjera stanja ili uključivanje i
isključivanje signala, ili složenije logičke funkcije, kao što su zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje,
uspoređivanje, i tako dalje.Logički sklopovi se obično prikazuju simbolima koji predstavljaju logičke
funkcije i povezane su linijama koje označavaju ulazne i izlazne signale. Simboli za logičke funkcije
uključuju AND, OR, NOT, XOR, NAND, NOR, XNOR, MUX, DEMUX, i drugi. Pored toga, logički sklopovi se
mogu kombinirati u složenije sklopove, kao što su registri, brojčani sistemi, procesori, i drugi.
Kombinovanjem logičkih sklopova može se izgraditi bilo koja logička funkcija i obrada signala koja se
može izraziti u Booleovoj algebri.Upravljanje logičkim sklopovima se obično vrši pomoću elektronskih
sklopova, kao što su tranzistori, diode, klopkasti sklopovi, flip-flopovi, i drugi. Elektronski sklopovi
omogućuju upravljanje ulaznim i izlaznim signalima, promjenu stanja signala, memoriranje podataka, i
drugo. Danas, većina logičkih sklopova se implementira u integriranim kolima (IC), koji sadrže tisuće ili
milijune tranzistora i drugih elektronskih komponenti, te pružaju brzu i pouzdanu obradu digitalnih
signala.Logički sklopovi u Booleovoj algebri su elektronički sklopovi koji izvode logičke operacije nad
digitalnim signalima. Digitalni signali su signali koji imaju samo dvije moguće vrijednosti: 0 (nula) i 1
(jedan), što odgovara binarnom sustavu. Logički sklopovi se koriste u računarskim sistemima,
komunikacijskim uređajima, upravljačkim sistemima, audio i video opremi, i drugim elektroničkim
uređajima koji obrađuju digitalne signale.Logički sklopovi se grade od osnovnih logičkih funkcija, kao što
su negacija (NOT), konjunkcija (AND), disjunkcija (OR), ekskluzivna disjunkcija (XOR) i njihovih
kombinacija. Ovi sklopovi mogu obavljati jednostavne logičke funkcije, kao što su provjera stanja ili
uključivanje i isključivanje signala, ili složenije logičke funkcije, kao što su sabiranje, oduzimanje,
množenje, dijeljenje, uspoređivanje, i tako dalje.Logički sklopovi se obično prikazuju simbolima koji
predstavljaju logičke funkcije i povezane su linijama koje označavaju ulazne i izlazne signale. Simboli za
logičke funkcije uključuju AND, OR, NOT, XOR, NAND, NOR, XNOR, MUX, DEMUX, i drugi. Pored toga,
logički sklopovi se mogu kombinirati u složenije sklopove, kao što su registri, brojčani sistemi, procesori, i
drugi. Kombinovanjem logičkih sklopova može se izgraditi bilo koja logička funkcija i obrada signala koja
se može izraziti u Booleovoj algebri.

Upravljanje logičkim sklopovima se obično vrši pomoću elektronskih sklopova, kao što su tranzistori,
diode, klopkasti sklopovi, flip-flopovi, i drugi. Elektronski sklopovi omogućuju upravljanje ulaznim i
izlaznim signalima, promjenu stanja signala, memoriranje podataka, i drugo. Danas, većina logičkih
sklopova se implementira u integriranim kolima (IC), koji sadrže tisuće ili milijune tranzistora i drugih
elektronskih komponenti, te pružaju brzu i pouzdanu obradu digitalnih signala.Logički sklopovi su
elektronski uređaji koji obavljaju različite logičke operacije u skladu sa principima Booleove algebre. Ovi
uređaji se obično koriste u računarskim sistemima i drugim elektroničkim uređajima za obradu
informacija.Postoje mnogi različiti logički sklopovi, ali neki od najosnovnijih su:

6
NOT kolo: NOT kolo obavlja negaciju logičkog izraza. To znači da ako ulazni signal ima vrijednost 0, tada
izlazni signal ima vrijednost 1, a ako ulazni signal ima vrijednost 1, tada izlazni signal ima vrijednost 0.
NOT kolo se obično označava simbolom "¬" ili "NOT".

