OSLOBO\ENJE

BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

Cijena: 1 KM/6 KN ^ETVRTAK, 23. 2. 2012. Godina LXVIII • Broj 23.414

USKORO U PARLAMENTU BOSNE I HERCEGOVINE

Javni emiteri pred

poslanicima Vode ratove, presu|uju i sude
bez argumenata ~itavim
narodima, ka`e Ljubi} 3. strana

Nakon izglasavanja
nepovjerenja

LIPOVA^A ^EKA
SUD PARTIJE 9. str.

Uhap{ene ~etiri osobe

zbog zlo~ina u Dretelju
Reuters

Te{ka `eljezni~ka nesre}a u Argentini

Desetine mrtvih,
stotine povrije|enih 17. strana
MASOVNA MU^ENJA,
SILOVANJA I UBISTVA 2. strana

Zeni~ka policija istra`uje smrt 52-godi{njaka @eljezni~ar u svoje redove

vra}a samo provjereno

BEKRI] I KERLA
FADIL PATKOVI] PRETU^EN NASMRT? ZA DUPLU KRUNU 13. strana 44. strana DANAS PRILOG

U @I@I
Zasjedala federalna Vlada
Kraj vanrednog
stanja
Kao {to je i najavljeno, federalna
Vlada je na ju~era{njoj sjednici do-
nijela odluku o prestanku stanja pri-
rodne nesre}e na podru~ju FBiH.
Odluka va`i od ju~er, 22. februara,
a uslijedila je nakon 18 dana vanre-
dnog stanja na teritoriji FBiH zbog
izuzetno lo{ih uvjeta za `ivot uzro-
kovanih vi{ednevnim snje`nim pa-
davinama i izuzetno niskim tempe-
raturama.
Federalni {tab Civilne za{tite }e,
kako je re~eno na konferenciji za
novinare u Vladi, nastaviti rad kroz
pra}enje stanja na ugro`enim po-
dru~jima. Kad }e biti progla{en
prestanak stanja prirodne nesre}e
u pojedinim kantonima i op}inama
u FBiH, odlu~ivat }e kantonalne vla-
de i na~elnici tih op}ina.
Procjene {tete
Vlada je donijela zaklju~ak pre-
ma kojem }e federalna Komisija za
procjenu {teta u skladu sa ure-
dbom o jedinstvenoj metodologi-
Rok za procjenu {teta je 60 dana od dana dostavljanja izvje{taja
ji za procjenu {teta od prirodnih i
drugih nesre}a i odlukom o postup-
ku i kriterijima za dodjelu jednokra-
tne nov~ane pomo}i op}inama i
kantonima za otklanjanje {teta, iz-
vr{iti procjenu {tete u FBiH nasta-
le tokom elementarne nepogode.
- Rok za ovaj posao je 60 dana od
dana dostavljanja izvje{taja iz vla-
da kantona, odnosno kantonalnih
komisija za procjenu {teta, re~eno
je, ali nije dat direktan odgovor na
pitanje ko }e ispla}ivati sredstva u
slu~ajevima utvr|ene {tete i iz ko-
jih fondova.
Vlada je donijela zaklju~ak pre-
ma kojem }e u narednom periodu
biti koordinirane aktivnosti agenci-
ja za vodna podru~ja, elektroprivre-
da i F[CZ-a u vezi sa prevencijom
pokretanja klizi{ta, odrona i nastan-
kom poplava.
Na prijedlog federalnog Ministar-
stva raseljenih osoba i izbjeglica Vla-
da je usvojila plan povratka, obno-
ve i gradnje za 2012, kao i odluke u
vezi s utro{kom 19.760.000 KM bu-
d`etskog transfera predvi|enog za
raseljene osobe i povratnike.
- Te`i{te Vlade ove godine bit }e
na povratku stanovni{tva u podru-
~ja isto~ne Bosne, u Posavinu, kao
i na povratku u Federaciju iz Repu-
Utvr|en i prijedlog
izmjene Zakona o
izboru op}inskih
na~elnika, po kojem
se prijevremeni izbori
za na~elnika ne
mogu vr{iti u godini
lokalnih izbora
blike Srpske, posebno u podru~ja
Drvara, Bosanskog Grahova i Gla-
mo~a za koja je iskazan veliki inte-
res za povratak, kazao je resorni fe-
deralni ministar Adil Osmanovi}.
Iz bud`eta FBiH }e tako za odr`i-
vi povratak biti utro{eno 8,5 miliona
KM, rekonstrukciju i obnovu indi-
vidualnih stambenih objekata – 6
miliona, zajedni~ke projekte s vla-
dinim i nevladinim sektorom – 2,8
miliona, a za dr`avni Fond za povra-
tak – 1,2 miliona KM. Osim toga, dva
miliona KM namijenjena su povrat-
ku izbjeglica i raseljenih u podru~je
Posavine u RS-u. Od toga }e po po-
la miliona biti izdvojeno za rekon-
strukciju stambenog fonda i obno-
Foto: D`. KRIJE[TORAC
vu i izgradnju vjerskih, obrazovnih
i objekata kulture, dok }e preosta-
li milion KM biti utro{eno za osigu-
ranje uvjeta odr`ivog povratka (za-
poslenje, obrtna sredstva, poljo-
privredna mehanizacija, stoka...).
Stru~ni saradnici
Na inicijativu Centralne izborne
komisije BiH, Vlada je utvrdila pri-
jedlog dopune Zakona o izboru,
prestanku mandata, opozivu i za-
mjeni na~elnika u FBiH. Usvoji li
ovu dopunu Parlament, prijevre-
meni izbori za op}inske na~elnike
u FBiH ne}e mo}i biti vr{eni u go-
dinama kada se odr`avaju lokalni
izbori.
Nakon {to je nedavno Parlament
odobrio izmjene Zakona o dr`avnoj
slu`bi u FBiH kojim je osobama sa
zavr{enim trogodi{njim studijem po
bolonjskom sistemu omogu}eno
apliciranje za dr`avnu slu`bu, ju~er
je izmijenjena odgovaraju}a uredba
koja propisuje uvjete za vr{enje tih
poslova. Po rije~ima ministra obra-
zovanja i nauke Damira Ma{i}a, ovo
}e omogu}iti osobama s trogodi{-
njim studijem po bolonjskom sis-
temu da apliciraju za mjesta stru-
~nih saradnika u dr`avnoj slu`bi.
S. [e.
OSLOBO\ENJE
2 ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
Uhap{ene ~etiri osobe zbog zlo~ina u Dretelju
Logora{i u Dretelju: Mnogima se izgubio svaki trag
Masovna mu~enja,
silovanja i ubistva
Uhap{eni se sumnji~e da su u maju 1992, u svojstvima upravnika logora,
stra`ara ili pripadnika formacija HOS-a, po~inili ratne zlo~ine nad
civilima srpske nacionalnosti sa podru~ja ^apljine i drugih mjesta
Po nalogu tu`itelja iz Posebnog su u maju 1992., u svojstvima
UHAP[ENI
odjela za ratne zlo~ine Tu`iteljstva Slobode su li{eni upravnika logora, stra`ara ili pri-
Bosne i Hercegovine, u akciji po- padnika formacija HOS-a, po~ini-
Sre}ko Herceg,
licijskih radnika Dr`avne agenci- li ratne zlo~ine nad civilima srpske
je za istrage i za{titu (SIPA), li{ene ro|en 1. januara nacionalnosti sa podru~ja ^aplji-
su slobode ~etiri osobe osumnji- 1968. godine u ne i drugih mjesta, koji su bili
~ene za ratne zlo~ine po~injene u protuzakonito zato~eni u ne~ovje-
Humcu, Ljubu{ki,
logoru Dretelj 1992. godine. Ivan Medi}, ro|en 31. ~nim uvjetima u logoru Dretelj,
Slobode su li{eni Sre}ko Herceg, gdje su nad `rtvama po~injena
ro|en 1. januara 1968. godine u
maja 1952. u zlostavljanja, mu~enja, premla-
Humcu, Ljubu{ki, Ivan Medi}, ro- Radi{i}ima, Ljubu{ki, }ivanja, silovanja i seksualna zlos-
|en 31. maja 1952. u Radi{i}ima, Marina Grubi{i} - tavljanja zato~enica i zato~enika,
Ljubu{ki, Marina Grubi{i} - Fejzi}, Fejzi}, ro|ena 24. kao i mu~enja na izrazito poni`a-
ro|ena 24. augusta 1967. u ^aplji- augusta 1967. u vaju}e na~ine.
ni, i Ivan Zelenika, ro|en 17. okto- ^apljini, i Ivan Te{ke posljedice
bra 1953. godine u mjestu Jare.
Zelenika, ro|en 17. Vi{e osoba je umrlo od posljedi-
Ratni zlo~in oktobra 1953. godine ca zlostavljanja i premla}ivanja, a
Navedene osobe su pod is- u mjestu Jare nekima se nakon odvo|enja iz
tragom Tu`iteljstva Bosne i Her- logora, gubi svaki trag.
cegovine i osumnji~ene su da su Oni su osumnji~eni za kaznena Nakon li{enja slobode, osu-
tokom rata u Bosni i Hercegovi- djela zlo~ina protiv ~ovje~nosti i ra- mnji~eni }e biti predati postupa-
ni po~inile kaznena djela ra- tnog zlo~ina protiv civilnog stano- ju}em tu`itelju, koji }e ih ispita-
tnog zlo~ina nad `rtvama srpske vni{tva, saop}eno je iz Tu`iteljstva ti, nakon ~ega }e odlu~iti o pokre-
nacionalnosti zato~enim u logo- Bosne i Hercegovine. tanju prijedloga za odre|ivanje
ru Dretelj u ^apljini. Izme|u ostalog, sumnji~e se da pritvora.
APELACIONO ODJELJENJE SUDA BiH
V
Kli~kovi} i ostali na razmatranju
I
Javna rasprava povodom `albe Tu`ila{tva BiH na oslo-
ba|aju}u presudu za ratne zlo~ine u Bosanskoj Krupi,
u predmetu Gojko Kli~kovi} i ostali, odr`ana je ju~er pred
J
Apelacionim odjeljenjem. D`evad Muratbegovi}, tu`ilac
Tu`ila{tva BiH, iznio je niz primjedbi na prvostepenu sud-
sku odluku u ovom predmetu. On je zatra`io njeno uki-
danje i pokretanje novog postupka pred Apelacionim
E
vije}em.
Podsje}amo da je Pretresno vije}e Odjeljenja za ra- decembra 1992. godine u svojstvu ~lana Op{tinskog odbo-
tne zlo~ine 5. novembra 2010. godine izreklo prvoste- ra SDS-a Bosanska Krupa i Ratnog predsjedni{tva srpske
S
penu presudu, kojom je Gojka Kli~kovi}a, Mladena Drlja- op{tine Bosanska Krupa u~estvovao u zajedni~kom zlo-
~u i Jovana Ostoji}a oslobodilo optu`bi. Optu`nica te- ~ina~kom poduhvatu koji je za cilj imao povezivanje te-
reti Kli~kovi}a da je, zajedno s drugim ~lanovima SDS- ritorija BiH naseljenog srpskim stanovni{tvom, te stvara-
T
a, u tzv. srpskoj op{tini Bosanska Krupa, svjesno u~es- nje zasebne dr`ave bosanskih Srba. Optu`eni je bio u po-
tvovao u zajedni~kom zlo~ina~kom poduhvatu koji je po- tpunosti svjestan da }e provo|enje zlo~ina~kog poduhva-
~eo u ljeto 1991. godine. Kli~kovi} je, prema navodima ta podrazumijevati zlo~ine koji mu se stavljaju na teret.
optu`nice, planirao, pokrenuo, naredio i u~estvovao u Ostoji}a Tu`ila{tvo BiH tereti da je od 14. jula
I
prisilnom preseljenju stanovni{tva, napadima na civil- 1992. do 31. decembra 1992. godine, u svojstvu koman-
no stanovni{tvo, protivpravnim zarobljavanjima i zatva- danta 11. krupske lake pje{adijske brigade, zajedno sa
ranjima, mu~enjima i ne~ovje~nom postupanju, kao i ~lanovima SDS-a i pripadnicima Vojske RS-a, svjesno
~injenju drugih krivi~nih djela. u~estvovao u zlo~ina~kom poduhvatu u takozvanoj
Drlja~u optu`nica tereti da je od po~etka aprila do 31. srpskoj op{tini Bosanska Krupa. D. M.
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. U @I@I 3

USKORO U PARLAMENTU BOSNE I HERCEGOVINE

Javni emiteri pred poslanicima

 Vode ratove,
presu|uju i sude bez
argumenata ~itavim
narodima, ka`e
Ljubi}  Stvaranje
ambijenta da je
neophodan tre}i
kanal, smatra
Mehmedovi}
Kolegij Predstavni~kog doma Parla-
mentarne skup{tine BiH uputio je na o~i-
tovanje Komisiji za promet i komunika-
cije inicijativu Bo`e Ljubi}a, zamjenika
predsjedatelja i zastupnika HDZ-a 1990,
da to zakonodavno tijelo ili oba doma
PSBiH raspravljaju o stanju i djelovanju
javnih medija u BiH.
Kako je za Oslobo|enje ju~er istakao
Veso Vegar, savjetnik zamjenika predsje-
datelja Predstavni~kog doma PSBiH Bo-
`e Ljubi}a, shodno zaklju~ku Kolegija, ini-
cijativa je stavljena u parlamentarnu
proceduru „po redovitom postupku, te
}e nakon {to nadle`no povjerenstvo da
svoju ocjenu da su ispunjeni poslovni~ki
uvjeti, rasprava biti uvr{tena kao to~ka
dnevnog reda na jednoj od narednih sje-
dnica Zastupni~kog doma PSBiH“.
Afere i politika
Ina~e, Ljubi} je inicijativu podnio na
sjednici Predstavni~kog doma PSBiH
19. januara, kada je zatra`io da taj ili oba
doma PSBiH {to hitnije raspravljaju o dje-
lovanju javnih emitera (aludiraju}i prven-
stveno na izvje{tavanja FTV-a).
- Nije problem {to javni emiteri izno-
se navodne afere i aferice, ve} {to je nji-
hova programska politika u suprotnos-
ti sa djelovanjem i zada}om onoga {to bi
im trebala biti, a to je informiranje javnos-
ti. Umjesto toga, oni su se stavili u funkci-
ju odre|enih politika, odnosno politike
koja se ne mo`e nazvati demokratskom.
Bo`o Ljubi}: Povod za raspravu svake
ve~eri na ekranu
Javni emiteri vode ratove, presu|uju i su-
de bez argumenata ne samo pojedinci-
ma, strankama ve} i ~itavim narodima.
To je klasi~no destruktivno djelovanje,
ocijenio je Ljubi}.
On je istakao kako povod (poseban ma-
terijal) za raspravu nije potreban jer je vi-
dljiv svake ve~eri u programima javnih
emitera. Zatra`io je i da se rasprava o
ovom pitanju izravno prenosi na terito-
riji cijele BiH kako bi svi gra|ani imali pri-
godu vidjeti i ~uti o ~emu se radi.
^lan Komisije za promet i komunika-
cije Predstavni~kog doma PSBiH [em-
sudin Mehmedovi} istakao je ju~er za
Oslobo|enje kako, polaze}i od zakonskih
odrednica promoviranja vrijednosti tri
konstitutivna naroda, javni emiteri u
BiH o~igledno ne slu`e svojoj svrsi. Me-
|utim, Mehmedovi} cijeni kako Ljubi}e-
va inicijativa ima drugu pozadinu.
- Razlozi za tematsku raspravu takve
vrste su stvaranje ambijenta u kojem }e
se prikazati kako Hrvati u BiH ne mogu
kroz javne emitere promovirati i eksplo-
atirati svoj jezik i kulturu, te da je stoga ne-
ophodno stvaranje tre}eg - hrvatskog ka-
nala na javnim emiterima u BiH. Upra-
[emsudin Mehmedovi}: Politika
razgradnje i ru{enja BiH
vo je to razlog koji vodi do zaklju~ka da
ne treba inicijativu razmatrati u tom
kontekstu, odnosno da kao takva nije pri-
hvatljiva, cijeni Mehmedovi}.
Medijska razgradnja BiH
On smatra kako je rasprava o stanju i
djelovanju javnih medija u BiH po`eljna
i korisna, ali u okviru koje }e biti uklju~e-
ni elementi provo|enja politika razgra-
dnje i ru{enja BiH putem njih (medija).
- Poseban aspekt mora biti usmje-
ren na analiziranje djelovanja medi-
ja iz RS-a koji konstantno imaju ratno-
hu{ka~ke poruke koje oda{ilju. S te
strane, inicijativa Ljubi}a za raspra-
vom o stanju i djelovanju javnih me-
dija u BiH je utemeljena, ali se ona ja-
sno ne izra`ava kroz njegove poruke.
Zaklju~ci Komisije stoga trebaju biti
usmjereni u tom smislu i to }e biti na-
{e stajali{te koje }emo iznijeti na sje-
dnici, zaklju~io je Mehmedovi}.
Rasprava o Ljubi}evoj inicijativi na
sjednici Komisije za promet i komunika-
cije Predstavni~kog doma PSBiH mogla
bi se na}i ve} u prvoj polovini marta.
A. TERZI]
BHRT o svima pomalo
Svjetlana Vu~eti},
no vi nar ka BHRT-a,
izlo`ena je prijetnjama
i pritiscima Fahrudina
Radon~i}a zbog na-
mjere da napravi pri-
log o ubistvu Ramiza
Delali}a ]ele u emisi-
ji „Crta“ BHRT-a. Ra-
don~i} je istom prili-
kom priprijetio i ure-
dniku „Crte“ Amarildu
Guti}u. Reagiralo je
Udru`enje BH novina-
ri, ali nije BHRT. Oslo-
bo|enje je zatra`ilo
poja{njenje u ovoj TV
ku}i, no umjesto od-
govora, stiglo je sao-
p}enje za javnost, u
kojem stoji da je izda-
to „nakon niza orkestriranih napada, politi~kih i drugih obli-
ka pritisaka, prijetnji i uvreda novinarima BHT1, neistina, po-
luinformacija i neutemeljenih optu`bi na adresu Radio-tele-
vizije BiH“.
- Etiketiranje BHRT-a u pojedinim medijima i istupima po-
jedinaca i zvani~nika kao sljedbenika, medijskog promoto-
ra pojedinih politi~kih stranaka, pojedinaca, interesnih i sl.
grupa jalovi je poku{aji da ti isti mediji i pojedinci prikriju
vlastitu ovisnost od politi~kih centara mo}i i da pa`nju ja-
vnosti preusmjere na drugu stranu. Poslovodstvo BHRT-a ne-
}e dozvoliti da se neistinama, konstrukcijama i la`ima na-
ru{ava ugled ove ku}e, ne}e dozvoliti zastra{ivanje novina-
ra i argumentom sile mije{anje u ure|iva~ku i poslovnu po-
litiku BHRT-a. Poslovodstvo BHRT-a }e iskoristiti sve zakon-
ske i institucionalne forme i procedure da o~uva integritet
uposlenika, funkciju i status neovisnog javnog ser visa na ra-
zini dr`ave BiH. Jednako tako, beskompromisno }e pozva-
ti na odgovornost, bez izuzetka, sve koji ~injenjem ili ne~i-
njenjem nanose {tetu BHRT-u i ugro`avaju prava njegovih
uposlenika. Nismo sljedbenici niti jedne politi~ke opcije ili
njeni promotori, ali jesmo otvoreni da svim relevantnim po-
liti~kim, dru{tvenim, kulturnim, socijalnim predstavnicima
otvorimo adekvatan prostor za medijsku prezentaciju. Da na-
glasimo, samo u skladu sa pravilima i principima javnog emi-
tiranja i novinarske profesije, stoji u saop}enju koje oda{i-
lja poslovodstvo BHRT-a.

BEVANDA I LAGUMD@IJA S DIPLOMATAMA PREDSJEDNI[TVO BiH

MMF spreman za
novi aran`man
Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekoslav Be-
vanda i ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumd`i-
ja ju~er su se odvojeno susreli sa vi{e predstavni-
ka me|unarodnih institucija i ambasadora u BiH.
Bevanda je tokom susreta s rezidentnim predsta-
vnikom MMF-a u BiH Milanom Cucom razgovarao
o prioritetima rada novog saziva Vije}a ministara.
Bevanda je istakao potrebu hitnog usvajanja global-
nog fiskalnog okvira 2012 - 2014. i dr`avnog prora-
~una za 2012. godinu i izrazio o~ekivanja da }e ovaj
posao biti zavr{en do kraja prvog kvar tala. Cuc je
naglasio da je MMF spreman za novi aran`man sa
BiH, ukoliko vlasti u dr`avi odlu~e da zatra`e pomo}
i pripreme jasnu ekonomsku strategiju.
Bevanda je razgovarao i sa ambasadorima Veli-
ke Britanije, Italije, Srbije i Turske: Nigelom Caseyem,
Raimondom De Cardona, Ninoslavom Stojadinovi-
}em i Ahmetom Jildizom. Bevanda je tokom razgo-
vora s ambasadorima naglasio da treba iskoristiti
pozitivnu i radnu atmosferu unutar Vije}a minista-
ra BiH i raditi na ubrzavanju europskog puta BiH i
ja~anju gospodarstva.
Lagumd`ija je primio tokom dana visokog predsta-
vnika u na{oj zemlji Valentina Inzka, njegovog zamje-
nika Rodericka Moorea i ambasadore Francuske,
Azerbejd`an, Ruske Federacije i Turske: Rolanda Gille-
sa, Eldara Hasanova, Aleksandra Bocana Hara~enka i
Ahmeta Jildiza. Razgovarano je o aktuelnoj politi~koj si-
tuaciji u zemlji, prioritetima u radu Ministarstva vanjskih
poslova BiH, bilateralnim odnosima i mogu}nostima za
njihovo unapre|enje u svim oblastima, naro~ito u eko-
nomskoj, te o saradnji na multilateralnom planu i dru-
gim pitanjima od obostranog interesa. Lagumd`iji su upu-
}eni pozivi da posjeti Ankaru, Moskvu i Pariz.
Vojni policajci sa
Amerikancima u
Afganistan
Predsjedni{tvo BiH je na 21.
hitnoj sjednici u Sarajevu pri-
milo k znanju informaciju Minis-
tarstva odbrane BiH o mogu-
}em anga`iranju jedinice Oru-
`anih snaga BiH u misiji Sna-
ge me|unarodne sigurnosne
pomo}i ISAF u Afganistanu i da-
lo je na~elnu suglasnost za za-
jedni~ko anga`iranje jedinice vojne policije od 26 dinice vojne policije iz sastava OSBiH u misiji ISAF.
pripadnika s Nacionalnom gardom dr`ave Merilend Predsjedni{tvo BiH je, tako|er, donijelo odluku o
u navedenoj misiji. utvr|ivanju liste kandidata za izbor suca u ime BiH
Tako|er, data je ovlast ministru odbrane BiH da u Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
uputi pismo namjere ministarstvu odbrane SAD-a o Zadu`eno je Ministarstvo vanjskih poslova BiH
spremnosti BiH da u misiju ISAF uputi jedinicu od da putem Sekretarijata Vije}a Evrope ovu odluku
26 pripadnika vojne policije OSBiH nakon {to bude sa biografijama kandidata dostavi Savjetoda-
provedena zakonom propisana procedura. vnom panelu eksperata za kandidate za izbor su-
Zadu`eno je Vije}e ministara BiH da dostavi Pred- daca Evropskog suda za ljudska prava na postu-
sjedni{tvu BiH ocjenu opravdanosti sudjelovanja je- pak, saop}eno je iz Predsjedni{tva BiH.
4 DOGA\AJI
IZJAVA DANA
Postoje razni primeri
u istoriji kuda su
vodila dru{tva koja
su bila u o~ajanju,
bedi, haosu...
Naj~e{}e vode u
ekstreme, ta~nije
fa{izam. Toga se
veoma bojim
Go ran Markovi},
pisac i redatelj
DOBAR LO[ ZAO
PATRICK MOON
Ameri~ki je diplomat, {to mu, dakako, i jeste u opi-
su posla, i na vru}em banjolu~kom terenu ostao
diplomati~an; izrazio je, naime, nadu kako }e bo{-
nja~ki i srpski lideri omogu}iti mirne izbore u Sre-
brenici. Glasovi s terena, a neki koji su se ~uli dok
je visoki gost jo{ bio u eresovskoj metropoli go-
vore, me|utim, da je Moonova nada vrlo krhka.
ASIM SARAJLI]
[ef Kluba SDA u dr`avnom Parlamentu pojasnio
je za{to u Avazu radi vi{e odvjetnika negoli no-
vinara. Kada bi se poslagale sve tu`be glasovi-
toga neimara iz dijaspore, nadvisile bi oba tornja.
Pojedina~no, zasad. Radon~i}eva je, pak, upor-
nost golema; {to vi{e gubi na sudu, to vi{e tu`i.
A kada je rije~ o srazu s omiljenom mu metom
SDA, trenuta~no je 0:2 za tu`itelja.
VLADA HN@-a
Veliki je optimist premijer Hercegova~ko-ne-
retvanske `upanije Denis Lasi}: tvrdi kako su
u prvih 100 dana uspjeli iza}i na kraj s glavnom
ko~nicom - politikantstvom. Pa }e, veli, sada
onako timski krenuti u svjetliju budu}nost. Is-
tovremeno, CCI tvrdi kako je Lasi}eva vlada,
u `estokoj konkurenciji, me|u najgorim.
MUAMER ZUKORLI]
Nakon {to je dramati~no poru~io da }e, uko-
liko netko digne ruku na njega, Srbija izgubi-
ti Sand`ak za sva vremena, tamo{nji glavni
muftija je dignuo glas protiv novopazarske uli-
ce Stefana Nemanje. Zukorli} je u slobo-
dnom vremenu povjesni~ar pa zna kako nije
Nemanja osnovao Pazar, nego Gazi Isa-beg. I,
{to }e, nego gaziti Nemanju.
VIJEST U
971
BROJU
milijun KM je, prema podacima Centralne banke BiH, ostvaren deficit na
teku}em ra~unu platne bilanse, ili 569 milijuna vi{e nego 2010.
Narodna skup{tina RS-a
^uvari Daytona
Provo|enje presude
Sejdi} - Finci ne
smije ugroziti
Daytonom utvr|eni
ustavni poredak
Narodni poslanici Republike
Srpske upoznati su ju~er sa sta-
vom Odbora za ustavna pitanja
NSRS-a koji je predlo`io entitetskom
parlamentu na usvajanje {est zaklju-
~aka kojim se podr`ava provo|enje
presude Evropskog suda za ljudska
prava u predmetu Sejdi} i Finci.
Interes RS-a
Narodna skup{tina RS-a poziva
privremenu zajedni~ku komisiju
oba doma Parlamentarne skup{ti-
ne BiH da {to hitnije predlo`i {iro-
ko prihvatljive amandmane na
Ustav BiH koji bi predstavljali pro-
vo|enje presude, navedeno je u
predlo`enim zaklju~cima Odbo-
ra. Ovim zaklju~cima pozivaju se
svi politi~ki faktori iz RS-a koji su
uklju~eni u ovaj proces da sa~uva-
ju i dalje u~vrste zajedni~ki stav po
pitanju provo|enja presude kroz
usagla{avanje prijedloga aman-
dmana na Ustav BiH i prijedloge za
izmjene Izbornog zakona BiH, jer
je to u op{tem interesu RS-a. Kon-
statuje se da se presuda izri~ito
odnosi na nemogu}nost aplikana-
ta, a u ovom slu~aju onih koji ni-
su iz reda konstitutivnih naroda, da
se kandiduju za Dom naroda Par-
VIJEST U OBJEKTIVU
Vijadukt
Sarajevska firma @GP
izvo|a~ je radova na vija-
duktu koji se gradi pored
tunela Vijenac. Ina~e, sam
tunel i vijadukt trebali bi
skratiti dionicu autoputa
izme|u Sarajeva i Zenice
za pet kilometara. Vija-
dukt je dug 515 metara.
Kamera na{eg fotore-
por tera zabilje`ila je kako
to danas izgleda. Otvara-
nje tunela i ove dionice
prema planovima trebalo
bi biti po~etkom 2014.
godine.
~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OSLOBO\ENJE
[to hitnije predlo`iti {iroko prihvatljive amandmane na Ustav BiH
Posebna sjednica o Br~kom
Na inicijativu 31 poslanika iz bloka srpskih opozicionih stranaka u Banjoj
Luci danas bi se trebala odr`ati posebna sjenica NSRS-a na kojoj bi se otvo-
rila rasprava o zaklju~ku Vlade RS-a kojim se objavljuje i stavlja u promet kar-
tografska osnova administrativne kar te RS-a i distrikta Br~ko.
Vlada RS-a po~etkom decembra pro{le godine usvojila je zaklju~ak pre-
ma kojem se objavljuje i stavlja u promet kar tografska osnova administra-
tivne kar te Republike Srpske i distrikta Br~ko. Na kar ti se jasno vidi da se
entitetska linija RS-a zaustavlja na mjestu dodira sa distriktom, i ne prola-
zi kroz njega, kako je bilo na dosada{njim kar tama. Ovim je potvr|ena ar-
bitra`na odluka o tome da je Br~ko distrikt u zajedni~kom vlasni{tvu dva en-
titeta, a time je uklonjen i posljednji uslov za zatvaranje super vizije. SAD i
super vizor u Br~kom vi{e puta su stavili do znanja da zatvaranja super vizi-
je u Br~kom nema sve dok RS i formalno ne prizna da kroz distrikt ne pro-
lazi entitetska linija.
Predsjednik NSRS-a Igor Radoji~i} tim povodom ju~er je izjavio da ima uti-
sak da me|unarodna zajednica o~ekuje gre{ku Srpske, kako bi postavila no-
ve uslove za okon~anje super vizije u distriktu Br~ko.
lamentarne skup{tine BiH i na koji na~in presudom nije doveden
njihovu podobnost za kandidova- u pitanje.
nje na izborima za ~lanove Pred- Narodna skup{tina, stoji u zaklju-
sjedni{tva BiH. ~cima, preporu~uje kao okvir u
razgovorima radi provo|enja pre-
Predstavnici sude da Dom naroda PSBiH treba
- Narodna skup{tina razumije pro{iriti predstavnicima koji nisu iz
da je u tom okviru potrebno proves- reda konstitutivnih naroda iz oba
ti presudu ne dovode}i u pitanje us- entiteta, ne ugro`avaju}i postoje}e
tavnopravni poredak ustanovljen mehanizme za{tite vitalnog naci-
Dejtonskim sporazumom, nave- onalnog interesa konstitutivnih na-
deno je u predlo`enim zaklju~cima roda. Odbor smatra da presuda ni-
Odbora. Istim zaklju~cima pot- ~im ne zahtijeva preno{enje prava
vr|uje se da je ustavan, legalan, le- sa institucija i gra|ana RS-a na in-
gitiman i vitalan interes RS-a da bi- stitucije BiH, u smislu izbora ~lana
ra svoje predstavnike u institucija- Predsjedni{tva BiH iz RS-a ili dele-
ma BiH i Domu naroda Parlamen- gata Doma naroda Parlamentarne
tarne skup{tine BiH, te konstatuje skup{tine BiH iz RS-a.
da ovaj vitalni interes entiteta ni na G. KATANA
Foto: Muhamed TUNOVI]
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
Hafiz Husein ^ajlakovi}
Ovaj narod je potpuno
izlu|en
Razgovarao: Fahrudin BENDER
Husein ^ajlakovi} ve} 25 godina u
memoriji ~uva cijeli Kur’an, zavr{io je
Gazi Husrev-begovu medresu u Sara-
jevu i Islamski pedago{ki fakultet u Ze-
nici, autor je nekoliko tra`enih knji-
ga, kao hod`a radio je u nekoliko
d`emata, pro{ao je sito i re{eto, ovaj
49-godi{nji Zeni~anin, hafiz, svakim
danom je sve popularniji u d`emati-
ma, kako u Bosni, tako i dijaspori.
Mnogi ka`u da je to zbog toga {to
govori kao ~ovjek iz naroda, sa svim
podrazumijevaju}im nesavr{enos-
tima, a opet, uz sve bogatstvo naro-
dnog naratorstva. Me|utim, vi{e je
to zbog ~injenice da se njegova
gostovanja komotno mogu svrstati
u red stand up komi~ara, mo`da i
najuspje{nijeg takvog kod nas. Jer
pola njegovih predavanja su ozbi-
ljne poruke, a pola smijeh do suza.
• Hafize, otkud taj pristup, vjer-
ske su teme, a sve je ispunjeno
komedijom, to kad nas nije uobi-
~ajeno?
- Ima jedan hadis Allahovog Po-
slanika, ka`e: “Osmijeh je sadaka”, pa
ako ni{ta nema{, na|i osmijeh.
Mnogi se od nas smrknu kada vide
onu kutiju za sergije svako malo ka-
da je iznose pred narod, a oni mu-
driji se samo nasmiju i pro|u, vele
i osmijeh je sadaka.
Ali, ozbiljno, moramo tra`iti na~i-
na da se smijemo, ovaj narod je
ve} potpuno izlu|en. Allahov Posla-
nik se {alio, bio umiljat, on nam tre-
ba biti uzor. Tako sam se i ja probao
u~iti na djeci, pa im ka`em: „Ti{e,
oti{ao sam na `ivcima“, a oni mi ka-
`u: „Pa vidimo!“.
Karikaturi{u svoje du{e
• Tema Va{ih zadnjih gostovanja
je Muhammed alejhisselam, mje-
sec je njegovog ro|enja, a u svjet-
skim medijima se ne spominje
ba{ mnogo, osim ako nisu u pita-
nju negativne karikature?
- Pa da, a karikature crtaju jer mu ne
mogu prona}i ni{ta drugo. Me|utim,
svaki ~ovjekov postupak je ogledalo
Moramo tra`iti na~ina da se smijemo. Allahov Poslanik se {alio, bio
umiljat, on nam treba biti uzor. Tako sam se i ja probao u~iti na djeci,
pa im ka`em: Ti{e, oti{ao sam na `ivcima, a oni mi ka`u: Pa vidimo
onoga ~ega on jeste, a pogotovo onaj
koji je poslan svim svjetovima ogleda-
lo nam je svima, tako da oni svoje du-
{e karikaturi{u. Allahov miljenik i Po-
slanik je najbolji primjer ~ovjeku kako
treba `ivjeti, ba{ onako insanski, i kao
vo|a, drug, suprug, otac, dr`avnik,
ba{ u svemu, njegov primjer je sa-
vr{en. A svaki put kada ga ljudi blago-
slove, oni su ti koji zauzvrat dobiju sre-
}u i blagoslov od Gospodara svjetova,
ovo sam se li~no osvjedo~io mnogo pu-
ta, da ne nabrajam primjere.
• Navedite barem jedan?
- Do{ao mi slijep ~ovjek iz Nemile,
veli hafize, ja bih se `enio. Znam da se
danas zdravi jedva o`ene, kamoli on
}orav i onako mu rekoh nek’ prou~i
hiljadu salavata i namijeni za tu svo-
ju `elju. Hvaljen neka je Allah koji da-
de, i slijep momak se ubrzo o`eni, jo{
djevojka se ukrala da bi do{la za nje-
ga. Skoro sam ga vidio, do{ao da pi-
ta {ta da u~i? Da ode na had`, eto.
• ^uvar ste Kur’ana, kako se Vi
osje}ate kada ~ujete vijesti da ne-
ko u svi je tu pro tes tu je pa le }i
Kur’an?
- Ne pale oni Kur’an, ne mogu ga
zapaliti niti mu na{tetiti, to je vje~ni
Allahov govor, to {to je na papiru
ispisan, samo je njegova jedna ma-
nifestacija. Istina, grehota je i svakog
onog harfa, jedan je zaradio d`en-
net samo {to je izvadio papiri} sa di-
jelom sure iz lokve i stavio ga na su-
ho i visoko mjesto.
Ali ve}a je {teta gaziti Kur’an, nego
ga spaliti. Ovi koji ho}e da budu pro-
kleti, da im {ejtan radi navigaciju, oni
sjedaju stra`njicom na Kur’an da bi ih
Allah prokleo za sva vremena, bez mo-
gu}nosti pokajanja. To je opasno.
• Da, u nekim knjigama se gov-
ori o takvim na~inima prodaje
du{e |avolu, ima li kod nas takvih?
- Ima po ~itavom svijetu, a ima i u Bo-
sni. Ovo {to se zemlja zatresa, poplave
i sve to, nije slu~ajno, da nas Bog sa~u-
va. Mi se svi trebamo dr`ati Kur’ana, sli-
jediti ga kao uputu, na svoju korist, ina-
~e sve drugo nam je na {tetu.
• Dvije Va{e knjige, zbirka pri~a
i Va{ komentar Kur’ana, raspro-
INTERVJU 5
dane su prije nego je pola gostiju
izi{lo u hol Doma kulture, {to se
ja radimo duhovnu terapiju, de-
toks se zove, pri Kantonalnoj bolni-
ka`e planule k’o halva? ci u Zenici. Naravno, u suradnji sa
- Ne{to sam i podijelio d`aba. Zna- doktorom Ahmedom ^erimom, {to
te, kada hod`a ne{to dijeli d`aba, on- je rijedak pozitivan primjer u dr`a-
da treba pogledati da ne}e kakav ze- vi za takvo {to. Uz medicinsko odvi-
mljotres. Zaozbiljno, hod`e su na{a ule- kavanje, i mi smo tu da im damo po-
ma, Poslanik je rekao da, kada njega ne dr{ku da sebi na|u neku mjeru u `i-
bude, onaj ko bude sjedio sa ulemom votu. Ja dosta nau~im od njih, a i oni
kao da je sjedio sa njim. Zato trebate po- od mene. Ima dobrih pomaka.
{tovati i sjediti sa hod`ama, pa ako oni
zaglave gdje ne treba, bome... Neka lopova
• Zadirkujete hod`e a i sami ste • Ka`e se da nam je Bosna danas
hod`a, ~esto prozovete i reisa, a puna lopova, a Vi ka`ete: “Hvala
opet ka`ete da Vas se ne ti~u nje- Bogu, neka ima ovih budala {to
SVAKOM
gove gre{ke? otimaju”. Kako to mo`e biti dobro?
SVOJE - Pa vidite, recimo skoro sam bio - Pa to sam rekao u odnosu na
Ma kakav kod zubara, o~i mi ho}e isko~iti od hadis, kada se jedan ~ovjek po`a-
reis, {ta me straha a jedan obi~ni zub trebam da lio Pejgamberu, veli, kom{ija mu
briga, on }e vadim. Ma, pri~aj ti meni koliko uzurpirao me|u. A me|a je belaj,
odgovarati za ho}e{ da je reis skoro sve povadio, ja ka`em ~esto oni u zadnjem sa-
metn’o nove, mene je strah onaj je- fu imaju problema sa pivom, a
svoje, a svako dan svoj zub izvaditi. Eh, sad zami- oni u prvom sa me|om. Elem, taj
od nas za sli kako }e biti meni na Sudnjem da- ashab se `alio na kom{iju, pa mu
svoje. Zato je nu polagati ra~une kada se zubara je Pejgamber rekao: „Halali mu,
najbolje nek’ bojim. Ma kakav reis, {ta me briga, sva je zemlja Bo`ija, zauzvrat }e ti
svako se svog on }e odgovarati za svoje, a svako od Allah dati d`ennet“.
posla prihvati nas za svoje. Zato je najbolje nek’ Eh tako, mogu nas pokrasti, a da
svako se svog posla prihvati a za tu- mi na ahiretu budemo obe{te}eni,
a za tu|i da se |i da se ne sekira. a mo`emo i drugim rezonom, svo-
ne sekira • Radite sa narkomanima, kakva je s pravom ne dati. Ali poenta je da
su Vam iskustva sa njima? je ovaj svijet obi~na slama, a niko ni-
- Dobro iskustvo imam. Svake se- je p{enicu sijao zbog slame, ona se
dmice hafiz Mevludin Dizdarevi} i podrazumijeva.
TAKORE]I... OKOLI[
Politika za{tite okoli{a EU te tren-
dovi i perspektive zapadnog Balka-
na u ovom podru~ju tema su dvo-
dnevnog seminara koji }e biti
odr`an u Sarajevu danas i sutra, a
doma}in je Sekretarijat Vije}a za re-
gionalnu saradnju (RCC). Na skupu,
~iji je suorganizator Evropski par-
lament, parlamentarci }e razgova-
rati o politici za{tite okoli{a u EU kao
i njenoj Podunavskoj strategiji u
dijelu koji se odnosi na okoli{. Su-
dionici }e nastojati izna}i na~ine za
podizanje svijesti javnosti o potre-
bi za{tite okoli{a, uklju~uju}i i sara-
dnju s civilnim dru{tvom.
 6 DOGA\AJI ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OSLOBO\ENJE

