HRVATSKI LIJEČNIČKI ZBOR

HRVATSKO DRUŠTVO ZA INFEKTIVNE BOLESTI

u suradnji s

HRVATSKO DRUŠTVO ZA KLINIČKU MIKROBIOLOGIJU

HRVATSKO EPIDEMIOLOŠKO DRUŠTVO
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO POŽEŠKO‐SLAVONSKE ŽUPANIJE
OPĆA ŽUPANIJSKA BOLNICA POŽEGA
DOM ZDRAVLJA POŽEŠKO‐SLAVONSKE ŽUPANIJE
ZAVOD ZA HITNU MEDICINU POŽEŠKO‐SLAVONSKE ŽUPANIJE

IV. POŽEŠKI SIMPOZIJ O INFEKTIVNIM BOLESTIMA

s međunarodnim sudjelovanjem

HITNA STANJA I NAJČEŠĆI

KLINIČKI SINDROMI U INFEKTOLOGIJI

pokrovitelj
Grad Požega

KNJIGA SAŽETAKA
Požega, 24. – 26. travnja 2014.
Dvorana Gospodarske komore Požega
 IV. POŽEŠKI SIMPOZIJ O INFEKTIVNIM BOLESTIMA
HITNA STANJA I NAJČEŠĆI KLINIČKI SINDROMI U INFEKTOLOGIJI

ORGANIZACIJSKI ODBOR
Nikola Bradarić, Adriana Vince,
Biserka Trošelj Vukić, Rok Čivljak, Ivo Ivić

ORGANIZATOR DOMAĆIN
Zdravko Andrić, Fabijan Baričić, Željko Glavić,
Mato Matijević, Darko Puljašić, Goran Thür

ZNANSTVENI ODBOR
Sead Ahmetagić, Ivan Beus, Željko Glavić,
Tatjana Jeren, Nicola Petrosillo, Mario Poljak,
Arjana Tambić Andrašević

ADMINISTRATOR
Nevenka Jakopović

TEHNIČKA POTPORA
Jasminka Blaha

PRIPREMA KNJIGE SAŽETAKA

Jasminka Blaha
Nevenka Jakopović

Za stručni sadržaj i terminologiju u sažecima odgovaraju autori

2
Požega, 24. – 26. travnja 2014.
 IV. POŽEŠKI SIMPOZIJ O INFEKTIVNIM BOLESTIMA
HITNA STANJA I NAJČEŠĆI KLINIČKI SINDROMI U INFEKTOLOGIJI

SINDROM INFEKTIVNER MONONUKLEOZE

Z. Andrić, D. Petković, V. Drkulec, A. Šimić‐Klarić
Opća županijska bolnica Požega

Infektivna mononukleoza, žljezdana groznica, poznata i kao bolest poljupca, infektivna je bolest
uzrokovana Epstein‐Barrovim virusom. Karakterizira je vrućica, uvećani limfni čvorovi, uvećana jetra i
slezena, te vrlo često i pseudomembranozna angina, a može je pratiti i osip. Međutim, vrlo slična
klinička slika može se javiti i kod drugih infektivnih bolesti poput citomegaloviroze, toksoplazmoze,
adenoviroze, listerioze, tularemije, zarazne žutice, infekcije HIV‐om. Razna toksoalergijska stanja,
poput serumske bolest ili preosjetljivosti na lijekove (barbiturati, hidantoin, kinin, PAS, sulfonamidi),
mogu se prezentirati sličnom kliničkom slikom. Epstein‐Barr virus, veliki je DNA virus iz skupine
herpesvirida, a do sada su utvrđena dva genotipa‐ A i B. Osim što uzrokuje infektivnu
monononukleozu, opravdano ga se povezuje i s razvojem nekih malignih bolesti (nazofaringealni
karcinom, Burkitov limfom, neki histološki oblici Mb Hodgkin). Uobičajeno se prenosi slinom, rjeđe
spolnim putem, trasfuzijom krvi ili transplantacijom organa. U dječjoj dobi bolest je obično
asimptomatska (niska infektivna doza, nezrelost imunog sustava), dok u doba puberteta i
adolescencije, oko polovice zaraženih razvija karakteristične simptome bolesti. Inkubacija bolesti je
jedan do dva tjedna, no može biti i do osam tjedana. Laboratorijski nalazi pokazuju karakterističnu
diferncijalnu krvnu sliku‐relativnu limfocitozu uz pojavu velikih, reaktivnih, atipičnih limfocita
(virocita). Konačna dijagnoza postavlja se, danas vrlo brzim, serološkim testovima, kojima se
dokazuje pojava protutijela na razne antigene komponente EBV virusa. Može se definirati akutna
bolest, reaktivacija bolesti ili moguća kronična infekcija. Bolest je uobičajeno samoograničavajuća, i
prolazi uz simptomatsku terapiju, no ponekad mogući razvoj komplikacija može biti dramatičan i
postaje dominantna manifestacija bolesti. Trobocitopenija je obično vrlo blaga, kao i
graulocitopenija, i teški oblici su iznimno rijetki. Autoimuna hemolitička anemija i hematofagocitni
sindrom posebno su teške komplikacije. Opstrukcija dišnih putova ili ruptura slezene su razlozi hitnih
intervencija. Bolest se može komplicirati meningitisom i menigoencefalitisom, a može biti i razlog
razvoja Guillain‐Barreovog sindroma. Terapija nekomplicirane uglavnom je simptomatska, jer
djelotvornog antivirusnog lijeka još nema. Kod težih oblika bolesti ili razvoja nekih komplikacija,
učinkovita je kratkotrajna primjena kortikostereoida. Antibiotici se primjenjuju samo u slučajevima
dokazane sekundarne bakterijske infekcije, a i kod primjene antibiotika, nužan je oprez zbog moguće
pojave i vrlo teškog toksoalergijskog, ponekad hemoragičnog osipa (ampicilin, klindamicin), ili
hepatitisa (makrolidi).

12
Požega, 24. – 26. travnja 2014.