AND kolo: AND kolo obavlja logičku konjunkciju dva ili više logičkih izraza. To znači da će izlazni signal biti
točan samo ako su svi ulazni signali tačni. U suprotnom, izlazni signal će biti netočan. AND kolo se obično
označava simbolom "∧" ili "AND".

OR kolo: OR kolo obavlja logičku disjunkciju dva ili više logičkih izraza. To znači da će izlazni signal biti
točan ako je bilo koji od ulaznih signala točan. OR kolo se obično označava simbolom "∨" ili "OR".

XOR kolo: XOR kolo obavlja ekskluzivnu disjunkciju dva logička izraza. To znači da će izlazni signal biti
točan samo ako je tačan samo jedan od ulaznih signala, a ne oba ili nijedan. XOR kolo se obično
označava simbolom "⊕" ili "XOR".

Osim ovih osnovnih sklopova, postoje i drugi logički sklopovi, kao što su NAND kolo, NOR kolo i XNOR
kolo, koji se izvode kombinovanjem osnovnih sklopova. Kombinujući ove osnovne sklopove, mogu se
konstruisati složeniji logički sklopovi koji obavljaju složenije funkcije NAND kolo predstavlja negiranu
logičku konjunkciju (AND) i obavlja negaciju izlaza od AND kola. To znači da će izlazni signal biti netočan
samo ako su oba ulazna signala točna. U suprotnom, izlazni signal će biti točan. NAND kolo se obično
označava simbolom "⊼" ili "NAND".

NOR kolo: NOR kolo predstavlja negiranu logičku disjunkciju (OR) i obavlja negaciju izlaza od OR kola. To
znači da će izlazni signal biti točan samo ako su oba ulazna signala netočna. U suprotnom, izlazni signal
će biti netočan. NOR kolo se obično označava simbolom "⊽" ili "NOR".

XNOR kolo: XNOR kolo predstavlja negiranu ekskluzivnu disjunkciju (XOR) i obavlja negaciju izlaza od
XOR kola. To znači da će izlazni signal biti točan ako su oba ulazna signala točna ili oba ulazna signala
netočna. U suprotnom, izlazni signal će biti netočan. XNOR kolo se obično označava simbolom "≡" ili
"XNOR".

MUX kolo: MUX (od engleskog Multiplexer) kolo se koristi za odabir jednog od više ulaznih signala na
osnovu kontrolnog signala. MUX kolo ima dva ili više ulaznih signala, jedan kontrolni signal i jedan izlazni
signal. Na osnovu kontrolnog signala, MUX kolo bira jedan od ulaznih signala kao izlazni signal. MUX kolo
se obično označava simbolom "MUX".

7
DEMUX kolo: DEMUX (od engleskog Demultiplexer) kolo predstavlja obrnutu funkciju MUX kola. To znači
da se jedan ulazni signal šalje na jedan od mnogih izlaza, na osnovu kontrolnog signala. DEMUX kolo ima
jedan ulazni signal, jedan kontrolni signal i dva ili više izlaznih signala. Na osnovu kontrolnog signala,
DEMUX kolo usmjerava ulazni signal na jedan od izlaznih signala. DEMUX kolo se obično označava
simbolom "DEMUX".

Ovi logički sklopovi se često koriste u računarskim sistemima i drugim elektroničkim uređajima za
obradu informacija, a njihove kombinacije mogu obavljati složene logičke operacije

Slika 1. Prikaz osnovnih logičkih sklopova

8
 Slika 2. Prikaz izvedenih logičkih sklopova

4. Teoremi Booleove algebra

Teoremi Booleove algebra su skup pravila koji opisuju logičke operacije I algebarske izraze u logici. Oni
se temelje na radu engleskog matematičara Georegea Boolea. U nastavku cemo opisati nekoliko
teorema :