VIJESTI
Pripreme jedinice
OSBiH za Afganistan
U sklopu priprema pripadnika OSBiH
za u~e{}e u misiji ISAF u Afganistanu,
od 21. do 24. februara u posjeti MO i
OSBiH boravi delegacija iz sastava 1. bri-
gade OS Kraljevine Danske. Cilj posje-
te je priprema i cer tifikacija pje{adijske
jedinice predvi|ene za upu}ivanje u ISAF
misiju u okviru Regionalne komande Ju-
gozapad u Afganistan.
Tokom posjete }e, osim sagledava-
nja stanja i spremnosti pripadnika
OSBiH, biti ra zmatrane opcije daljnjeg
anga`iranja jedinica OSBiH, obaveza-
ma BiH, a bit }e ra zmijenjena i mi{lje-
nja o dosada{njim iskustvima pripadni-
ka OSBiH u okviru danskog kontingen-
ta. Tako|er }e biti rije~i o ostalim pi-
tanjima vezanim za suradnju MOBiH i
OS Kraljevine Danske.
Krucijalna uloga
Suda BiH
Komandant [taba NATO-a Sarajevo
brigadni general Gary Huf fman posjetio
je ju~er Sud BiH i razgovarao s predsje-
dnicom Suda Medd`idom Kreso. Huf-
fman je izjavio da je vladavina prava od
izuzetne va`nosti za svaku zemlju, te da
je to, zajedno sa slobodom, demokrati-
jom i ljudskim pravima, jedan od osno-
vnih principa koji dijele sve zemlje ~la-
nice NATO-a.
“Proces integracije u NATO je pose-
bno vezan za pravosudnu reformu, te
borbu protiv kriminala i korupcije. Iz tog
razloga, Sud BiH ima krucijalnu ulogu
u za{titi ljudskih prava, a [tab NATO-a
Sarajevo u potpunosti podr`ava daljnje
ja~anje institucionalnog okvira ove ze-
mlje za provo|enje zakona”, saop}eno
je iz [taba NATO-a Sarajevo.
Alarmantno stanje u oblasti za{tite majki - porodilja u FBiH
Puna usta brige,
a pomo} - nikakva
 Dva kantona ne mare za novoro|en~ad iako imaju negativan prirodni prira{taj
 Razlika u isplatama zaposlenim i nezaposlenim porodiljama i od kantona do kantona
 Samo jedan kanton stimulira ra|anje tre}eg djeteta
@ene u Hercegova~ko-neretvan-
skom i Posavskom kantonu koje se
odlu~e na maj~instvo, bez obzira na
to da li su zaposlene ili ne, ne mo-
gu ra~unati na naknadu pla}e za
vrijeme porodiljskog dopusta ili
mjese~nu porodiljsku pomo} jer u
tim kantonima takvo ne{to nije
propisano. Iako oba kantona, pre-
ma posljednjim statisti~kim po-
dacima za 2010, bilje`e negativan
prirodni prira{taj, vlasti se nisu po-
brinule ni da primijene minimum
na koji ih je, poput ostalih osam
kantona u FBiH, obvezao federal-
ni Zakon o osnovama socijalne, za-
{tite civilnih `rtava rata i porodice
s djecom, donesen prije 12 godina.
U istra`ivanju koje je proveo
NVO Vesta iz Tuzle o polo`aju po-
rodilja u BiH u okviru kojeg su da-
te i smjernice za dalje aktivnosti na
tom planu, navodi se kako HNK
porodiljama ispla}uje samo je-
dnokratnu nov~anu pomo} od 400
2013.
Pri~a o ovom zakonu,
sude}i po programu
rada Vlade FBiH za
ovu godinu, trebala
bi po~eti krajem
2012, {to zna~i da bi
taj zakon mogao biti
donijet tek 2013.
KM za opremu novoro|en~eta,
dok se u Posavskom kantonu samo
nezaposlenim porodiljama ispla-
}uje {estomjese~ni dje~iji doplatak
od 150 KM.
Opravdanja za nerad
Razli~itim zakonima, odlukama
i naredbama osigurane su nakna-
da pla}e za zaposlene porodilje i
nov~ana pomo} nezaposlenim, a
vrijeme isplate, iznosi u novcu,
kao i ostale “pogodnosti” kao {to je
jednokratna pomo} za opremu za
novoro|en~e razli~ito su reguli-
rani u ostalih osam kantona u
FBiH. Prakti~no, kakva prava ima-
te i u kojoj mjeri }e ona biti ostva-
rena, zavisi u najve}oj mjeri od
mjesta stanovanja. Podatak da po-
rodilja u Sarajevu nema ista prava
kao porodilja u Tuzli, porodilja u Bi-
ha}u nema ista prava kao porodi-
lja u Gora`du... trebao bi pred-
stavljati alarm za korjenite pro-
mjene u sistemu socijalne za{tite.
No, o~ito, u FBiH nije tako. Mjere
stimulacije prirodnog prira{taja
stanovni{tva, kroz stimulaciju ra|a-
nja, u FBiH nikada u poslijera-
tnom periodu nisu bile na naro~i-
to zavidnom nivou. Vlast godina-
ma obe}ava bolje, a kad obe}ano
ne provede u djelo, pravda se usta-
vnim ure|enjem, podijeljenim na-
dle`nostima izme|u Federacije,
kantona i op}ina, nedostatkom fi-
nansijskih sredstava, lo{im zakono-
davstvom koje je, navodno, te{ko
promijeniti itd.
Naknada pla}e zaposlenih poro-
dilja u Kantonu Sarajevo iznosi 60
posto prosje~ne federalne pla}e i ne
mo`e biti ispod 360 KM. Prema po-
dacima Veste, od 1. februara 2010.
ta naknada za `ene koje su u ra-
dnom odnosu bile du`e od pola go-
Besima Bori}: Tra`it }u
pomjeranje rokova
dine prije poroda iznosi 432 KM, a
za `ene koje su u radnom odnosu
manje od {est mjeseci prije poro-
da iznosi polovinu najni`e federal-
ne pla}e - 216 KM. Nezaposlene ili
porodilje na redovnom {kolovanju
imaju pravo na mjese~nu nov~anu
pomo} od 120 KM u trajanju godi-
nu. KS ispla}uje jednokratnu nov-
~anu pomo} za opremu novoro|e-
nog djeteta, i to korisnicima dje~i-
jeg dodatka od 210 KM, koji imaju
pravo i na pomo} u prehrani dje-
teta do {est mjeseci od 48 KM mje-
se~no.
KS sa oko 436.600 stanovnika je
drugi po brojnosti u FBiH, ima
najvi{e zaposlenih stanovnika, naj-
vi{u prosje~nu neto pla}u, a prema
posljednjim statisti~kim podaci-
ma, u njemu se i dalje bilje`i pozi-
tivan prirodni prira{taj. Broj ro|e-
nih i dalje je ve}i od broja umrlih u
toku godine i u Tuzlanskom kanto-
nu. I u ovom, po broju stanovnika
najmnogoljudnijem kantonu u
FBiH, ne{to bolji su uvjeti za {ire-
nje porodice nego u ve}ini kanto-
na. Zaposlena porodilja u TK-u
ima mogu}nost da prilikom kori-
{tenja porodiljskog dopusta bira
izme|u naknade u iznosu 90 pos-
to njene prosje~ne pla}e za {est
mjeseci prije poroda ili 55 posto fe-
deralnog prosjeka ako je to za nju
povoljnije. Naknadu pla}e ispla}u-
je poslodavac, a to mu refundira re-
sorno kantonalno ministarstvo.
Ako se uzme u obzir da je prosje-
~na pla}a u TK-u u 2010. bila 734
KM, porodilja s tom pla}om mogla
je ostvariti naknadu oko 650 KM.
Nezaposlene porodilje u TK-u pri-
maju polugodi{nju nov~anu po-
mo} od 100 KM mjese~no.
Naknada pla}e za porodilje u
Srednjobosanskom kantonu ve-

Izvje{taj misije OSCE-a u

BiH o nasilju u porodici
U velikom broju
Produ`iti rok slu~ajeva nasilje
Potpredsjednik Narodne skup{tine u porodici ne
RS-a Ramiz Salki} uputio je pismo mi-
nistru za izbjeglice i raseljena lica RS- kvalifikuje se
a Davoru ^orda{u, u kojem je tra`io da prema te`im
se produ`i rok za dostavu dokumen-
tacije u skladu s javnim oglasom za po- oblicima tog djela,
dno{enje prijava za ostvarivanje pomo- {to onemogu}ava
}i iz programa odr`ivog povratka u RS
za 2012. godinu.
stro`ije kazne
Salki} smatra da je opravdano pro-
du`enje roka, s obzirom na to da je na- Krivi~na odgovornost za nasilje u
{a zemlja bila suo~ena s vremen- porodici veoma je va`na, jer se time
skim nepogodama. Javni oglas je {alje signal neodobravanja tog nasi-
objavljen polovinom februara, a rok za lja, ali izre~ene kazne u sudskim
prijave je 15 dana od dana objavljiva- predmetima nasilja u porodici ~es-
nja. Povratnici i prognanici su najugro- to ne odgovaraju u~injenom nasilju.
`enija kategorija stanovnika i nisu mo-
gli blagovremeno ispuniti obaveze Kvalifikacija djela
Foto: D. TORCHE

propisane u oglasu. Tra`i da se rok za Ovo je ju~er rekao Fletcher M.

dostavljanje prijava produ`i za deset Burton, {ef misije OSCE-a u BiH, pri-
dana od krajnjeg roka u oglasu. likom prezentacije izvje{taja misije
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. DOGA\AJI 7

VIJESTI

NAKNADE ZA PORODILJE
Podatak da porodilja u Sarajevu nema ista
prava kao porodilja u Tuzli, porodilja u Biha}u
nema ista prava kao porodilja u Gora`du...
trebao bi predstavljati alarm za korjenite
promjene u sistemu socijalne za{tite
zana je za redovitu uplatu doprino-
sa i utvr|uje se u postotku u kojem
poslodavac redovno upla}uje do-
prinose za PIO i zdravstvo i ne
mo`e biti ve}a od polovine pla}e
ostvarene tokom {est mjeseci pri-
je poroda. Nezaposlene porodilje
ostvaruju jednokratnu nov~anu
pomo} od 35 posto prosje~ne kan-
tonalne pla}e u prethodnoj godini
i isto toliko za opremu novoro-
|en~eta. Kako je prosje~na neto
pla}a SBK-u u 2010. iznosila 668
KM, to je nezaposlena porodilja
mogla ostvariti oko 240 KM po
svakom od dva navedena osnova,
ukupno oko 480 KM.
Od navedenog je ne{to bolji pro-
pis u Bosanskopodrinjskom kanto-
nu koji je nezaposlenim porodilja-
ma omogu}io da godinu od ro|e-
nja djeteta primaju po 149,50 KM,
odnosno 25 posto prosje~ne pla}e
u Kantonu. To je jedini kanton u
FBiH koji je dosad stimulirao ro|e-
nje tre}eg i svakog narednog djete-
ta isplatom jednokratne naknade
od 40 posto prosje~ne kantonalne
pla}e ili oko 240 KM. Zaposlene po-
rodilje imaju pravo na naknadu pla-
}e u iznosu 80 posto njihove pla}e
za {est mjeseci prije poroda, koja ne
mo`e biti manja od 60 posto kan-
tonalnog prosjeka u prethodnoj
godini.
Ni{ta od zakona u 2012?
^lanovi Komisije za ravnopra-
vnost spolova Doma naroda Parla-
menta FBiH protekle sedmice ra-
zmatrali su informaciju o polo`a-
ju porodilja u FBiH uz podatke iz is-
tra`ivanja NVO Vesta i zaklju~ili ka-
ko }e resornom Ministarstvu rada
i socijalne politike FBiH poslati
upit kako bi saznali u kojoj fazi je
dono{enje zakona o za{titi porodi-
ce s djecom, organizirati sastanak
s federalnim premijerom Nermi-
nom Nik{i}em i resornim minis-
trom Vjekoslavom ^amberom te
insistirati da se programom rada
Doma naroda za ovu godinu pla-
nira dono{enje zakona koji }e omo-
gu}iti jednak tretman porodilja i po-
rodica s djecom u cijeloj FBiH.
Predsjednica Odbora za rad i
socijalnu za{titu Predstavni~kog
Bijeli Schengen
nije ugro`en
[ef monitoring-tima BiH za pra}enje be-
zviznog re`ima Bakir Dautba{i} izjavio je
da BiH ne mo`e biti zadovoljna brojem
svojih dr`avljana koji su u pro{loj godini
zatra`ili azil u zemljama EU, ali je dodao
da bezvizni re`im nije ugro`en. “U prvoj
godini bezviznog re`ima 1.300 dr`avlja-
na BiH zatra`ilo je azil u zemljama EU, od
kojih 980 u [vedskoj”, rekao je Dautba-
{i} ju~er za Srnu. On ka`e da je veliki broj
Mjere, zakon i fond za dje~iju za{titu la`nih azilanata iz BiH u [vedskoj bio ra-
Predsjednik Kluba Bo{njaka u Domu na- zlog za njegovu posjetu ovoj zemlji. “Sa
roda FBiH Amir Zuki} je nedavno pokrenuo predstavnicima {vedskih vlasti razgova-
inicijativu o formiranju federalnog porodilj- rao sam o na~inima na koje se mo`e sma-
skog fonda. njiti taj broj, te gra|anima BiH staviti do
- Moramo izmijeniti odre|ene zakone i do- znanja da je tra`enje azila avantura ko-
nijeti propise po kojima }e dr`ava stimulati- ja se zavr{ava brzim vra}anjem ku}i, kao
{to se to desilo i sa Belgijom kada su na-
vno djelovati na ra|anje tre}eg i svakog na-
{i dr`avljani vra}eni u roku od mjesec”,
rednog djeteta, zaposlenim majkama-porodi-
objasnio je Dautba{i}.
ljama omogu}iti isplatu njihove pune jednogo-
di{nje pla}e, kao i ostalim majkama odgova-
raju}e naknade, smatra Zuki}.
U Vesti, pak, ka`u kako su kombinacija mje-
Imenovati sudije
ra koje }e trenutno unaprijediti stanje u smi- Ustavnog suda FBiH
slu izjedna~avanja prava, a paralelno s tim dono{enje zakona o za{titi po- Visoki predstavnik u BiH Valentin In-
rodice s djecom i formiranje fonda za dje~iju za{titu rje{enja koja ne dozvo- zko istakao je tokom ju~era{njeg susre-
ljavaju odga|anja. ta sa rukovodstvom Posavskog kanto-
- Neadekvatna i nesistemski rije{ena podr{ka porodiljama uti~e i na po- na da se predugo ~eka imenovanje su-
rast negativnog trenda ra|anja u kasnijoj dobi, koji u posljednjim godinama dija Ustavnog suda FBiH kako bi se po-
sve vi{e prate i `ene u BiH, navode u ovom NVO. punilo Vije}e za za{titu vitalnog nacional-
Prema rije~ima Bori}, bilo bi dobro ako bi se za po~etak sredstva koja FBiH nog interesa, te da je to potrebno u~i-
i kantoni izdvajaju trenutno za porodicu s djecom usmjerila u jedinstven fond niti {to prije. “Krajnje je vrijeme da se
koji bi kasnije rastao donacijama i promoviranjem stimulativnih mjera privre- izvr{e ova imenovanja kako bi Vije}e mo-
dnicima koji odlu~e da ga podr`e. glo obavljati svoje du`nosti i odlu~ivati
o zahtjevima kao {to je onaj koji se ti-
~e Vlade Posavskog kantona”, rekao je
doma Parlamenta FBiH Besima kon mogao biti donijet tek 2013,
Inzko na sastanku sa predsjedavaju}im
Bori} ka`e da je upoznata s istra`i- ka`e Bori}, koja }e ispred Odbo-
Skup{tine ovog kantona Marijom Jurki-
vanjem Veste. Po njenim rije~ima, ra insistirati da se rok pomjeri
}em i njegovim zamjenikom Anesom
federalni zakon o za{titi porodice s kako bi se zakon pred Vladom na-
Osmanovi}em. Istakao je da vlasti i za-
djecom, po svemu sude}i, ne}e {ao barem u ~etvrtom kvartalu ove
konodavna tijela na svim nivoima ima-
biti usvojen do naredne godine. godine. To bi, naime, dalo izvjesnu
ju obavezu da postupaju u skladu sa Us-
- Pri~a o ovom zakonu, sude}i nadu da }e zakon i u parlamentar-
tavom, te da provode Mirovni sporazum.
po programu rada Vlade FBiH nu proceduru biti upu}en prije
Sa sagovornicima je razgovarao o finan-
za ovu godinu, trebala bi po~eti kraja ove godine.
sijskoj situaciji u Kantonu, te o nacional-
krajem 2012, {to zna~i da bi taj za- S. [EHER^EHAJI]
noj zastupljenosti u kantonalnoj Vladi.

Naj~e{}a uslovna kazna

OSCE-a pod nazivom “Krivi~na
odgovornost i sankcioniranje po-
~inilaca nasilja u porodici”. Istra`i-
vanje za izvje{taj trajalo je od 2004.
do 2010. uz pra}enje sudskih pro-
cesa, odnosno krivi~nih postu-
paka u slu~ajevima koji su klasifi-
kovani kao nasilje u porodici na
op}inskim, osnovnim, okru`nim
i kantonalnim sudovima u cijeloj
BiH. Pra}eno je 289 predmeta na-
silja u porodici, a frapantno je da
je ve}ina izre~enih sankcija u tim
predmetima bila uslovna kazna
po~iniocu nasilja u porodici, {to ni-
je efektivna kazna. To pokazuje da
je u doma}em pravnom sistemu
preovladavaju}a sankcija za po~i-
nioca nasilja u porodici uslovna
osuda.
Ta~nije, od pomenutog broja
pra}enih predmeta za njih 223,
odnosno vi{e od 77 posto, izre~e-
na je uslovna kazna, za 24 ili osam
posto zatvorska kazna, a za 39,
odnosno 13,5 posto, nov~ana ka-
zna. Najo{trija izre~ena kazna u
promatranim predmetima bila je
dugogodi{nja zatvorska kazna za
nasilje u porodici koje je zavr{ilo
smrtnim slu~ajem dugo vremena
zlostavljanog ~lana porodice.
Amra Hamidovi}, pravna sa-
vjetnica u misiji OSCE-a u BiH, na-
glasila je problem klasifikacije kri-
vi~nog djela nasilja u porodici.
- U velikom broju slu~ajeva ko-
je smo pratili nasilje u porodici se
ne kvalificira prema te`im oblici-
ma ovog djela, te se stoga onemo-
gu}ava i izricanje stro`ije kazne.
Zato `elimo apelirati i na tu`itelj-
stva i na predstavnike ministarsta-
va unutra{njih poslova da prilikom
istra`ivanja i dokumentiranja kri-
vi~nih djela nasilja u porodici za-
sita pribilje`e, istra`e i dokumen-
tiraju sve one navode koji u kona-
~nici mogu dovesti do te`e kvali-
fikacije i proizvesti adekvatnu osu-
du po~initelja nasilja u porodici,
rekla je Amra Hamidovi}.
Prevencija
Stoga se u izvje{taju nalazi niz
preporuka za sudije i tu`itelje ko-
je se odnose na to da je neopho-
dno povesti ra~una o uva`avanju
svih okolnosti da sankcija bude te-
`a ili bla`a, a uslijedi}e i dijalog sa
predstavnicima pravosu|a.
- Sve okolnosti koje su olako-
tnog ili ote`avaju}eg karaktera
moraju na}i svoje mjesto u obra-
zlaganju sudskih odluka. Jedino
kroz kvalitetno obrazlo`ene pre-
sude u kojima i javnost i `rtva, ali
i po~initelj, mogu shvatiti razloge
i obrazlo`enje suda za{to je san-
kcija manja ili ve}a. Samo tako kao
dru{tvo u cjelini mo`emo biti za-
dovoljni sankcioniranjem dru{tva
u porodici. Dokle god je to neja-
sno i odluke nisu utvr|ene ili su
samo djelimi~no utvr|ene, ne
mo`emo biti sigurni da je izre~e-
na sankcija u konkretnom pre-
dmetu adekvatna za u~injeno
djelo, pojasnila je Hamidovi}.
Nasilje u porodici u BiH {iroko
je raspore|eno, a od velikog zna-
~aja je i njegova prevencija, na {ta
je ukazala Samra Had`iabdi} -
Filipovi}, direktorica Agencije
za ravnopravnost spolova u BiH.
Istakla je da borba protv nasilja
zahtijeva {iri pritup u koji treba-
ju biti uklju~eni i socijalni i
zdravstveni radnici, policija, ali
i nastavni kadar.
- Aktivnosti koje se ve`u za spre-
~avanje i borbu protiv nasilja su ve-
oma skupe za dr`avu, ali je skuplje
ne raditi na toj borbi, kazala je Sa-
mra Had`iabdi} - Filipovi}.
M. \. R.
Rje{avanje statusa
branitelja
Predsjednik FBiH @ivko Budimir sas-
tao se u Zagrebu s ministrom branitelja
Hrvatske Predragom Mati}em. Razgova-
ralo se o rje{avanju statusa branitelja pu-
tem ugovora RH i BiH te o obiteljskim mi-
rovinama roditelja poginulih pripadnika
HVO-a, koji jo{ nemaju rije{en status u
RH. Tokom sastanka su istaknute mogu-
}e posljedice revizije braniteljske popu-
lacije u FBiH, s posebnim osvrtom na za-
to~enike u logorima, kojima zbog neprin-
cipijelnog provo|enja revizije prijeti gu-
bitak invalidnosti u BiH te potreba da se
taj proces ne odrazi na prava koja je spo-
menuta populacija ostvarila u RH teme-
ljem ugovora RH i BiH.
 8 DOGA\AJI ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OSLOBO\ENJE

VIJESTI
Ho}e li delegati
Dom naroda Parlamenta FBiH
o povoljnijem penzionisanju

Ista prava za
sve gra|ane
Dopredsjedatelj Zastupni~kog do-
ma Parlamenta Bo`o Ljubi} razgovarao
je ju~er u Sarajevu s kardinalom Vinkom
Pulji}em. Sugovornici su ra zmijenili
mi{ljenja o aktualnom stanju u BiH s po-
sebnim naglaskom na stanje Hrvata ka-
tolika. Istaknuto je zajedni~ko zalaga-
nje za izgradnju demokratske i sekular-
ne dr`ave koja }e jam~iti ista prava za
sve gra|ane, ali i stvoriti uvjete za afir-
maciju kulturnog, vjerskog i nacional-
nog identiteta sva tri konstitutivna na-
roda i svih drugih. Suglasili su se da bi
bilo potrebno institucionalno rije{iti
odnos dr`ave i crkve i vjerskih zajedni-
ca. To bi, po njihovim mi{ljenjima, bi-
tno smanjilo mogu}nosti zlouporabe i
manipulacije vjerskim zajednicama i
vjerskim osje}ajima ma s bilo koje
strane dola zile, a istodobno pridonije-
lo rje{enju socijalnih i drugih prava lju-
di u crkvi i vjerskim zajednicama.
Opasnost od lavina
Sa rastom temperatura dolazi do po-
kretanja snje`nih lavina, {to je posebno
opasno na saobra}ajnicama kroz rije-
~ne kanjone, a u BiH ve}ina puteva je
takva, ka zao je za Fenu predsjednik i
instruktor sarajevskog Kluba spasava-
laca 2000 Pa{aga Grbo. Nakon lavina
suhog snijega, sada dola ze lavine mo-
krog snijega, dok se u kanjonima i na
{umskim podru~jima pokre}u tzv. tal-
ne lavine (lavine tla) koje ru{e sve pred
sobom. Nastaju nakon {to li{}e pod sni-
jegom postaje mokro i klizavo kao le-
dena plo~a sa koje snijeg sleti. Grbo
upozorava da su kretanjima snje`ne
mase izlo`eni gotovo svi putevi u BiH,
a posebna je opasnost na putu Sara-
jevo - Fo~a (dolinom Bistrice), na pu-
tu prema Busova~i (dolinom La{ve), na
putu prema Jajcu, u kanjonu Neretve,
te na putu prema Vi{egradu.
ispo{tovati svoj zaklju~ak?
Mi smo od 2009.
uvijek negdje u
prednacrtima
zakona, dok su
na{i komandanti,
dobitnici najvi{ih
priznanja, ratni vojni
invalidi i ostali koji
su dobili otpremnine
kao i mi, po raznim
osnovama stekli
pravo na penziju,
ka`e Hajrudin Tvica
Pred delegatima Doma naroda
Parlamenta FBiH danas bi se tre-
bao na}i prijedlog zakona o izmje-
nama i dopunama Zakona o pot-
vr|ivanju prava na prijevreme-
nu starosnu penziju ostvarenu
pod povoljnijim uvjetima. Prije-
dlogom bi trebalo biti osigurano
pravo na povla{tenu penziju za ne-
{to manje od 500 biv{ih pripadni-
ka Vojske FBiH, otpu{enih 31.
marta 2002. uz otpremninu od
10.000 KM.
Dom naroda je prije sedam da-
na, razmatraju}i inicijativu delega-
ta Zijata Mu{i}a o izmjenama Za-
kona donesenog polovinom pro-
{le godine, kojim su prakti~no
objedinjene tri uredbe Vlade FBiH
o povoljnijem penzionisanju, do-
nio zaklju~ak da ovu zakonsku
izmjenu razmatra kao prvu ta~ku
dnevnog reda dana{nje sjednice.
Samo obe}anja
U obrazlo`enju inicijative Mu-
{i} je podsjetio ~lanove Parla-
menta na zaklju~ak koji su sami
usvojili prilikom dono{enja Zako-
na prema kojim se federalna zako-
nodavna i izvr{na vlast obvezala da
}e do kraja 2011. rije{iti problem
sticanja prava na povla{tenu pen-
ziju grupe biv{ih pripadnika
Izmjena zaklju~ka prva ta~ka dnevnog reda
VFBiH otpu{tene 2002. Radi se o
grupi vojnika otpu{tenih uz otpre-
mnine sa 40 godina starosti i 20 go-
dina radnog sta`a. Na osnovu nji-
hove aplikacije je Ustavni sud
FBiH donio odluku kojom su Vla-
dine uredbe o povoljnijem penzi-
onisanju progla{ene neustavnim.
Kad je Parlament, provode}i odlu-
ku Ustavnog suda, a po prijedlo-
gu Vlade, donio Zakon o pravu na
prijevremenu penziju, osiguran
je kontinuitet isplata penzija za oko
12.000 korisnika po uredbama,
dok je spomenutoj grupi obe}ano
rje{avanje njihovog problema do
kraja 2011.
- Taj rok je istekao i ovo je poslje-
dnji demokratski poku{aj da rije-
{imo na{ problem, ka`e predsje-
dnik Udru`enja otpu{tenih - ra-
zvoja~enih branitelja 31. 3. 2002.
godine Hajrudin Tvica. On podsje-
}a da je Udru`enje u vi{e navrata
tra`ilo od Vlade i ministara za
prava branitelja i rada i socijalne
politike Zukana Heleza i Vjekosla-
va ^ambera da provedu zaklju~ak
Parlamenta.
- Vjerujem da }e na ovoj sjedni-
ci biti donesena izmjena Zakona
po kojoj }e i nama biti omogu}e-
no pravo da apliciramo za prijevre-
menu penziju pod povoljnijim
uvjetima. Mi smo od 2009. uvijek
negdje u prednacrtima zakona,
dok su na{i komandanti, dobitni-
ci najvi{ih priznanja, ratni vojni in-
validi i ostali koji su dobili otpre-
mnine kao i mi, po raznim osno-
vama stekli pravo na penziju, ka-
`e Tvica. On podsje}a i da su pen-
ziju ostvarili oni sa otpremninama
od 6.000 KM, a da to nije omogu-
}eno grupi koja je dobila otpre-
mnine 10.000 KM.
- Po Ustavu ne mo`e visina ot-
premnine limitirati pravo na pen-
ziju, dodaje Tvica.
Stav Vlade o ovome donekle
oslikava izjava ministra ^ambera
sa pro{le sjednice Doma naroda,
koji je kazao da Vladina radna
grupa radi na novom zakonu u
ovoj oblasti, te da je stoga Mu{i}e-
va inicijativa nepotrebna.
Izmjena dnevnog reda
Sa druge strane, prijedlog dne-
vnog reda dana{nje sjednice Do-
ma naroda utvr|en je ranije, a
mo`e se mijenjati na prijedlog
Foto: D`. KRIJE[TORAC
Kolegija Doma ili glasanjem na
prijedlog delegata. Mu{i}, koji je ju-
~er dobio poziv Zakonodavno-
pravne komisije da prisustvuje
njenoj sjednici kako bi obrazlo`io
svoju inicijativu za izmjenu Zako-
na, smatra da je ona prakti~no ve}
na dnevnom redu.
Klubovi naroda u Domu naro-
da, tako|er, bi trebali o ovome
raspravljati. Predsjednik Kluba
Hrvata Radoje Vidovi} je u ime
svog kluba i na pro{loj sjednici po-
dr`ao Mu{i}evu inicijativu. Pred-
sjednica Kluba Srba Mira Ljubijan-
ki} kazala je ju~er kako }e se o sve-
mu konsultirati s ministrom Hele-
zom, a o inicijativi }e raspravljati
i Klub na ~ijem je ~elu.
- Sad, kad je sve rije{eno tako ka-
ko jeste, mislim da u Zakon treba
uvrstiti i ovu grupu. No, ostaje
diskutabilno da li je cijeli projekt
dono{enja Zakona o povoljnijem
penzionisanju dobar na~in rje-
{avanja problema relativno mla-
dih ljudi koji su po tom zakonu
penzionisani. O tome }e se sigur-
no jo{ razgovarati, ka`e Amir Zu-
ki}, predsjednik Kluba Bo{njaka u
Domu naroda. S. [e.

Vi{egrad
Andri}gradu
Ceri} primio Sirijce
Reisu-l-ulema Mustafa Ceri} primio je
ju~er predstavnike Dru{tvenog kongre-
malo milion KM
Odbornici Skup{tine op{tine Vi{e-
sa Sirijaca u BiH koji su ga obavijestili o grad, na 4. vanrednoj sjednici ve}inom
posljednjim zbivanjima u Siriji, isti~u}i da glasova usvojili su program potro{nje
dr`avi prijeti humanitarna katastrofa sredstava ostvarenih po osnovu Zako-
zbog svakodnevnog ubijanja i protjeriva- na o naknadama za kori{tenje priro-
nja civila iz gotovo svih gradova. Kao si- dnih resursa u svrhu proizvodnje elek-
rijske patriote, a dugogodi{nji stanovni- tri~ne energije za 2012. godinu. Usva-
ci BiH, izrazili su zahvalnost za solidar- janjem ovog programa prakti~no je
nost koju pokazuju gra|ani BiH sa nadom kompletirana odluka o izvr{enju ovo-
da se u Siriji {to hitnije prekine nasilje i godi{njeg bud`eta Op{tine Vi{egrad.
da se narod Sirije oslobodi vi{edecenij- Opozicioni odbornici Predrag Malju-
ske diktature re`ima Ba{ara al-Asada. Re- kan, iz Stranke za mladost, razvoj i
isu-l-ulema je izrazio suosje}anje sa budu}nosti i Milan Komad, iz Srpske ra-
{ehidima i poginulim civilima u Siriji. Ka- dikalne stranke Republike Srpske, izni-
zao je da prati doga|anja u Siriji i podr`ao jeli su stav da je za projekat Andri}gra-
je zahtjeve sirijskog naroda za slobodu da trebalo izdvojiti vi{e od usvojenih
i ~ast, javila je Mina. milion maraka. Skup{tinsku podr{ku
nisu dobila ni ~etiri amandmana
odbornika Mi{a Savi}a iz PDP-a. Po ri-
je~ima na~elnika Op{tine Vi{egrad,
Tomislava Popovi}a, uz projekat An-
dri}grada, u skladu sa va`e}im zako-
nom, programom je predlo`eno fi-
nansiranje i drugih infrastrukturnih
projekata, ali i podr{ke korisnicima
bud`eta i bud`etskih grantova, u uku-
pnom iznosu od 2.485.000 maraka.
- Andri}grad, kao projekat budu-
}nosti, od posebne je va`nosti za Vi{e-
grad, Republiku Srpsku i {iri region. Za-
to }emo ga, uz ova sredstva, dodatno fi-
nansirati i rebalansom op{tinskog bu-
d`eta, koga }emo pripremiti sredinom
ove godine, najavio je Popovi}. A. H.
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. DOGA\AJI 9

Nakon izglasavanja nepovjerenja VIJESTI

Lipova~a ~eka sud partije

Napu{taju}i salu, Lipova~a je svoje kriti~are optu`io za spletkarenje,
a predsjedavaju}eg Pro{i}a je nazvao “Du{kom Zgonjaninom”
- Kao ~lan SDP-a BiH po{tu-
jem i provodim svaku odluku
legitimnih organa partije, do-
nesenu u skladu sa Statutom
SDP-a BiH i kongresnim rezo-
lucijama. Do zvani~nog o~ito-
va nja Pred sje dni{ tva SDP-a
BiH o radu izvje{tajne konfe-
rencije SDP-a USK-a u Cazinu,
na kojoj je zatra`eno izja{nja-
va nje o po vje re nju Pred sje -
dni{tvu KO SDP-a USK-a, pozi-
vam sve ~lanove SDP-a USK-a
na jedinstvo i dalji aktivan rad
u cilju {to kvalitetnije pripreme
za predstoje}e izbore u Bosni i
Hercegovini, stoji u saop}e-
nju koje je ju~er medijima oda-
slao Hamdija Lipova~a, pred-
sjednik Kantonalnog odbora
SDPBiH USK-a.
(Ne)ispunjena obe}anja
Na iz vje {taj noj kon ven ci ji
Kan to nal nog odbo ra SDP-a
USK-a, odr`anoj u utorak uve~er
u Cazinu, zna~ajnom ve}inom
glasova delegata uskra}eno je
povjerenje rukovodstvu Kanto-
nalnog odbora stranke zajedno
sa njenim predsjednikom Ham-
dijom Lipova~om. Sve do tog ~i-
na, smatralo se da u SDP-u pos-
toji opozicija Lipova~i, odre|e-
ni broj nezadovoljnih funkci-
onera s kojima je ~esto ulazio u
razmirice. Takvima je Lipova~a
poru~ivao „da }e ih sve smijeni-
ti ili ga ne}e biti!“ Me|utim, je-
dino su delegati iz Klju~a i Bo-
sanske Krupe u utorak bili na
njegovoj strani.
Nakon {to je kao predsjednik
stranke na kantonalnoj konven-
ci ji po dnio iz vje {taj o ra du,
Hamdija Lipova~a se na{ao na
meti kritika. Zamjerali su mu
sporu implementaciju izbornih
rezultata, neizvjesno stanje u
Kantonu, brojna obe}anja koja
je olako davao i poljuljane me-
|u ljud ske odno se u sa mom
SDP-u.
Najvi{e zamjerki imali su iz
dva najja~a op}inska odbora,
SDP-a Biha}, koji predvodi Ma-
hmut Alagi}, i SDP-a Cazin, ko-
ji prevodi Ekrem Pro{i} Mar{al,
ali i drugi istaknuti ~lanovi stran-
ke. Napu{taju}i salu, Lipova~a je
svoje kriti~are optu`io za splet-
karenje, a predsjedavaju}eg Pro-
{i}a je nazvao „Du{kom Zgonja-
ninom“, po ~uvenom {efu UDBA
i progonitelju Hamdije Pozder-
ca, s kojim se, pak, Lipova~a
identifikovao.
Pozicija premijera?
Iako su i drugi ~lanovi Predsje-
dni{tva SDP-a smijenjeni, niko
od njih nije napustio sjednicu
zajedno sa Lipova~om.
Nakon neo~ekivanog raspleta
u kantonalnom SDP-u uslijedi-
}e jo{ neizvjesniji dani za Kan-
ton. Osim {to je ostala upra`nje-
na funkcija predsjednika SDP-a,
upitna je i sama pozicija premi-
jera Kantona, jer Lipova~a vi{e
ne mo`e o~ekivati da ima ve}i-
nu u Skup{tini kada je ni u vlas-
titoj stranci vi{e nema. A Unsko-
sanski kanton je karakteristi~an
po tome {to je od 12 dosada{njih
premijera, samo jedan do kraja
okon~ao svoj mandat.
F. BENDER
Prli} na ~elu
HT-a Mostar
Federalna Vlada je nakon du`eg od-
ga|anja ju~er dala saglasnost Nadzor-
nom odboru JP-a Hrvatske telekomuni-
kacije d.d. Mostar za imenovanje pred-
sjednika uprave te kompanije u ve}in-
skom vlasni{tvu FBiH. Na osnovu ove sa-
glasnosti, NO HT-a bi za novog-starog
predsjednika uprave trebao imenovati Sti-
pu Prli}a, kojeg je, ina~e, prije vi{e od
dvije godine odlukom sad ve} biv{eg NO
na toj poziciji zamijenio tako|er sad smi-
jenjeni Vilim Primorac. Biv{i NO HT-a je
takvu odluku donio uprkos tome {to za
nju nije imao saglasnost prethodnog sa-
ziva Vlade. Vlada Nermina Nik{i}a je,
pak, smijenila i Primorca i NO koji ga je
podr`ao za tu poziciju s obra zlo`e-
njem da su „otkazali poslu{nost ve}in-
skom vlasni{tvu“. Sa ovakvom odlukom
slo`ili su se i predstavnici drugog poje-
dina~no najve}eg udjeli~ara u mostar-
skom telekomu, THT-a Zagreb. S. [e.
Smijenjen predsjednik
SDA u Br~kom
Br~anska skup{tina SDA izglasala je
nepovjerenje predsjedniku Odbora te
stranke za distrikt Br~ko Ahmetu Der-
vi{evi}u, a za v.d. predsjednika predlo-
`ila Admira Mujkanovi}a, zastupnika SDA
u Skup{tini distrikta Br~ko. Prijedlog da
Mujkanovi} bude v.d. predsjednika
br~anske SDA do izbora novog, poslan
je na razmatranje predsjedniku SDABiH
Sulejmanu Tihi}u, koji }e donijeti kona-
~nu odluku.

Posjeta kapeli u Bukinju kod Tuzle

Napad na vjerske objekte

- napad na BiH
Napadi na katoli~ke, pravoslavne, musli-
manske i jevrejske objekte u Tuzli, ili bilo gdje
u Bosni i Hercegovini, ugro`avaju sve gra|a-
ne na{e zemlje. Ugro`avaju pravo gra|ana na
vjeroispovijest. Ugro`avaju i BiH, i Tuzlu, ili
bilo koji njen grad na jednak na~in. Ovo je ju-
~er tokom posjete kapeli sv. Ante u tuzlan-
skom naselju Bukinje kazao Jasmin Imamo-
vi}, na~elnik Tuzle. Naime, nakon {to je ne-
davno, 6. put, oskrnavljena kapela, Imamo-
vi} je zajedno sa predstavnicima vjerskih za-
jednica u Tuzli posjetio Bukinje.
- Objekte ~etiri bh. konfesije do`ivlja-
vam kao jedan objekat sa ~etiri stuba. Ko
god ugrozi jedan od ova ~etiri stuba, ugro-
zio je ~itavu gra|evinu koja se ti~e zajedni-
~kog `ivota u BiH, koja se ti~e prava gra|a-
na na vjeroispovijest i prava na miran `ivot,
kazao je Imamovi}, navode}i kako treba
usvojiti o{trije zakone kada je u pitanju van-
dalizam, koji je uperen na vjerska prava i
vjerske objekte.
Mario Divkovi}, vikar i ekonom Franjeva-
~kog samostana u Tuzli, kazao je da ovakvi
doga|aji trebaju biti opomena svakom ~o-
vjeku, ali da se ne smiju koristiti u politi~ke
svrhe. „@elio bih poru~iti svakom gra|ani-
nu Tuzle da izgra|ujemo jedni druge, da ci-
jenimo svetinje jedni drugih“, kazao je Div-
kovi}.
Na meti vandala nisu samo katoli~ki vjer-
ski objekti. U protekloj godini, na podru~ju
Tuzle je zabilje`eno izme|u 40 i 50 obijanja
d`amija, mesd`ida, turbeta... Kako je kazao
Hasan-efendija Spahi}, predsjednik Me-
d`lisa IZ-a Tuzla, cilj ovakvih napada je,
prije svega, materijalna korist.
- Uistinu je za svaku osudu u ovakve obje-
kte provaljivati, skrnaviti... Ipak, trebalo bi
makar ne{to da bude sveto i nedodirljivo.
Osu|ujem ovakve napade i tra`im od nadle-
`nih organa da onemogu}e ~injenje ovakvih
djela, kazao je Spahi}, navode}i da u Tuzli
tokom rata, kada su ovaj grad naselile hilja-
de Podrinjaca, kojima su poru{ene d`ami-
je i ku}e, nisu zabilje`eni napadi na vjerske
objekte.
I protojerej Milan Topi}, predstavnik Srpske
pravoslavne crkve u Tuzli koji je ju~er tako-
|er posjetio Bukinje, osudio je napade na ka-
pelu u Bukinju. „Osu|ujemo sve one koji su
to po~inili. Molimo sve nadle`ne da privedu
one koji su to po~inili. Svaki vjerski objekat
je dom Bo`iji“, poru~io je Topi}. S. K.
Facebook nudi
saradnju
Facebook, jedna od najve}ih i najpo-
znatijih internet dru{tvenih mre`a, ponu-
dio je Agenciji za za{titu li~nih podata-
ka u BiH saradnju i pomo} za pokreta-
nje aktivnosti Agencije za ja~anje svijes-
ti javnosti u vezi sa Facebookom i za{ti-
tom podataka. Agenciji za za{titu li~nih
podataka upu}en je poziv da posredu-
je izme|u Facebooka i lokalnih nevladi-
nih organizacija koje se bave za{titom na
internetu te entitetskih policija, kako bi
se kreirale neposredne veze i kontakti,
saop{teno je iz Agencije. [efica za po-
litiku i planove Facebooka u srednjoj i is-
to~noj Evropi Gabrijela ^eh na sastanku
sa direktorom Agencije za za{titu li~nih
podataka u BiH Petrom Kova~evi}em po-
sebno je naglasila va`nost politike Face-
booka u vezi sa privatno{}u korisnika i
stvaranjem bezbjednog okru`enja za
djecu mla|u od 13 godina. [to se ti~e bri-
sanja li~nih podataka i Facebook profi-
la, ^eh je rekla da su ta pravila ta~no
odre|ena i da svaki korisnik sam bira {ta
automatski bri{e sa svog profila.
10 KOMENTARI ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OSLOBO\ENJE

[ta je `ivot bez du{mana

eseju „Umjetnost dis- bila sasvim druga pri~a. Ako bi u`ivanje moralnim normama ga|aje i negiraju}i genocid u

U kreditovanja neprijate-
lja“, Umberto Eco pi{e
kako se jednom prili-
kom, borave}i u New Yorku,
zatekao u taksiju nekog Pakis-
tanca. Brzo su zapo~eli razgo-
FOKUS
ga pitao ono {to je pitao ~uve-
nog italijanskog pisca - koga
Srbi mrze, ko su im vjekovni ne-
prijatelji, ko ih je kroz historiju
istrebljivao i klao i koga su Srbi
istrebljivali i klali - taksista bi se
ograni~ava, a zakonskim za-
branjuje. Sve zabrane su skinu-
te po~etkom devedesetih godi-
na, kad je me|u Srbima buknu-
la rasisti~ka histerija, koja se {i-
Srebrenici, srpske politi~ke eli-
te su uvjerile vlastiti narod da je
zapravo on najvi{e patio i stra-
dao u proteklom „gra|anskom
ratu“. Srbi nastoje da uvjere svi-
rila po zakonu spojenih posu- jet da je njihova nezaintereso-

vor, kao {to je i obi~aj u vo`nji
taksijem. Ko ste, ~ime se bavi-
te, odakle ste... propitivao je
Pi{e: Gojko BERI] taksista ~uvenog pisca. Njego-
gberic@bih.net.ba vo ime mu, naravno, nije ni{ta
zna~ilo. Ali kad je ~uo da je
Italijan, upitao ga je: „A ko su
va{i neprijatelji?“ „Kad sam mu
rekao da ne razumijem pitanje,
strpljivo mi je objasnio da `eli
da zna s kojim smo narodima
Po{teno govore}i, na ovim
na{im prostorima nikome
ne manjka neprijatelja. U
etni~kim historijama
vijekovima u sukobu, koga
mrzimo, ko nas ugro`ava, itd.
Odgovorih mu da ne ratujemo
ni sa kim, na {ta on strpljivo po-
novi da ga zanima ko su na{i
historijski takmaci, ko nas je
anegdotskog tipa, koje se ubijao i koga smo ubijali i tako
prenose s koljena na te stvari. Opet rekoh da nema-
mo neprijatelje i da smo poslje-
koljeno, neprijatelji u dnji put u ratu u~estvovali pri-
pravilu zauzimaju centralno je dobrih 50 godina, a da smo i
taj po~eli sa jednim, a zavr{ili sa
mjesto. Pri ~emu niko ne drugim neprijateljem. Nije bio
oskudijeva u mr`nji. A ona zadovoljan. Otkud - narod bez
neprijatelja? Kasnije sam se
je u proteklom ratu sjetio {ta je trebalo da ka`em.
vi{estruko uve}ana. A kad Nije istina da Italijani nemaju
neprijatelje. Italijani nemaju
se ve} dvadeset godina
doga|aji kre}u tim
pravcem, ni „teorija
zavjere“ nije mogla ostati
spoljne neprijatelje, ili bar nisu
u stanju da se slo`e ko bi oni
mogli biti, budu}i da stalno ra-
tuju gvelfi protiv gibelina, Sje-
ver protiv Juga, fa{isti protiv
partizana, mafija protiv dr`ave“,
monopol samo jednog opisuje Eco ovu svoju njujor{ku
epizodu, koja ga je podstakla na
naroda pisanje pomenutog eseja.
Da je kojim slu~ajem umjes-
to Umberta Eca u taksi znati`e-
ljnog Pakistanca u{ao neki pa-
triotski napaljen Srbin, to bi
brzo pokajao zbog svoje pretje-
rane radoznalosti. Morao bi
slu{ati zapaljivu, njemu potpu-
no nerazumljivu tiradu o „ne-
beskom narodu“ i iracionalnu
optu`bu na ra~un „antisrpske
zavjere“, koju su skovali Njema-
~ka, Vatikan, Amerikanci, mu-
slimani… Ve}ina Srba, naime,
pati od neuroze koju njihova
Crkva, pisci, histori~ari i medi-
ji prenose kao vje~nu istinu - da
srpski narod `ivi u neprijatelj-
skom okru`enju. Naravno, je-
dnom njujor{kom taksisti, pa
jo{ i Pakistancu, ni{ta od toga ne
mo`e biti jasno. Ali, kao {to ni-
je bio zadovoljan {to od Umber-
ta Eca nije mogao ~uti da Itali-
jani imaju vjekovne neprijate-
lje, taksista iz ove pri~e bi isto ta-
ko te{ko mogao razumjeti kako
je jedan mali narod na Balkanu
uspio ste}i toliko neprijatelja.
Poslije svega, najmanje {to bi taj
zami{ljeni Srbin mogao u~ini-
ti jeste da taksisti ostavi bar
dva dolara bak{i{a, kao iskuplje-
nje za gnjava`u koju mu je pri-
P
redio.
o{teno govore }i, na
ovim na{im prostori-
ma nikome ne manjka
neprijatelja. U etni~kim
historijama anegdotskog tipa,
koje se prenose s koljena na ko-
ljeno, neprijatelji u pravilu za-
uzimaju centralno mjesto. Pri
~emu niko ne oskudijeva u
mr`nji. A ona je u proteklom ra-
tu vi{estruko uve}ana. Ljudski
rod je sklon mr`nji, ali mu se to
da. Ve}insko raspolo`enje na-
roda koji su `ivjeli u biv{oj Jugo-
slaviji danas je nesumnjivo pro-
`eto mr`njom. Srbi i Hrvati se
tradicionalno mrze i, kako s
gor~inom ka`e jedna histori~ar-
ka iz Beograda, ina~e pronon-
sirani kriti~ar velikosrpskog na-
cionalizma, „mrzi}e se jo{ pet
stotina godina“.
osovske Albance Srbi
K danas ne mogu da za-
misle ni na horizontu,
ne vole Ma|are i su-
mnjaju u Bugare, a Crnogorce
preziru kao bra}u koja su ih iz-
dala. O odnosu srpske rasisti~ke
ve}ine i s jedne i s druge strane
Drine prema Bo{njacima svje-
do~i njena de`urna paro la
„No`, `ica, Srebrenica“, koja je
nedavno stigla ~ak do Maribo-
ra. A kad se ve} dvadeset godi-
na doga|aji kre}u tim prav-
cem, logi~no je da „teorija za-
vjere“ nije mogla ostati mono-
pol samo jednog naroda. O to-
me svjedo~e politi~ke molitve
reisa Mustafe Ceri}a, koji za
dana{nji po lo `aj Bo{njaka
okrivljuje gotovo cijeli kr{}an-
ski svijet, osim Amerike.
Stanje duha u bosanskoher-
cegova~kom dru{tvu je takvo da
rije~ „pomirenje“ zvu~i potpu-
no anahrono. Jedno ne tako
davno istra`ivanje pokazalo je
da Srbi u Republici Srpskoj ni-
su spremni na pomirenje sa
Bo{njacima i Hrvatima, nad
kojima su, ina~e, po~inili u`a-
sne zlo~ine. Falsifikuju}i do-
vanost za pomirenje odraz stra-
danja i patnji koje su im nani-
jeli drugi. Psihologija je tu stvar
davno objasnila - d`elati ne
`ele da gledaju lica svojih `rta-
va! Kao savr{en primjer „kon-
struisanja neprijatelja“ Umber-
to Eco navodi primjer iz roma-
na Georgea Orwella „1984“:
„Kao i obi~no, na ekranu se
pojavio Emanul Goldstein, Na-
rodni Neprijatelj. Iz gomile se is-
prva za~u nekoliko zvi`duka. Je-
dna sitna `ena plave kose ispus-
ti krik koji je bio mje{avina
straha i ga|enja. Nakon manje
od trideset sekundi Mr`nje, dio
prisutnih u sali pusti urlike bi-
jesa. Mr`nja je za dva minuta
prerasla u delirijum (…) Vinston
shvati da i on vi~e zajedno sa os-
talima, udaraju}i bijesno peta-
ma o nogu svoje stolice. Najgo-
re u vezi s ta Dva Minuta Mr`nje
nije bilo to {to se u njima mo-
ralo u~estvovati, ve} sasvim su-
protno, to {to je tom pretjeriva-
nju bilo nemogu}e odoljeti.“
eprijatelj uvijek smrdi.
N Ali, ne `urite sa ko-
na~nim zaklju~kom.
„Ne moramo do}i do
delirijuma iz Orwellovog ro-
mana da bismo shvatili da kao
ljudska bi}a imamo potrebu
za neprijateljem. Izgleda da
bez neprijatelja ne mo`emo“,
ka`e pisac kultnog romana
„Ime ru`e“. Na Balkanu bi `ivot
bez du{mana bio dosadan. Ka-
kav je to narod koji nema nepri-
jatelje.

REAGIRANJE
Dosta je obmana Edina Be}irevi}a
“Od smrzavanja je gora jedino glad”; Oslobo|enje, 21. februar/velja~a 2012.
Dvadeset prvog februara 2012. go-
dine, na strani 13, objavili ste ~lanak
pod naslovom: “Od smrzavanja je
gora jedino glad”, autora F. Bende-
ra. Isprovociran iznesenom neisti-
nom, kako od novinara, tako i sago-
vornika, upu}ujem demanti.
Krajnje je vrijeme da se stane
ukraj {irenju la`nih informacija i ob-
manjivanju javnosti od gospodina
Edina Be}irevi}a i gospo|e Fatime
Reki} iz Bosanske Krupe. Imaju}i u
vidu ~injenicu o udaljenosti izme-
|u vas u Sarajevu i sagovornika
(aktera u novinskoj pri~i) u Bosan-
skoj Krupi, poku{avam razumjeti
nedovoljnu informisanost i neupu-
}enost u `ivotnu problematiku bi-
lo kojeg ~ovjeka. Ali nestru~nost, za-
ista, ne mogu prihvatiti. Zbog eti-
~nosti, novinarskih pravila i standar-
da, najmanje {to je autor, gospodin
Bender morao u~initi, jeste informa-
cije dobivene od sagovornika pro-
vjeriti, kako u Op}ini Bosanska Kru-
pa, tako i u Centru za socijalni rad
Bosanska Krupa. Vjerovatno bi tad
dobio neo~ekivanu, drugu dimen-
ziju pri~e, koja bi mo`da izazvala jo{
ve}e interesovanje ~italaca (rekao
bih onoga za ~im se jedino vapilo).
Evo ~injenica koje je mogao do-
biti i novinar Bender samo da je
ozbiljno shvatio svoj posao. Centar
za socijalni rad Bosanska Krupa od
devetog mjeseca 2001. godine radi
na saniranju problema porodice
Edina Be}irevi}a. Godine 2001. dvo-
je mldb. djece, Dinajla i Azur Be}i-
revi}, smje{teno je u Centar za dje-
cu bez roditeljskog staranja Duga
Kulen-Vakuf nakon raspada vanbra-
~ne zajednice sa [ahin Sanelom.
Godine 2002. je zasnovao novu
vanbra~nu zajednicu sa Fatimom
Reki} i u toj zajednici stekao {este-
ro djece.
Razlog zbog kojeg je Centar kon-
tinuirano radio s porodicom Be}i-
revi} je grubo zapostavljanje i zane-
marivanje maloljetne djece. Godi-
ne 2010. zbog grubog zanemariva-
nja roditeljskog staranja Edinu Be-
}irevi}u i Fatimi Reki} je oduzeto ro-
diteljsko pravo da `ive sa, dotad
~etvero djece. Izre~ena mjera ovim
rje{enjem se nije mogla izvr{iti zbog
prijetnji upu}enih od oca djece. Za
te iste prijetnje, pomenuti gospodin
je i krivi~no odgovarao. Nakon rje-
{enja o oduzimanju roditeljskog
staranja, imenovani su stekli jo{
dvoje djece o kojima Centar za so-
cijalni rad nema nikakve podatke, jer
odbijaju svaku saradnju i ne dozvo-
ljavaju pristup porodici.
Edin Be}irevi} ima desetero dje-
ce. O nekima on “vodi” brigu, o je-
dnom djetetu tetka, pod ~ijim je sta-
rateljstvom, a dvoje se trenutno na-
laze u Socijalno-pedago{koj `ivotnoj
zajednici u Klju~u. S obzirom na to
da je Edin Be}irevi} jedan od prvih
koji je donacijom dobio ku}u kao ra-
tni vojni invalid (70% - 230 KM
mjese~no), te istu po izgradnji pro-
dao, kao i mnoge donacije koje je os-
tvario putem nevladinih i vladinih
organizacija na osnovu li~nog inva-
liditeta i djece, koju je koristio kao
mehanizam za dobivanje nov~anih
sredstava u svrhu lije~enja, Centar
za socijalni rad Bosanska Krupa je
mi{ljenja da se radi o veoma kom-
pleksnoj li~nosti. Li~nosti nepri-
mjerenog pona{anja, grubog za-
nemarivanja roditeljske brige i sta-
ranja, sklonosti kockanju, dugo-
trajnom odsustvu od ku}e i sl.
Dakle, doti~ni je sa svojim nepri- slovna zona Pilana. Ina~e, za te po-
mjerenim pona{anjem doprinio trebe anga`irani su ljudi s Biroa za
tome da se porodica danas nalazi u zapo{ljavanje, a na temelju ranije
vrlo te{kom stanju. Bezbroj puta mu pristiglih zahtjeva za jednokratnu
se izlazilo ususret, pomagalo. Na kra- pomo}. Molimo vas da obratite
ju smo se, takore}i, i mi umorili. pa`nju na na~in odra|ivanja posla
Shvatam da imaju potrebu i da je uposlenih, kako se ovakve stvari vi-
Op}ina na neki na~in du`na rije{i- {e ne bi ponavljale. Nije u va{em, a
ti sli~ne probleme, ali ipak su priori- ni u na{em interesu. Uva`avaju}i
teti oni kojima istinski treba, a ne kredibilitet koji ina~e ima Oslobo|e-
kockaju i ne prodaju {ta im se god nje, te u nadi da }emo i dalje imati
pru`i. korektnu saradnju, upu}ujem srda-
Nije istina da se Be}irevi} obra}ao ~an pozdrav.
kad je tra`ena radna snaga za ~i{}e- Armin HALITOVI], na~elnik
nje snijega, kao ni kad se ~istila Po- Op}ine Bosanska Krupa
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
KOD KO@E
Pi{e: Boris DE@ULOVI]
Ritual u Zetri ionako nije
bio zami{ljen kao premijera
jednog filma, ve} kao
sve~anost me|unarodnog
priznanja, dobijanja
slu`benog certifikata `rtve.
Kako je to nakon premijere
objasnio vrhovni filmski
kriti~ar u BiH Mustafa ef.
Ceri}: “Film Angeline Jolie
najbolje je {to se Bosni i
Hercegovini dogodilo od
Daytonskog sporazuma”
U POVODU JEDNOG ODLASKA
Za Teru Entraut
Za nekoga ko je isijavao i {irio dobrotu, ple-
menitost i znanje, ko se radovao `ivotu
dje~ijom rado{}u i u poznim godinama, ko
je tako sna`no i nje`no volio Bosnu, njenu
veli~anstvenu ljepotu, a iznad svega njene
planine – opro{tajni tekst ne treba po~eti tu-
`nim rije~ima.
Tereza Tera Entraut, u ovom ~asu, vjeru-
jem, odlazi u bolji svijet, u miris bosanske lje-
pote, me|u runoliste, orlove, tise, srne,
sr~anik, maj~inu du{icu – svom Dragi -
Dragecu, koji je oti{ao prije desetak godina.
U ovom, ipak, sjetnom trenutku, prisje}am
se radosti koju mi je priredila na ^vrsnici dok
smo kozijom stazom i{li prema vrhu plani-
ne, a njen Dragec, Braco, Pero i Gafa osvaja-
li stijenu Pestibrda. Nije mi htjela otkriti taj-
nu o vrtu runolista, nego se beskrajno rado-
vala mom ushi}enju i zagrljaju s cvjetovima.
I tako moju radoznalost i zanesenost nedo-
Angelina Jolie i
besmisao slobode
vao me nekidan u dva iza pono-
Z }i Ko`o da ispri~a vic. Ima on taj
obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz
kafane da ispri~a vic.
Elem, probudila se Fata u ~etiri ujutro i vi-
djela da nema Muje u krevetu. Upla{ila se
ona, tra`ila ga na balkonu, u kupatilu i dne-
vnoj sobi, kad Mujo u kuhinji, u mraku, sje-
di za stolom, pu{i cigaru i pije rakiju. “Bje-
`i tamo, prepade me!”, otresla se Fata. “[ta
ti je, {ta radi{ tu?” “Ni{ta”, otpije on iz fi}a,
“sjedim i ne{to mislim.” “O ~emu misli{, po-
bogu Mujo, u ovo doba no}i?” “Sje}a{ li se”,
povu~e on dim, “kad sam te ono ispratio od
{kole do ku}e, pa kad nas je uhvatio tvoj ba-
bo?” “Jest, jest, kad ti je reko da sam malo-
ljetna, pa il’ da me `eni{, il’ da ide{ dvade-
set godina na robiju”, malo se kao i raznje-
`ila Fata. “Kako se ne bih sje}ala!”
“E, vidi{“, otpije Mujo gutljaj, “danas bi
zavr{ilo tih dvadeset godina.”
Nije Mujo tada prvi put za`alio, ali tek je
toga dana zapravo pojmio i obuhvatio sav
u`as svog davnog pogre{nog izbora. Kad
ima{ dvadeset godina, sljede}ih ti je dvade-
set cijeli jedan `ivot, i radije bi ga ~ovjek - uz
du`no izvinjenje udrugama za `enska pra-
va - i sa Fatom proveo, nego u zeni~kom za-
tvoru. Kad, me|utim, ima{ ~etrdeset, tih ti
je dvadeset pro{lo u jednom duhanskom di-
mu, pa shvati{ da nisi birao izme|u Fate i Ze-
nice, ve} izme|u slobode mogu}nosti i
mogu}nosti slobode. Ne znaju}i, jasno, da
bez mogu}nosti slobode nijedne slobode
nema, pa ni slobode mogu}nosti. Shvati{ to
u ~etiri ujutro, s fi}em rakije u ruci i cigarom
u pepeljari. I ostatak `ivota provede{ sjede-
}i u mraku, sam za kuhinjskim stolom,
broje}i dane propu{tene slobode.
Ako vam ovo izgleda prekomplicirano, pri-
je za Ingmara Bergmana nego za vulgarni
mizogeni vic, zna~i da - ba{ kao i udruge za
`enska prava - niste shvatili kako je Fata iz
vica zapravo Mujin fatum, sudbina koju sva-
ki ~ovjek bira kad ga uhvati njen babo. I da
je dvadesetogodi{njem Muji dana{nja pa-
met, ne bi on u zeni~ki zatvor, nego bi dru-
ga~ije pro`ivio svojih dvadeset godina s
Fatom. Dobro, to je mo`da malo previ{e ber-
gmanovski - Mujo bi mo`da ipak radije u Ze-
nicu - ali shvatili ste {to ho}u re}i.
Tera i Dragec su bili u~itelji, jer su
me|u za~etnicima alpinizma u BiH
ku~ivom ljepotom ispunila otkrovenjem, a mi
mladi smo vjerovali da runolist raste samo u
Alpama. Upravo je ovo bio sjajni pristup u od-
gajanju mladih ljudi koji su ve} bili zaljublje-
ni, ili su se zaljubljivali u planine, spoznaje,
otkrivanje i u~enje na licu mjesta.
Tera i Dragec su bili u~itelji, jer su me|u
za~etnicima alpinizma u Bosni i Hercego-
vini koji su znali, donosili nova znanja, ne-
sebi~no ih prenosili na mlade alpiniste,
planinare. Uva`eni, po{tovani, bez pogovo-
ra su mladi ljudi ushi}eno uva`avali auto-
ritete i usvajali znanja. Mnogi od njih su pos-
tali vrhunski sporta{i. Tera se odnosila pre-
ma mladim alpinistima, prema na{oj gene-
raciji, kao majka, a i mi smo je tako do`iv-
ljavali.
Prijateljstvo, radost, zanos i sre}a {to smo
imali takve u~itelje, {to nije postojao gene-
racijski sukob, ve} naprotiv – ne mo`e se po-
Ako niste, mo`e i ovako.
Dvadeset godina ovoga }e se prolje}a
navr{iti od po~etka rata u Bosni i Herce-
govini, punih je {esnaest pro{lo od potpi-
sivanja Daytonskog sporazuma. Od one tri
i pol godine rata ovih se {esnaest godina
mira razlikuje samo po tome {to ljudi ne
ginu, nego umiru. Sve ostalo je isto, isti je
odnos snaga, Srbi su agresori, a Bo{njaci
`rtve. Hrvate }emo za potrebe ogleda is-
klju~iti, oni su ionako malo agresori, ma-
lo `rtve, s njima bi to zaista na kraju
ispao Ingmar Bergman.
Bo{nja~kim politi~kim, kulturnim i vjerskim
elitama takva pozicija `rtve u miru savr{eno
odgovara: sam smisao bo{nja~ke nacije, ka-
ko je njene elite definiraju, sublimiran je u nje-
noj `rtvosti, Bo{njaci su historijski zaokru`e-
ni kao nacija pre`ivjelih `rtava. Onog trenut-
ka, naime, kad bi Bo{njaci prestali biti samo
`rtvama, ne bi vi{e bilo potrebe da ih se bra-
ni, sveti i `ive sahranjuje, i obesmislio bi se
svaki razlog patriotskih elita, koje postoje sa-
mo dok ima dovoljno ~etnika za pre`ivjele.
Ako ih nema, mobilizirat }e ih bo{nja~ki ge-
neral{tab, jer agresor uvijek mora biti broj~a-
no nadmo}niji, a `rtva nikad do kraja slobo-
dna: sloboda od sjene vlastitog ni{ana nepre-
gledni je, tu|i teritorij u kojemu se gubi na-
cionalni identitet bo{nja~ke `rtve.
Sustav je razra|en da funkcionira trajno
i bez gre{ke: oni koji Bo{njake ne vide samo
`rtvama genocida, u startu se ozna~avaju
svjedocima obrane srpskih zlo~inaca, advo-
katima Milorada Dodika i Mladi}evim {egrti-
ma. To je bo{nja~ka Kvaka 22: borci za slo-
bodu pre`ivjelih Bo{njaka zapravo su ~etni-
ci koji im `ele oteti slobodu za koju su pa-
li. Pravi se bo{nja~ki patriot bori, naime, za
slobodu teoretske mogu}nosti, za tu su
slobodu pali njegovi heroji, a ne za stvarnu
mogu}nost slobode, koja uklju~uje i onu naj-
stra{niju i najpogubniju slobodu, slobodu
od vlastite `rtve.
Dr`avna slavljenja takve `rtve obi~no su
spektakularna i naj~e{}e se odr`avaju u Ze-
tri, poput nedavne premijere filma Angeli-
ne Jolie “U zemlji krvi i meda”. Nisu, naravno,
ovdje va`ni ni Angelina ni njen film: ista je
to, najzad Angelina Jolie i isti je to film zbog
kojega su prije samo nekoliko mjeseci, ~uv-
rediti ni sa ~ime. To je bila ~ista sre}a. Upra-
vo stoga valja potcrtati vrijednost i veli~inu
ljudi koji su utkali svoje znanje u sada ve}
120-godi{nje planinarstvo u Bosni i Herce-
govini. To su ljudi kojima u prvom planu ni-
je nikada bila slava ili novac. Jedna od njih
je bila Tereza Tera Entraut.
Mi, njeni u~enici, prijatelji, alpinisti, pla-
ninari, s tugom se rastajemo od tete Tere.
Znamo da je bila izuzetna i da je trag njenog
hoda ostao na kamenu bosanskom, u na{im
srcima i da }e njen Dobri Duh bdjeti iznad
na{ih snje`nih, cvjetnih, ki{nih, maglenih
planina {to ih je voljela bez ostatka. Kada
odlaze ~asni ljudi koji su {irili dobrotu, lju-
bav, drugarstvo, radost, znanje, a ostavljaju-
}i dubok trag u razli~itim sferama `ivota, ra-
de}i iskreno i nenametljivo, valja ih makar
ovako sa~uvati.
Fikreta BAV^I] - GAFI]
KOMENTARI 11
{i da se u njemu silovana Bo{njakinja zalju-
bljuje u Srbina, ratni veterani, seoski hod`e
i ministri kulture Angelinu progla{avali ~e-
tni~kom kurvom. Da bi joj sad, ~uv{i da za-
ljubljenu Bo{njakinju u filmu siluju Srbi, uru-
~ivali Zlatni ljiljan. Ko bi Jolie, sad je gori.
Ritual u Zetri ionako nije bio zami{ljen
kao premijera jednog filma, ve} kao sve-
~anost me|unarodnog priznanja, dobija-
nja slu`benog certifikata `rtve. Kako je to
nakon premijere objasnio vrhovni fil-
mski kriti~ar u BiH Mustafa ef. Ceri}:
“Film Angeline Jolie najbolje je {to se
Bosni i Hercegovini dogodilo od Dayton-
skog sporazuma.”
Angelina Jolie je, dakle, za Bosnu i Her-
cegovinu ono {to je Sasha Baron Cohen ali-
as Borat Sagdijev bio za Republiku Kazah-
stan, dakle ozbiljna me|unarodna referen-
ca, samo sa suprotnim predznakom. U ta-
kvoj jednad`bi - ako su Angelina i Borat su-
protne vrijednosti - isti pak ispadaju Bosna
i Kazahstan, mali vilajeti kojima treba pri-
znanje hollywoodske porte. [to, naravno,
ide na {tetu Bosne, jer kazahstanske elite ba-
rem nikad nisu Cohenov film ozna~ile naj-
gorim {to se Kazahstanu dogodilo od pro-
gla{enja nezavisnosti.
Politi~kim, kulturnim i vjerskim elitama ta-
kva je {teta, kao kolateralna, ukalkulirana u
`rtvu. Bo{nja~ka nacija dobila je za nju me-
|unarodni ISO-certifikat, a ako se Mujo i usu-
di posumnjati u sam smisao takve `rtve, ~i-
ji je sav historijski rezultat dr`ava u kojoj }e
najbolje {to se u {esnaest godina mira dogo-
dilo biti jedan hollywoodski film - ako dakle
makar i na ~as umjesto mogu}nosti po`eli
slobodu - to se, jasno, ra~una u veleizdaju i
sabota`u svete bo{nja~ke neslobode.
Da je Mujo, naime, onoga dana mogao bi-
rati - da bude pobjednik u troipolgodi{njem
pravednom ratu za slobodu s jedne strane,
ili `rtva dvadesetogodi{nje okupacije s dru-
ge - do sad bi, jebiga, ve} pro{lo i tih dvade-
set godina. Ne bi vi{e bio samo `rtva. Bio bi
slobodan ~ovjek i slobodan Bo{njak.
Umjesto da za kuhinjskim stolom u ~eti-
ri ujutro, s fi}em rakije u ruci i cigarom u pe-
peljari, broji dane propu{tene slobode i ~e-
ka nekoga da si|e pitati ga {ta mu je. Sve se
nadaju}i da }e to biti Angelina Jolie.
12 CRNA HRONIKA ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OSLOBO\ENJE

Po`ar u br~anskom U br~anskom naselju

Pruta~e preksino} je izbio
po`ar na ku}i Mevludina
naselju Pruta~e Fazlovi}a. Iako su vatro-
gasci brzo lokalizovali po-
`ar, na spratu i u potkrov-
lju je, kako prenosi Srna,
pri~injena ve}a {teta.
Portparol br~anske po-
licije Halid Emki} pot-
vrdio je poslije ju~era{-
njeg uvi|aja da je po`ar
buknuo nakon {to se za-
palio dimnjak u ~ijoj ne-
posrednoj blizini je bila
drvena greda.
Oduzet pi{tolj Zeni~ka policija oduze-
la je prekju~er od B. E. iz
Zenice pi{tolj bereta kali-
bra 7,65 milimetara za ko-
ji on nije imao dozvolu.
Pi{tolj je oduzet na ra-
skrsnici ulica Prve zeni-
~ke brigade i Bilimi{}e, a
protiv B. E. }e, zbog kri-
vi~nog djela nedozvolje-
no posjedovanje vatre-
nog oru `ja, Kan to nal -
nom tu`ila{tvu Zenica
biti dostavljen izvje{taj,
potvr|eno je iz MUP-a
ZDK-a.