Komutativnost je matematički koncept koji se odnosi na svojstvo operacije da se redoslijed elemenata

ne utječe na njezin rezultat. U kontekstu Boolove algebre, komutativnost se odnosi na svojstvo da
redoslijed kombiniranja elemenata ne utječe na rezultat operacija disjunkcije (ili) i konjunkcije
(i).Konkretno, komutativnost u Boolovoj algebri može se definirati kao:Disjunkcija (ili): Ako su a i b
elementi Boolove algebre, tada vrijedi a + b = b + a. To znači da redoslijed kombiniranja elemenata ne
utječe na rezultat disjunkcije.Konjunkcija (i): Ako su a i b elementi Boolove algebre, tada vrijedi a * b = b
* a. To znači da redoslijed kombiniranja elemenata ne utječe na rezultat konjunkcije.Primjerice, u
Boolovoj algebri s elementima 0 i 1, disjunkcija se definira kao operacija koja vraća vrijednost 1 ako
barem jedan od ulaznih elemenata ima vrijednost 1, a inače vraća vrijednost 0. Dakle, ako su a=1 i b=0,
tada će a + b = 1 + 0 = 1, a b + a = 0 + 1 = 1. Dakle, vrijedi a + b = b + a, što pokazuje komutativnost
operacije disjunkcije.Komutativnost je važno svojstvo u Boolovoj algebri i široko se koristi u logici,
računalnoj znanosti i elektronici, gdje se kombiniraju logički sklopovi kako bi se izgradili složeni sustavi

9
Asocijativnost je matematički koncept koji se odnosi na svojstvo operacije da se redoslijed izvođenja
operacija ne utječe na njezin rezultat. U kontekstu Boolove algebre, asocijativnost se odnosi na svojstvo
da se redoslijed kombiniranja elemenata u zagradama ne utječe na rezultat operacija disjunkcije (ili) i
konjunkcije (i).Konkretno, asocijativnost u Boolovoj algebri može se definirati kao:Disjunkcija (ili): Ako su
a, b i c elementi Boolove algebre, tada vrijedi a + (b + c) = (a + b) + c. To znači da redoslijed kombiniranja
elemenata u zagradama ne utječe na rezultat disjunkcije.Konjunkcija (i): Ako su a, b i c elementi Boolove
algebre, tada vrijedi a * (b * c) = (a * b) * c. To znači da redoslijed kombiniranja elemenata u zagradama
ne utječe na rezultat konjunkcije.Primjerice, u Boolovoj algebri s elementima 0 i 1, konjunkcija se
definira kao operacija koja vraća vrijednost 1 samo ako su oba ulazna elementa jednaka 1, a inače vraća
vrijednost 0. Dakle, ako su a=1, b=0 i c=1, tada će a * (b * c) = 1 * (0 * 1) = 0, a (a * b) * c = (1 * 0) * 1 = 0.
Dakle, vrijedi a * (b * c) = (a * b) * c, što pokazuje asocijativnost operacije konjunkcije.Asocijativnost je
važno svojstvo u Boolovoj algebri i široko se koristi u logici, računalnoj znanosti elektronici, gdje se
kombiniraju logički sklopovi kako bi se izgradili složeni sustavi.

Distributivnost je matematički koncept koji se odnosi na svojstvo operacija da se jedna operacija može
distribuirati preko druge operacije bez mijenjanja njihovih rezultata. U kontekstu Boolove algebre,
distributivnost se odnosi na svojstvo da se operacija disjunkcije (ili) može distribuirati preko operacije
konjunkcije (i), te da se operacija konjunkcije može distribuirati preko operacije disjunkcije.Konkretno,
distributivnost u Boolovoj algebri može se definirati kao:Distributivnost disjunkcije (ili) preko konjunkcije
(i): Ako su a, b i c elementi Boolove algebre, tada vrijedi a * (b + c) = (a * b) + (a * c). To znači da se
operacija disjunkcije može distribuirati preko operacije konjunkcije.Distributivnost konjunkcije (i) preko
disjunkcije (ili): Ako su a, b i c elementi Boolove algebre, tada vrijedi a + (b * c) = (a + b) * (a + c). To znači
da se operacija konjunkcije može distribuirati preko operacije disjunkcije.Primjerice, u Boolovoj algebri s
elementima 0 i 1, distributivnost disjunkcije (ili) preko konjunkcije (i) može se pokazati kao:

a = 1, b = 0 i c = 1: a * (b + c) = 1 * (0 + 1) = 1, a * b + a * c = (1 * 0) + (1 * 1) = 1. Dakle, vrijedi a * (b + c) =
a * b + a * c.