Trebinje Preksino} u Mostaru

Oplja~kana apoteka
Nepoznati maskirani mu{karac
preksino} je, uz prijetnju pi{toljem,
od radnice apoteke Beladona u tre-
binjskom naselju Gradina, oteo no-
vac, prenijela je Srna. Prema nezva-
Oplja~kana apoteka se nalazi u
dvori{tu Doma penzionera, ali
niko nije primijetio maskiranog
mu{karca. Ina~e, ovo je peta plja-
~ka apoteka Beladone u Trebinju
Zapaljen golf
ni~nim informacijama, ukradeno je
oko 800 KM, a iz policije je saop}e-
no da se traga za razbojnikom.
u posljednju godinu i po dana, a
tre}a u naselju Gradina. Plja~ka{i
su, uglavnom, odnosili novac. Damira Va{i~eka
Va{i~ek se nalazi
na izdr`avanju kazne
za trgovinu drogom
U mostarskom naselju Cer-
nica preksino} je zapaljen golf
A6 vlasni{tvo Damira Va{i~eka
(29) iz Mostara, koji je policiji i
pravosu|u HNK-a poznat po
krivi~nim djelima vezanim za
drogu.
Va{i~ek je, podsjetimo, u zat-
voru, gdje izdr`ava kaznu zatvo-
ra zbog {verca narkotika.
Javna ustanova Osnovna {kola «VUKOVIJE» VUKOVIJE G. Po`ar je, prema informacijama
Mjesto gdje je bio parkiran golf A6
iz policije, izbio oko 2.30 sati, te
U skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom su odmah na mjesto doga|aja ji na~in je auto zapaljen. Naime, trazi ubistva Emira Had`i}a, ali ga
odgoju i obrazovanju («Sl. novine TK-a br. 17/11») i Uputstvom od Mi- upu}eni vatrogasci. Kako je golf da li je golf posut nekom te- policija nije uspjela povezati sa
nistarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK-a br. 10/1-34-2514/12 bio parkiran uz ku}u, postojala ~no{}u koja je potom zapaljena tim krivi~nim djelom. Me|utim,
od 13. 2. 2012. godine, JU O[ «VUKOVIJE» iz Vukovija je bojazan da }e se vatra pro{i- ili je u pitanju molotovljev koktel, tada je kod njega na|eno 200
riti, ali su vatrogasci na vrijeme jo{ nije poznato. grama heroina, ali i municija te
PONI[TAVA JAVNI KONKURS ugasili po`ar. Uvi|aj je izvr{en Va{i~ek je, podsje}amo, po- bombe. Iste godine osu|en je na
Objavljen 7. 1. 2012. godine u dnevnom listu «Oslobo|enje» ju~er te je utvr|eno da se radi o sljednji put uhap{en u aprilu deset mjeseci zatvora zbog trgo-
za popunu upra`njenih radnih mjesta i to: namjernoj paljevini, a ve}a {te- pro{le godine sa jo{ dvije osobe, vine drogom. Krajem 2010. u bli-
ta pri~injena je na prednjem di- kada je zaplijenjen kilogram he- zini njegove ku}e odjeknula je ek-
1. Nastavnik razredne nastave - 2 izvr{ioca — puna norma na odre|eno jelu auta. roina. Tom hap{enju prethodi- splozija, te je usljed detonacije pu-
vrijeme do 10. 8. 2012. godine uklju~uju}i i pripadaju}i godi{nji odmor. Sa mjesta doga|aja su uzeti lo je ono iz februara iste godine, klo prozorsko staklo, a geleri su
tragovi koji }e biti poslani na vje- tako|er zbog narkotika. o{tetili nekoliko automobila.
BOSNA I HERCEGOVINA
{ta~enje kako bi se otkrilo na ko- Tokom 2008. saslu{avan je u is- L. S.
Federacija Bosne i Hercegovine
Javna ustanova Osnovna {kola Teo~ak
Teo~ak Hap{enje u Doboju
Na osnovu ~lana 92. Zakona o osnovnoj {koli (Slu`bene novine TK-a, broj 6/04) i
~lana 212. Pravila {kole, direktorica Javne ustanove Osnovna {kola Teo~ak, Teo~ak Poku{ao da napastvuje
PO N I [TAVA
u cijelosti javni konkurs za popunu upra`njenih radnih mjesta,
objavljen u dnevnom listu “Oslobo|enje” od 8. 1. 2012. godine. OSMOGODI[NJAKINJU
Dobojska policija uhapsila je ju je napastovao “jedan ~iko”, ali je ona uspjela pobje}i.
Direktorica {kole
Nermina D`uzdanovi}, prof.
dvije osobe, jednu zbog poku{a- nakon ~ega je slu~aj prijavljen Istragom je utvr|eno da su
ja seksualnog napastovanja dje- nadle`noj policijskoj stanici. roditelji djevoj~ice doveli i osta-
voj~ice, drugu koja se sumnji~i za Policija je do sada utvrdila da vili kod Labudovi}a, koji ih je u
Bosna i Hercegovina, zapu{tanje i zlostavljanje malo- je djevoj~ica, zajedno sa svojom posljednjih 10 dana prisiljavao
Federacija Bosne i Hercegovine, Tuzlanski kanton
Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola Banovi}i
ljetnika. Naime, Sa{a Stanojevi} 12-godi{njom sestrom, bora- na prosja~enje. Roditelji E. O. i H.
(24), iz Plo~nika kod Doboja, vila u ku}i Tonija Labudovi}a, A, su privedeni zbog zapu{tanja
poku{ao je da napastvuje osmo- koji ih je koristio za prosja~enje djece. Prilikom privo|enja otac
Broj: 6-61-611-3-133/12
Datum: 22. 2. 2012. godina
godi{nju romkinju, dok je Toni na podru~ju Doboja. Labudovi} djevoj~ica je bio pijan.
Na osnovu ~l. 133. Zakona o srednjem obrazovanju (Sl. novine TK-a, br. 17/11), Uputstva Labudovi} (48), iz Doboja, uha- je, prethodno se dogovoriv{i Centar za socijalni rad Modri-
Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK-a, br. 10/1-34-2514/12 od 13. 2. 2012. p{en zbog zapu{tanja i zlostav- sa Sa{om Stanojevi}em, dje- ~a preuzeo je staranje o djevoj-
godine, direktor {kole objavljuje ljanja dvije djevoj~ice. voj~icu poslao u kupovinu, gdje ~icama i smjestio ih u sigurnu
PONI[TENJE JAVNOG KONKURSA Iz CJB-a Doboj je saop{teno ju je Stanojevi} susreo i odveo ku}u. Djeca }e biti trajno zbri-
Poni{tava se u cijelosti javni konkurs za popunu upra`njenog radnog mjesta br. 6-61-611-3-7/12 da je osmogodi{njakinja u uto- u napu{teni objekat u blizini nuta, s obzirom na to da se nji-
od 4. 1. 2012. godine, objavljen u dnevnim novinama “Oslobo|enje” 5. 1. 2012. godine. rak potra`ila pomo} od prola- @eljezni~ke stanice u Doboju. hovi roditelji i familija o njima
Direktor znice u Ulici Ozrenskih srpskih Tu ju je fizi~ki savladao kako bi ne mogu brinuti.
Ramiz Me{anovi}, dipl. ing. brigada u Doboju, te joj rekla da nad njom izvr{io spolno nasilje, D. PAVLOVI]
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
Internet-klub u Srpcu
oplja~kao Makedonac
F
adil Patkovi}, 52-godi{-
njak iz Zenice, podlegao
je prekju~er u Kantonal-
noj bolnici Zenica od povreda
zadobijenih najvjerovatnije u
tu~njavi. Ju~era{nja obdukci-
ja, koju je u prosekturi zeni~ke
bolnice uradio dr. Zdenko Ci-
hlar` iz Tuzle, pokazala je da je
smrt nastupila zbog povreda
glave.
Iz Tu`ila{tva i MUP-a ZDK-a
nisu `eljeli davati podrobnije
informacije zbog istrage. Pozna-
to je tek da su bila privedena tro-
jica Zeni~ana zbog sumnje da su
mogli biti u~esnici tu~njave u ko-
joj su nanesene povrede Patko-
vi}u.
Privedeni su Senad S, Marko
A. i Mario A, svi iz Zenice, nad
kojima je zavedena kriminalis-
ti~ka obrada. Za njih je utvr|e-
no da su sa Patkovi}em bili u ka-
fani na Grmu, gdje su se posva-
|ali. Me|utim, oni su ju~er pu-
{teni na slobodu, a istraga se na-
stavlja.
Te{ko povrije|eni Patkovi} je
na|en u utorak oko pola sata iza
Predmet Turkovi}
biolo{ke i hemijske struke
Su|enje Zijadu Turkovi}u i
ostalim pripadnicima njegove
zlo~ina~ke organizacije danas
bi trebalo da bude nastavljeno
u Sudu BiH saslu{anjem sud-
skih vje{taka i svjedoka Tu`ila{-
tva BiH.
Pro{lo ro~i{te je, podsje}a-
mo, odgo|eno zbog bolesti pr-
vooptu`enog, a na ovom bi tre-
BANJA LUKA Privedeno pet mladi}a
Godinama skrnavili groblja i mezarja
Pripadnici Policijske stanice
Obi li }e vo CJB-a Ba nja Lu ka
uhap si li su Bo ri sa Si mi }a
(1992), Da du \a ji }a (1990),
Slo bo da na Kre so ju (1982),
Ognjena \ogatovi}a i malolje-
tnog M. J. iz Banje Luke zbog su-
mnje da su od 27. decembra
2008. do 15. septembra 2011.
godine u nekoliko navrata skr-
navili mezarja i groblja u banja-
lu~kim naseljima Rebrovac, Vr-
banja i Debeljaci.
Oni se, naime, sumnji~e za
{est krivi~nih djela i to povreda
Rade}i na rasvjetljava-
nju provale izvr{ene krajem Sarajevo: Privedena
januara u internet-klub Vi-
deo-Studio u Srpcu, polici-
ja je u utorak u tom mjestu
dva mladi}a
privela Slav~a Mi{kova
(1992) iz Makedonije. Iz
kluba su, podsje}amo,
ukradeni laptop, play stati-
on 2, kamera, laserski mi{ te
10-ak videoigrica, koji su
na|eni kod osumnji~enog,
te oduzeti. Mi{kov je ju~er,
uz izvje{taj, predat Okru-
`nom tu`ila{tvu Banja Lu-
ka, koje je zatra`ilo njegovo
pritvaranje. L. S.
Zeni~ka policija istra`uje smrt 52-godi{njaka
Fadil Patkovi}
pretu~en nasmrt?
SVA\A U
KAFANI
Senad S,
Marko A. i
Mario A,
koji su sa
Patkovi}em
bili u kafani
na Grmu,
gdje su se
i posva|ali,
pu{teni
nakon
saslu{anja Kantonalna bolnica Zenica: Obavljena obdukcija
Svjedo~e vje{taci
balo da budu ispitani vje{taci bi-
olo{ke i hemijske struke Elmira
Karahasanovi} i Gordana Raje-
novi}, Fadil Aljovi}, Hajrudin
Memovi}, Nijaz Zuban, Hilmi-
ja Ma{ovi} i Muamer Zahitovi}
vi} - Radovi}, te svjedok D`emal su optu`eni za pripadnost zlo-
Had`i}, koji je za vrijeme plja- ~ina~koj organizaciji koja je
~ke 2,5 miliona KM iz Cargo- po~inila pet svirepih ubistava,
centra Me|unarodnog aero- poku{aje ubistava, {verc droge,
droma Sarajevo, za koju se tere- plja~ku, iznudu, pranje novca i
te Turkovi} i ostali, bio voza~. ne do zvo lje no po sje do va nje
Turkovi}, Laki}, Sa{a Stjepa- oru`ja. Dk. O.
groba ili le{a na {tetu Pravosla- ma razli~itih vjeroispovijesti.
vne crkve, Islamske zajednice i ^upali su krstove iz groblja, lo-
Katoli~ke crkve iz Banje Luke i mili ih i zabijali naopako u gro-
izazivanje nacionalne, rasne ili bove ili bacali u Vrbas. Osim
vjerske mr`nje, razdora ili netr- toga, osumnji~eni su lomili sa-
peljivosti, a privedeni su u pro- ksije sa cvije}em, posude za svi-
tekla dva-tri dana. je}e i klupe za sjedenje na gro-
Iz policije su saop}ili da su bljima.
osumnji~eni ulazili u pravosla- Ova krivi~na djela izvr{ena
vna, bo{nja~ka i katoli~ka gro- su na pravoslavnim grobljima
blja, te ih skrnavili tako {to su na Sjenica i Rebrovac, bo{nja~kom
nadgrobnim spomenicima far- groblju Mali harem i porodi-
bom ispisivali usta{ke grafite i ~nom groblju Obradovac, te
parole s ciljem izazivanja razdo- katoli~kom groblju u naselju
ra i netrpeljivosti me|u gra|ani- Debeljaci. Dk. O.
Foto: M. TUNOVI]
Na putu Banja Luka - Prijedor
Smrtno stradao
Vuka{in Veselinovi}
Nesre}u, u kojoj je `ivot izgubio saputnik iz
lade, a povrije|en voza~ golfa @ivko Trivunovi},
preti~u}i izazvao voza~ tre}eg auta?
Vuka{in Veselinovi} (1938) iz
Prijedora smrtno je stradao, dok
je @ivko Trivunovi} (1965) povri-
je|en u saobra}ajnoj nesre}i
koja se dogodila u utorak na
magistralnom putu Banja Luka
- Prijedor u mjestu Veri}i, pot-
vr|eno je iz CJB-a Banja Luka.
U udesu su, kako saznajemo,
u~estvovala tri vozila, odnosno
Slavko Veselinovi}, koji je vozio
ladu nivu, povrije|eni @ivko Tri-
vunovi}, sa golfom A4, i nepo-
znati voza~ sa nepoznatim auto-
mobilom.
Tokom uvi|aja, koji su izvr{ili
slu`benici Policijske stanice za
bezbjednost saobra}aja Banja
Luka, i iz dosada{njih rezultata is-
trage proizlazi da se voza~ nepo-
znatog automobila kretao u kolo-
ni magistralnim putem iz pravca
Banje Luke prema Prijedoru.
On je, navodno, po dolasku u Ve-
ri}e po~eo da preti~e vozilo ispred
CRNA HRONIKA 13
Pripadnici MUP-a Kan-
tona Sarajevo uhapsili su
Amela Ja{arevi}a (21) i Mu-
risa Mali~evi}a (19) iz Sa-
rajeva zbog posjedovanja
15 paketi}a marihuane.
Ja{arevi} i Mali~evi} su
s drogom zate~eni u Ulici
humska u op}ini Novo Sa-
rajevo. O hap{enju je oba-
vije{ten tu`ilac Kantonal-
nog tu`ila{tva u Saraje-
vu, a osumnji~eni su pre-
dati u Odsjek za zadr`ava-
nje osoba li{enih slobode
MUP-a KS-a. Dk. O.
Smrt nastupila
usljed povreda
glave, ali nije
utvr|eno da li ih je
zadobio u tu~i ili
ga je udario auto
pono}i pored puta u naselju
Grm kod Zenice. Odmah na-
kon dojave de`urnoj slu`bi Po-
licijske stanice Centar, on je pre-
vezen vozilom Slu`be hitne me-
dicinske pomo}i na Odjel urgen-
tne medicine zeni~ke bolnice.
Me|utim, podlegao je povre-
dama u kasnim poslijepodne-
vnim satima.
Na mjestu pronalaska Patko-
vi}a, policija je obavila uvi|aj.
Me|utim, jo{ nije utvr|eno da li
je on povrede zadobio u tu~nja-
vi, ili ga je mo`da neko udario
automobilom i ostavio pored
puta u jarku. M. DAJI]
sebe. U tom trenutku iz suprotnog
smjera je nai{ao Slavko Veselinovi}
sa ladom nivom. Kako bi izbjegao
sudar, Veselinovi} je skrenuo ude-
sno, te desnim to~kovima skre-
nuo sa ceste na bankinu. Me|utim,
tada je izgubio kontrolu nad uprav-
lja~em, te se lada zanijela ulijevo i
pre{la u lijevu traku, namijenjenu
za kretanje vozila iz suprotnog
smjera. U susret ladi tada je nai{ao
Trivunovi} sa golfom, te je do{lo do
direktnog sudara.
Vuka{in Veselinovi}, saputnik
iz lade, stradao je, dok je @ivko
Trivunovi} zadobio lak{e po-
vrede.
Kako bi se utvrdile ta~ne okol-
nosti nesre}e, policija }e saslu-
{ati u~esnike udesa i svjedoke.
Tako|er, nalo`ena su i vje{ta~e-
nja, a trebao bi biti saslu{an i vo-
za~ nepoznatog auta, ~iji je iden-
titet, kako se moglo ~uti, polici-
ja ju~er otkrila. L. S.
14 REGION ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OSLOBO\ENJE

VIJESTI U Bruxellesu po~eli pregovori Beograda i Pri{tine

Tadi} nije optimista

Mljekari blokirali
Slavonsku aveniju
Predstavnici hrvatskih proizvo|a~a
mlijeka napustili su ju~er sastanak Sa-
vjeta za mlijeko u Ministarstvu poljopri-
vrede u Zagrebu samo 15 minuta nakon
po~etka, jer je otkupna cijena mlijeka
stavljena kao zadnja ta~ka dnevnog re-
da. Iz Ministarstva poljoprivrede potom
je slu`beno objavljeno da su na sastan-
ku Savjeta ostali predstavnici drugih
udruga proizvo|a~a mlijeka koji ne po-
dupiru prosvjede, nego `ele argumen-
tiranu raspravu za stolom.
Predstavnici pobunjenih mljekara,
koji ve} deset dana prosvjeduju nezado-
voljni ponu|enom otkupnom cijenom mli-
jeka, ju~er su potpuno blokirali Slavon-
sku aveniju. Najavljuju da }e njihov Kri-
zni sto`er poku{ati {to prije do}i do pre-
mijera Zorana Milanovi}a i predsjedni-
ka Ive Josipovi}a. Nezadovoljni mljeka-
ri sada vi{e ne tra`e samo vra}anje ot-
kupne cijene litre mlijeka na 2,70 lipa,
nego da otkupna cijena mlijeka bude kao
u EU. Ako ne do|e do dogovora, mljeka-
ri najavljuju „desant 1.000 traktora“ na
Zagreb. J. D.
Zagreb: 20 zara`enih
za kandidaturu EU
Situacija je lo{ija nego sino} zbog na~ina na koji Pri{tina predla`e rje{enja, rekao je
predsjednik Srbije i ocijenio da je pri{tinski prijedlog van svake realnosti
Predsjednik Srbije Boris Tadi}
izjavio je ju~er da ne mo`e da is-
ka`e optimizam kada je rije~ o
dobijanju EU kandidature, jer je
„danas malo dalje rje{enje za
problem Kosova nego sino}“. -
Situacija je lo{ija nego sino}
zbog na~ina na koji Pri{tina pre-
dla`e rje{enja, rekao je pred-
sjednik Srbije novinarima u Beo-
gradu i ocijenio da je pri{tinski
prijedlog van svake realnosti.
Korak unazad
Tadi} je ocijenio da je vrlo te-
{ko dosti}i status kandidata, ali
da }e se on do posljednjeg tre-
nutka truditi oko toga.
- Ne zavisi samo od nas nego
od svake dr`ave ~lanice EU, re-
kao je Tadi} i poru~io da Srbija
nikada ne}e odustati od svojih Tadi}: Ne odustajemo od formule ''i EU i Kosovo''
strate{kih ciljeva sadr`anih u BORIMO SE mo vidjeti da li je to politi~ki
formuli „i EU i Kosovo“. - Vrlo je te{ko dosti}i status kandidata, to je odr`ivo ili ne. Bi}e to politi~ki
Tadi} je rekao da je do koraka test i za mene i ja }u nakon svih
unazad u razgovorima Beogra-
vi{e nego o~igledno jer u svakom satu razgovora i pregovora iza}i i re-
da i Pri{tine do{lo zbog na~ina imamo novo isku{enje, ali borimo se, rekao }i kakav je moj stav kuda dalje,
na koji Pri{tina predla`e rje{enje
za pi ta nje svog re gi onal nog dno jer u svakom satu imamo
je Tadi} novinarima
~na za dobijanje statusa kandida-
rekao je Tadi}.

mi{ijom groznicom
Na zagreba~kom podru~ju je zabilje-
`eno 20-ak slu~ajeva zaraze mi{ijom gro-
znicom, a oboljeli dolaze sa podru~ja Slje-
mena i rubnih dijelova, doznaje se u hrvat-
skom Zavodu za javno zdravstvo. Epide-
miolog Borislav Aleraj ka`e da zarazu pre-
nose glodavci koji su se u ovim zimskim
uvjetima, tra`e}i hranu, pribli`ili naselji-
ma te boravili u objektima u blizini obi-
teljskih ku}a. Simptomi koji se javljaju kod
mi{ije groznice su temperatura i ote`a-
no mokrenje zbog mogu}eg o{te}enja bu-
predstavljanja, a koje je, kako je
istakao, daleko od realnosti.
Naglasio je da je nezamislivo
da pitanje pro{irenja EU danas
mo`da zavisi i od Pri{tine, koja
ne samo da nije ~lanica EU, ve}
nije ni dr`ava u klasi~nom me-
|unarodnom politi~kom smi-
slu. - Vrlo je te{ko dosti}i status
kandidata, to je vi{e nego o~igle-
Novi Pazar
novo isku{enje, ali borimo se, re-
kao je Tadi} novinarima.
U Bruxellesu je ju~er sa za-
ka{njenjem nastavljen dijalog
Beograda i Pri{tine. Glavna tema
ove runde dijaloga je regionalno
predstavljanje Kosova, o kojem
dvije strane imaju razli~ite stavo-
ve. Tako|e, ova runda dijaloga u
Bruxellesu ocijenjena je kao klju-
ta za ~lanstvo Srbije u EU.
Predsjednik Srbije je poru~io
da }e bez obzira na sve nastavi-
ti da se bori za ostvarenja dva
glavna strate{ka cilja, a to su
o~uvanje teritorijalnog integri-
teta na Kosovu i eurointegraci-
je, i dodao da }e narednih dana
biti izvjesnije da li je mogu}e os-
tvariti oba cilja. - Ovih dana }e-
Lokalni izbori
Upitan da li su vlasti u Beogra-
du donijele odluku o tome da li }e
odr`ati lokalne izbore na Kosovu
i Metohiji, Tadi} je rekao da „}e-
mo preko tog mosta pre}i kada do
njega do|emo“, ali i decidno po-
ru~io da Srbija nikada ne}e odus-
tati od za{tite svog teritorijalnog
integriteta na Kosovu.

Zukorli}a ~uva vojska

brega. U Klinici za infektivne bolesti
"Fran Mihaljevi}" doznaje se kako se u bol-
nicu javilo desetak zara`enih, od kojih su
neki zadr`ani na lije~enju.

Ra`natovi} slobodna
Folk-pjeva~ica Svetlana Ceca Ra`na-
tovi}, koja je osu|ena zbog malverzaci-
ja u vezi sa transferima fudbalera Obi-
li}a, od ju~er je slobodna poslije osam
mjeseci ku}nog zatvora. Pripadnici Upra-
ve za izvr{enje krivi~nih sankcija Ra`na-
tovi}evoj su danas skinuli elektronsku na-
rukvicu. Tokom trajanja ku}nog zatvo-
ra svega u tri navrata je dolazila na su-
|enje u Palatu pravde zbog optu`bi za
nasilni~ko pona{anje. Njena sestra Lidi-
ja Ocokolji} krajem oktobra je izdr`ala
kaznu od {est mjeseci ku}nog zatvora,
koja joj je bila odre|ena za isto djelo. Pre-
sudom iz maja pro{le godine, osim za-
tvorskih kazni, sestrama je nalo`eno da
u bud`et Srbije uplate milion i po eura
na ime oduzete imovinske koristi.
brata Muhameda?
U Novom Pazaru je javna taj- desetina hiljada ljudi sa oru-
na da ljudi iz najbli`eg okru`e- `jem, bez jasnih nadle`nosti,
nja muftije Muamera Zukorli- pi{e Politika.
}a pripadaju agenciji za fizi~ko- Da je muftija Zukorli} okru`en
tehni~ku za{titu Berk. Upu}eni sopstvenom paravojskom zbog
tvrde da je vlasnik te agencije ne~iste savjesti tvrdi i direktori-
muftijin brat Muhamed Zukor- ca NVO Urbanin Aida ]orovi}.
li}. I ovu agenciju bije glas, kao - On ima svoju paravojsku, svo-
i mnoge druge sli~ne agencije ju streljanu, svoje kriminalce,
u Srbiji, da je dio zakonom ne- sa kojima se tali, prijeti kome ho-
regulisane vojske od nekoliko }e, zauzima {ta mu se svidi, a
BIA: Ne priprema se atentat
Muftija Zukorli}
Bezbjednosno-informativna agencija Srbije zaklju~ila je ju-
~er da nema osnova za tvrdnje o pripremi atentata na glavnog dr`ava {uti. Nije uredu da se ruma za bezbjednost i demokra-
muftiju Islamske zajednice u Srbiji Muamera Zukorli}a. BIA je protiv Zukorli}a i njegovih ljudi tiju, navodi da muftija samo vje-
tako odgovorila na zahtjev ministra za rad Rasima Ljaji}a da ispi- podnese vi{e od 50 prijava i da {to koristi ono {to i vlast radi. -
ta navode u medijima u Srbiji i regionu o pripremi atentata na nijedna ne bude procesuirana - Tom pribjegavanju pri~ama da
Zukorli}a, pri ~emu je i Ljaji} doveden u vezu sa navodnim pri- kazala je ]orovi}eva. im je `ivot ugro`en politi~ari su
premama. BIA takve tvrdnje karakteri{e kao amaterski poku{aj Ukazuju}i da Zukorli}u svaka- skloni, a tu spada i Zukorli}, i to
pojedinaca da destabilizuju prilike u Srbiji. ko odgovara ovakav publicitet, je postalo na{ politi~ki folklor -
Ninoslav Krsti}, predsjednik Fo- kazao je Krsti}.
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OGLASI 15
16 SVIJET
VIJESTI
Predsjednik Abhazije
pre`ivio atentat
Predsjednik gruzijske separatisti~ke
provincije Abhazije Aleksander Ankvab
pre`ivio je atentat u kojem su ubijena dvo-
jica njegovih tjelohranitelja. U napadu na
Ankvabov konvoj, nepoznati napada~i de-
tonirali su nagaznu minu, a potom otvo-
rili vatru na kolonu vozila. Regionalna po-
licija navodi da Ankvab nije povrije|en,
a da su dvojica njegovih tjelohranitelja
umrla u bolnici od rana zadobijenih u na-
padu. Niko nije preuzeo odgovornost za
napad, koji se dogodio pred parlamen-
tarne izbore u Abhaziji idu}eg mjeseca.
To je {esti poku{aj atentata na Ankva-
ba u posljednjih nekoliko godina, ali ni-
jedan od tih slu~ajeva nije rije{en. Abha-
zija i Osetija na jugu dvije su separatis-
ti~ke gruzijske regije, ~iju je nezavisnost
priznala Moskva u vrijeme rusko-gruzij-
skog rata u augustu 2008.
Chavez mora opet
na operaciju
Venecuelanski predsjednik Hugo Cha-
vez objavio je da }e sljede}i vikend na
Kubi ponovo operirati mogu}u mali-
gnu leziju na podru~ju zdjelice, na istom
dijelu tijela iz kojeg su mu lije~nici pro-
{le godine izvadili maligni tumor, {to je
odmah izazvalo ra{irena naga|anja o
njegovom zdravstvenu stanju, prenosi Fe-
na. Glasine su me|u pristalicama opo-
zicije dobile razmjere kao da je Chavez
gotovo na smrtnoj postelji. "Nema me-
tastaza, samo mala lezija na mjestu s
kojeg mi je izva|en tumor. Zbog glasi-
na, moram sada tu informaciju javno ob-
javiti", rekao je Chavez i time samo po-
taknuo jo{ vi{e naga|anja. Njegovo
zdravstveno stanje jak je adut opozici-
je uo~i predsjedni~kih izbora u oktobru.
Opozicija }e na njima prvi put nastupi-
ti s jedinstvenim kandidatom.
Ju{~enko zna ko
ga je trovao
Biv{i ukrajinski predsjednik Viktor Ju{-
~enko izjavio je da zna ko ga je trovao
tokom izborne kampanje 2004, ali da }e
to re}i u sudu, prenosi Fena. Ju{~enko
je tokom razgovora za televizijsku sta-
nicu Kanal 5 u odgovoru na pitanje da
li zna ko ga je trovao, rekao da, preni-
jela je ukrajinska agencija Ukrinform.
"Naravno, potrebno je da zadr`imo for-
malnost ovog pitanja, to }e biti objav-
ljeno u sudu", kazao je Ju{~enko i do-
dao da }e navesti istinu o svom trova-
nju i u knjizi koju upravo pi{e. Ju{~en-
ko, koji je bio ukrajinski predsjednik od
2005. do 2010. godine, bio je otrovan dio-
ksidom tokom kampanje za predsje-
dni~ke izbore, a on je izrazio sumnju da
su ga trovali vladini agenti.
U Siriji poginuli poznati ameri~ki i francuski ratni izvje{ta~i
Sarkozy: Sad je dosta!
Colvin i Ochlik `ivot izgubili kada su poku{ali pobje}i iz ku}e u Homsu koju je pogodila granata
Francuski predsjednik Nicolas
Sarkozy rekao je da smrt dva
novinara u bombardovanju sirij-
skog grada Homsa pokazuje da
je sada dosta i da re`im sirijskog
predsjednika Ba{ara al-Asada
mora da padne. "Saznao sam da
su ubijena dva novinara, od ko-
jih je jedan francuski", rekao je
Sarkozy.
Sloboda informisanja
Podsje}aju}i da je u Siriji neda-
vno ubijen francuski izvje{ta~,
predsjednik Francuske Nicolas
Sarkozy je rekao da to pokazuje
koliko je va`na sloboda infor-
misanja i koliko mo`e biti te`ak
i opasan posao novinara.
"To pokazuje da je sada dosta,
ovaj re`im mora oti}i, nema ni-
jednog razloga da Sirijci nema-
ju pravo da `ive svoj `ivot, da slo-
bodno biraju svoju sudbinu",
dodao je Sarkozy.
[ef britanske diplomatije Wil-
liam Hague rekao je da je dubo-
ko {okiran vije{}u o smrti novi-
nara u Siriji i da to stra{no podsje-
}a na patnje sirijskog naroda.
Ameri~ka novinarka Marie
Sarkozy: Asadov re`im mora pasti
Gotovo godinu od havarije u nuklearnoj centrali Fukushima
Radijacija detektirana
650 km od japanske obale
Zra~enje nastalo kao poslje-
dica havarije u Fukushimi prije
ne{to manje od godinu detekti-
rano je na udaljenosti od ~ak 650
kilometara od obale Japana, jav-
lja AP. Ovi zabrinjavaju}i poda-
ci objavljeni su na nau~nom
skupu u Salt Lake Cityu, preno-
si Index.hr. U Tihom okeanu
detektirana je ~ak 1.000 puta
ve}a koncentracija radioakti-
vnog elementa cezija-137 od
prirodne, a oslobo|ena je tokom
pro{logodi{nje havarije.
Na skupu je prisustvovalo vi-
{e od 4.000 nau~nika s podru~ja
Zbog bombardovanja Homsa ~itave porodice danima su zato~ene u ku}ama
Colvin i nagra|ivani francuski
fotograf Remi Ochlik ubijeni su
ju~er u napadu na opkoljeni si-
rijski grad Homs, objavili su si-
rijski opozicioni aktivisti i fran-
cuske vlasti, prenosi Index.hr.
Colvin je bila poznata dopisni-
ca britanskog Sunday Timesa
iz stranih zemlja. Ochlik je ovo-
ga mjeseca primio nagradu Wor-
ld Press Foto za fotografije pobu-
ne i rata u Libiji. O~evidac koji je
kontaktirao Reuters ispri~ao je
da je granata pala na ku}u u
kojoj su se nalazili novinari. Ka-
da su poku{ali pobje}i, na njih je
otvorena vatra. Aktivisti su, tako-
|er, izvijestili da su jo{ dva stra-
na izvje{ta~a te{ko povrije|ena.
Kako javljaju, jedan od njih je
britanski fotoreporter Paul Con-
roy, a identitet drugog nije objav-
ljen. Colvin i Ochlik bili su, us-
prkos razlici u godinama, vete-
rani izvje{tavanja s rati{ta {i-
rom svijeta.
Poznati francuski izvje{ta~
Gilles Jacquier bio je prvi zapa-
dni novinar ubijen u Siriji od po-
Fukushima nakon pro{logodi{njeg razornog potresa i cunamija
~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
~etka narodne pobune protiv
re`ima Ba{ara al-Asada prije
deset mjeseci, prenosi Fena.
U me|uvremenu, sirijska opo-
zicija objavila je da je ju~er u
bombardovanju ~etvrti Baba
Amr u Homsu poginulo 17 civi-
la. Opoziciono Sirijsko naci-
onalno vije}e najavilo je da }e na
konferenciji grupe Prijatelji Siri-
je, koja }e biti odr`ana u petak u
Tunisu, zatra`iti humanitarnu
pomo} i stvaranje za{ti}enih
zona unutar Sirije.
"Obezbje|ivanje prolaza mo-
`e biti garantovano ako se Rusi-
ja anga`uje i primora re`im da
osigura pristup humanitarnih
konvoja", rekli su predstavnici Si-
rijskog nacionalnog vije}a.
Prekid vatre
Portparol ruskog ministarstva
vanjskih poslova Aleksandar Lu-
ka{evi~ rekao je da Rusija po-
dr`ava poziv Me|unarodnog
komiteta Crvenog krsta (MKCK)
na svakodnevni dvosatni prekid
vatre u Siriji u cilju dopremanja
OSLOBO\ENJE
Reuters
pomo}i i evakuacije ranjenih i
bolesnih, prenosi RTS.
MKCK je prekju~er uputio hi-
tan poziv svim stranama na sva-
kodnevne prekide vatre od naj-
manje dva sata kako bi se omo-
gu }i lo do pre ma nje po mo }i
ugro`enima. "Sada{nja situaci-
ja zahtijeva da odluka bude od-
mah donesena kako bi mogao
da bude uspostavljen humani-
tarni prekid vatre", saop{tio je
predsjednik MKCK-a Jakob Kel-
lenberger.
On je naveo da su u Homsu i
drugim mjestima ~itave poro-
dice danima zato~ene u ku}ama
i ne mogu da iza|u po hranu i
vodu ili da zatra`e ljekarsku po-
mo}. Vi{e od 7.600 ljudi, ve}i-
nom civila, ubijeno je od izbi-
janja pobune u Siriji u martu
2011, saop{tila je sirijska orga-
nizacija za ljudska prava OSDH.
Me|u poginulima su 5.542 civi-
la, 1.692 vojnika i pripadnika
snaga sigurnosti i 400 dezerte-
ra, kazao je {ef te organizacije
Rami Abdel Rahman.
okeanografije, koji tvrde kako
koncentracija radioaktivnog ce-
zija jeste pove}ana, ali jo{ nije ni
blizu nivou opasnom za zdrav-
lje `ivotinja koje `ive u okeanu
ili ljudi koji se hrane morskim
plodovima.
Havarija u Fukushimi dogodi-
la se 11. marta pro{le godine, na-
kon razornog potresa i cunami-
ja koji su pogodili japansku oba-
lu. I danas u svijetu postoji strah
od mogu}ih posljedica havarije,
prvenstveno zra~enja i radioa-
ktivnih supstanca koje jo{ uvijek
cure iz razru{ene nuklearke.
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
Te{ka `eljezni~ka nesre}a u Argentini
Desetine mrtvih,
stotine povrije|enih
 Putni~ki voz prebrzo je u{ao u stanicu te se brzinom od 26 kilometara na
sat zabio u barijeru  U trenutku nesre}e u vozu bilo vi{e od 800 putnika
Na `eljezni~koj stanici u argen-
tinskoj prijestolnici Buenos Aire-
su ju~er se dogodila te{ka nesre-
}a kada se krcati putni~ki voz za-
bio u platformu. U nesre}i je po-
ginulo najmanje 49 osoba, a oko
600 je povrije|enih, potvrdio je gla-
snogovornik lokalne policije, pre-
nosi Reuters. Na`alost, vjeruje se
da }e broj `rtava jo{ rasti.
Jo{ nema preciznih informacija
o uzrocima nesre}e. Juan Pablo
Schiavi, ministar prometa, kazao je
da istra`itelji vjeruju da je do{lo do
kvara na ko~nicama vlaka. U vozu
je u trenutku nesre}e bilo vi{e od
800 putnika, objavila je argentinska
novinska agencija Telam. Desetine
putnika su ostale zato~ene u prvom
vagonu, a kako bi ih oslobodile, spa-
sila~ke su ekipe morale rezati krov.
Putni~ki voz prebrzo je u{ao u
stanicu te se brzinom od 26 kilo-
metara na sat zabio u barijeru
Propali razgovori Irana i IAEA
Hamnei: Ne poku{avamo
nabaviti nuklearno oru`je
Inspektorima IAEA nije bilo odobreno da posjete vojnu bazu Par~in,
gdje Iran navodno radi na proizvodnji nuklearnog oru`ja
Teheran ne poku{ava da proi-
zvede nuklearno oru`je, izjavio
je ju~er vrhovni vjerski vo|a te
zemlje ajatolah Ali Hamnei, po-
slije neuspjele posjete inspe-
ktora Me|unarodne agencije za
atomsku energiju (IAEA) Iranu.
Nadmo}
“Ne poku{avamo nabaviti atom-
sko oru`je. Mi `elimo da zaustavi-
mo nadmo} (svjetskih sila) koja po-
~iva na nuklearnom naoru`anju”,
rekao je Hamnei na sastanku sa
iranskim nuklearnim nau~nici-
ma, navedeno je u saop{tenju vla-
de u Teheranu, prenosi Tanjug.
Svjetski mediji su izvijestili da su
razgovori izme|u zvani~nika IAEA
Lak{e ozlije|eni su ~ekali na pomo} le`e}i na nosilima u stanici
koja odvaja prugu od `eljezni~ke
stanice, pri ~emu je prednji dio lo-
komotive smrskan, a o{te}eni su
i ostali vagoni u kompoziciji. Od si-
line udara jedan je vagon zavr{io
i iranskih vlasti oko inspekcije gla-
vnih nuklearnih postrojenja i plana
rada me|unarodnih inspektora
propali i da se tim stru~njaka ku}i
vra}a razo~aran. IAEA je u saop{te-
nju navela da inspektorima nije bi-
lo odobreno da posjete vojnu bazu
Par~in, gdje Iran navodno radi na
proizvodnji nuklearnog oru`ja.
[ef tima IAEA Herman Nacka-
erts potvrdio je ju~er novinarima
na be~kom aerodromu po povra-
tku iz Irana, da su razgovori sa
Irancima dospjeli u }orsokak.
“Poku{ali smo da postignemo
dogovor o na~inu na koji bi mo-
gla biti rije{ena goru}a pitanja.
Na`alost, nismo uspjeli u tome “,
rekao je Nackaerts.
Reuters
u drugome, probiv{i ga za {est
metara, prenosi Index.hr.
Najo{te}eniji je bio prvi vagon u
kojem putnici prevoze bicikle.
Pre`ivjeli su svjedo~ili o brojnim
IAEA za sada ne navodi kako
}e odgovoriti na taj neuspjeh o
kojem }e raspravljati na sjedni-
ci vije}a guvernera 5. marta, ali
nagla{ava svoje razo~aranje po-
na{anjem Teherana.
“Posljednja prilika”
Dvodnevna posjeta visoke dele-
gacije IAEA Teheranu 20. i 21. fe-
bruara bila je ocijenjena misijom
“posljednje prilike” za Iran. Is-
hod ove posjete delegacije IAEA
vjerovatno }e povisiti ionako zna-
tne napetosti izme|u Irana i zapa-
dnih sila, koje su u posljednje vri-
jeme poja~ale sankcije protiv iran-
skog re`ima, a Izrael i SAD nisu is-
klju~ili mogu}nost upotrebe sile
povredama koje su putnici zado-
bili kada su unutar vagona po~e-
li letjeti komadi `eljeza i razbijenog
stakla. Osim {to su popucali pro-
zori, gornji dijelovi vagona razdvo-
jili su se od donjih. Kada je voz
udario u barijeru putnici su pole-
tjeli i padali jedni na druge.
Mnogi su zadobili modrice, oni
lak{e ozlije|eni ~ekali su da im se
uka`e pomo} le`e}i na nosilima na
prostoru stanice, dok su helikop-
teri i brojna ambulantna kola u
me|uvremenu u obli`nje bolnice
prevozili one s najte`im povreda-
ma. Me|u hospitaliziranima je i
voza~ voza.
Stotine hiljada ljudi svaki dan vo-
zovima putuje iz predgra|a u cen-
tar Buenos Airesa na posao. Vozo-
vi su ~esto prekrcani, a `eljezni~ki
sistem se lo{e odr`ava zbog ~ega
su nesre}e i zastoji u prometu
u~estali.
Ajatolah Ali Hamnei
ako sankcije ne zaustave Iran u
proizvodnji atomske bombe.
U Teheranu je prekju~er zva-
ni~no re~eno da }e pregovori o
spornom nuklernom programu
Irana biti nastavljeni i da }e no-
va runda razgovora biti odr`ana
u Turskoj. Pregovori Irana sa
Grupom 5+1 prekinutu su u ja-
nuaru pro{le godine, kada dvi-
je strane nisu mogle da se dogo-
vore ni oko dnevnog reda.
SVIJET 17
VIJESTI
Afganistan: Krvoproli}e
na protestima
Najmanje sedam osoba poginulo je i
vi{e desetina ranjeno ju~er kada je vi{e
hiljada Afganistanaca demonstriralo
zbog spaljivanja muslimanske svete
knjige Kur’an u ameri~koj vojnoj bazi Ba-
gram, prenosi Fena. Glasnogovornica po-
krajine Parvan Ro{ana Halid, sjeverno od
Kabula, rekla je da je {est osoba ubije-
no, a 13 ranjeno u okrugu [invari, javio
je DPA. “Demonstranti su poku{ali upa-
sti u zgradu pokrajinske vlade i po~eli su
napadati afganistanske policajce bojevom
municijom”, rekla je ona. Halid je rekla
da su demonstranti po~eli pucati i baca-
ti kamenje na policiju. “Vandalizirali su
privatna i policijska vozila”, dodala je ona.
Jo{ jedan demonstrant je ubijen u isto-
~nom gradu D`alalabadu, 150 kilome-
tara jugoisto~no od prijestolnice.
Ugu{ena pobuna u
zatvoru na Baliju
Indone`anska policija preuzela je kontro-
lu nad zatvorom na ostrvu Bali, nakon {to
su zatvorenici palili kancelarije i do{li do oru-
`ja tokom pobune u kojoj su ranjena dva osu-
|enika, saop{tili su zvani~nici, prenosi
Srna. Policija navodi da me|u 60 stranih osu-
|enika u zatvoru Kerobokan u Denpasaru
nema povrije|enih. U zatvoru se nalazi 1.200
ljudi, a ustanova je smje{tena deset kilo-
metara sjeverno od odmarali{ta Kuta, ko-
je privla~i turiste iz ~itavog svijeta. Sukobi
u zatvoru po~eli su u utorak kasno nave~er,
kada su zatvorenici napali jednog ~uvara ne-
daleko od ulaza, poslije ~ega su ostali pri-
padnici osiguranja bili primorani da se po-
vuku. Policija je saop{tila da su dva zatvo-
renika ranjena u noge, kada su se policaj-
ci suo~ili sa grupom koja je bila naoru`ana
palicama i kamenjem.
Australija: Ostavka
{efa diplomatije
Australski {ef diplomatije Kevin Rudd po-
dnio je ju~er ostavku zbog rivaliteta s pre-
mijerkom Julijom Gillard koja ga sumnji-
~i kako je htio da je isklju~i iz vodstva La-
buristi~ke stranke i ponovo postane pre-
mijer. “Istina je da ne mogu nastaviti slu-
`bu na mjestu ministra vanjskih poslova
ako nemam podr{ku premijera”, izjavio je
Kevin Rudd u Washingtonu, na konferen-
ciji za {tampu koju su direktno prenosile
australske televizije, prenosi Fena. “Zbog
toga mislim da je jedina po{tena opcija ko-
ja mi je ostala da podnesem ostavku”, do-
dao je on. Kako je, prema anketama, nje-
na popularnost u padu, Gillard se pla{i da
Kevin Rudd ne sazove uskoro upravlja~ke
instance Laburisti~ke stranke da konsta-
tiraju slabost njenog kabineta i da joj gla-
sanjem oduzmu vodstvo.
18 OGLASI ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
OP]INSKI SUD U SARAJEVU
Broj: 65 0 P 085765 09 P
Sarajevo, 13. 2. 2012. godine
Na osnovu odredbe ~lana 348. stav 3, 4 i 5 Zakona o
Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine Federacije BiH“ br. 29/03,
parni~nom postupku (Slu`bene novine FBiH, broj
23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, a na 53/03), Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Dubrav-
zahtjev Federalnog ministarstva prostornog ure|enja, objavljuje ka Kraji{nik, u pravnoj stvari tu`itelja UniCredit Bank
d.d., sa sjedi{tem u Mostaru, ul. Kardinala Stepinca
bb, Mostar, protiv tu`enih Mihajlo Kova~evi}, Mila-
JAVNI KON KURS na Stevilovi}a 47, Banja Luka, Bogdan Zrni}, Aleja
za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Federalnom ministarstvu prostornog ure|enja sv. Save 22, Banja Luka, Jelka Vranje{, Stevana Bu-
laji}a 42 D, Banja Luka, “Astral” d.o.o., Trg Krajine
06/505 br. 2, Banja Luka, radi isplate duga, OBJAVLJUJE
- Stru~ni savjetnik za vo|enje postupka za rehabilitaciju nacionalnih spomenika, - 1 (jedan) izvr{ilac POZIV
NA PRIPREMNO RO^I[TE
Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije
za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. za: MIHAJLO KOVA^EVI], BOGDAN ZRNI],
JELKA VRANJE[, “ASTRAL” DOO
Pripadaju}a osnovna neto pla}a za radno mjesto: 1.291,50 KM (4,10 x 315)
Pozivate se kao stranka na pripremno ro~i{te za-
Uslovi: Pored op}ih uslova predvi|enih ~l. 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kazano za utorak, 24. 4. 2012. godine, u 11.30 sa-
kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to:
- VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en pravni, gra|evinski ili arhitektonski fakultet,
- najmanje tri (3) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS.
BOSNA I HERCEGOVINA
Prijavljivanje na konkurs: FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija OP]INSKI SUD U SARAJEVU
za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavlja- Broj: 65 0 P 205849 11 P
njem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Sarajevo, 15. 2. 2012. godine
Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a broj Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Aida Bahtovi}, u pravnoj stvari
19 ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). tu`itelja Senad Plo~o iz Sarajeva, ul. Dalmatinska br. 11, zastupan po
punomo}niku Zlatku Tiri}u, advokatu iz Sarajeva, protiv tu`enih 1.
b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): Kantonalni stambeni fond Sarajevo, ul. Hiseta br. 13-a, 2. Gali} Mijo
1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma iz Sarajeva, ul. Bra}e Brklja~ br. 8 i 3. Had`iabdi} Vedad iz Sarajeva,
ul. Hamze Hume br. 2, radi ispunjenja ugovora o kupoprodaji, v.s.p.
ste~ena u nekoj drugoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine), 1.000,00 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom pos-
2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS, tupku Federacije BiH, objavljuje sljede}i
3. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja
Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije
Kre{evljakovi}a broj 19 ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba).
OGLAS
- dostava tu`be tu`enom -
Dana 22. 8. 2011. godine tu`itelj je podnio tu`bu protiv tu`enih 1.
Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike Kantonalni stambeni fond Sarajevo, ul. Hiseta br. 13-a, 2. Gali} Mijo
iz Sarajeva, ul. Bra}e Brklja~ br. 8 i 3. Had`iabdi} Vedad iz Sarajeva,
u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. ul. Hamze Hume br. 2, radi ispunjenja ugovora o kupoprodaji, v.s.p.
Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kan- 1.000,00 KM. Tu`bom tra`i da sud donese presudu: Tu`eni 1. Kanto-
nalni stambeni fond Sarajevo, ul. Hiseta br. 13-a, 2. Gali} Mijo iz Sa-
didati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa rajeva, ul. Bra}e Brklja~ br. 8 i 3. Had`iabdi} Vedad iz Sarajeva, ul.
dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. Hamze Hume br. 2, du`ni su ispuniti svoje ugovorne obaveze te tu`i-
telju izdati tabularnu ispravu podobnu za uknji`bu prava vlasni{tva
na gara`i u Sarajevu, op}ina Centar, u ul. Tepeba{ina br. 1, koja se na-
O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunja- lazi u sklopu stambenog objekta zv. “Karingtonka” gara`a ozna~ena
vaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije rednim brojem 1, izgra|ena od tvrdog gra|evinskog materijala, po-
vr{ine 12,66 m2 sa idealnim dijelom 1/1 besteretno, u protivnom su
BiH, www.adsfbih.gov.ba. du`ni priznati, te trpjeti da se tu`itelj na osnovu presude kao valjane
isprave na predmetnoj gara`i u KPU Op}inskog suda u Sarajevu upi-
{e kao vlasnik sa idealnim dijelom od 1/1, besteretno, sve u roku od
Izabrani kandidati su du`ni u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti 30 dana pod prijetnjom izvr{enja.
Agenciji sve dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova konkursa. Svaka strana snosi svoje tro{kove postupka.
Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog kon-
kursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu:
Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH
Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton,
Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V,
71000 Sarajevo
sa naznakom:
„Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika
u Federalnom ministarstvu prostornog ure|enja“
Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
DIREKTOR
Sead Maslo, dipl. iur.
OSLOBO\ENJE
ti, pred ovaj sud u sobu broj 320/III.
Sudija
Dubravka Kraji{nik
NAPOMENA:
Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu ras-
pravu ne do|e uredno obavije{teni tu`itelj, smatrat
}e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahti-
jeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. st. 1. ZPP-a).
Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu ras-
pravu ne do|e uredno obavije{teni tu`eni, ro~i{te }e se
odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a).
Najkasnije na pripremnom ro~i{tu stranke su du`ne
iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtje-
ve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku pos-
tupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i pre-
dmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a).
Na pripremnom ro~i{tu sud }e rje{enjem odrediti dan
i sat odr`avanja glavne rasprave, pitanja o kojima }e
se raspravljati, dokaze koji }e se izvesti i koje osobe
}e biti pozvane na glavnu raspravu (~l. 94. st. 1. ZPP-
a), pri ~emu se stranke upozoravaju da sud mo`e
odrediti da se glavna rasprava mo`e odr`ati odmah
nakon pripremnog ro~i{ta (~l. 94. st. 3. ZPP-a).
Na osnovu ~lana 348. stav 4. ZPP-a FBiH dostava se
smatra objavljenom protekom roka od 15 dana od
dana objavljivanja.
Obavje{tava se tu`eni Gali} Mijo da je na osnovu ~lana 70. stav 1.
ZPP-a du`an najkasnije u roku od 30 dana, od dana prijema tu`be,
dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti
razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv
pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, nji-
hovih zakonskih zastupnika i punomo}nika ako ih imaju, predmet
spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~lan 334. ZPP-a).
U odgovoru na tu`bu tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i iz-
jasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan
71. stav 1. ZPP-a).
Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`a-
ti i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima
tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice,
te pravni osnov za navode tu`enog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tu`eni
mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, pod-
nijeti protivtu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a).
Kad tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac pre-
dlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pisani odgovor
na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja
tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zah-
tjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a).
Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od
{est mjeseci nakon pravomo}nog okon~anja postupka promijene adre-
su na koju se dostava obavlja, du`ni su o tome odmah obavijestiti sud,
u suprotnom, sud }e odrediti da se dalje dostave u parnici obavljaju
objavljivanjem pismena na oglasnoj plo~i suda, sve dok stranka ili njen
zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi (~lan 352. ZPP-a).
Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju
primjeraka za sud i protivnu stranku pozivom na broj predmeta.
Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom pro-
tekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dne-
vnim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda, te se isti obavje{tava da
priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda.
SUDIJA
Aida Bahtovi}, s. r.
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
Godi{nja konferencija OMV-a
Potvr|en odlazak
iz BiH i Hrvatske
Zahvaljuju}i vi{im cijenama nafte koje su ubla`ile utjecaj smanjene
proizvodnje u Libiji i Jemenu, OMV je pove}ao dobit u posljednjem
pro{logodi{njem tromjese~ju za 29 posto
Austrijska naftna i plinska kom-
panija OMV potvrdila je tokom
godi{nje konferencije u Be~u u
srijedu da se namjerava povu}i sa
hrvatskog i bosanskohercegova-
~kog tr`i{ta, kao {to je i najavila
po~etkom decembra pro{le godi-
ne, u sklopu nastojanja da pobolj-
{a efikasnost poslovanja u se-
gmentu prerade i prodaje.
Prema{ena o~ekivanja
[to se ti~e rezultata poslovanja
u pro{loj godini, zahvaljuju}i vi{im
cijenama nafte koje su ubla`ile
utjecaj smanjene proizvodnje u
Libiji i Jemenu, OMV je pove}ao
dobit u posljednjem pro{logo-
di{njem tromjese~ju za 29 posto.
Dobit umanjena za neto pri-
hode i mar`e iznosila je tako u
~etvrtom tromjese~ju 2011. go-
dine 730 miliona eura, prema{iv-
{i o~ekivanja analiti~ara. ^ista
dobit nakon manjinskih udjela
porasla je u tom razdoblju za 51
posto na 326 miliona eura. Pri-
hodi su sko~ili za 41 posto na
9,35 milijardi eura.
Rezultate je poduprla vi{a cije-
Stabilizacija proizvodnje u Libiji za 12 do 15 mjeseci
na sirove nafte, koja je ubla`ila
utjecaj smanjenja proizvodnje u
Libiji i Jemenu, priop}ili su iz
OMV-a. Napominju pritom da je
proizvodnja u Libiji u decem-
bru ponovo pokrenuta, i to na 30
posto razine iz razdoblja prije
rata, da bi do kraja godine dose-
gnula otprilike 50 posto te razine.
Proizvodnja u Libiji
Izvr{ni direktor Gerhard Roiss
kazao je novinarima u decem-
bru da se libijska proizvodnja
kre}e oko 17.000 barela dne-
vno, potvrdiv{i procjenu da }e
biti potrebno 12 do 15 mjeseci
nakon zavr{etka sukoba da bu-
de obnovljena u potpunosti.
Libijska proizvodnja o{tro je
pala kada je prije godinu izbila
pobuna protiv vladavine Mu-
amera Gadafija, prisiliv{i OMV
na povla~enje iz zemlje zbog
sigurnosnih razloga. OMV je u
Libiji dobio 12 dozvola za istra-
`ivanje i proizvodnju, te naftne
ugovore koji traju do 2032.
SVIJET FINANSIJA
BiH
Milijarde eura
oti{le u nepovrat
Odobravanjem novog pa-
keta pomo}i Gr~koj od 130
milijardi eura ispostavilo se
da je rizik koji je preuzela
Njema~ka sada dvostruko ve-
}i nego ranije.
Prema prora~unu lista Die
Welt, Njema~ka je novim pake-
tom pomo}i preuzela jo{ 31
milijardu eura garancija za
Gr~ku. Ranije obaveze Njema-
~ke prema fondovima pomo}i
za Gr~ku su iznosile 30 milijar-
di eura, pi{e ovaj list i dodaje:
"Deset milijardi eura je be-
spovratno nestalo stupanjem
na snagu drugog paketa pomo-
}i. Dr`avni kreditni instituti i ra-
zne banke su, naime, izgubile
toliko novca nakon {to je
19
EU
donesena odluka o djelomi-
~nom oprostu dugova. Dire-
ktan rizik koji sada snosi Nje-
ma~ka iznosi 51 milijardu eura.
U ovu sumu nisu ura~unate
dr`avne obveznice Gr~ke koje
je na slobodnom tr`i{tu kupi-
la Evropska centralna banka.
Ukoliko do|e do propasti ovih
obveznica, onda bi udio nje-
ma~ke dr`ave u tim gubicima
iznosio 11 milijardi eura."
Brojne ~injenice govore u pri-
log tome da }e Gr~koj biti potre-
bni dodatni paketi pomo}i.
Dr`ave eurozone su saop{tile ka-
ko su spremne na to ukoliko
Gr~koj ne bude mogu}e da pris-
tupi regularnim, dakle priva-
tnim izvorima finansiranja.
20 BIZNIS I EKONOMIJA ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OSLOBO\ENJE

Privrednicima prezentirana reforma poreskog sistema

osna i Hercegovina svoju

B ekonomsku budu}nost ne
mo`e vi{e temeljiti na pre-
pravkama i doradama dosada{-
njeg sistema ve} samo reforma-
ma i dubokim rezovima. Jedno od
takvih rje{enja koje brzo mo`e do-
vesti do zna~ajnih efekata (pri-
mjera radi pove}anja broja zapo-
slenosti u privredi za sto posto)
predlo`eno je u dokumentu „Po-
reska reforma u funkciji investi-
cija i zapo{ljavanja“ prezentira-
nom ju~er u Privrednoj komori
Kantona Sarajevo. Zasniva se na
radikalnom rastere}enju privre-
de kroz drasti~no smanjenje opo-
rezivanja rada uz pove}anje opo-
rezivanja potro{nje, odnosno
PDV-a, uvo|enju novih vrsta po-
reza (na imovinu, neobra|eno ze-
mlji{te), pove}anju indirektnih
poreza (akciza na duhan, cigare-
te, alkohol) te u{tedama u ja-
vnom sektoru. Me|u varijantama
pove}anja PDV-a je i uvo|enju
nove stope od 25 posto!
Manje sive ekonomije
„Ovo je varijanta prihodno
neutralne poreske reforme koja
bi trebalo da ubla`i makroeko-
nomsku neravnote`u u BiH i
smanji obim sive ekonomije“,
kazao je Ljubi{a \apan, dire-
ktor Federalnog zavoda za pro-
gramiranje razvoja, prvi put javno
prezentiraju}i nova rje{enja u
oblasti poreza.
Prema njegovim rije~ima, to je
i jedini na~in da dr`ava od privre-
de prestane uzimati vi{e nego {to
sama privreda mo`e stvoriti {to
je put za rast zapo{ljavanja, pri-
liv stranih i doma}ih investicija i
Kad privreda dobiva,
svi su na dobitku
Ukidanje doprinosa na zdravstvo i nezaposlenost te pove}anje PDV-a, u
jednoj varijanti ~ak na 25 posto, stimulisalo bi proizvodnju i zapo{ljavanje
U~esnici rasprave u Sarajevu: Zna li Vlada za ovo?
cjelokupni ekonomski rast.
Kemal Grebo, predsjednik Ko-
more, sugerisao je da se u ovoj fa-
zi rasprave ne uklju~uju poli-
ti~ari „jer je te{ko do}i do sagla-
snosti“ a mo`e izazvati i dalja ra-
zila`enja me|u njima. Akadem-
ska javnost i privrednici iskazali
su zapa`en interes za predlo`e-
ni koncept reforme. Univerzitet-
ski profesor i zastupnik u Parla-
mentu BiH Anto Domazet sma-
tra da sa dokumentom odmah
treba i}i u javnost i rasprave,
svjestan ~injenice da }e za mje-
re na dr`avnom nivou (jedna od
Foto: D. TORCHE
njih je promjena stope PDV) za-
htijevati visok stupanj konsenzu-
sa. Zalo`io se za uvo|enje dife-
rencirane stope PDV-a i ukidanje
osloba|anja nekih privrednih
dru{tava pla}anja ovog poreza.
„PDV treba da pla}aju sva privre-
dna dru{tva“, smatra profesor.
Na brojne ekonomske nelo-
gi~nosti sada{nje poreske politike,
a posebno na brojne oblike dvos-
trukog oporezivanja upozorio je dr.
Mehmed Jahi}, profesor Ekonom-
skog fakulteta u Sarajevu.
Sugestija iz Klasa
Me|u njima je i ta da porezi ra-
zli~ito tretiraju proizvodnju i trgo-
vinu pri ~emu su mnogo povoljni-
ji za ove druge. O{tro je kritikovao
i postoje}e rje{enje prema kojem
se PDV obra~unava i na pla}enu
carinu. Uvo|enje diferencirane
stope i ukidanje cenzusa u obu-
hvatu obveznika PDV-a podr`a-
va i sarajevski Klas, kazala je Irme-
la Cero, predstavnica ove kompa-
nije. Jasenko Had`iahmetovi},
po re zni me na d`er Ra iffeisen
banke, upozorava na potrebu po-
tpune harmonizacije poreske po-
litike me|u entitetima i distrikta
Br~ko. Prof. dr E{ref Ga~anin za-
lo`io se da se rasprava o ovom do-
kumentu u`urbano nastavi, a po-
tom {to prije donese. Novi skupo-
vi sli~ni ovom ve} su zakazani u
Zenici i Tuzli. H. ARIFAGI]

[umama RS-a hitno NO zadovoljan radom Elektroprivrede BiH

potreban kredit
Najve}e javno preduze}e Re-
publike Srpske [ume RS-a je u
tako te{koj finansijskoj situ-
aciji da je prisiljeno uzeti kre-
dit od 10 miliona KM za izmi-
renje svojih obaveza.
U In ves ti ci ono-ra zvoj noj
banci RS-a (IRB) potvrdili su da
su [ume podnijele zahtjev za
dobijanje kredita od 10 miliona
KM, direktno, bez posredova-
nja komercijalnih banaka.
Me|utim, s obzirom na to da
se radi o kreditnim sredstvima
Evropske investicione banke,
procedura za dobijanje kredita je
preduga, a njima je novac potre-
ban hitno.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE

Kursna - te~ajna lista - broj 036 - 23. 2. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra Oznaka Jedinica Kupovni za Srednji Prodajni

EMU
valute

978
valute

EUR
valute

1
devize i
efek.valutu

1.955830
za devize

1.955830
za devize

1.955830 Stvoreni uslovi za

nastavak izvoza
Australija 036 AUD 1 1.568154 1.572084 1.576014
Kanada 124 CAD 1 1.476867 1.480568 1.484269
Hrvatska 191 HRK 100 25.715948 25.780399 25.844850
Ceska R 203 CZK 1 0.077505 0.077699 0.077893
Danska 208 DKK 1 0.262353 0.263011 0.263669
Maðarska 348 HUF 100 0.675487 0.677180 0.678873
Nadzorni odbor JP Elektroprivreda BiH ~esti- le snje`ne padavine, rada termoelektrana u ek-
Japan 392 JPY 100 1.836698 1.841301 1.845904 tao je Upravi EPBiH i svim uposlenicima na stremnim uslovima, ote`ane dopreme novih
Litvanija 440 LTL 1 0.565032 0.566448 0.567864 o~uvanju integriteta sistema EPBiH i kontinuira- koli~ina uglja i ote`anog rada rudnika, kupci
Norveska 578 NOK 1 0.260125 0.260777 0.261429 nom snabdijevanju kupaca elektri~nom energi- Elektroprivrede BiH nisu snosili posljedice.
Svedska 752 SEK 1 0.221497 0.222052 0.222607 jom u vanrednim okolnostima. EPBiH je jedino preduze}e u regionu koje nije
Svicarska 756 CHF 1 1.616088 1.620138 1.624188 ^lanovi Nadzornog odbora nagla{avaju ~inje- posegnulo za uvo|enjem redukcija. Kako bi
Turska 949 TRY 1 0.841902 0.844012 0.846122 nicu da je nadljudskim naporima uposlenika i gra|ani BiH bili uredno snabdjeveni, Elektropri-
V.Britanija 826 GBP 1 2.310993 2.316785 2.322577 anga`manom Uprave EPBiH snabdijevanje ku- vreda BiH obustavila je isporuke vi{kova elektri~ne
SAD 840 USD 1 1.474634 1.478330 1.482026 paca u uslovima vremenske nepogode koja je za- energije, a na osnovu ranije zaklju~enih ugovora.
Rusija 643 RUB 1 0.049557 0.049681 0.049805
desila region i ugrozila njegov energetski sistem Normalizacijom stanja stvoreni su uslovi za
Srbija 941 RSD 100 1.796198 1.800700 1.805202
bilo bez problema. nastavak ispunjenja obaveza po ugovorima o
SDR (Special Drawing Rights) na dan 21. 02. 2012 = USD 1.54595 Bez obzira na ote`avaju}e okolnosti zbog lo- prodaji vi{kova elektri~ne energije, saop}eno je
SDR (Special Drawing Rights) na dan 21. 02. 2012 = BAM 2.286815 {e hidrolo{ke situacije, problema koje su izazva- iz EPBiH.
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. BIZNIS/BERZE 21

m:tel predstavio izvje{taj o poslovanju za 2011. BIFX

 SASX-10
 SASX-30

1.486,46 787,16 927,12
BIRS FIRS ERS10

810,26 1.801,36 799,82

SASE: Promet 407.351 KM

Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajev-
skoj berzi – burzi ostvaren je ukupan pro-
met od 407.351,44 KM. Promet na kotaci-
ji iznosio je 75.815,46 KM. Na kotaciji
kompanija trgovalo se u iznosu od 4.150,00
KM, promet je ostvaren dionicama Bosna-
lijeka d.d. Sarajevo. Kurs ovog emitenta je
Zarada po akciji iznosi 0,2186 KM iznosio 8,30 KM.
Promet na kotaciji fondova iznosio je
ma ZIF MI Group d.d. Sarajevo u iznosu
od 1.498,24 KM. Kurs ovog fonda iznosio
je 4,03 KM.
Na kotaciji obveznica ostvaren je promet
u ukupnoj vrijednosti od 69.398,82 KM.
Obveznicama ratnih potra`ivanja Federa-
cije BiH trgovalo se u iznosu od 15.991,28
KM, dok je obveznicama stare devizne {te-
dnje FBiH ostvaren ukupan promet u

Sa~uvali lidersku 2.266,64 KM, promet je ostvaren dionica-

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 22. februar/velja~a 2011.

iznosu od 53.407,54 KM.

POZICIJU
Korisni~ka baza ove kompanije iznosi 1.377.769
Dioni~ko dru{tvo

KOTACIJA KOMPANIJA

Bosnalijek d.d. Sarajevo

Zvani~ni Promj.
slu`beni kursa
kurs (KM) (%)

8,30 2,98
Max.
cijena

8,30
Min.
cijena

8,30
Koli~ina
(dionice)

500
Vrijednost
(KM)

4.150,00
Broj
trans-
akcija

1
korisnika mobilne telefonije, {to je za 2,51 posto KOTACIJA FONDOVA
vi{e nego na kraju 2010. ZIF MI Group dd Sarajevo 4,03 0,19 4,03 4,02 372 1.498,24 3
Kompanija m:tel u 2011. godini ostva- {tu od 40,5 posto. Istovremeno u kapital- ZIF Prof Plus dd Sarajevo 3,40 -2,02 3,40 3,40 226 768,40 1
rila je neto dobit u iznosu od 107,42 mili- ne investicije za razvoj {irokopojasnih KOTACIJA OBVEZNICA FBiH
ona KM, saop{tila je finansijska direkto- servisa ulo`eno je vi{e od 58 miliona KM,
FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. A 37,18 0,05 37,18 37,18 1.250 464,75 1
rica te kompanije Jasmina Lopa~i}. Prema a izgra|ene su i 83 nove bazne stanice“, is- FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. B 36,01 0,00 36,01 36,01 1.090 392,51 1
finansijskom izvje{taju koji je predstavljen takao je ^ulibrk. FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. C 32,61 0,00 32,61 32,61 958 312,40 1
ju~er u Banjoj Luci, ukupan ostvareni FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. D 30,00 0,00 30,00 30,00 33.449 10.034,70 3
prihod m:tela za 2011. iznosi 501,69 mili- Zadr`ati dobit FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. E 28,00 0,00 29,00 28,00 13.462 3.894,36 2
ona KM, a ukupni rashodi 382,23 miliona Korisni~ka baza ove kompanije iznosi FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. F 29,04 10,00 29,04 29,04 1.078 313,05 1
KM. Zarada po akciji za 2011. iznosila je 1.377.769 korisnika mobilne telefonije, FBiH obveznice ratna potrazivanja ser. G 25,34 9,98 25,34 25,34 1.673 423,94 1
0,2186 KM. {to je za 2,51 posto vi{e nego u odnosu na FBiH obveznice ratna potrazivanja ser. H 20,91 9,99 20,91 20,91 744 155,57 1
kraj 2010. Ukupan broj pretplatnika fiksne FBiH stara devizna {tednja serija D 98,40 0,09 98,40 98,40 16.979 16.707,34 1
Nepovoljni trendovi telefonije na kraju 2011. iznosio je 320.131. FBiH stara devizna {tednja serija E 90,00 0,00 90,00 90,00 16.468 14.821,20 2
FBiH stara devizna {tednja serija M 99,00 0,00 99,00 99,00 2.100 2.079,00 1
Prema rije~ima Lopa~i}, uprkos svim ne- ^ulibrk je naveo da je u 2011. godini po-
FBiH stara devizna {tednja serija N 91,20 0,00 91,20 91,20 3.750 3.420,00 1
gativnim ekonomskim trendovima, m:tel slovanje m:tela dodatno ote`alo pove}anje FBiH stara devizna {tednja serija O 84,00 0,00 84,00 84,00 19.500 16.380,00 4
je uspje{no okon~ao pro{lu poslovnu go- poreza i doprinosa na primanja zaposle-
PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE
dinu, tako da bilje`i 11,92 posto povrat ulo- nih u RS-u, te da je za davanja dr`avi la-
`enih sredstava i 15,4 posto povrat na an- ni izdvojeno 127 miliona KM. BH Telecom d.d. Sarajevo 19,44 0,57 19,44 19,44 160 3.110,40 1
ga`ovani kapital. Dug kompanije koji je u „Kako za prva dva mjeseca ove godine ne Energoinvest d.d. Sarajevo 3,81 -4,75 3,81 3,81 28 106,68 1
2010. godini iznosio 15,03 posto, u 2011. vidimo nagovje{taje pobolj{anja ekonom- Famos d.d. Sarajevo 3,00 0,00 3,00 3,00 102 306,00 1
smanjen je na 5,43 posto. skog stanja, na{i planovi za 2012. zasnova- Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo 46,51 -1,32 46,52 46,50 100 4.650,80 4
Direktor m:tela Predrag ^ulibrk kazao ni su na o~uvanju dobiti koju smo ostvarili [ipad komerc dd Sarajevo 1,70 -0,33 1,71 1,69 700 1.193,10 2
je da je u 2011. ova kompanija ostvarila za- u 2011, odnosno ostvarivanju profitabilnos- SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE
crtane ciljeve poslovanja unato~ nizu ne- ti izme|u 105 i 110 miliona KM i pove}anju
Tvornica cementa Kakanj dd Kakanj 19,10 -1,90 19,10 19,10 100 1.910,00 1
povoljnih ekonomskih parametara koji su investicija na nivo od 80 miliona KM, i oni Pobjeda dd Te{anj 5,50 -5,01 5,50 5,50 85 467,50 1
vladali u BiH. “Kompanija je sa~uvala li- }e se prilago|avati ekonomskim uvjetima Unis Valjcici d.d. Konjic 5,00 0,00 5,00 5,00 565 2.825,00 1
dersku poziciju me|u telekomunikaci- koji budu vladali u BiH“, zaklju~io je ^ulibrk.
onim operaterima u BiH s u~e{}em na tr`i- G. KATANA

Banjalu~ka berza Kursna lista za 22. februar 2011.

Tvornica duhana Rovinj Dioni~ko dru{tvo Srednji
kurs
Promj.
kursa
Max.
cijena
Min.
cijena
Koli~ina
(dionice)
Vrijednost
(KM)

Akcize smanjile
(KM) (%)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA

ZTC Banja Vru}ica a.d. Tesli} 0,557 3,92 0,594 0,536 829 461,74

prihode
Ukupno duhansko tr`i{te zbog pove}anja
Hemijska industrija destilacija a.d. Tesli}
Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje
RiTE Gacko a.d. Gacko
Telekom Srpske a.d. Banja Luka
0,47
0,461
0,222
1,45
-8,56
0,22
0
0
0,47
0,461
0,222
1,46
0,47
0,46
0,222
1,45
876
6.843
10.000
2.210
411,72
3.152,78
2.220,00
3.212,29
poreskog optere}enja na duhanske proizvo- BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova
de godi{nje se smanjuje za pet posto. Pre- ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka 4,33 0,23 4,33 4,33 104 450,32
Foto: D. TORCHE

ma podacima duhanskih kompanija, na ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka 9,31 0 9,31 9,31 567 5.278,77
bh. tr`i{tu do 2008. prodavano je oko 11 mi- ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka 3,96 0 3,96 3,96 72 285,12
lijardi komada cigareta da bi se do 2011. go- ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina 0,051 2 0,051 0,051 1.000 51,00
dine prodaja smanjila na 9,5 milijardi. ZIF Jahorina Koin a.d. Pale 4,28 18,89 4,32 3,9 30.779 131.817,20
Poresko optere}enje na cigarete u BiH u Bh. tr`i{te se godi{nje smanji za 5 posto ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka 5,46 0,74 5,47 5,42 156 852,32
samo dvije godine poraslo je za 80 posto, {to - Pove}anje poreskog optere}enja dovo- ZIF Privrednik invest a.d. Banja Luka 1,11 0 1,11 1,11 20 22,20
je dovelo do smanjenja tr`i{ta u BiH, kazao di do pove}anja maloprodajnih cijena ciga- ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 5,27 -2,23 5,3 5,25 690 3.633,94
je Davor Toma{kovi}, predsjednik uprave Fa- reta jer nijedan proizvo|a~ ne mo`e snosi-
brike duhana Rovinj. ti sav ovaj teret, nego ga dijelom mora pre-
Akcize na cigarete u 2009. iznosile su 21 baciti na potro{a~e, istakao je Toma{kovi}. NAFTA ZLATO P[ENICA
euro na 1.000 komada, ve} u 2012. godini po- I pored ~injenice da mu je prihod manji
pele su se na 42 eura na 1.000 cigareta, a devet posto, TDR je sa 2,9 milijardi proda- 122,30 $ 1.756,50 $ 692,50 $
o~ekuje se i dalji rast akciza i cijena cigare- nih cigareta u 2011. i 32,7 miliona eura pri- 0,53 % 0,11 % 0,00 %
ta. Naime, direktivama EU predvi|eno je da hoda ostvarenih u pro{loj godini zadr`ao li-
do 2014. poresko optere}enje iznosi 64 eura dersku poziciju na duhanskom tr`i{tu BiH. PLIN SREBRO KUKURUZ
na 1.000 komada cigareta ili 52 posto vi{e u Njegov tr`i{ni udio na bh. tr`i{tu iznosi
odnosu na sada{nje stanje, a do 2017. godi- 32,5 posto. 2,60 $ 34,25 $ 631,50 $
ne na 90 eura ili 114 posto vi{e nego sada. J. Sa. 0,91 % 0,71 % 0,32 %
22 SARAJEVSKA HRONIKA
Stanovnici Nahorevske ulice u panici
Cesta pukla,
klizi{te prijeti
Bespravna gradnja u Nahorevskoj 5 ugrozila je desetine
objekata u okolini jer je pokrenula klizi{te ta~no ispod ku}a
Klizi{te u Nahorevskoj ulici,
koje je po~etkom ove godine
aktivirano padom krana na bes-
pravnom gradili{tu, ponovo pri-
jeti stanovnicima te ulice.
- Mi ne znamo ni{ta o tome,
prvi put informaciju ~ujem od
vas, kazao je Fuad Babi}, koordi-
nator za klizi{ta u Zavoda za iz-
gradnju Kantona Sarajevo.
S obzirom na `albe ljudi koji `i-
ve u ovoj ulici, ~ije je stambeno
pitanje ugro`eno, o ovom pitanju
jo{ se niko nije oglasio.
Podsje}amo na to da je prvi put
do{lo do uru{avanja krana, koji je
za sobom povukao betonske zi-
dove stambenog objekta koji je tu
gradio Bedro Hasanovi}, vlasnik
firme BH Bau. Gradnja je ugrozi-
la desetine objekata u okolini, jer
je pokrenula klizi{te ta~no ispod
ku}a ljudi koji tu `ive. Rje{enje je
bilo da se sa oko sedam hiljada
kubika zemlje gradili{te zatrpa.
Vije}ni~ki pau{ali u Op}ini Centar
U{te|eno 20 hiljada KM
Nakon provedene analize pri-
sustva vije}nika sjednicama
Op}inskog vije}a Centar Sarajevo
sa aspekta ispla}ivanja vije}ni~kih
pau{ala, utvr|eno je da je pri-
mjenom nove odluke o ispla}iva-
nju pau{ala u{te|eno 20 hiljada
maraka u prethodnoj godini.
- @elim ista}i svoje zadovolj-
stvo {to su kolege predsjednici
klubova vije}nika parlamentar-
nih stranaka koje u~estvuju u ra-
du Op}inskog vije}a uvidjele i po-
dr`ale moju namjeru, kada smo
mijenjali op}i akt na osnovu kojeg
se ispla}uju vije}ni~ki pau{ali.
Njegovom izmjenom data mi je
mogu}nost da, u zavisnosti od
opravdanog ili neopravdanog od-
sustva vije}nika, umanjim isplatu
pau{ala za 20, odnosno 50 posto,
~ime smo u prethodnoj godini
u{tedjeli ne{to malo vi{e od 20.000
KM. U ovoj godini, u{te|eni iznos
Godi{njica 105. brigade na Grdonju
Dru`enje boraca
ipak 26. februara
Na sastanku Organizacionog
odbora za obilje`avanje 19. go-
di{njice 105. motorizovane bri-
ga de Ar mi je RBiH, ko ji je
odr`an ju~er, zaklju~eno je da
se centralna proslava ro|enda-
na Brigade odr`i u nedjelju,
26. februara 2012. godine, kod
spomen-obilje`ja Mala kula na
Ono {to je o~ito je da zatrpavanje
nije rije{ilo problem. Samo je
napravilo goru {tetu jer je do{lo
do jo{ ve}eg problema, s obzirom
na to da je cesta iznad klizi{ta u
potpunosti pukla. Zbog toga je
onemogu}en normalan prola-
zak pje{aka, ali i automobila.
Gdje se skloniti?
- Ovo smeta normalnom kreta-
nju, pogotovo nas starijih. Sao-
bra}aj se pretvorio u pravi pro-
blem, jo{ kako je snijeg zatrpao
trotoar, a pogotovo sada kada je
cesta pukla. Ne znamo gdje da se
sklonimo, kada prolaze auta. Moj
sin i jo{ par kom{ija namjerava-
ju da urade ne{to na rje{avanju
ovog problema, pa mislim ~ak da
}e se obratiti Op}ini, kazala nam
je Hasija Hamza.
Me|utim, ovo nije samo pro-
blem ljudi koji tu stanuju ve} i Sa-
uda Huseinovi}a, automeha-
OV-a preusmjerilo je na podr{ku
sportskim organizacijama, dok
bismo u narednoj u{tede preus-
mjerili na stipendiranje talentira-
nih u~enika i studenata. Na ovaj
na~in ukazali smo na pove}an
nivo odgovornosti prema bud`et-
skim sredstvima, kazao je Slaven
Kova~evi}, predsjedavaju}i Op}in-
skog vije}a Centar. S. Hu.
Grdonju. Organizacioni odbor
poziva sve sugra|ani koji to
`ele da se pridru`e ovoj mani-
festaciji, uz napomenu da je
obezbije|en besplatan prevoz
u terminima 10.20, 10.45, 11.10
i 11.30 sati sa trolejbuske stani-
ce preko puta zgrade Op}ine
Centar.
ni~ara koji posjeduje gara`u u bli-
zini i ~iji je jedini izvor prihoda
popravka automobila u tom obje-
ktu. Kada se prvi put obru{io
kran i pojavilo klizi{te, popravku
automobila nastavio je bukvalno
na ulici. Njegove gara`e su prve
koje }e nastradati, ukoliko se kli-
zi{te ponovo pokrene.
Zatrpavanje zemljom
- Ja ne znam da li se neko `alio
na sada{nje stanje, izgleda da je
to sasvim normalno. Pro{li put
smo se obratili na~elniku Op}ine
Centar D`evadu Be}irevi}u, ali
{ta }e sada biti, ne znamo, rekao
nam je Saud.
Sli~no mi{ljenje ima i Muha-
med Poplata, koji strahuje za
svoju ku}u.
- Objekt koji je ovdje bespravno
gra|en, nakon {to se klizi{te akti-
viralo, samo su zatrpali zemljom.
Nikakav problem se nije rije{io,
U Silosu u Tar~inu
Po`ar izazvali
kradljivci kablova?
Vatrogasci brzo lokalizovali po`ar
~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OSLOBO\ENJE
Pad krana aktivirao klizanje tla Foto: [. SULTANOVI]
Saobra}ajnica se uru{ava
problem je trebao biti rije{en Bog zna. [ta }e ljudi ~ije su ku}e
kada je prvi put udaren temelj prve ispod klizi{ta, ako se ono po-
stambenih objekata koji su se novo pokrene, istakao je Muha-
gradili. Sada {ta }e biti, samo med. D. I.
Uzrok po`ara koji je u utorak nave~er
izbio u nekada{njem logoru Silos u
Tar~inu ju~er nije bio poznat. Jasmina
Omi}evi}, portparol Kantonalnog tu`ila{-
tva u Sarajevu, kazala nam je da }e preci-
znije informacije znati kada sudski vje{tak
protivpo`arne struke zavr{i svoj posao, a
to bi moglo potrajati nekoliko dana.
- Dok ne dobijemo nalaz sudskog vje-
{taka, ne mo`emo se o~itovati o ovom
slu~aju. Najvjerovatnije je da }e se na-
laz morati ~ekati nekoliko dana, rekla
je Omi}evi}.
Od mje{tana Tar~ina moglo se ~uti da
je po`ar nastao zbog lo{ih elektroinsta-
Foto: D. ]UMUROVI]
lacija, zbog ~ega je taj dio naselja jedno
vrijeme bio bez struje.
- Negdje oko devet sati nave~er za~uo
sam prasak, a ubrzo potom i vatrogasce
koji su u kratkom periodu uspjeli ugasi-
ti po`ar. Izgleda da se zapalila razvodna
kutija na objektu, jer se odatle po`ar {i-
rio dalje. Na svu sre}u, niko nije nastra-
dao, ispri~ao nam je jedan od mje{tana.
Nezvani~no se moglo saznati i da su
po`ar u prostorijama Silosa u Tar~inu
najvjerovatnije izazvali kradljivci bakra.
Naime, nakon skidanja elektri~nih ka-
blova u Silosu, lopovi su nalo`ili vatru
kako bi sa bakarnih provodnika ukloni-
li instalaciju, me|utim, ona se pro{iri-
la na druge predmete u prostoriji.
E. A.
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. SARAJEVSKA HRONIKA 23

JU Djeca Sarajeva DE@URNI

TELEFON 276-982
VA@NIJI TELEFONI
Nova direktorica Mirjana MUP
Vatrogasci
Hitna pomo}
NARKO NE
122, 206-666, 207-777
123, 664-115
124, 611-111
223-333

Jovanovi} - Halilovi}?
Na spisku uposlenih na{lo se 20 novih radnika zbog ~ega ministar finansija KS-a
Pomo} ovisnicima

Klini~ki centar
Op}a bolnica
062/127-751
Porodi~no savjetovali{te 209-112
Nasilje u porodici 222- 000
033/ 223-366, 1209
297-000
285-100
Bolnica Podhrastovi 297-281
Muhamed Kozadra odbija da isplati januarske plate uposlenim u ovoj instituciji Veterinarska stanica
Prijava tel. kvarova
767-025
1272
Saga oko imenovanja novog nuarsku platu navodno zbog to- Telefonski brojevi 1182
direktora u JU Djeca Sarajeva, ga {to na spisku uposlenih ima Elektrodistribucija 080 02 01 33
prema nezvani~nim informaci- 20 osoba vi{e. Vodovod 210-707, 220-435
jama, zavr{ena je. Iako su se Da podsjetimo, Emir Suljagi}, Kanalizacija 203-059,668-259
Toplane 650-979, 650-956
me|u najozbiljnijim kandida- ministar nauke i obrazovanja Sarajevostan 715-680
tima za poziciju prve osobe ove Kantona Sarajevo, u junu pro{le KJKP Rad 658-038
institucije spominjale Vasva Ja- godine tra`io je spisak uposlenih Eko telefon 660-000
jetovi}, v.d. direktora JU Djeca Sa- u JU Djeca Sarajeva, ali u me|u- Ta~no vrijeme 125
rajeva, i nekada{nja direktorica vremenu se pojavilo dodatnih [tab CZ KS 472-636, 443-720
Arzija Mahmutovi}, nijedna od 20 radnika. Iz tog razloga minis- Operativni centar
njih ne}e do}i na to mjesto. Ono tar finansija Kantona Sarajevo Civilne za{tite 121
Prijava kvarova na
je pripalo Mirjani Jovanovi} - Muhamed Kozadra odbio je da javnoj rasvjeti 713-100
Halilovi}, profesorici Srednje isplati bilo kakav novac mimo Dimnja~ar 616-105
medicinske {kole u Sarajevu. onog {to je predvi|eno u bu- Sarajevogas 592-095, 592-096,
Prema nezvani~nim informa- d`etu Kantona Sarajevo. 592-097, 061/487-787
cijama, aplikacija Jovanovi} - Vlada Kantona Sarajevo }e ta- Gras 293-333
Halilovi} za mjesto direktora JU ko u narednom periodu u sara- Velepekara 648-505
Bakije 533-763
Djeca Sarajevo pojavila se na- NI VASVA, NI ARZIJA dnji sa novom direktoricom mo- Pokop 551-370
knadno i ona je izabrana za di- Iako su se me|u najozbiljnijim kandidatima za rati prona}i na~in da se isplati Pogrebne usluge
rektoricu. poziciju prve osobe ove institucije spominjale novac za 20 dodatnih uposleni- Mar tinovi} 061 191 010
Jovanovi} - Halilovi} u nare- ka, a olak{avaju}a okolnost tre- Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800
dnom periodu o~ekuje mnogo Vasva Jajetovi}, v.d. direktora JU Djeca Sarajeva, bala bi biti ~injenica da JU Dje- Uprava za inspekcijske
posla, s obzirom na to da uposle- i nekada{nja direktorica Arzija Mahmutovi}, ca Sarajeva ima vlastite prihode. poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati,
nijedna od njih ne}e do}i na to mjesto 061/252-252, od 14 do 22 sata
nici ove ustanove nisu primili ja- S. Hu.
Autobuska stanica 213-100
@eljezni~ka stanica 655-330
Francuski ambasador uru~io pomo} Crvenom krstu Naredba CZ-a Aerodrom Sarajevo
Izgubljeni prtljag
289-100
289-105
Turisti~ki centar 580-999
Za najugro`enije 200 paketa op}ine BIHAMK, pomo} na cesti
Informacije o stanju
na putevima
1282

1282
Pola paketa ostaje u Federaciji, a pola ide u RS
Francuski ambasador G. Ro-
Novi Grad S ciljem za{tite imovine od
BH Telecom-podr{ka
korisnicima
Me|unarodni
1444
land Gilles ju~er je u prostorija- telefonski brojevi 1183
eventualnih poplava uzrokova-
ma Crvenog kri`a/krsta na Ilid`i CENTROTRANS -
nih topljenjem snijega, Op}in-
uru~io pomo} Francuske u izno- Pozivni centar 090 292 100
ski {tab CZ-a Novi Grad na-
su od 20 hiljada maraka, kao DE@URNE APOTEKE
re|uje svim pravnim i fizi~kim
odgovor na alarmantnu situaci-
licima na podru~ju ove op}ine BA[^AR[IJA 272-300
ju koja je prouzrokovana obil-
da poduzmu preventivne mje- MARINDVOR 714-280
nim snje`nim padavinama koje NOVO SARAJEVO 713-831
re. Jedna od preventivnih mje-
su pogodile BiH. ^ENGI]-VILA 721-620
ra je izmje{tanje pokretne imo-
Nadle`nim vlastima ovom su ILID@A 762-180
vine, odnosno imovine za ko- DOBRINJA 766-380
prilikom uru~ene dvije stotine
ju smatraju da mo`e biti ugro- ILIJA[ 428-810
humanitarnih paketa i motor-
`ena od poplava, na odgovara- HAD@I]I 428-220
ne sanke za SIPA. Na okuplja-
ju}e mjesto, kako bi se sprije~io VOGO[]A 424-250
nju pakete i sanke predstavni- INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399
eventualni nastanak {tete. Na-
cima Crvenog krsta i SIPA-e
redba se odnosi posebno na
predao je ambasador Gilles. PORODILI[TA
pravna lica ~ije su firme locira-
- Francuska ambasada donira-
ne na podru~jima Dobro{e-

3
la je 400 higijenskih paketa. Po-
Za SIPA motorne sanke vi}a, Bojnika, Rajlovca i Relje- DJEVOJ^ICE
lovina pomo}i, odnosno 200 pa- Foto:D. ]UMUROVI]
va, te one kojima su proteklih
keta ostaje u Federaciji i bi}e po- ide Crvenom krstu Republike zao je Du{an Kulu{, generalni

dijeljeni porodicama na po-
dru~ju Sarajeva, a 200 komada
5
godina usljed poplava nanese-
Srpske koji }e ih tako|er podije- sekretar Crvenog krsta BiH. DJE^AKA
ne odre|ene materijalne {tete.
liti ugro`enim porodicama, ka- M. P.