Neutralni element u Boolovoj algebri je element koji, kada se kombinira s drugim elementima u skladu s
definiranim operatorima, ne mijenja njihove vrijednosti. U Boolovoj algebri, postoje dva neutralna
elementa - 0 i 1 - za operacije disjunkcije (ili) i konjunkcije (i).Neutralni element za operaciju disjunkcije
(ili) je 0, što znači da ako bilo koji element a iz Boolove algebre kombiniramo s 0 operacijom
disjunkcijedobivamo isti element a. To se može matematički izraziti kao a + 0 = a.Neutralni element za
operaciju konjunkcije (i) je 1, što znači da ako bilo koji element a iz Boolove algebre kombiniramo s 1
operacijom konjunkcije, dobivamo isti element a. To se može matematički izraziti kao a * 1 =
a.Primjerice, u Boolovoj algebri s elementima 0 i 1, ako su a=1 i b=0, tada vrijede sljedeće operacije:

a+0=1+0=1

a*1=1*1=1

Dakle, 0 i 1 su neutralni elementi u Boolovoj algebri za operacije disjunkcije i konjunkcije, redom.

10
Komplementarnost je koncept koji se odnosi na dva elementa koji zajedno tvore potpunu množicu. U
Booleovoj algebri ovaj se koncept koristi za opisivanje odnosa među elementima u skupu binarnih
vrijednosti (0 i 1).U Booleovoj algebri, komplementarnost se definira kao odnos između elemenata 0 i 1.
Element 0 je komplementarni element elementa 1 i obrnuto. To znači da ako imamo dva elementa 0 i 1,
onda se jedan element može izraziti kao komplement drugog elementa.Primjerice, ako imamo skup
binarnih vrijednosti {0, 1}, tada je element 0 komplementarni element elementa 1 i obrnuto. To možemo
izraziti pomoću Booleovih operatora kao:

Komplement elementa 1: NOT 1 = 0

Komplement elementa 0: NOT 0 = 1

Važno je napomenuti da se komplementarnost također koristi za opisivanje odnosa među skupovima

elemenata u Booleovoj algebri. Na primjer, ako imamo dva skupa elemenata A i B, tada su A i B
komplementarne skupove, ako vrijedi:

A ∪ B = {0, 1} (A i B zajedno tvore potpunu množicu)

A ∩ B = ∅ (A i B nemaju zajedničkih elemenata)

De Morganovi zakoni su matematički zakoni koji se koriste u logici, teoriji skupova i Booleovoj algebri.
Ova dva zakona glase:

Prvi De Morganov zakon: Komplement unije dvaju skupova jednak je presjeku njihovih komplementarnih
skupova. Matematički se izražava ovako:

A ∪ B = complement(A' ∩ B')

Drugi De Morganov zakon: Komplement presjeka dvaju skupova jednak je uniji njihovih
komplementarnih skupova. Matematički se izražava ovako:

A ∩ B = complement(A' ∪ B')

Ova dva zakona su korisna jer omogućuju jednostavnije rješavanje nekih problema u logici i teoriji
skupova. Primjerice, ako želimo pronaći komplement unije skupova, možemo primijeniti prvi De
Morganov zakon da bismo izračunali presjek njihovih komplementarnih skupova, što može biti
jednostavnije rješenje od izračunavanja komplementa svakog pojedinog skupa i zatim njihove
unije.Također, ovi zakoni omogućuju lako dokazivanje nekih tvrdnji u logici i teoriji skupova. Primjerice,
da bi se dokazalo da dva skupa nisu jednaka, dovoljno je dokazati da su njihovi komplementi različiti

U Booleovoj algebri, pojam anihilacije se odnosi na posebnu vrstu Booleove funkcije u kojoj se
vrijednost funkcije uvijek smanjuje na nulu kada se jedan od njenih argumenata također postavi na nulu.
Konkretnije, funkcija f(x,y) je anihilacijska ako važi sljedeće:

f(x,0) = 0

11
Ovaj pojam je važan u Booleovoj algebri jer anihilacijske funkcije imaju posebna svojstva i mogu se
koristiti za pojednostavljivanje logičkih izraza. Primjerice, ako imamo Booleov izraz koji sadrži
anihilacijsku funkciju, možemo eliminirati argument koji se pojavljuje zajedno s nulom jer će taj dio
izraza uvijek biti jednak nuli. Ovo svojstvo se koristi u optimizaciji logičkih krugova i drugih digitalnih
sustava koji se temelje na Booleovoj algebri.