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55,
Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18,
Zenica 4.34, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15, 15.40
- samo radnim danima i 19.10, Kakanj 15.37.
Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 15.30, Budimpe{ta 21.10,
Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59,
Zenica 6.47, 13.33 i 20.54,
Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.35.
AVIONI
Dolasci:
Istanbul 8.50 i 12.55, Ankona 10.25, Beo-
grad 11.25 i 21.40, Minhen 12.30, Istanbul
12.55, Ljubljana 13.45, Be~ 14.05 i 21.40,
Budimpe{ta 14.35, Amsterdam 14.35 i
15.45, Zagreb 15.30 i 22, Kopenhagen / Ba-
nja Luka 16
Odlasci:
Beograd 6.20 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16, Ba-
nja Luka / Kopenhagen 6.30, Be~ 7.25 i
14.55, Amsterdam 8 i 9.15, Minhen 13.05,
Istanbul 13.50 i 18, Ljubljana 14.15, Budim-
pe{ta 15.05, Ankona 17.55
AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i
Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotter-
dam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mos-
tara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha}
subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora-
{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam
preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den
Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8
sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom
u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i
Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom,
~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Fran-
kfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sa-
ti, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17
sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i su-
botom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sa-
ti, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utor-
kom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Du-
brovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela
Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u
11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom,
~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a pet-
kom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i ne-
djeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat,
Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb
svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-
Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19
sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35
sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30
sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosan-
ski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Du-
bica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki
dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30
sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sa-
ti i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvor-
nik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki
dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30
i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sa-
ti, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan
u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13
sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tu-
zle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30,
10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30,
15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki
dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15
sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30,
11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18
sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik sva-
ki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30,
19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim
subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan
osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45,
12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko sva-
ki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i
16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i pra-
znika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sa-
ti, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i pra-
znika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u
21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom,
utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30,
9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati auto-
putem, Zenica svaki dan osim subotom, nedje-
ljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim da-
nom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30
i 18.30 sati.
24 SARAJEVSKA HRONIKA
Uzaludni apeli vlastima iz Zavoda Mjedenica
Pomozite
finansiranje
radionica
Ukinuto sufinansiranje od 114 KM po
{ti}eniku pa radionice jedva opstaju
Radno-okupacione radionice
za osobe sa izra`enim te{ko}ama
u razvoju Zavoda za specijalno
obrazovanje i odgoj djece Mjede-
nica ve} vi{e od dvije godine je-
dva sastavljaju kraj s krajem. Pro-
blemi su nastali kada im je pro-
{li saziv Vlade KS-a, ta~nije Mi-
nistarstvo za rad, socijalnu poli-
tiku, raseljena lica i izbjeglice,
zbog racionalizacije tro{kova uki-
nulo finansijsku pomo} od 114
KM po osobi. Ovu odluku nasta-
vila je provoditi i novoizabrana
vlada i, pored molbi, dopisa i
li~nih obra}anja iz Mjedenice, ni-
Ministar Ma{i} posjetio
Univerzitet SSST
Neophodna borba
protiv korupcije
Federalni ministar obrazova-
nja i nauke Damir Ma{i} posje-
tio je Univerzitet Sarajevo Scho-
ol of Science and Technology.
Ministar Ma{i} je istakao da
nadle`nost nad obrazovnim in-
stitucijama u BiH nema Federa-
cija, nego kantoni, {to dodatno
komplikuje proces razvoja, te
dodao da je neophodno boriti se
Razgovor sa studentima
MOGU]A SARADNJA
Podizanje informati~ke pismenosti je
mogu}a spona za saradnju SSST-a i
federalnog Ministarstva za nauku i kulturu
protiv korupcije u visokoobrazo-
vnim institucijama.
Sistem ocjenjivanja na Univer-
zitetu Sarajevo School of Sci-
ence and Technology, po prin-
cipu da ispit ozna~en {ifrom
prvo pregledaju dva profesora
Univerziteta, a potom i jedan ek-
sterni profesor, nai{ao je na odo-
je vra}eno sufinansiranje, koje je
na godi{njem nivou iznosilo oko
32.000 KM. Tako su ove radioni-
ce prepu{tene same sebi i opsta-
ju samo zahvaljuju}i velikoj upor-
nosti i po`rtvovanosti uposleni-
ka Zavoda i skromnoj pomo}i
malog broja institucija i pojedi-
naca, ali ne znaju do kada.
Nemjerljiv zna~aj
Radionice djeluju jo{ od 1985.
kao dnevni centar i predstavlja-
ju oblik otvorene brige i socijal-
ne za{tite za 28 {ti}enika sa po-
dru~ja KS-a iznad 16 godina ko-
bravanje ministra Ma{i}a, koji
smatra eksternu evaluaciju izu-
zetno va`nom za kvalitet obra-
zovnog procesa.
Podizanje informati~ke pi-
smenosti spomenuto je kao mo-
gu}a spona za saradnju SSST-a
i federalnog Ministarstva za na-
uku i kulturu, jer u narednom
periodu ovo ministarstvo plani-
ra pokrenuti projekat e-dnevni-
ka u {kolama. E-dnevnik }e ro-
diteljima omogu}iti pristup ocje-
nama i osnovnim informacijama
na dnevnoj bazi, a SSST-ov kadar
bi, s obzirom na vje{tine, znanje
i kvalitet koji posjeduje, mogao
u~estvovati u izgradnji ovog pro-
jekta. M. T.
ji ovdje borave, rade i imaju dva
obroka, a sve to uz nadzor tri ra-
dna terapeuta. Predmeti koje oni
izra|uju od keramike, stakla,
metala i drveta, kao i vezovi i ta-
piserije, prava su umjetni~ka dje-
la, pa ih dru{tvo ne smije zane-
mariti i zaboraviti. Zna~aj radi-
onica je nemjerljiv, jer ovim oso-
bama, koje su 100-postotni inva-
lidi, poma`u da korisno i organi-
zovano provode svoje vrijeme, da
se dru`e, a njihovim porodicama
da efikasnije funkcioni{u. Prema
rije~ima direktora Mirsada Asi-
movi}a, nije to samo pomo} ovoj
Prijem za ~lanove Udru`enja Gorska slu`ba spa{avanja
^lanovi Udru`enja sa na~elnikom
Poku{ati obezbijediti
odgovaraju}u opremu
@elim da zahvalim za svaki `ivot koji ste spasili, kazao je Memi}
Na~elnik Op}ine Ilid`a Senaid
Memi} ju~er je uprili~io prijem za
pripadnike Udru`enja Gorska
slu`ba spa{avanja i Strelja~kog
kluba Ilid`a. Memi} je na ovom
dru`enju pohvalio ~lanove Udru-
`enja zbog njihovog zalaganja, {to
poma`u jedni drugima te zbog ni-
za uspje{nih akcija.
- Ovo je prilika da vam zahva-
lim za sve {to ste uradili. @elio bih
vas jo{ zamoliti da {to du`e osta-
nete u ovoj ekipi, a mi }emo se
potruditi da vam obezbijedimo
opremu koja }e vam omogu}iti
bolje uslove za rad. Ne ka`em da
}u vam dati sva sredstva potrebna
da biste kupili opremu, ve} da }u
biti dio tima koji }e na sve na~ine
~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
djeci ve} i dru{tvenoj zajednici.
- Izgleda da dr`ava jo{ nije
prona{la mehanizme za za{titu
osoba sa te`im mentalnim hen-
dikepom, ve} se sve svodi na
humanitarnu pomo} i dobrovo-
ljnost. Ova populacija je u BiH na
margini dru{tva i izgleda da niko-
ga ne zanima, pored ~injenice da
je mnogo ovakvih osoba u svim
socijalnim slojevima. Radioni-
ce su za ove osobe jedini smisao
`ivota i jedino mjesto gdje se
mogu iskazati, jer oni nisu sposo-
bni za samostalan rad. Zato, bez
obzira na sve, ne}emo ih ukinu-
tra`iti ta sredstva koja su vam
potrebna, istakao je Memi}.
Na~elnik je naglasio i da va-
`nost ~lanova Udru`enja nije
umanjena time {to su u prote-
klom periodu ~istili snijeg sa
cesta i krovova, ve} da su time
pokazali da se mo`e ra~unati na
njihovu pomo} u svim kriznim
situacijama. Tako|er im je ka-
zao kako svaki `ivot koji su spa-
sili, savjesno rade}i svoj po-
sao, treba da im da podstrek da
tako i nastave.
Predsjednik Udru`enja Salem
Bilalovi} kazao je kako Udru`enje
postoji ve} dvije godine, te da su
za te dvije godine imali mnogo
projekata i uspje{no obavljenih
OSLOBO\ENJE
ti, iako veliki tro{kovi za prevoz,
hranu, grijanje, higijenu i mate-
rijale, prelaze na{e skromne mo-
gu}nosti, isti~e Asimovi}.
O~ekivanja od nadle`nih
Direktor o~ekuje od nadle`nih
vlasti da ponovo vrate finansijsku
podr{ku ovim radionicama i po
ko zna koji put “poziva i moli re-
sornu ministricu da do|e i vidi
njihovu situaciju, jer djeca sa
izra`enim te{ko}ama u razvoju i
njihovi roditelji moraju imati
pravo na dru{tveno-legitimni
oblik brige o njima”. Z. T.
zadataka. Udru`enje uglavnom
radi od donacija, a trenutno zbog
nedostatka novca imaju proble-
ma sa pla}anjem skloni{ta u ko-
jem su iznajmili prostorije, pa su
podnijeli zahtjev Op}ini da im
obezbijedi makar dio sredstava za
pla}anje.
Na kraju je Memi} kazao kako
zna da bi Udru`enju dobro do{la
stijena za penjanje, staza za
tr~anje, sprava za razgibavanje i
druge stvari, koje bi na bilo koji
na~in pomogle pobolj{anju nji-
hovog rada, te da }e se potruditi
da im pomogne pri nabavci, ali
sve u skladu sa mogu}nostima
Op}ine.
M. PAMUK
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OGLASI 25

BOSNA I HERCEGOVINA
Federacija Bosne i Hercegovine
Federalno ministarstvo financija - finansija
Porezna uprava Federacije BiH
Sarajevo

Broj: 13/03-49-524/12
Sarajevo, 21.2.2012. godine

Rokovi za podno{enje godi{njih poreznih prijava

Godi{nji izvje{taj o ukupno ispla}enim pla}ama i drugim li~nim primanjima
(obrazac GIP-1022)
Godi{nji izvje{taj sa podacima o ispla}enim pla}ama i drugim li~nim primanjima u
2011. godini poslodavac/isplatilac podnosi nadle`noj organizacionoj jedinici Porezne
uprave Federacije BiH prema svom sjedi{tu do kraja februara 2012. godine.

Godi{nja prijava dohotka od zajedni~kog obavljanja samostalne djelatnosti (obra-

zac GPZ-1052)
Godi{nja prijava o utvr|enom dohotku od zajedni~kog obavljanja samostalne djelatnos-
ti za 2011. godinu podnosi se nadle`noj organizacionoj jedinici Porezne uprave Federa-
cije BiH na propisanom obrascu do kraja februara 2012. godine. Uz obrazac GPZ-1052
do kraja februara podnosi se i Specifikacija za utvr|ivanje dohotka od samostalne
djelatnosti (obrazac SPR-1053) za obveznike koji obavljaju zajedni~ku djelatnost.

Godi{nja prijava poreza na dohodak (obrazac GPD-1051)

Godi{nju prijavu poreza na dohodak za 2011. godinu fizi~ko lice/obveznik poreza na do-
hodak podnosi nadle`noj organizacionoj jedinici Porezne uprave Federacije BiH do 31.
marta 2012. godine.
Uz obrazac GPD-1051 obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost do 31. marta po-
dnose i Specifikaciju za utvr|ivanje dohotka od samostalne djelatnosti (obrazac
SPR-1053)
Do kraja marta obveznici koji izdaju imovinu u zakup uz obrazac GPD-1051 du`ni su pri-
lo`iti i Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja imovine (obrazac PRIM-1054).

Prijava poreza na dobit - Obrazac PR-PD podnosi se nadle`noj poreznoj ispostavi

prema sjedi{tu pravnog lica do 30. marta 2012. godine.

Propisani obrasci se mogu preuzeti na adresi: http://obrasci.pufbih.