U Booleovoj algebri, involutivnost se odnosi na svojstvo Booleove funkcije koja je jednaka svojoj vlastitoj
inverznoj funkciji. Drugim riječima, ako primijenimo involutivnu funkciju na neki argument, a zatim tu
vrijednost ponovno primijenimo na funkciju, rezultat bi trebao biti početni argument.

Konkretno, involutivna funkcija je funkcija f koja zadovoljava sljedeći uvjet:

f(f(x)) = x

Primjer involutivne funkcije u Booleovoj algebri je funkcija inverzije (negacije) koja mijenja vrijednosti
istine na suprotne vrijednosti istine. To znači da primjenom negacije dva puta na isti argument dobivamo
početni argument. Involutivnost je važna u Booleovoj algebri jer se neke Booleove funkcije mogu
pojednostaviti primjenom svojstava involucije.

Apsorpcija je jedno od svojstava Booleove algebre koje se koristi za pojednostavljenje logičkih izraza.
Apsorpcija se odnosi na situaciju kada se u Booleovoj algebri pojavljuju izrazi u kojima su dva člana isti, a
jedan od njih sadrži dodatak.

Konkretnije, apsorpcija se odnosi na sljedeće svojstvo:

X + XY = X

Ovo svojstvo kaže da kada imamo Booleov izraz koji se sastoji od logičkog ili (označenog simbolom "+")
između dva člana, ako se drugi član može zapisati kao proizvod prvog člana i još jednog člana, tada se
prvi član može izostaviti jer će cijeli izraz biti jednak drugom članu.

Na primjer, ako imamo izraz A + AB, tada se drugi član može zapisati kao proizvod A i B, pa se cijeli izraz
može pojednostaviti u A.

Ovo svojstvo apsorpcije može biti korisno za pojednostavljivanje složenih logičkih izraza i minimiziranje
broja elemenata u digitalnim krugovima, što može dovesti do uštede prostora i smanjenja troškova.

12
 Slika 3. Teoremi Booleove algebre

5. Booleova Algebra u Računarstvu: Osnove, Primjene i Implementacije

Temelj digitalne logike i računarstva uvelike ovisi o Booleovoj algebri, koja nosi ime matematičara
Georgea Boolea. Predmet ovog seminara je proučavanje temeljnih ideja Booleove algebre, primjene u
računalstvu i raznih implementacijskih strategija u digitalnim sustavima. U radu je dan pregled
Booleove algebre i njezino značenje u digitalnoj tehnologiji. Razvoj, analiza i dizajn digitalnih sklopova
omogućeni su principima Booleove algebre, koja služi kao temeljna osnova digitalne logike.

Evo detaljnijeg opisa kako se digitalna logika temelji na Booleovoj algebri:

1. Binarna reprezentacija - Booleova algebra temelji se na binarnom sustavu, gdje su osnovne

logičke vrijednosti 0 i 1. Ove vrijednosti odgovaraju "false" odnosno "true". Uz to, binarni
sustav omogućuje jasnu razliku između dviju osnovnih logičkih vrijednosti.
2. Logičke operacije - Booleova algebra formalizira logičke operacije poput I, ILI i NE. Ove se
operacije koriste za kombiniranje logičkih vrijednosti za stvaranje složenijih logičkih funkcija.
Na primjer, kombinacija operacija AND, OR i NOT omogućuje stvaranje različitih logičkih izraza
koji opisuju ponašanje digitalnih sklopova.
3. Logički izrazi - Booleova algebra omogućuje izražavanje logičkih funkcija pomoću simbola i
operatora. Logički izrazi često opisuju odnos između ulaza i izlaza u digitalnim sklopovima. Na
primjer, logički izraz može izgledati ovako: Y = A * B + C gdje "*" predstavlja AND, "+"
predstavlja OR, a C predstavlja NOT operaciju.
4. Logičke tablice - Booleova algebra koristi logičke tablice za prikaz rezultata logičkih operacija
za sve moguće kombinacije ulaznih vrijednosti. Logičke tablice pomažu u analizi i dizajnu
digitalnih sklopova jer jasno pokazuju kako će sklop reagirati na određene ulaze.
5. Kombinacijski i Sekvencijalni Logički Sklopovi - Booleova algebra omogućuje razvoj
kombinacijskih logičkih sklopova, gdje je izlaz uvijek određen trenutnim ulazima. Također
omogućuje razvoj sekvencijalnih logičkih sklopova, gdje izlaz ovisi o trenutnim ulazima i
prethodnom stanju sklopa.