DIRE KTOR
Midhat Arifovi}, dipl. ecc.
26 KULTURA
Sa ju~era{nje konferencije za novinare
Sarajevski ratni teatar, pod vod-
stvom novog direktora Nihada Kre-
{evljakovi}a, nastavlja putem anga-
`iranih dru{tvenih komada, koji je
zapo~et postavkom Orwellove
“1984” prije ne{to vi{e od mjesec.
Nova predstava, koja }e svoju pre-
mijeru do`ivjeti sutra, u okviru fe-
stivala Sarajevska zima, nosi naziv
“99 posto” i ura|ena je po djelu Ber-
tolta Brechta “Strah i bijeda Tre}eg
rajha”, koje govori o godinama ko-
je su prethodile dolasku Hitlera
na vlast u Njema~ku. Svi znamo {ta
se desilo poslije.
Jedan od glumaca u predstavi,
u kojoj ina~e ~itava gluma~ka
postava tuma~i vi{e likova, Jasen-
ko Pa{i}, naglasio je da mi `ivimo
u istom vremenu u kojem je `i-
vjela Njema~ka tridesetih godina
pro{log stolje}a, {to u neku ruku
daje logi~nost postavljanju pred-
stave na scenu SARTR-a.
„Svi se bave samim Drugim svjet-
skim ratom, a vrlo malo ljudi raz-
mi{lja o vremenu i situaciji koja je
dovela do toga”, rekao je on na ju-
~era{njoj konferenciji za medije. I
reditelj predstave Nermin Hamza-
gi}, kojem je “99 posto” diplomski
rad, tako|er je istakao va`nost an-
ga`iranih predstava koje govore o
vremenu u kojem `ivimo.
Razbijanje trivijalnosti
„Na{e dru{tvo je postalo kseno-
fobi~no i vrlo sli~ne okolnosti
su dovele i Hitlera na vlast. Svje-
doci smo da su {irom Evrope
desni~arske partije ve} na vlasti
A
mbasada Japana u BiH, u su-
radnji sa Sarajevskom zi-
mom i Japanskom fondaci-
jom, organizirala je Sedmicu japan-
skog filma, koja je po~ela ju~er u Art
kinu Kriterion, a bit }e realizirana
do 28. velja~e. Jezi~kih barijera ne-
}e biti jer }e svi filmovi biti prika-
zani s prijevodom na b/h/s i engle-
ski jezik, a ulaz je slobodan. Sedmi-
ca japanskog filma }e otvoriti mo-
gu}nost gra|anima BiH da sazna-
ju vi{e o narodu i kulturi Japana.
“Vreli{te” je naziv filma redate-
lja Takeshia Kitanoa kojim je po~e-
la Sedmica japanskog filma i u fo-
kusu njegove pri~e je Masakia, ne-
uspje{ni igra~ lokalnog tima i ne-
koncentrirani radnik na benzinskoj
pumpi, koji svojim nemarom jed-
nog dana razljuti {efa yakuze... Pu-
blika }e biti u mogu}nosti pogle-
dati jo{ dva filma istog redatelja, s
naznakom da su za publiku iznad
18 godina. Tako }e danas na progra-
mu biti film “Nasilni policajac”, a su-
tra film “Radite li one stvari?” “^o-
vjek koji je izazvao vihor”, re`ija
Iz predstave
i zato je vrlo va`no da se bavimo
temama oko nas koje eskaliraju”,
kazao je on. “I sam naziv predsta-
ve nije slu~ajan. I Brecht je svo-
je djelo nazivao ‘99 posto’, upra-
vo iz ironije {to je njema~ki narod
prosto bio zaveden i svi su stopo-
stotono vjerovali u ideju Tre}eg
rajha, nadmo}nosti jedne rase
nad drugom“.
Iako je postavljena u potpu-
nosti u produkciji SARTR-a, sa
ekipom koja je nativna ovoj pozo-
ri{noj ku}i, predstava ima i jednog
gostuju}eg glumca, Amara Seli-
movi}a, koji je „posu|en“ iz Ka-
mernog teatra 55. I on je, kao i svi
uostalom, slo`io oko ideje da tea-
tar mora biti anga`iran. „Moramo
Art kino Kriterion
Sedmica japanskog filma
“Balada o Narayami”
Inoue Umetsugu, na programu je
25. velja~e.
“Po izlasku iz zatvora Shoichi
~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
Brecht na sceni SARTR-a
Koketiranje
sa iluzijama
Anga`irane predstave postale su sigurna staza
kojom je u novu sezonu, u 20-godi{njici svog
osnivanja, krenuo Sarajevski ratni teatar
razbiti trivijalnost i baviti se ideja-
NOVI SARTR ma koje uti~u na dru{tvo. Brecht
Mladi ljudi je istakao kako su svi slojevi dru{-
trebaju privu}i tva bili inficirani idejom fa{izma,
novu publiku u i upravo zato svi mi u predstavi
igramo vi{e likova. To je na neki
teatar i to je jedna na~in koketiranje sa iluzijom, pro-
od ideja vodilja movisanje te ideje na pravi na~in“,
„novog“ SARTR-a. objasnio je Selimovi}.
“Bitno je da mi Direktor SARTR-a Nihad Kre-
{evljakovi} ukazao je za{to je
budemo otvoreni ova predstava, kao i ukupni an-
kao teatar i da nam ga`man ku}e koju vodi ka dru{-
novi ljudi dolaze. tvenim temama, toliko bitan.
Sa novim ljudima „Prije dvadeset godina po~ela je
dolazi i nova opsada na{eg grada, iz ~ega se i
rodio Sarajevski ratni teatar. To je
energija”, smatra u neku ruku posljedica fa{izma i
Alban Ukaj zato je prirodno da mi radimo na
`eli zapo~eti glazbenu karijeru, vernera Tokija, Shintaro Ishihare,
pokazuju}i veliki talenat… Yujiro Is- tuma~i glavnu ulogu u ovome fil-
hihara, pokojni brat sada{njeg gu- mu”, navedeno je.
OSLOBO\ENJE
anga`iranim predstavama. To je
put koji smo izabrali i raspola-
`emo energijom i mladim ljudi-
ma da na{e ideje provedemo u
djelo“, rekao je Kre{evljakovi}.
Mladi} kao Himmler
Alban Ulkaj, koji tako|er tu-
ma~i nekoliko uloga u predstavi,
istakao je da mladi ljudi trebaju
privu}i novu publiku u teatar i da
je to jedna od ideja vodilja „no-
vog“ SARTR-a. „Bitno je da mi bu-
demo otvoreni kao teatar i da
nam novi ljudi dolaze. Sa novim
ljudima dolazi i nova energija.“ On
je spomenuo i detalj sa jedne od
proba koja sasvim dovoljno govo-
ri o poveznici izme|u vremena u
kojem se odigrava predstava i
na{em vremenu od prije 20 godi-
na: „Nermin (Hamzagi}, reditelj),
donio je jednom prilikom foto-
grafiju Himmlera na probu, na ko-
joj on stoji pored ograde kon-
centracionog logora. Fotografija je
nemalo podsje}ala na Mladi}a u
jeku napada na Srebrenicu”.
Pored pomenute gluma~ke eki-
pe, u predstavi jo{ igraju i Sne`a-
na Ali}, Amila Terzimehi} i Adnan
Haskovi}. Dramaturg je Asja Kr-
smanovi}, scenograf Tarik Musa-
kadi}, kostimograf je grupa Os-
hyosh, dok je muziku birao Mirza
[i{i}. I jedno iznena|enje za kraj -
ekipa }e u sklopu predstave izves-
ti (odsvirati i otpjevati) u`ivo i dvi-
je specijalne muzi~ke numere, za
koje ih je uvje`bavala dirigentica
Tijana Vignjevi}. N. SELIMOVI]
Dobitnik Zlatne palme na Film-
skom festivalu u Cannesu 1983.
“Balada o Narayami” Shoheia Ima-
mura na programu je 26. velja~e.
“Orin planira put na planinu Na-
ryama. Prema seoskom obi~aju,
svako ko napuni 70 godina mora
oti}i na planinu radi dobrobiti ci-
jeloga sela, ali i da doka`e svoju vje-
ru bo`anstvu ove planine. Svako ko
ode u zimu, nikada se ne vra}a…”
Film Yoshida Yoshishigea “Topli
izvori Akitsu”, koji }e biti prikazan
27. velja~e, predvi|en je za publi-
ku iznad 18 godina. To je pri~a o
studentu Sushaku, koji se ljeta
1945. nalazi u najdubljem o~aju,
odnosno “film prikazuje dru{tvo Ja-
pana u periodu izme|u Drugog
svjetskog rata i 1960-ih, koje prola-
zi niz promjena”. Masuda Toshio re-
datelj je filma “Crveni rup~i}”, ko-
ji govori o dvojici detektiva koji
progone osumnji~enika s aktov-
kom... i s ovom projekcijom zavr{a-
va se Sedmica japanskog filma.
Projekcije svih filmova zakazane
su u 18 sati. An. [.
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
Amela Had`imejli} u Collegiumu Artisticumu
Eksperimentalni pristup Amele Had`imejli} kao “grafika u pro{irenom polju”
U potrazi za
fatamorganom
kafane u raju
Umjetnica poziva da se isprobaju razli~ite vizure i otkriju sopstvene vizije
U Gradskoj galeriji Collegium
Artisticum ve~eras }e u 19 sati bi-
ti otvorena samostalna izlo`ba
radova Amele Had`imejli}. O izlo-
`bi neobi~na naziva - “U potrazi za
fatamorganom kafane u raju...”
Branka Vujanovi}, kustosica Gale-
rije, ka`e:
- Svijet se mijenja u zavisnosti od
na~ina na koji posmatramo. Pro-
mjenom percepcije mijenjamo
svijet i sebe u svijetu. Izlo`ba Ame-
le Had`imejli} poziva posmatra-
~a da isprobava razli~ite vizure i da
otkriva sopstvene vizije. Na nao~a-
re raznovrsnih oblika i dioptrija
umjetnica aplicira forme i boje ko-
je je upotrebljavala u svom pretho-
Izdava~ka produkcija u 2012: Connectum
Uz Bo`iju pomo}
Imao sam prijedlog da za pola iznosa od upla}enog PDV-a koji smo
mi od prvog dana, kada je uveden, evo, do ovog zadnjeg mjeseca
januara pla}ali, dr`ava od nas otkupi knjige, ka`e Ajet Arifi
Da u ovoj godini pote{ko}e s
kojima se susre}e bh. izdava{tvo
i oni koji se tom djelatno{}u
bave ne}e mimoi}i ni Connec-
tum, potvr|uju i rije~i Emine
Kamenarevi}, urednice u ovoj iz-
dava~koj ku}i:
Otvoriti prostor
- S obzirom na izuzetno te{ku
ekonomsku situaciju u na{oj ze-
mlji, Izdava~ka ku}a Connectum
morala je reducirati svoj izdava-
~ki plan za 2012, te se usmjeriti na
naslove koji imaju odre|enu vrstu
finansijske podr{ke (prevodila-
~ki grantovi i sli~ni projekti koje su-
finansiraju odre|ene institucije za
promicanje knji`evnosti i knji-
ga). Stoga ovu godinu zapo~inje-
mo objavljivanjem onih djela ko-
ja su ili podr`ana od spomenutih
dnom opusu vezanom prete`no za
grafi~ke discipline, tako da bismo
njen ludi~ki i eksperimentalni
pristup u ovom djelu mogli okara-
kterisati kao “grafiku u pro{irenom
polju”. Kombinuju}i ovaj interakti-
vni pristup koji aktivira posmatra-
~a sa fotografskom hronikom sop-
stvenog `ivota, Amela Had`imej-
li} postavlja pitanje objektivnosti
fotografije i ambivalentnosti pogle-
da.
Amela Had`imejli}, akadem-
ska grafi~arka, ro|ena je 1969. u
Ljubljani. Diplomirala je na Odsje-
ku grafike 1993. na ALU u Saraje-
vu. Od 1996. do 1998. poha|ala je
i zavr{ila postdiplomske studije u
institucija, ili samoodr`iva zahva-
ljuju}i svojoj aktualnosti i refe-
rentnosti samoga autora.
U takva djela, me|u ostalima,
spadaju “[ahrijarov prsten” D`e-
vada Karahasana, “Bilje`nica Mu-
la Mustafe iz Sarajeva o svako-
dnevnom `ivotu u 18. stolje}u”
(znanstvena monografija; transli-
teracija sa staroosmanskog na sa-
vremeno tursko pismo) autorice
Kerime Filan, a u pripremi su i dje-
la: “Pustinjak” Bajrama Red`epa-
gi}a (roman), “Mimar” Hazima
Akmad`i}a (roman), “Duga no}”
Ibrahima Efendi}a (pripovjeda~ka
proza), “Pjesme” Ibrahima Efen-
di}a (poezija), “Teatrolo{ki mini-
esej” Gradimira Gojera (eseji),
“Podzemna komedija” Hriste Boj-
~eva (drama, prijevod s bugar-
skog), “Proklinjem rijeku vreme-
klasi akademika D`evada Hoze, te
stekla zvanje magistrice grafike.
Dosad je imala dvadeset jednu sa-
mostalnu izlo`bu u zemlji i inos-
transtvu, dobitnica je sedam na-
grada i u~estvovala je na vi{e od
150 kolektivnih izlo`bi u zemlji i
inostranstvu, internacionalnih,
selektivnih grafi~kih i ex-libris bi-
jenala i trijenala. Njeni radovi se
nalaze u 19 umjetni~kih kolekci-
ja, muzeja i galerija izvan BiH.
^lanica je ULUBiH-a od 1996. Ra-
di kao profesor na Odsjeku grafi-
ke Akademije likovnih umjetnos-
ti u Sarajevu.
Izlo`ba }e biti otvorena do 7.
marta. Mr. S.
na” Pera Pettersona (roman, pri-
jevod s norve{kog), “Bonaca, tu-
ga mora” Nicola Ljubi}a (roman,
prijevod s njema~kog), “Alham-
bra” Kirsten Boie (roman za dje-
cu, prijevod s njema~kog), “O~a-
ranost” Hermanna Brocha (ro-
man, prijevod s njema~kog),
“Osmanlije, posljednja imperija”
Ilbera Ortaylija (eseji iz historije,
prijevod s turskog).
- Mi izdava~i unazad godinu-
dvije stalno kukamo, zapoma`emo
da su uvjeti u kojima poslujemo
neizdr`ivi za izdava{tvo i produ-
kciju. Prvenstveno mislim na PDV
da je on toliko optere}uju}i da
stvarno ~ovjek ne mo`e biti produ-
ktivan i istovremeno da dugo tra-
je kao izdava~ u takvim uvjetima.
Me|u silnim na{im tim kuknjava-
ma da se ukine ili uvede nulta
Historijski muzej BiH
Sedmica
otvorenih vrata
U Historijskom muzeju BiH
danas po~inje Sedmica otvo-
renih vrata muzeja pod nazi-
vom “Solidari{i se, ugrijmo
muzej!” i trajat }e do 29. febru-
ara.
Ova institucija organizira-
njem Sedmice otvorenih vrata
`eli informirati akademsku i
kulturnu javnost, politi~are,
predstavnike stranih ambasa-
da i civilnog dru{tva, kao i {ire
gra|anstvo o zbirkama Histo-
rijskog muzeja BiH, djelova-
nju, problemima s kojima se
suo~ava i na~inima na koji se
bori za opstanak, saop}ili su iz
Historijskog muzeja BiH, a pre-
nosi Fena.
Svaki dan tematski }e biti
posve}en jednoj od kolekcija
Muzeja. Akcija ima za cilj uka-
zati na kriti~no stanje sedam
institucija kulture od zna~aja za
dr`avu, apelirati na hitno rje{a-
vanje njihovog statusa, te podi-
}i svijest ljudi - onih koji su
strukom i pozicijom vezani za
ovaj problem, ali i {ireg gra|an-
stva kojima `eli pribli`iti bogat-
stvo i va`nost Muzeja.
Emina Kamenarevi}: Morali reducirati izdava~ki plan
stopa PDV-a, ja sam imao jedan
prijedlog, jo{ mislim da bi nas to
moglo poprili~no, hajde da tako ka-
`emo, spasiti, izvu}i iz ove krize: da
za pola iznosa od upla}enog PDV-
a koji smo mi od prvog dana, ka-
da je uveden, evo, do ovog za-
dnjeg mjeseca januara pla}ali,
dr`ava od nas otkupi knjige. Ne da
nam vrati tek tako, nego da otkupi
knjige, da popuni biblioteke, da po-
puni na{e javne biblioteke i da na
taj na~in “o~istimo” skladi{ta, da ot-
vorimo prostor za objavljivanje
novih knjiga, da pove}amo produ-
kcijsku potentnost i da jednostavno
opstanemo, eto, ukratko kazano.
Mislim da bi to bio najbolji potez i
KULTURA 27
U okviru ove sedmice, danas
}e biti organizirana tribina
“Historijski muzej BiH u sa-
vremenom bh. dru{tvu: {ta
muzej mo`e u~initi za dru{tvo,
a {ta dru{tvo mo`e u~initi za
muzej?”. Na ovom skupu }e
u~e sni ci go vo ri ti o odno su
dru{tva prema pro{losti i kul-
turno-historijskom naslije|u
BiH, kao i perspektivama i mo-
gu}nostima koje se ukazuju
ve}im otvaranjem muzeja pre-
ma javnosti i promjenom dosa-
da{nje muzejske prakse.
Or ga ni za ci ju do ga |a ja u
okviru Sedmice otvorenih vra-
ta poma`e udru`enje Akcija
gra|ana u saradnji s individu-
alcima i organizacijama civil-
nog sektora. Podr{ku su pru`i-
li i umjetnici sa bh. scene -
umjetni~ka skupina Tanzelari-
ja, Color Crew, Emir Kapeta-
novi}, Asja Krsmanovi}, Gorda-
na An|eli}-Gali} i Jusuf Had`i-
fejzovi}. Oni }e svakodnevno u
okviru programa performansi-
ma i drugim aktivnostima rea-
girati na problem koji akcija
adresira.
dan-danas, da bi to bio najbolji od-
govor i na ovu te{ku situaciju, na-
ravno ne zaboravljaju}i i stalno
pobolj{anje u svim segmentima
uvjeta i propisa vezanih za obje na-
{e fondacije i za izdava{tvo i za bi-
bliote~ki fond, ka`e Ajet Arifi, dire-
ktor IK Connectum.
Minimalno 20 naslova
Na kraju, a bio je to odgovor na
pitanje da okvirno navede broj
novih naslova koji ~itateljska
publika mo`e o~ekivati u ovoj
godini od IK Connectum, ka`e
slijede}e: “Uz Bo`iju pomo} }e-
mo dogurati do minimalno 20
novih naslova.” An. [IMI]
28 SCENA
Dodjela
Brit Awards
Coloseum Club
Koncert
Goce Tr`an
Majstorica dobre energije i
garant odli~ne svirke Goca Tr`an
ponovo je sarajevska go{}a. Ona
}e sutra u 22 sata odr`ati koncert
u Coloseum Clubu. Ina~e, ovaj
koncert trebao se odr`ati jo{ 11.
februara, ali je otkazan zbog
vremenskih neprilika.
Tr`an je po~ela karijeru jo{ u
studentskim danima. Atipi~no
za ostatak aktuelne muzi~ke
scene, Goca je prve nastupe
imala u amaterskoj pozori{noj
predstavi “Ero s onoga svijeta”
na sceni pozori{ta “\uro Salaj”.
Prva muzi~ka grupa s kojom je
nastupala jo{ 1994. je beograd-
ska Distorzija, zatim je bila ~la-
nica grupe Tapiri. U tom periodu
zajedno s Ivanom Pavlovi} pje-
vala je prate}e vokale i njen glas
je skoro od prve note osvojio ta-
da{njeg menad`era grupe Gane-
ta Pecikozu, {to je dovelo do
nastanka grupe Tap 011, u kojoj
Adele bogatija
za dvije nagrade
Skupina Blur, vladari britanske pop-scene 1990-ih
godina, nakon {to su dobili priznanje za `ivotno djelo,
zaklju~ili su show nekim od svojih najve}ih hitova
Soul pjeva~ica Adele trijumfi-
rala je preksino} u Londonu na
dodjeli britanskih muzi~kih na-
grada Brit Awards i odu{evila pu-
bliku nadahnutom izvedbom
hita “Rolling In the Deep”. Ade-
le je na po~etku dodjele poku-
pila statuu za najbolju britansku
pjeva~icu, a kraj dvosatnog tele-
vizijskog showa zaklju~ila nagra-
dom za album godine “21”.
Prekidanje govora
Adelein uspjeh zasjenilo
je prekidanje njenog go-
vora. Naime, nakon {to je
primila nagradu, pjeva~ica
je zahvalila kazav{i da je
ponosna {to je Britanka,
ali organizatori su njen go-
vor smatrali predugim pa
su ga prekinuli. Adele je
na to odgovorila podiza-
njem srednjeg prsta.
Glasnogovornik Brit Awar-
dsa je izjavio da organiza-
tori `ale {to su morali pre-
kinuti Adele.
- @elimo joj poslati is-
kreno izvinjenje. Ne bismo
`eljeli da ovo umanji njen
nevjerovatan uspjeh, ali
dodjela Brit nagrada je pro-
gram koji se emitira u`ivo i
morali smo nastaviti, stoji u
saop}enju organizatora Brit
nagrada.
Pripreme za koncert Zdravka ^oli}a u Zagrebu
Na sceni i bubnjari
Dragoljuba \uri~i}a
Zdravko ^oli}, kako ka`u orga-
nizatori, osje}a veliku odgovor-
nost i radost zbog skora{njeg
koncerta u Areni Zagreb. ^ola ni-
{ta ne prepu{ta slu~aju i zato je
okupio ~lanove svog benda i or-
ganizirao probe u Novom Sa-
du. Zdravka }e pratiti bend od
deset ~lanova, a posebno za za-
greba~ki nastup bendu }e se pri-
dru`iti i guda~i.
Tako|er, bubnjari Dragoljuba
\uri~i}a dolaze u Zagreb kao spe-
cijalni gosti Zdravka ^oli}a, a on }e
zagreba~koj publici izvesti hitove
sa svog najnovijeg albuma “Kad
je ostala neko vrijeme prije sa- pogleda{ me preko ramena”.
mostalne karijere. - Zagreba~ka publika je vrlo iz-
Nakon odlaska iz grupe izda- birljiva, kvalitetna i te{ko je bilo ko-
la je prvi samostalni album 1999, jem izvo|a~u napuniti bilo koji ve-
pod naslovom “U niskom letu”. }i prostor za koncerte, a pogotovo
Ja. D. najve}u dvoranu u Hrvatskoj, za-
~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
Coldplay: Najbolji britanski bend
U me|uvremenu je svoje su-
gra|ane u prepunoj dvorani O2
u Londonu odu{evila solo izve-
dbom, daju}i do znanja kako
joj se glas potpuno oporavio od
operacije glasnica krajem pro{le
godine zbog koje je morala otka-
zati dio turneje.
Jedina nagrada koju nije osvo-
jila od tri nominacije je ona za
najbolju pjesmu, koja je oti{la u
ruke natjecateljima talent showa
One Direction za izvedbu “What
Makes You Beautifull”.
Skupina Blur, vladari britanske
pop-scene 1990-ih godina, na-
kon {to su dobili priznanje za `i-
votno djelo, zaklju~ili su show
nekim od svojih najve}ih hitova
OSLOBO\ENJE
poput “Girls and Boys”, “Song 2”
i “Park Life”.
Najnominiraniji izvo|a~ ove
godine Sheeran, 24-godi{nji pje-
va~ i autor, osvojio je nagrade za
najboljeg britanskog solo pjeva-
~a i hit godine “The A Team”. Ri-
hanna je drugu godinu zare-
dom izabrana za najbolju inter-
nacionalnu pjeva~icu. Lana Del
Rey, poznata po hitu “Video
Games”, osvojila je nagradu za
debitanta i me|unarodni hit
godine. Foo Fighters su progla-
{eni najboljom grupom, Cold-
play najboljom britanskim ben-
dom, a Bruno Mars je osvojio
nagradu za najboljeg internaci-
onalnog pjeva~a.
greba~ku Arenu. Posebno danas
kada mnogi jedva izdvje novac zaa
ulaznicu. Uspjeh je tim ve}i ako se
i ponovi, ja se nadam jednako
dobrom i posje}enom koncertu
kao {to je to bilo 8. marta 2009., ka-
`e ^oli}.
Poznati {armer i miljenik `ena
osje}a veliku odgovornost ba{
prema `enama koje }e biti u publi-
ci ba{ na Me|unarodni dan `ena.
- Od Zagreba su ljep{e samo Za-
grep~anke. Dosta sam vremena
provodio u Zagrebu, i danas ~es-
to dolazim pa mogu to potvrditi.
Ako je samo djelomi~no ta~no
da sam im drag i mio, smatram to
velikim komplimentom. Moje za-
dovoljstvo nastupa u zagreba~koj
Areni tim je ve}e - kazao je popu-
larni ^ola neposredno pred dola-
zak u Zagreb. Ja. D.
Muharem Bazdulj
G
eorge Orwellu pravo je ime bilo Eric
Arhur Blair, a ro|en je u kolonijal-
noj Indiji 1903. godine, u junu mje-
secu, u mjestu Motihari, u Bengalu. Otac
mu je bio slu`benik engleske kolonijalne
uprave. Kolonijalni gospodari u koloniji,
zna se, samo privre|uju, no kolonije za nji-
hovu djecu nisu dovoljno dobre. Otac
Blair svog sina Erica {alje tako na {kolova-
nje u Englesku, u glasovitu {kolu Eton. No
i pored privilegija (ili mo`da ba{ zbog njih)
koje mu je osigurao ekonomski polo`aj
njegovih roditelja u Ericu se (kao kod
mnogih mladih bur`oaskih intelektuala-
ca tog vremena) javio istan~an osje}aj za
socijalnu pravdu. Nakon {to je na Etonu
stekao diplomu Eric najprije kre}e o~evim
stopama. Postao je, naime, pripadnik im-
perijalne policije u Burmi, u to vrijeme ta-
ko|er engleskoj koloniji. No mladog Eri-
ca sahibska iskustva nisu o~arala. Kratko
re~eno, ovom su se mladi}u zgadile me-
tode imperijalne policije, zgadile su mu se
rasne i stale{ke razlike, a ~ovjek ~ista srca
ne mo`e `ivjeti od novca koji mu daje in-
stitucija koja mu se gadi. Dosljedan sebi
samome, Eric Blair daje otkaz i kruh za-
ra|uje na te`i na~in.
Pariz, London, Katalonija
Dok je jo{ bio u Burmi, radio je kao lu~ki
radnik, no naposljetku se vra}a u Evropu.
No stigav{i u Evropu, Eric Blair ima potre-
bu da na neki na~in okaje svoje koloni-
jalne grijehe. Tako je on na du`i vremen-
ski period odlu~io `ivjeti me|u pari{kim
prosjacima i vagabundima te s london-
skom sirotinjom. Plod ovog nesvakida{-
njeg `ivotnog iskustva je fenomenalna li-
terarna reporta`a Down and Out in Paris
and London (bg. prevod ka`e Bez prebi-
jene pare u Parizu i Londonu, a zg. ina~ica
veli Nitko i ni{ta u Parizu i Londonu) iz
1933. godine. Godinu kasnije svoja azijska
iskustva opisa}e u romanu Burmanski
dani, a ve} 1935. objavljuje novi roman
Sve}enikova k}i. No knji`evna karijera ne
topi o{tricu Blairovih ideala. On izvjesno
vrijeme provodi i me|u nezaposlenim
rudarima sa sjevera Engleske, a publicis-
ti~ki je sve aktivniji u propagiranju soci-
jalisti~kih ideja. I da, ne treba zaboraviti,
od samog po~etka knji`evno-publicis-
ti~ke karijere Eric Blair se potpisuje is-
klju~ivo kao George Orwell. Znakovito je
da je za prezime uzeo ime engleske rije-
ke. U historiji pseudonima znamenit je jo{
jedan slu~aj uzimanja imena rijeke za
vlastito prezime. Na taj je na~in Vladimir
Ilji~ Uljanov postao Lenjin. Krajem tride-
setih godina pro{log stolje}a kao novi-
nar-reporter odlazi izvje{tavati iz [pa-
njolske, a u povodu gra|anskog rata. No
Orwell nije mogao biti neutralan izvje{ta~.
Pridru`io se Republikanskoj miliciji zara-
div{i u njezinim redovima ~in poru~nika.
Dr`avljanin evropske kraljevine u drugoj
se evropskoj dr`avi borio protiv kraljevi-
ne, a za republiku. Vodili su ga, rekli smo,
ideali. Nema informacija da je podu~avao
svoje suborce pravom republikanstvu,
zna se tek da mu je ratna rana trajno
o{tetila glas. No usprkos o{te}enju govor-
nog aparata, njegov je literarni glas ja~i ne-
go ikad. 1938. godine objavljuje jednu od
najslavnijih knjiga o [panjolskom gra|an-
skom ratu Hommage to Catalonia (Kata-
loniji u ~ast).
Politika i brbljanje
Drugi svjetski rat bio je na pragu te je Or-
well sve aktivniji politi~ki i publicisti~ki.
BBC tih godina ~esto emituje njegova an-
tifa{isti~ka, antiimperijalisti~ka i socija-
listi~ka izlaganja. No u Orwellu se tih go-
dina sve ja~e javlja `elja da u svojim dje-
lima spoji literarne i politi~ke ciljeve. Sli-
jede}a Orwellova re~enica ponajbolje to
opisuje: “I osvr}u}i se unazad na svoj
dosada{nji rad, mislim da sam ba{ tamo
gdje mi je nedostajalo politi~kih pobuda
napisao mrtva slova na papiru i da sam se
Prilog za kulturu, umjetnost i nauku  ^etvrtak, 23. 2. 2012. godine
George Orwell (1903-1950)
Neprolazna
aktuelnost
I recentna sarajevska pozori{na adaptacija (u
SARTR-u) Orwellovog romana ”1984” dokaz
je trajne fascinantnosti pomenutog ostvarenja,
kao i kompletnog opusa ovog engleskog pisca
SATIRA I ANTIUTOPIJA
Te{ko je danas povjerovati da je neposredno nakon Drugog svjetskog
rata Orwellu bilo te{ko prona}i izdava~a za danas ve} znamenitu satiru,
kratki roman ”@ivotinjska farma”. U tim je poslijeratnim godinama
Orwell napisao i svoje najpoznatije djelo, slavnu antiutopiju ”1984”.
Legenda ka`e da je knjiga pisana tokom 1948. i da je naslov dobiven
pukom inverzijom posljednjih znamenki, no ~injenica je da je roman
prvotno tiskan 1949. godine. Orwell je, na`alost, umro mlad, s
nenapunjenih 47 godina. Zbilo se to na samom po~etku 1950.
godine, dvadeset i drugog januara, a uzrok smrti bila je tuberkuloza
izgubio u pretjerano ki}enim i vulgar-
nim odlomcima, re~enicama bez smisla,
ukrasnim pridjevima, uop{te u brblja-
nju.” U periodu izme|u novembra mjese-
ca 1943. i februara naredne godine Orwell
pi{e @ivotinjsku farmu, politi~ku basnu ko-
joj je on dao podnaslov bajka i koja je - po
njegovom vlastitom priznanju, iz famo-
znog eseja Za{to pi{em iz 1947. godine -
prvo njegovo djelo u kojem je svjesno
zdru`io knji`evni i politi~ki cilj. Fenome-
nalan je to tekst: u njemu su najprije sve
`ivotinje jednake, da bi se kasnije ispos-
tavilo da su neke `ivotinje, naravno, jed-
nakije, a na samom kraju je nemogu}e ra-
spoznati ko je svinja, a ko je ~ovjek. Te{ko
je danas povjerovati da je neposredno na-
kon rata Orwellu bilo te{ko prona}i izda-
va~a za ovu danas ve} znamenitu satiru.
U tim je poslijeratnim godinama Orwell
napisao i svoje najpoznatije djelo, sla-
vnu antiutopiju 1984. Legenda ka`e da je
knjiga pisana tokom 1948. i da je naslov
dobiven pukom inverzijom posljednjih
znamenki, no ~injenica je da je roman pr-
votno tiskan 1949. godine. Orwell je, na-
`alost umro mlad, s nenapunjenih 47 go-
dina. Zbilo se to na samom po~etku 1950,
dvadeset i drugog januara, a uzrok smrti
bila je tuberkuloza.
Mr`nja i histerija
1984. je roman o posve totalitarnom
dru{tvu nad kojim vlada svemo}ni Veli-
ki Brat. U gla vnom ju na ku Win sto nu
Smithu budi se vlastita svijest, on posta-
je individua i samim tim neprijatelj op}eg
kolektivizma. No {ta mo`e pojedinac,
makar i zaljubljen, u svijetu u kojem vla-
daju parole rat je mir; sloboda je ropstvo;
neznanje je mo} te u kojem totalitarnu svi-
jest prati i stvaranje novog jezika (Newspe-
ak)? Mo`e li se pojedinac suprotstaviti
svemo}nom Velikom Bratu, Policiji misli
te - kako bi rekao Antun [oljan - dru{tvu
zasnovanom na mr`nji i histeriji? To su sa-
mo neka od pitanja postavljenih u ovom
romanu koji je Orwellu priskrbio i tu rije-
tku ~ast da je od njegovog prezimena is-
kovan svima poznat pridjev. [ta uop{te
zna~i termin orvelijansko? Jedan od rje~ni-
ka engleskog jezika (The World Book Dic-
tionary) nudi ovakvu definiciju termina
Orwellian: Characteristic of regimented
and dehumanized society described in
George Orwell’s novel 1984 (orvelijan-
sko: karakteristi~no za uniformno i dehu-
manizirano dru{tvo opisano u romanu
Georga Orwella 1984). Pre~esto se, na`a-
lost, i u stvarnosti daju prepoznati orve-
30
INTERVJU Profesor Nenad Puhovski, direktor ZagrebDox festivala
Radimo s
puno dobre
volje i veselja
Ve}ina filmskih festivala kod nas se radi za mladu, naj~e{}e studentsku publiku. Me|utim, mi smo uspjeli da
imamo publiku sastavljenu od ljubitelja dokumentaraca svih generacija. Od prvog dana sam insistirao na publici
svih generacija jer samo tako mo`emo vr{iti na{u funkciju, a to je promocija filmskog dokumentarizma
Razgovarala: Jadranka Dizdar
• Kako je biti direktor najve-
}eg me|unarodnog festivala do-
kumentarnog filma u regiji u
vrijeme recesije i krize? Osmo
izdanje ZagrebDoxa odr`ava se
u Zagrebu od 26. februara do 4.
marta, kako ste uspjeli?
- Radimo da se kriza ne primi-
jeti, ne volim kulturu jadanja i ja-
dikovanja. Ako smo odlu~ili na-
praviti festival, onda }emo ga na-
praviti najbolje {to mo`emo. Ovo-
godi{nji ZagrebDox }e biti ve}i, a
usudio bih se re}i i bolji nego do
sada, radimo s puno dobre volje
i veselja, mislim da }emo uspje-
ti da ljudi ne primijete da je sve-
ga manje.
• Aduti ovogodi{njeg Zagreb-
Doxa?
- Na programu imamo gotovo
200 filmova, od toga oko 50 filmo-
va je u konkurenciji za nagrade. U
me|unarodnoj konkurenciji pri-
kazujemo the-best-of-the-best,
najbolje od najboljeg, zaista naj-
bolje svjetske filmove. Istaknuo
bih dokumentarce koji su dobili
presti`ne svjetske filmske nagra-
de, uklju~uju}i i Oscara, kao i
dokumentarne filmove koji su
prikazani na festivalima, na pri-
mjer, u Cannesu ili Veneciji. U re-
gionalnoj konkurenciji prikazu-
jemo niz premijera hrvatskih i
regionalnih filmova, iz Bosne i
Hercegovine, Srbije, Makedoni-
je… Dr`imo se standarda koje
smo vrlo visoko podignuli i u tom
smislu osmi ZagrebDox }e biti re-
prezentativan festival. Ljudi }e
mo}i vidjeti najbolje svjetske i
regionalne filmove iz `anra krea-
tivnog, autorskog dokumentarnog
filma. Uz to, i u okviru posebnih
kategorija i programa koje smo
napravili da se ljudi lak{e snala-
ze kroz veliki festivalski program
i lak{e opredjeljuju u onome {to
ih zanima, dovodimo niz intere-
san tnih fil mo va. U pro gra mu
Kontroverzni Dox bit }e prikazan
i film o susretima Tu|mana i Mi-
lo{evi}a, naziv filma je “Tu|man
i Milo{evi} - dogovoreni rat?”
Sretni filmovi
• Kontroverzni Dox, uz Hap-
py Dox, izaziva ogromno zani-
manje festivalske publike, ho}e
li se u njegovim filmovima odra-
ziti vrijeme u kojem `ivimo?
- U Kontroverznom Doxu ide-
mo s temama koje su zaista kon-
troverzne, kao {to je odnos Tu-
|mana i Milo{evi}a, eko-terori-
zam, umjetna oplodnja i sl, a u fe-
stivalskom programu Stanje stva-
ri jo{ je bolje vidljivo vrijeme u ko-
jem `ivimo, u sklopu ovog progra-
ma ZagrebDoxa govorimo prije
svega o stanju svijeta danas.
• Kakvo je to stanje, barem u
filmovima?
- Svi ti filmovi bave se krizom li-
beralnog kapitalizma.
• Ho}emo li gledaju}i te filmo-
ve pasti u depresiju ili…?
- Ja sam za to da vidimo kakvo
je zaista stanje, kakva je zaista si-
tuacija, na primjer, na programu
je film koji tematizira pitanje ma-
~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. godine
Nenad Puhovski: Imamo publiku od 15
do 75 godina Foto: Tomislav CUVELJAK
nipulacije dugovima, to je pri~a o godina, meni je to jako va`no. Ve- }nost da se iza|e me|u druge lju-
Gr~koj, u programu je jo{ ~itav niz }ina filmskih festivala kod nas se de, da se o filmovima razgovara.
filmova koji govore o vrlo konkret- radi za mladu, naj~e{}e studen- • Poznato je da ZagrebDox
nim stvarima, o tome gdje se na- tsku publiku. Me|utim, mi smo ignorira tzv. crveni tepih i festi-
lazimo. Ali, u okviru ZagrebDoxa uspjeli da imamo publiku sas- valski glamur, zbog ~ega?
imamo i program Happy Dox u tavljenu od ljubitelja dokumen- - Protiv smo crvenog tepiha, po-
kojem je niz sretnih filmova, u taraca svih generacija. Od prvog gotovo kada je dokumentarac u
svakom slu~aju pozitivnih. Uz to, dana sam insistirao na publici pitanju, ali imamo niz popratnih
imamo jak program namijenjen svih generacija jer samo tako mo- programa i sadr`aja gdje ljudi
mogu dobiti dodatne informaci-
je o filmovima, autorima… Mi
Tri filma iz BiH smo festival koji je mnogo vi{e od
filmskog festivala. Osim prikazi-
• U programu ovogodi{njeg ZagrebDoxa su i tri doku-
vanja filmova, ZagrebDox ima
mentarca iz Bosne i Hercegovine: “Film mobitelom” auto- segment koji se bavi predstav-
ra Ned`ada Begovi}a, “Jedan dan na Drini” redateljice Ines ljanjem projekata koji }e se u bu-
Tanovi}, te film “Kako sam zapalio Simona Bolivara” Igora du}nosti realizirati.
Drlja~e. U slu`benoj najavi pres-centra ZagrebDoxa u infor- • Inicirate komunikaciju po-
maciji o filmu autora Drlja~e, nekada{njeg Sarajlije koji da- tencijalnih producenata s auto-
nas `ivi u Kanadi, navodi se da se u BiH vodio “razorni gra- rima koji imaju ve} osmi{ljene
|anski rat”. Je li to stajali{te ZagrebDoxa ili autora Drlja~e? dokumentarne filmske proje-
- To sigurno nije stajali{te ZagrebDoxa, ponajmanje je to mo- kte, rezultati?
je stajali{te, me|utim, to je meni vrlo drag film. Moram pogle- - Dosad je napravljeno 25 filmo-
dati o ~emu se radi. va, to je ogroman uspjeh. Mi smo
mnogo vi{e od festivala.
• Kako selektirate filmove?
tinejd`erima, {to mi se tako|er ~i- `emo vr{iti na{u funkciju, a to je - Ja sam ove godine pregledao
ni vrlo va`nim jer je ZagrebDox promocija filmskog dokumenta- 1.318 filmova.
vjerojatno prvi festival u Hrvat- rizma. • Javljaju Vam se autori, slu{ate
skoj, pa i {ire, koji je prepoznao ti- preporuke ljudi kojima vjerujete?
nejd`ersku publiku za koju treba Bez crvenog tepiha - Ima i toga, na~ini su najrazli-
raditi posebni, ciljani program. Za • U regiji postoji relativno ~itiji. Kada smo po~injali sa Za-
tinejd`ere smo pripremili film o mnogo filmskih festivala i svi su grebDoxom, te{ko smo dolazili do
Facebooku, film o nasilju u {kola- u usponu. Kako tuma~ite ovaj filmova, a ove godine samo jedan
ma, dokumentarac u kojem se fenomen? film koji smo tra`ili nismo dobi-
problematizira debljina, zbog ~e- - Ljudima je potrebno ne samo li. To ilustrira sada{nju poziciju
ga se mladi u tim godinama jako da vide film nego i da popri~aju o ZagrebDoxa u svijetu, kako nas vi-
uzrujavaju. tom filmu, da se me|usobno dru- de drugi, a oni nas vide kao respe-
• Koja je op}enito ciljana pu- `e. Zbog na~ina `ivota sve se vi{e ktabilni festival kojem rado {alju
blika ZagrebDoxa? osamljujemo, komuniciramo pre- filmove, kazao je na kraju razgo-
- Mi smo jedan od rijetkih fes- ko interneta, sve vi{e i filmove gle- vora Nenad Puhovski, direktor
tivala koji ima publiku od 15 do 75 damo sami. Ljude privla~i ta mogu- ZagrebDoxa.
~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. godine
Intervju:
Goran Kosti},
Daniel u filmu
“U zemlji krvi
i meda”
Oti{ao sam na
audiciju s
nevjerovatnom
energijom, koju
~ovjek osje}a
samo u trenutku
kada dobije dijete.
Sinu smo dali
nadimak Laki, jer
mi je donio sre}u
da radim projekt
koji predstavlja
veliki profesionalni
dobitak i koji }e
mi, nadam se,
otvoriti vrata
velikih filmskih
studija
Razgovarala:
Jasmina Durakovi}
L
ik Danijela, koji se u filmu An-
geline Jolie “U zemlji krvi i
meda” zaljubljuje u Ajlu, igra
Goran Kosti}. On je Sarajlija, ro|en
1971. godine, koji `ivi u Londonu,
gdje prili~no uspje{no gradi film-
sku karijeru. Ina~e, premijera filma
sino} je odr`ana u Beogradu, a ve-
~eras }e biti u Podgorici.
• Kako je do{lo do saradnje s
Angelinom Jolie?
- Ulogu sam dobio uobi~ajeno,
na audiciji. Me|utim, nisam znao
ko stoji iza ~itavog projekta dok mi
nije saop{teno da su me odabra-
li. Tek tada me Angelina nazvala.
Zakazali smo sastanak na kome
smo popri~ali o ulozi i dogovori-
li se oko detalja.
Nevjerovatna energija
• U vrijeme kada ste kretali na
audiciju desila vam se i jedna od
najljep{ih stvari u `ivotu, pos-
tali ste otac po tre}i put?
- Upravo tako. Bio sam spreman
za audiciju kada me supruga Vanja
pozvala i saop{tila da je sin Lazar po-
`urio da se rodi, da je sve uredu. Oti-
{ao sam na audiciju s nevjerova-
tnom energijom, koju ~ovjek osje-
}a samo u trenutku kada dobije di-
jete. Sinu smo dali nadimak Laki, jer
mi je donio sre}u da radim projekat
koji predstavlja veliki profesionalni
dobitak i koji }e mi, nadam se, otvo-
riti vrata velikih filmskih studija.
• Da li ste ulogu Danijela pri-
hvatili ve} nakon prvog ~ita-
nja?
Jedva sam ~ekao da
udahnem sarajevsku havu
- Jedno ~itanje je bilo dovo-
ljno da odlu~im prihvatiti ulogu.
Ipak, ni nakon petog ~itanja ni-
sam bio siguran da sam do{ao do
dna pri~e. [to sam se vi{e odavao
scenariju, to sam dublje padao u
taj bunar. I scenarij i karakter
Danijela su vrlo kompleksni i kao
takvi su zahtijevali pa`ljivu ana-
lizu, ali i zaklju~ke koji nisu smje-
li biti nepromjenjive vrste. Glu-
mac uvijek treba da u~i ili barem
da bude otvoren ka novim iskus-
tvima.
• Ro|eni ste u Sarajevu, ali ste
jo{ prije rata oti{li u London,
gdje ste i po~eli graditi karijeru.
Koliko ste upoznati s onim {ta se
de{avalo na ovim prostorima i
da li smatrate da film realno
prikazuje de{avanja u BiH?
- Pola godine prije po~etak
rasapada Jugoslavije oti{ao sam Goran Kosti} u filmu
u inostranstvo. Nisam ni bio ov-
dje pa ne mogu pri~ati o stvari-
ma koje nisam do`ivio. O tome
mogu pri~ati oni koji su bili ov-
dje. A {to se filma ti~e, nemo-
gu}e je u jednom filmu koji tra-
je dva sata i sedam minuta ispri-
~ati sve pri~e i sve istine. One te- vizijskom platnu ve} od 1995. Budu}i da je glumu studirao na
{ke stvari kojima se film bavi su
tu, a film je interpretacija umjet-
nika i zadatak nas glumaca da to
do~aramo na svoj na~in. Bitna
stvar i ta {to u filmu glume oni
koji su bili u ratu ovdje, kao {to
je Vanesa Glo|o. Smatram da
ljudi nakon {to pogledaju film,
imaju potrebu biti barem pola
sata sami.
• Kako je bilo raditi sa zvijez-
dom kakva je Angelina Jolie?
31
Goran Kosti} na sarajevskoj
premijeri u dru{tvu lijepih kolegica
- Ona je divna osoba i veoma
kreativna. Hrabra je i jaka `ena.
Ona radi ono {to drugi ne smiju,
ne}e ili ne `ele. To mogu pot-
vrditi svi iz ekipe koji su radili na
filmu. Ona je na{a, na neki na~in.
Angelina bi da mo`e, sad s nama
u }evabd`inicu oti{la, ali ne mo-
`e zbog fame koja je stvorena
oko nje.
Hrabra `ena
• U Sarajevo niste dolazili vi-
{e od dvadeset godina. Kako se
osje}ate u rodnom gradu?
- Pun sam emocija i sje}anja na
trenutke koje sam do`ivio u Sara-
jevu. Jo{ sam pod velikim utis-
kom. Jedva sam ~ekao da udah-
nem sarajevsku havu.
• Da li ste nakon ovog filma
dobili ponude za rad u nekim
drugim projektima?
- Ima ve} mnogo ponuda, ali jo{
nisam ni{ta potpisao, pa ne mo-
Od “Lova u Bosni” gu o tome pri~ati. Svakako da
film “U zemlji krvi i meda” otva-
ra mnoga vrata.
do “East Endersa” • Ka kva je bi la sa ra dnja s
Ina~e, Goran Kosti} aktivno se pojavljuje na filmskom i tele- glumcima iz na{eg regiona?
- Svi smo funkcionisali kao do-
jednoj londonskoj akademiji, ne ~udi {to se opredijelio da ka- bro uigran ansambl. Bilo je zado-
rijeru gradi na engleskom govornom podru~ju, iako je u ve}i- voljstvo raditi sa sjajnim glumica
ni filmova i serija dobijao uloge ljudi sa prostora biv{e Jugo- poput Zane Marjanovi}, Vanese
slavije. Do sada se pojavljivao u mnogim poznatim filmovima Glo|o, Radeta [erbed`ije, Niko-
poput „Lov u Bosni“, gdje je igrao pored Richarda Gerea, zatim le \uri~ka, Branka \uri}a, Fe|e
“Taken” u kojem je glumio s Liamom Neesonom, te “Hanni- [tukana, Ermina Brave, Gorana
bal Rising”, “Children of Men”. Tako|er, imao je ulogu i u jednoj Jevti}a… Iako su iskustva svako-
od najpoznatijih i najdugove~nijih BBC-jevih sapunica „East ga od njih bila druga~ija tokom ra-
Enders“. U filmu “Lov u Bosni”, gdje je igrao lik Sr|ana, Srbina, spada Jugoslavije, pomogli su da
Karad`i}evog egzekutora koji je na ~elu imao istetoviran natpis se izgrade davno poru{eni mos-
“Umro prije ro|enja”. tovi, {to i jeste osnovna du`nost
svakog umjetnika.
32
Osvrt na 62. me|unarodni filmski festival Berlinale 2012
Vi{e od konvencionalnog Veterani bra}a Paolo i Vitorio Taviani
Osim nekoliko pa`nje vrijednih filmova, ovogodi{nji festival nije donio
izuzetna ostvarenja, koja }e stvarno revolucionirati vizuelni jezik
Du{ko Dimitrovski
onstatacija koju smo iznijeli u
K jav lja nju sa upra vo za vr{e nog
62.me|unarodnog filmskog festi-
vala Berlinale 2012. u Berlinu, da je kri-
ti~arska anketa uglednog ~asopisa Scre-
en dobar barometar za odluke `irija o do-
djeli zlatnih i srebrenih medvjeda, poka-
zala se kao ta~no predvi|anje.
Naime, dva od tri filma, koja su bila u
samom vrhu te ankete, dobila su najve}a
festivalska priznanja. Tako je `iri, kojim
je ove godine predsjedavao poznati en-