13
 6. Digitalna Logika i Računalna Arhitektura - Booleova algebra ključna je za razvoj digitalnih
sklopova koji se koriste u računalima. Digitalna logika temelji se na Booleovoj algebri, a njeni
se principi primjenjuju u arhitekturi računala, procesorskim jedinicama, memorijama i drugim
dijelovima računalnih sustava.
7. Sintaksa i Semantika Programskih Jezika - Booleova algebra također igra ulogu u
programiranju računala. Logički izrazi se često koriste u programskim jezicima za donošenje
odluka na temelju logičkih uvjeta. Korištenje logičkih izraza olakšava izražavanje uvjeta i
kontrolu tijeka programa.
8. Digitalna Signalizacija i Komunikacija - U digitalnim sustavima signali se često predstavljaju
pomoću binarnih vrijednosti. Booleova algebra omogućuje analizu i manipulaciju digitalnih
signala, što je bitno za područja kao što su digitalna komunikacija i obrada signala.

U konačnici, Booleova algebra pruža matematičku osnovu za analizu, dizajn i implementaciju

digitalnih sustava, omogućujući razvoj modernih računala i drugih digitalnih tehnologija.

Slika 4. Primjena sklopova u računalnom svijetu

14
Zaključak

Booleova algebra je matematička metoda za obradu logičkih izraza i pridruženih operacija koju
smo obradili u ovom seminarskom radu. Kao što smo vidjeli, britanski matematičar George
Boole stvorio je Booleovu algebru 1800-ih s namjerom stvaranja formalne logike za
razumijevanje logičkih zaključaka. Temelj Booleove algebre je u primjeni logičkih operacija (I, ILI,
NE) na binarne vrijednosti (točno i netočno). Brojne discipline, uključujući računalstvo,
elektrotehniku, filozofiju, teoriju skupova i mnoga druga područja matematike, u velikoj mjeri
koriste ovu algebarsku strukturu. Obuhvaćene su i druge temeljne logičke operacije poput XOR,
NAND i NOR. Možemo zaključiti rekavši da je Booleova algebra ključna ideja iu znanosti i u
matematici i da svatko tko se bavi logičkim izračunima može imati koristi od njenog poznavanja.
Iz tog je razloga ključno provesti daljnja istraživanja na ovu temu i proširiti njezinu primjenu u
drugim područjima.

15
Popis slika

Slika 1. Prikaz osnovnih logičkih sklopova......................................................................................8

Slika 2. Prikaz izvedenih logičkih sklopova.....................................................................................9
Slika 3. Teoremi Booleove algebre...............................................................................................13
Slika 4. Primjena sklopova u računalnom svijetu.........................................................................14

16
Literatura

[1]. https://riverglennapts.com/hr/arithmetic/25-boolean-algebra-theorems-and-laws-of-
boolean-algebra.html
[2]. https://www.automatika.rs/baza-znanja/tutorijali/bulova-algebra-i-logicka-kola.html
[3]. https://i.electricianexp.com/hr/main/school/232-buleva-algebra-chast-2-osnovnye-zakony-
i-funkcii.html
[4]. https://www.academia.edu/39305741/9_BOOLEOVA_ALGEBRA_I_LOGIČKI_SKLOPOVI
[5]. https://element.hr/wp-content/uploads/2020/06/unutra-13901.pdf
[6]. https://bs.warbletoncouncil.org/algebra-booleana-9148

17