gleski sineasta i ~esti gost Sarajevo Film
Festivala Mike Leigh, odlu~io da glavnu
nagradu Zlatnog medvjeda za najbolji
film dodijeli ostvarenju “Ceasar Must
Die” eminentnog italijanskog stvara-
la~kog dua - bra}e Paola i Vitoria Tavi-
anija (drugo mjesto u anketi), a Sre-
“^eli~na
Lady” nije
dobro
brenog medvjeda za najbolju re`iju Ni-
jemcu Christianu Petzoldu (“Yella”, “Die
innere Sichereit”, Jerichow”) za film “Bar-
izabrana da bara” (prvo mjesto u anketi).
predstavi
stvarala{tvo Nisu za staro gvo`|e
jedne od Veterani bra}a Paolo i Vitorio Taviani
vrhunskih
svjetskih (“Padre, padrone”, “La Notte di San Lo-
filmskih renzo”, “Allonsanfan”), poznati po ja-
glumica kom socijalnom anga`manu svojih sine-
asti~kih ostvarenja, oba ve} u devetoj de-
ceniji `ivota, pokazala su da jo{ uvijek
imaju dovoljno stvarala~ke energije da
naprave dobar film, odnosno da nisu za
staro gvo`|e. Zapravo film “Cesare deve
morire” (“Ceasar Must Die”) je vi{e ne-
go korektno napravljen dokumentaris-
ti~ki zapis o teatarskoj predstavi Shake-
speareovog “Juliusa Caesara” u jednom
italijanskom zatvoru, ~iji su izvo|a~i - sa-
mi zatvorenici. I tako se isprepli}e `ivo-
tno sa stvarnim, odnosno fiktivna sa
stvarnom kaznom. Kad se zavr{i predsta-
va, glavni akteri bivaju vra}eni u svoje
}elije, do sljede}e teatarske predstave, ili
do pu{tanja na slobodu. Jednostavno, to
je film za razmi{ljanje o egzistenciji uop-
{te.
Tako|er, i na{a ocjena da je film “Pa-
rada” Sr|ana Dragojevi}a ra|en u kopro-
dukciji Srbije, Hrvatske, Makedonije i Slo-
venije, koji je kao jedan od dva filma iz
na{eg regiona prikazan u programu Pa-
norama, a nai{ao je na dobar prijem
gledala~kog auditorija, odnosno gotovo
freneti~ni aplauz poslije zavr{enih pro-
jekcija, koji smo ocijenili opravdanim, po-
tvrdila se nagradom publike ovom ostva-
renju. To nije mala stvar ako se zna ko-
liko je filmova uop{te prikazano na Ber-
linalu. Film je tragikomi~na saga o sud-
bini homoseksualaca (“tople bra}e”) ne
samo u Srbiji nego i u na{em regionu
uop{te i samo je djelimi~no vezan za tra-
gi~na doga|anja sa beogradskih gay-
parada. Naime, Dragojevi} u filmu stva-
“Paradu” Sr|ana Dragojevi}a publika nagradila freneti~nim aplauzom rala~ki veoma dosljedno i ubjedljivo sli-
~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. godine
jedi tezu da su na Balkanu jedna od naj-
ugro`enijih manjinskih grupa, upravo
homoseksualci, jer pokazuje da su naci-
onalisti svih vrsta, uvijek podijeljeni kad
je rije~ o fiktivnim neprijateljima koje na-
padaju, ali i tako jedinstveni u zaje-
dni~kom neprijatelju svima njima, koga
su “otkrili” u onima koji vode ljubav sa is-
tim spolom.
Tragikomi~no, iako na momente po-
malo i prenagla{eno melodramski (na-
ro~ito na kraju), sa odli~nim protago-
nistima: Nikolom Kojom, Milo{em Samo-
lovim, Hristinom Popovi}, Goranom
Jevti}em, Tonijem Mihajlovskim, Deja-
nom A}imovi}em i Nata{om Markovi} u
glavnim ulogama, jedan od najboljih
savremenih reditelja u na{em regionu -
Dragojevi} napravio je film istinski vrije-
dan pa`nje naj{ireg gledala~kog audito-
rija. Neposredno po zavr{etku projekci-
je njegovog filma na Berlinalama za na-
{e ~itaoce je izjavio da mu je posebno
drago da je “Paradu” odli~no primila in-
ternacionalna publika, pored ve} rekor-
dne posjete filmu u Bosni i Hercegovini,
Iz filma “Ceasar Must Die” italijanskog stvarala~kog dua - bra}e Paola i Vitoria Tavianija
Hrvatskoj i Srbiji, {to, po njemu, poka-
zuje da su nesumnjive vrijednosti i hu-
manist~ku potku filma prepoznali ljubi-
telji sedme umjetnosti, neovisno iz kojeg
dijela svijeta dolaze...
Od nagra|enih filmova posebno je
opravdan Srebreni medvjed - velika na-
grada `irija, koja je dodijeljena ma|ar-
skom reditelju Bence Fligeaufu za film
“Samo vjetar”, koji govori o nasilju nad
Romima u dana{njoj Ma|arskoj. Nai-
me, to je krajnje tamnim tonovima ocr-
tana pri~a o romskoj porodici u jednom
ma|arskom selu, ~iji ~lanovi strahuju da
}e biti likvidirani samo zato {to su - Ro-
mi. Njihova strahovanja se pokazuju
opravdanim, jer, na`alost, na kraju svi bi-
vaju ubijeni. Malo je u ovom filmu opti-
mizma, kao {to ga je, na`alost, malo
uop{te me|u Romima, koji danas `ive ne
samo u Ma|arskoj nego i u nekim dru-
gim evropskim zemljama, pa i kod nas.
Ono {to u filmu posebno dolazi do izra-
`aja je ekspresivno predstavljeni gotovo
furiozni ritam doga|anja i evidentni
strah od neizvjesne sutra{njice, koji kao
da lebdi u zraku. Uz vrsne protagoniste
glavnih uloga, dobru re`iju i vrlo inven-
tivnu fotografiju, ovaj film je u potpu-
nosti zaslu`io priznanje, koje mu je do-
dijeljeno.
[ablonizirano
Ina~e, kad je rije~ o doga|anjima, veli-
ku pa`nju na Berlinalu izazvao je dolazak
svjetski afirmisanih glumica: Angeline
Jolie, koja je tu na specijalnom programu,
uspje{no prezentirala svoje debitantsko os-
tvarenje kao rediteljica filma “U zemlji krvi
i meda”, kao i Meryl Streep, kojoj je dodi-
jeljen po~asni Zlatni medvjed za `ivotno
djelo i tim povodom prikazan film “^eli~na
Lady” (“The Iron Lady”) Phyllide Lloyd
(“Mamaa mia”). Za ulogu u ovom filmu
Meryl Streep ima velike {anse da dobije
ovogodi{njeg Oskara za najbolju ulogu.
Iako je zaista ostvarila izuzetno dobru
ulogu nekada{nje predsjednice vlade
Velike Britanije Margaret Thatcher, ovaj
film u cjelini ne predstavlja neko zna~aj-
no ostvarenje. To je na krajnje {ablonizi-
ran na~in prikazana `ivotna pri~a vi{e ne-
go kontroverzne premijerke Thatcher,
koju rediteljica nemu{to poku{ava da
predstavi gotovo kao heroja, ali sa ljud-
skim manama, a kojoj su jedini “nepri-
jatelji” bili mu{karci, ~lanovi njene vla-
de. A to {to “gvozdena Lady”, po mnogim
poznavaocima ekonomije, nosi ogrom-
nu krivicu za krajnje nehumani eko-
nomski liberalizam, koji je propagirala i
provodila, a koji je doveo do enormnog bo-
ga}enja ina~e ve} bogatih i enormnog si-
roma{enja ve} osiroma{enih ne samo u Ve-
likoj Britaniji nego i u svijetu uop{te, kao
i ~injenica da je ona odgovorna za nesre-
tni ratni sukob izme|u Velike Britanije i Ar-
gentine, koji je rezultirao brojnim nepo-
trebnim ljudskim `rtvama na obje strane,
za rediteljku ovog filma, gotovo da nema
nikakvog zna~aja. Va`no je samo da se u
stilu prevazi|enih holivudskih melodrama,
sa~ini tragi~ni lik neshva}ene, a demen-
cijom zahva}ene stare dame, zbog ~ije }e
sudbine, ne shvataju}i stvarne uzro~no-po-
sljedi~ne veze, milioni gledalaca {irom svi-
jeta opsjedati bioskopske blagajne. Treba
li nakon date ocjene, posebno naglasiti da
“^eli~na Lady” nije dobro izabrana da
predstavi stvarala{tvo jedne od vrhun-
skih svjetskih filmskih glumica, koja ima
brojne izvanredne uloge u filmovima
mnogo, mnogo boljim od ovoga.
U cjelini kvalitet prikazanih filmova, a
to se naro~ito odnosi na glavni takmi~ar-
ski program Berlinala bio je dosta neuje-
dna~en, i uglavnom su prevladavali fil-
movi, koji su bili malo vi{e od konven-
cionalnog, a nisu donijeli neko veliko iz-
nena|enje kad je rije~ o vizuelnom jezi-
ku, dok nekima od njih zaista nije bilo
mjesto na jednom od najve}ih i naj-
zna~ajnijih filmskih festivala na svijetu,
kakav je nesumnjivo - Berlinale.
33
“Privatni svemir” puni kino-dvorane u ^e{koj
Re`iserka Helena Tre{tikova
Film sniman skoro
~etiri decenije
Jan spasava posljednji dokumentarac Tre{tikove
od monotonosti i “nedoga|anja”, odnosno
od previ{e trivijalnosti i premalo dinamike
Danka Nikoli} stariji sin Jan, ne upadne u neku vrstu anar-
hizma, sveop{teg bunta, prezrenja svega kon-
edan dokumentarni film - zove se “Priva- vencionalnog, pa i porodice od koje odlazi, pu-
J tni svemir” - puni dvorane ovih dana u Pra- {i i gaji marihuanu, biva hap{en i ka`njavan.
gu i ^e{koj. Nije to ni{ta neobi~no u zemlji I taj, sada krupni, visoki momak sa okruglim
u kojoj film i muzika dominiraju kulturom, a nao~arima poput onih {to ih je nosio Trocki,
za dokumentarno stvarala{tvo vlada gotovo is- sa kosom gotovo do struka, ali samo na polo-
to interesovanje kao i za igrani film. Oko “Pri- vini glave (druga polovina je glatko izbrijana),
vatnog svemira” postoje jo{ dodatni razlozi za sa min|u{ama u nosu, po ustima i u{ima, taj
radoznalost: sniman je gotovo ~etiri decenije, Jan, zapravo, spasava posljednji dokumenta-
ravno 37 godina! To je najdu`e pripreman film rac Tre{tikove od monotonosti i “nedoga|anja”,
re`iserke Helene Tre{tikove (zna se za nju i u odnosno od previ{e trivijalnosti i premalo di-
svijetu - dobitnica je zna~ajnih me|unarodnih namike, zbog ~ega film u jednom trenutku
nagrada). Poznata je po tome {to filmove sni- po~inje lijeno da se valja.
ma po desetak i vi{e godina prate}i sudbine Janov izlazak iz porodi~nog okru`enja, iz `i-
svojih junaka. vota propisanog gra|anskim konvencijama (svi
ostali su dosljedno unutar toga - sestre zavr{a-
Kola` vaju {kole, uredno se udaju i ra|aju djecu, ro-
Kao i svi dokumentarci Tre{tikove, i “Priva- ditelji odr`avaju porodi~nu harmoniju), dakle
tni svemir” je dugometra`ni film, traje sat i po - taj Janov izlazak iz “normalnog” uzdrmava po-
i najavljuje se kao dokument “o `ivotu jedne rodi~no tlo, Jana i Peter se pitaju {ta se i za{to
obi~ne ~e{ke porodice”. Sve je po~elo kada su dogodilo, {ta su i gdje su grije{ili. Jan, ve} 37-
rediteljka i njena prijateljica Jana, junakinja fil- godi{njak, obja{njava u filmu svoje `ivotne
ma, bile na samom po~etku: prva - svoje principe, gadi se konvencionalnosti i ne misli
umjetni~ke karijere, druga - pred osnivanjem da je i na koji na~in proma{io svoje ciljeve i
porodice i ro|enjem prvog djeteta. shvatanja: `ivi u [paniji sa `enom starijom od
Godina je 1974. ^ehoslova~ka je ve} {est go- sebe i njenim 15-godi{njim sinom, pere sudo-
dina pod ruskom okupacijom, Petru i Jani Ket- ve u nekom restoranu, ponekad posje}uje
nerovima se ra|a prvi sin Jan, Sovjeti i Ame- porodicu u ^e{koj i trudi se da i njima, i svima
rikanci se susti`u i presti`u u osvajanju kosmo- koji ga smatraju luzerom objasni svoje poima-
sa, poznati ~e{ki pjeva~ zabavne muzike Ka- nje sre}e.
rel Gott (i danas najpopularniji pjeva~ u ^e{koj
i nedavni dobitnik visokog odlikovanja od Buntovnik
sada{njeg predsjednika ^e{ke Republike) sve- Tre{tikova ima sklonosti prema sudbinama
srdno slu`i tada{njem re`imu. Po sistemu ljudi koji “ispadaju” iz normi. Njena dva naj-
kola`a smjenjuju se kadrovi iz `ivota porodi- poznatija filma koja su je proslavila u svijetu i
ce Ketnerovih i - svjetskih i doma}ih politi~kih donijela joj pregr{t nagrada su - “Katka” (o mla-
doga|aja. Sve to pratimo kroz dnevnik koji od doj djevojci, kasnije `eni srednjih godina - ne-
nastanka porodice i po~etka filma uredno izlje~ivo zavisnoj na drogu) i “Rene”, film po-
vodi otac, Peter Ketner, i i{~itava stranice iz ~e- sve}en tako|er mladom ~ovjeku, obrazova-
trdesetak debelih svezaka cjelo`ivotnih zapi- nom i inteligentnom, koji se izdr`ava kra|ama
sa. Ketnerovima se ra|aju jo{ dvije k}erke, pra- i plja~kama stanova, recidivisti koji vi{e od po-
timo porodi~ne radosti, sitne i krupnije neda}e, lovine `ivota provodi po zatvorima.
selidbe, materijalne tegobe - dok politi~ki do- I u “Privatnom svemiru”, koliko god da se
ga|aji Ketnerove uglavnom malo interesuju, preporu~uje kao “`ivotna pri~a jedne obi~ne
ili ih se svjesno klone ~ak i onda kada su dra- ~e{ke porodice” - centralni motiv je, za-
mati~ni (1989. i pli{ana revolucija, recimo). Ja- pravo, Jan, buntovnik protiv konvencija. Uz
na, Peter i djeca su u pravom smislu rije~i pro- njega, ili - bolje - pored njega te~e pri~a o `i-
sje~na ~e{ka porodica sve dok, poslije bezbri- votu “obi~ne ~e{ke porodice”, odnosno o po-
`nog i veselog djetinjstva, ona debelju{kasta, sljedicama koje Janov iskorak ostavlja na one
tek ro|ena beba sa samog po~etka filma, naj- pored kojih je rastao.
34
Prikaz
Prelomljeni ispovjedn
(Abdulah Sidran, “Otkup sirove ko`e”, Ljevak, Zagreb 2011)
Davor Beganovi}
loskula bi mogla glasiti ova-
F ko: Abdulah Sidran je jedan
od najzna~ajnijih bosansko-
hercegova~kih pjesnika i dram-
skih spisatelja. Scenarista je dvaju
najve}ih uspjeha bosanske kine-
matografije, Sje}a{ li se Doli Bel i
Otac na slu`benom putu. Dosada
nije upadao u o~i kao prozni spisa-
telj. Floskula (lat. flosculus - cvjeti})
ispunjava sve ono {to se od tog ti-
pa iskaza o~ekuje: navodnu to~nost
do koje se dolazi su{tinskom pra-
zninom, ne samo sadr`ajnom is-
pra`njeno{}u, ve} i pojednostav-
ljivanjem iza kojega se naj~e{}e kri-
je duhovna lijenost, nedostatak
`elje za susretanjem s komplek-
snim, njegovom inetrpretacijom,
prevo|enjem u razja{njavaju}e
diskurzivne prostore. Kolika je u to-
me krivica i samoga Sidrana, te{ko
je re}i. U autobiografskome pripo-
vjednom tekstu (o te`ini njegova
`anrovska odre|ivanja odmah }e
biti vi{e rije~i) Otkup sirove ko`e da
se otkriti nota `aljenja zbog nedo-
voljne kriti~ke recepcije, nota po-
pularnoga trehanja knji`evne kri-
tike koja se ne zna ili ne `eli opre-
dijeliti prema svojemu materijalu.
No ovdje je ta kritika kritike tek mar-
ginalna i, moglo bi se re}i, bene-
volentna, bar - nezlonamjerna.
Stoga }u je i ostaviti po strani te se
koncentrirati na Sidranov prozni pr-
venac, pripovjedni tekst koji je, za-
{to ne postaviti tezu koju }u kasni-
je poku{ati i dokazati, kre}u}i se po
`anrovskim rubovima zasnovao
autohtonu poetiku u ~ijemu se
sredi{tu nalazi “prelomljeni ispo-
vjedni diskurz”. Hu, evo jedne ko-
vanice koja }e me odmah kvalifi-
cirati za etiketiranje kao la`noga
hermeti~ara i ispraznoga teore-
ti~ara. S rado{}u prihva}am etike-
tu a u daljem tekstu }u joj sukcesi-
vno oduzimati naboj i razjasniti {to
`elim re}i tom autenti~nom kova-
nicom.
Autobiografsko Ja
Ispovijest je sredi{te svake auto-
biografije (nova floskula). Jo{ od
Rousseaua koji je budu}u kon-
venciju u~vrstio u samome naslo-
vu svoje knjige (Les Confessions)
perpetuira se navodna potreba za
iskreno{}u kao nu`nim uvjetom
kako kreacije, tako i recepcije toga
relativno novog pripovjednog `an-
ra. Naravno, Rousseauova odluka
slije|enja uzora Augustina, i modi-
ficiranja njegova kr{}anskim prili-
kama diktiranog prosedea, govori
i o poziciji subvertiranja sakra-
mentalno propisane prakse. S je-
dne se strane zadr`ava pozicija
do{aptavanja najdubljih osobnih
tajni u povjerljivo uho, s druge ju se
publikacijom ~ini javnom te joj se
tako oduzima presudna dimenzi-
ja intimnosti. Otkup sirove ko`e
bez dvojbe ispunjava preduvjet
kojim se autobiografskome dis-
kurzu nala`e okrenutost prema
vlastitoj unutarnjosti i poku{aj nje-
zina preokretanja prema van, pre-
ma recipijentima, tehnika ~iji je cilj
u samome procesu ~itanja spozna-
ti {to vi{e o osobi koja se odlu~ila
“otvoriti” prema njima. No {to `e-
lim re}i kad potenciram “prelomlje-
nost” autobiografskog teksta?
Kliski teren autobiografije pozna-
je jednu konvenciju koja se poka-
zuje postojanom makoliko se osta-
le uzdrmavalo. Rije~ je o pripovi-
jedanju u prvom licu. Abdulah Si-
dran odlu~uje prelomiti preko ko-
ljena tu zapovijest, ali ipak ne do
kraja, ne u potpunosti. On na
odre|enim mjestima napu{ta prvo
lice i o sebi izvje{}uje kao o “Avdi”.
Maska tre}eg lica navla~i se preko
autobiografskoga Ja. Na taj se na~in
stvara dvojna perspektiva uz ~iju se
pomo} proni~e u podijeljenost
pripovjeda~eve li~nosti. Ona kao da
signalizira unutarnju nesigurnost
samoga nositelja naracije - kako u
sebe, tako i u svijet koji ga okru`u-
je. Ta nesigurnost, sa svoje strane,
generira melankoliju ~ije je po-
gonsko sredstvo razo~arenje,
naj~e{}e u svijet ali povremeno i u
vlastiti polo`aj u njemu. Kao da
nam se `eli re}i: “Sve sam mogao
u~initi bolje ali, eto, nisam.” No, za-
{to nisam? Eto klju~noga pitanja
pred kojim se prelamanje auto-
biografsko-ispovjednoga diskurza
pokazuje u svome punom svjetlu.
Sidran }e na to kapitalno pitanje,
koje je zapravo pitanje o identite-
tu, odgovor mo}i prona}i tek po-
vratkom u pro{lost, rekonstrukci-
jom samoga sebe iz onoga {to se
mo`e nazvati geneti~kim materi-
jalom pomije{anim s momentom
povijesnoga determinizma.
Povratak u pro{lost zna~i po-
vratak ocu, onome ~ovjeku kojega
smo, u mimeti~kom odrazu Slobo-
dana Aligrudi}a i Mustafe Nada-
revi}a, upoznali u Sidran-Kustu-
ri~inim filmovima. No ovaj je put,
u skladu s medijem knji`evnosti ali
i s jasnim makar i “prelomljenim”
autobiografskim diskurzom, slika
oca istovremeno i bli`a i dalja: da-
lja utoliko {to nam se ne rastvara
pred o~ima, bli`a utoliko {to ga u
mediju pisane rije~i gotovo mo`e-
mo dodirnuti, zamamnog u slabo-
sti, nje`nog u oksimoronskome ti-
APOKALIPSA
Jedino je pripovjeda~ koji potencira svoju starost, koji je ustrajno priziva slute}i
pred sobom grob, sposoban propast oca prevesti s razine jedne pojedina~ne sudbi-
ne na kataklizmu epohe, propast cijele generacije upisati i na one {to joj slijede, te
tako prepoznati apokalipsu koju }e izroditi toliko o~ekivana pobjeda komunizma,
koja }e, {tovi{e, njome biti predestinirana
ranstvu tjelesne nedistanciranos-
ti. Mehmed se Sidran medijalno
multiplicira preko fotografija iz po-
rodi~noga albuma koje su, slijede}i
konvenciju modernisti~kog auto-
biografskoga `anra, tiskane na kva-
litetnome papiru i kao appendix
prilo`ene u geometrijskome sredi-
{tu knjige, skupa s dokumentarnim
materijalom. Za razliku od post-
moderne autobiografije (najbolji
primjer - Chernobyl Strawberries
Vesne Goldsworthy) one ipak ne-
maju subverzivan potencijal, ve} se
iscrpljuju kao ilustracija ili pot-
vrda re~enoga.
O ~emu se {uti
Formalna se osovina Sidranova
autobiografskoga narativa, dakle,
okre}e oko frakture pripovjedne
perspektive i rascijepljenosti in-
stance pripovjeda~a kojom se su-
gerira nesigurnost njegovoga polo-
`aja u svijetu `ivota. Tematsku sino-
nimiju ovaj formalni postupak na-
lazi u rascjepu koji je o~ev “bora-
vak” na Golom otoku, uz dodatni
prinudni “smje{taj” u rudniku Li-
pnica te progon u Zvornik urezao
u tkivo obitelji. Naravno, to je mo-
ment koji }e izazvati najve}u pa`-
nju ~itateljstva, ali istovremeno i sa-
mo jezgro najdublje intimnosti u
kojemu se, ponekad i neovisno o in-
tencijama autora, otvaraju duboki
uvidi u kompleksni proces tvorenja
jednoga individualnog identiteta.
Meditacije Abdulaha Sidrana, ma-
koliko bile usmjerene na svojega
nositelja, uvijek su ve} odre|ene
njihovim glavnim predmetom o
kojemu se govori ~ak i onda kada
se o njemu {uti. Razlog je tomu
struktura tajne koja golica znati`e-
lju, budi empatiju, tjera na tra`enje
odgovora na pitanja koja su nera-
zrije{ena, na investiranje vlastito-
ga kapitala u procesu de{ifriranja
tajnih kodova za koje ni sam autor
ne posjeduje valjanu lozinku. Dva
pitanja su: Za{to je otac oti{ao na
Goli otok?; i [to je tamo radio?
Pripovjeda~ev odgovor na prvo
je krhak, on tra`i da mu ~itatelj po-
vjeruje, makar i samome sebi ne
vjerovao. Zato se i odgovor osje}a
poput kakve lijepe fikcije koja je
uba~ena na pravome mjestu kako
bi se njome razrije{ila neizdr`iva
napetost: i samoga pripovjednog
teksta i onoga koji taj tekst preno-
si, uobli~ava, kojim uljep{ava do-
zlaboga ru`nu i te{ku zbilju. Kao {to
je pripovjeda~ rascijepljen na jed-
noga Ja i jednoga Avdu, tako je i otac
rascijepljen na dva gotovo inkom-
patibilna entiteta. Na jednoj se
strani nalazi istra`ni zatvorenik i go-
~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. godine
looto~ki su`anj o ~ijemu pona{anju
postoje svjedo~anstva (nitko se ni-
je tako dobro dr`ao kao Meho Si-
dran!); na drugoj moment bez svje-
do~anstva, pitanje koje bu{i sa-
vjest, na koje nema odgovora o
kojemu svjedoci {ute ili su mrtvi,
kao uostalom i onaj najva`niji. Za-
{to se Meho Sidran tako brzo vra-
tio s Golog otoka? [to se krije iza to-
ga? Mo`e li biti rije~ o moralnome
posrnu}u? Pripovjeda~ Abdulah
Sidran ne isklju~uje tu mogu}nost
ali se i bori protiv njezina pri-
hva}anja. Jedno od poglavlja stoga
i nosi naslov pun optere}enja: “Da
li je Meho mogao biti cinkaro{ i {pi-
jun?” Zloslutnost? Strah? Anksio-
znost? Pri~a o Golom otoku u nje-
govoj autobiografiji ostaje ispri-
povijedana tu|im pismenim svje-
do~anstvima, on se koristi dostu-
pnim materijalima, od oca i njego-
vih supatnika nije ostalo ni{ta. Sli-
jepa se to~ka, tako, upisuje kao
formativno na~elo same autobio-
grafije pridaju}i joj neslu}enu sna-
gu {utnje, snagu neizgovorene, a
sveprisutne, rije~i.
Druk~ije stvar stoji s razlogom
o~eva odlaska na Goli otok. Ni tu Si-
dran mla|i ne posjeduje pouzda-
ne podatke, ali ga duboka uvjere-
nost u o~evu nevinost navodi na fa-
buliranje, ~ak i konfabuliranje. Ta-
ko nastaje jedna od najljep{ih, bez
sumnje fiktivnih, mikropri~a u ovo-
me pripovjednom tekstu. Maj~ina
kutija s dokumentima potvr|uje se
kao izvor informacija, u njoj se na-
lazi dopisnica poslana iz lje~ili{ta u
La{kome, a ona zapo~inje ruskim
pozdravom “Zdravstvujte!”. Je li to
dovoljan razlog da se dotada bes-
 ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. godine
ni diskurz
prijekorni visoki dr`avni slu`benik
po{alje u koncentracioni logor?
Za onoga koji nema plauzibilnog
odgovora na pitanje o za~etku
obiteljske tragedije vjerojatno jest
- u istome onom modusu u koje-
mu se davljenik hvata za slamku.
Uvesti red u svijet ~ije se zna~enje
izmi~e, pridati makar i mrvu logi-
ke kako bi se prevladala neumo-
ljivost kontingencije, kako bi se za-
majac doga|aja opskrbio bilo ka-
kvim obja{njenjem koje }e doni-
jeti olak{anje za dugogodi{nje pat-
nje. A njih nije bilo malo. Po~ev od
izgona cijele obitelji iz kozmosa u
kojemu je prebivala u stanju kakve
takve sre|enosti, preko dugogo-
di{njeg prebivanja u barakama,
pa sve do bolesti, patnji i bolova ko-
je ona nosi sa sobom: diskurz je
Abdulaha Sidrana koncentriran
na tra`enje onog malog zrnca
pravde koji, bar se tako misli, slje-
duje svakom ~ovjeku.
Tenor govora
Tra`e}i pravdu/opravdanje za
oca, Sidran ispisuje svoju pri~u u
kojoj se isprepli}u detalji iz obitelj-
ske pro{losti, momenti koji mu
ne mogu biti izravno poznati ali ko-
je rekonstruira iz pomenute
maj~ine dokumentacije ili iz rijet-
kih usmenih svjedo~anstava, s
njegovim procjenama o pojedinim
suvremenicima (ovdje je, a to se
mo`e smatrati i slabo{}u teksta,
sklon tra~u, ~esto bez dublje kara-
kterizacije koja krasi govor o srod-
nicima) i povremenim komenta-
rima svakodnevnih zbivanja. No
tenor je njegovoga govora upravo
nedostatak pro{losti. To se mo`e
u~initi paradoksalnim uzme li se u
obzir obilje reminiscencija na
svr{eno pro{lo vrijeme. Ipak, ono
~ega nema, i za ~im se i prestalo tra-
gati, jest koherentna pro{lost. Sto-
ga ne treba ni ~uditi {to po~etno
poglavlje autobiografije nosi naslov
“U na{oj ku}i nije postojala pro-
{lost”, re~enica kojom se ona refren-
ski i otvara. U tome se nalazi i
subverzivni potencijal samoga Ot-
kupa sirove ko`e. Paradoksalnim se
negiranjem pro{losti urbi et orbi
prezentira knjiga ~iji je jedini legi-
timni cilj njezina rekonstrukcija. “U
na{oj ku}i nije postojala pro{lost”
zapravo je iskaz koji se mo`e po
slobodnoj interpretacijskoj volji
najrazli~itijih sudioni~kih instan-
cija u aktu narativne komunikaci-
je prebacivati iz jedne krajnosti u
drugu, ali koji }e uvijek htjeti, ako
ga se ima snage svesti na jezgru,
re}i: “Nije je bilo do onog mo-
menta u kojemu sam Ja (eto sve-
mo}nog glasa autobiografskoga
autora) odlu~io da je rekonstru-
iram, pa ~ak i po cijenu izmi{ljanja,
fikcionaliziranja i beskrajnoga ima-
giniranja”. Jedino se tako njezini iz-
gubljeni kami~ci mogu slo`iti u
melankoli~ni mozaik. Jedino je
pripovjeda~ koji potencira svoju
starost, koji je ustrajno priziva slu-
te}i pred sobom grob, sposoban
propast oca prevesti s razine jedne
pojedina~ne sudbine na katakli-
zmu epohe, propast cijele gene-
racije upisati i na one {to joj slije-
de, te tako prepoznati apokalipsu
koju }e izroditi toliko o~ekivana po-
bjeda komunizma, koja }e, {tovi-
{e, njome biti predestinirana.
U kontekstu re~enoga mogu se
promatrati i povremena Sidrano-
va iskliznu}a na podru~je pate-
ti~noga, povremeno i neugodno-
ga, ~ak i neukusnoga. Ako Meh-
med Sidran nije bio li{en sitnih sla-
bosti, i ako njegov sin ima potrebu
da o njima izvje{}uje - kriti~ki ali i
s milo{}u nekoga tko je oprostio -
onda ni sam Avdo, u takvim
slu~ajevima uvijek sam sa sobom
u tre}emu licu, mo`e pokazati dio
svojega nesavr{enstva. Ne onoga o
kojemu izvje{}uje kada se kriti~ki
osvr}e na svoje mane, nego ono-
ga koje nekomentirano izbija iz
njegovih redova, ponaj~e{}e kada
pri~a o svojemu “dobrotvoru” Adi-
lu Zulfikarpa{i}u, uvijek ga oslov-
ljavaju}i isklju~ivo tako. Kao da je
u njemu prona{ao drugoga oca, sa-
vr{enog, idealnog, u svemu na-
dmo}nog onom prvom i pravom,
ah toliko zemaljskome i prize-
mnom. Mo`e li povijesni lik bosan-
skoga mecena doista izdr`ati takav
Sidranov panegirik? Vjerojatno ne
mo`e, ali u tome nije ni su{tina
ispisivanja ove autobiografije ko-
ju su neki ve} po`urili proglasiti ro-
manom. U svojoj rasutosti ona
mo`e na trenutak doista i podsje-
titi na onaj postmoderni hibridni
projekt kojega, u nedostatku bolje
oznake, i dalje zovemo romanom.
No taj utisak vara. Tre}a kompo-
nenta prelomljenosti, nakon te-
matske i formalne a objedinju-
ju}i i jednu i drugu, jest ona kojom
se u autenti~ni pripovjedni tekst Ot-
kupa sirove ko`e inkorporiraju
“neautenti~ni”, jer nepripadaju}i,
ulomci ranijih Sidranovih narati-
va i pjesama, objavljivanih i neo-
bjavljivanih. Jedan je takav tekst ne-
napisani roman indikativnoga na-
slova “Otac je ku}a koja se ru{i”;
drugi Pismene zada}e Abdulaha Si-
drana, crtice objavljene u ~asopi-
su Pitanja, kojima je banjolu~ki spi-
satelj Ranko Risojevi}, prema Si-
dranovu svjedo~enju, dao to~nu
oznaku - novi verizam. Dodajmo
tim dvjema proznim “stavkama” u
ovom “vremenskom obra~unu” i
tre}u, lirsku, vidjet }emo u kolikoj
je mjeri Abdulah Sidran odlu~io
podvu}i crtu ispod jedne ~udne i
~udesne `ivotne ra~unice. Nije
nu`no da ga poslije lektire volimo,
on na{u ljubav ni ne tra`i.
Ovo nije samozaljubljena knji-
ga, nije ni knjiga razra~unavanja s
nemilosrdnim i nepravednim svi-
jetom. Autobiograf ne pokazuje sa-
`aljenje prema samome sebi, uto-
liko {to nam sustavno dokazuje ka-
ko je, iz tko zna kakvih razloga, pu-
no toga po{lo krivim putom; i ka-
ko se, bez obzira na sve, na tome
krivome i krivudavome putu rodio
istinski spisatelj. Nije li to ona rus-
sovska iskrenost ka kojoj treba te-
`iti svaki autobiografski tekst - u
skladu s vremenom u kojemu je
nastao i s okolnostima koje su to
nastajanje pratile?
Filozof Bernard-Henri Levy o filmu “U zemlji krvi i meda”
Bernard-Henri Levy
Bosna je u srcu
Angeline Jolie
Filozof poznat kao jedan od prvih francuskih intelektualaca koji je pozivao
na vojnu intervenciju protiv srpske vojske u BiH pi{e da je film rijetko uspje{an
i veoma potresan prikaz stvarnih de{avanja u vrijeme agresije na BiH
I
staknuti francuski filozof i pi-
sac Bernard-Henri Levy se u
kolumni za Huffington Post
osvrnuo na film Angeline Jolie “U
zemlji krvi i meda”.
Levy zaklju~uje da niko nije
o~ekivao da }e jedna od najpo-
znatijih holivudskih glumica na
planeti debitirati kao rediteljica
pri~om smje{tenom u mra~ni
period 20. stolje}a, nepoznatim
bosanskim glumcima, na jeziku
nepoznatom i Amerikancima i
Evropljanima.
Sarajevo zazvonilo Evropi
- Rezultat je film koji je, prije
svega, nevjerovatno istinit. Ja poz-
najem mjesta koja ona prikazuje. Vi-
dio sam u stvarnom `ivotu mu-
{karce i `ene koji nalikuju na Dani-
jela i Ajlu, Romea i Juliju, ljubavne
pri~e smje{tene u pozadinu kon-
centracijskih logora i u`asa. A silo-
vanja kao oru`je rata, poni`avanje
ljudi kroz izmu~ena tijela njihovih
`ena, to etni~ko ~i{}enje, ja sam ko-
ristio ne kao dekor ve} kao temu fil-
ma koji sam ja snimao u Bosni. Ri-
je~ je o dokumentarcu iz 1994. Os-
tvarenje je bazirano na ovim trage-
dijama, ono je njihova rekonstru-
kcija skoro 20 godina poslije u
ma|arskim filmskim studijima,
scenario, scene i sam naziv filma su
Izvinjenje
Dobitnici Chevalier des Arts et des Lettres
Objavljuju}i govor Rolanda Gil-
lesa, ambasadora Francuske u
BiH, sa ceremonije dodjele orde-
na Vitez umjetnosti i knji`evnosti
Francuske Enveru Had`iomer-
spahi}u, na stranici KUN-a (9. fe-
bruara) na~injena je pogre{ka u po-
pisu gra|ana BiH koje je vlada
Francuske prepoznala kao ista-
knute li~nosti iz domena umjetno-
nevjerovatno istiniti i vjerodostojno
oslikavaju mra~no nasilje koje ja,
na`alost, mogu potvrditi, pi{e Levy.
Nadalje, filozof poznat kao je-
dan od prvih francuskih intele-
ktualaca koji je pozivao na vojnu
intervenciju protiv srpske vojske
u Bosni i Hercegovini pi{e da je
film “U zemlji krvi i meda” rijetko
uspje{an i veoma potresan prikaz
stvarnih de{avanja u vrijeme agre-
sije na BiH.
- Angelina je bila tinejd`erka ka-
da je rat bjesnio. Za njega je znala je-
dino na osnovu nejasnih rekla-ka-
zala pri~a. U to vrijeme nekolicina
starijih (Peter Schneider i Hans
Christoph Buch u Njema~koj; Sal-
man Rushdie u Engleskoj; Chris-
topher Hitchens i Susan Sontag u
SAD-u; autor ovih redova i nekoli-
ko drugih u Francuskoj) strahova-
la je da je Sarajevo zazvonilo Evro-
pi i ponudilo novi {panski civilni rat
21. stolje}a, koji nije ni{ta manje
stra{an od originalnog, ona je i da-
lje sanjala o ulogama u Glass Sha-
dow i Hackers. No, sada je preuze-
la tu ulogu, pokupila baklju, nasta-
vila u stilu borbe, a ne kroz sadr`aj
da pro`ivi ono {to smo mi pre`ivje-
li i ostvarila ~udo pretvaraju}i na{e
sje}anje u historiju, a to je uvijek na-
dmo}no kad se dogodi, stoji u Le-
vyevoj kolumni.
sti i knji`evnosti i nagradila ih
ovim visokim priznanjem.
Dobitnici Chevalier des Arts et
des Lettres (Vitez umjetnosti i knji-
`evnosti) su redatelj Danis Tano-
vi} (2001), direktor festivala Sara-
jevska zima Ibrahim Spahi} (2008),
Ljiljana Labovi} - Marinkovi}, di-
rektorica Muzeja savremene umje-
tnosti Banja Luka, Mirsad Puriva-
35
Film “U zemlji krvi i meda” je, ka-
`e, djelomi~no politi~ki anga`iran.
- Film koji ne oklijeva da se
bori i rizikuje kada je to potrebno
i kada ga kreteni optu`uju za ma-
nikeizam zbog toga {to je to film
koji stvari naziva pravim ime-
nom, pi{e on i dodaje:
Heroine nacije
- Kad je “U zemlji krvi i meda”
prikazan u Sarajevu, no} uo~i
predstavljanja u Parizu publika ga
je ispratila sa suzama i odobra-
vanjem. Normalno. Zamislite sa-
mo silovanu `enu koja je {utjela
proteklih 20 godina, djecu silo-
vanih, sada odrasle, koji svoje
ro|enje nose kao sramotan teret.
Zamislite takvo bosansko dru{tvo
koje posmatra svoju najve}u bol-
nu tajnu. I odjednom se javlja ta
velika glumica i dama, koja je is-
koristila svoj presti` kako bi one
mogle podi}i svoje oborene glave.
Svjedo~io sam sli~noj situaciji
prije 40 godina u Banglade{u ka-
da je predsjednik Mujibur Rah-
man, musliman, hrabro odlu~io
proglasiti desetine hiljada silo-
vanih `ena, koje su odbacile i vla-
stite porodice, heroinama nacije.
Taj mutatis mutandis je gest An-
geline Jolie. I to je ono {to ~ini
mra~ni rasko{ njenog filma.
tra, direktor Sarajevo Film Festi-
vala, ]azim Sarajli}, direktor Gale-
rije portreta Tuzla, i Dunja Bla`e-
vi}, direktorica Sarajevskog centra
za savremenu umjetnost (2010). Za
2011. laureat je Enver Had`iomer-
spahi}, direktor muzeja Ars Aevi.
Zbog na~injene pogre{ke izvinja-
vamo se nagra|enim umjetnicima,
francuskoj vladi i Ambasadi u BiH.
36
Predstava “Latinovicz, povratak”
Krle`in roman kao
teatarski izazov
Prvi Krle`a u 2012. na zagreba~kim pozornicama - predstava
kazali{ne udruge Kufer u suradnji s Eurokazom i Muzejom
suvremene umjetnosti, prema romanu Miroslava Krle`e “Povratak
Filipa Latinovicza”, u prilagodbi i re`iji Mladena Vuki}a
Mladen Bi}ani}
M
iroslav Krle`a (1893 -
1981) roman “Povratak
Filipa Latinovicza” ob-
javljuje 1932, dakle prije punih 80
godina, prije Sartreove “Mu~ni-
ne” ili Camusova “Stranca” - i ne-
dvojbeno ga pi{e iz te, egzisten-
cijalisti~ke vizure, kao {to to pri-
mje}uje i Kre{imir Nemec: “...ro-
man po svojim tematskim preo-
kupacijama pripada nesumnjivo
tradiciji europsko egzistencija-
listi~ke literature...” Uostalom,
kako je to jo{ prije gotovo ~etiri
desetlje}a uo~io Ivo Frange{:
“...Filip Latinovicz je, sa svim
svojim ranjivostima i razdori-
ma, sa sumnjama u vlastiti iden-
titet i u smisao vlastitog slikanja,
li~nost koja do`ivljava katarzu...”,
a njegove su sumnje i njegova
gr~enja “realni u smislu histo-
rijskom i istiniti u smislu umje-
tni~kom...” Naravno, ovo djelo,
sadr`ajem i su{tinom, najbli`e je
odrednici roman-esej, no toj slo-
`enoj i slojevitoj romanesknoj
prozi, {to je karakteristika same
Krle`ine re~enice, nikako ne ne-
dostaje niti ono dramsko. Dra-
mati~nost i unutarnja napetost
{to povezuje pojedina poglavlja
ili slike, prizore, ponekada ve}
gotove scene, monolo{ke ili di-
jalo{ke, sasvim svejedno, ono je
{to omogu}uje uprizorenje tog
izuzetnog Krle`inog teksta na
pozornici-autorskom timu koji
ulazi u taj projekt preostaje samo
odabrati glavne silnice, osno-
vne niti, klju~ne momente na ko-
jima }e temeljiti svoju potragu za
kazali{nim ~itanjem prvog Krle-
`inog romana.
Ponor strasti i krvi
U taj, teatarski izazov postav-
ke romana “Povratak Filipa La-
tinovicza”, Mladen Vuki}, autor
adaptacije, dramatizacije i re-
datelj predstave “Latinovicz, po-
vratak”, postavljene u dvorani
Gor go na Mu ze ja su vre me ne
umjetnosti u Zagrebu, instituci-
je koja je uz kazali{nu udrugu
Kufer i festival Eurokaz supo-
tpisnik ~itavog projekta, unosi
upravo tu opreku koja pro`ima
sam roman-monolo{ki iskaz,
katkada na granici solilokvija
spram dijaloga, kao otvorene
forme su~eljavanja odabranih
likova, s jedne strane, te esej,
dakle tu Krle`i tako dragu mono-
lo{ku formu nasuprot burnim i
silovitim emocijama {to uprav-
ljaju njegovim junacima, nespo-
sobnim da se odupru tom tam-
nom, bezdanom i nesagledivom
ponoru strasti, erosa i krvi, s
druge strane. Jer, ne treba zabo-
raviti, Filip Latinovicz je ba{ onaj
koji “...neprestano kopa po svo-
jim vlastitim tminama sa svjeti-
ljkom u ruci, kao rudar zakopan
pod debelim naslagama zatrpa-
nog ugljena, kad na sve strane
bjesomu~no ruje za izlazom...”
(Mladen Engelsfeld)
Pozornicom dominira slika -
bolje re}i njeni fragmenti opre-
dme}eni u prostoru, materijali-
zirani poput neke suvremene li-
kovne instalacije ili objekta, i to
je sa`etak scenografije u predsta-
vi. Rije~ je o slici pod nazivom
“Pafama”, nastaloj deset godina
prije romana, prvoj apstraktnoj
kompoziciji hrvatske moderne
umjetnosti prema postulatima
suprematizma ruskoga slikara
Kazimira Maljevi~a. Autor je Jo-
sip Seissel (1904 - 1987), arhitekt,
urbanist i jedan od prete~a hrvat-
ske avangarde, ~esto navo|en
kao najva`niji slikar zenitizma,
koji je stvarao i pod pseudoni-
mom Jo Klek. Kako je roman
“Povratak Filipa Latinovicza”
prvi hrvatski moderni roman, a
brojne mu stranice govore upra-
vo o gr~u umjetni~kog ~ina, ka-
ko nastaje i {to u biti jeste, Vuki}
^e`nja, strast, ljubav, bol i smrt kao vrlo relevantna i opipljiva kazali{na ~injenica igrali{te glasa, intonacije, ritma
Ko je ko u predstavi
Miroslav Krle`a: “Povratak Filipa Latinovicza”. Adaptaci-
ja, dramatizacija i re`ija Mladen Vuki}. Kostimi: Irena Su{ac.
Suradnica za pokret: Ljiljana Zagorac. Oblikovanje svjetla:
Sa{a Fistri}. Izrada scenografije: Sven Stilinovi}. Igraju: Hr-
voje Klobu~ar, Vesna Tominac - Mata~i}, Tomislav Marti},
Milica Manojlovi} i Slavko Juraga.
ga, kazali{no, ~ita u tom kontra-
stiranju Krle`inih misli i objava
o sli kar stvu, odno sno {i re o
umjetni~kom stvarala{tvu uop}e,
prema tom objektu na sceni ko-
ji jeste slikarski ~in u svojoj su{ti-
ni. Rasformiranjem elemenata te
kompozicije ~iji pojedini sasta-
vni dijelovi vise nad binom i nji-
hovim ponovnim sklapanjem u
smislenu cjelinu on sugerira, na
jednoj ravni, razlomljenost i ne-
sklad svijeta fikcije i svijeta rea-
liteta, onu nepojmljivu grozu i
nelagodu kojom odi{e filozofija Krle`ina re~enica, pa tako i ideja i misao romana, “zaigrala” na pozornici
egzistencijalizma, zapravo ~o- tovo ne natprirodnog smisla!”
vjek modernog doba, a {to ~ita- ili one jo{ opakije i podmuklije
mo gotovo u svakom retku roma- da “...U mozgovima uop}e i ne-
na “Povratak Filipa Latinovic- ma ni~eg drugog nego samo ut-
za”, dok na drugoj razini, kroz li- vare. Moral je takva jedna utva-
kove Filipa, Bobo~ke, Balo~an- ra”, Vuki} izla`e sumnje i sno-
skog i Kyrialesa donosi njihovu vi|enja samoga Krle`e, ne bez
unutra{nju dramu, ~e`nju, strast, neke tek ovla{ naba~ene kopre-
ljubav, bol i smrt, kao vrlo rele- ne ironije i humora svojstvenog
van tnu i opi plji vu ka za li {nu ovom piscu i kada razla`e i naj-
~injenicu. mra~nije i naizgled neprohodne
svjetove svojih misli i pogleda.
Moral kao utvara Zanimljiv je, me|utim, postu-
U tom rasponu od krvavog pak kojim se Vuki} slu`i u reali-
krika Latinovicza: “Ja vjerujem u zaciji predstave, na~in na koji `e-
~isto}u umjetni~ke spoznaje, li posti}i da ta Krle`ina re~enica,
kao u jedinu jo{ ~isto}u, koja pa tako i ideja i misao romana
nam je preostala u ovom `ivotinj- “zaigra” na pozornici, put oda-
stvu oko nas!” pa sve do cini~nih bran da bi se ova romaneskna,
opaski Kyrialesa kao: “Ni{ta u `i- esejisti~ka proza sukladno nje-
votu, pa ni u umjetnosti, nema si- nom dramskom naboju, teatra-
gurno nekog naro~itog, a pogo- lizirala. Rje{enje on pronalazi u
govoru: ono kako se ne{to izgo-
vara postaje isto tako va`no kao
i ono {to se govori! Njegovi glum-
ci - Hrvoje Klobu~ar kao Filip La-
tinovicz, Vesna Tominac Ma-
ta~i} i Milica Manojlovi}, jo{ di-
plomantica glume na ADU u
Zagrebu, u dvojnoj ulozi Bo-
bo~ke, Balo~anski Tomislava
Marti}a i Slavko Juraga u roli
Kyrialesa, taj razlomljeni, poki-
dani svijet sumnji i bludnji vla-
stitih `ivota igraju od prvog do
posljednjeg trenutka, te 90-mi-
nutne predstave po{tuju}i ta-
kav pristup redatelja. Njihov go-
vor, bez obzira na to da li je rije~
o monolo{kim ili dijalo{kim pa-
sa`ima, pozornicu pretvara u
izgovorene re~enice i tempa po
kojem sve to protje~e - ni{ta ni-
kada nije isto, pokidana i ras-
trgana rije~ smisao }e prona}i u
tonu kojim se izgovara, u vrisku
ili ti{ini, u meandrima glaso-
vnih, interpretativnih mogu}nos-
ti aktera - protagonista predsta-
ve. Namjera je, ~itamo u popra-
tnom programskom listu, “Krle-
`in roman, uz distancu od osam-
~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. godine
desetak godina, postaviti pred
elementarnost teatra rije~i i tea-
tra slike...” Upravo taj razlomlje-
ni govor, taj scenski nastup u
kojemu na~in kako se izgovara
pojedina rije~ postaje klju~na
metoda koja bi da preobrazi Krle-
`in roman-esej u roman-dramu,
ono je {to predstavu “Latino-
vicz, povratak” svrstava u neki
novi kazali{ni poredak, u osebuj-
no i samosvojno teatarsko mi{lje-
nje tog klasika hrvatske prozne,
pjesni~ke i dramske literature.
Tko pokolje
“Ono {to jedino ne `elim to je
ilustracija Krle`inog teksta”, ka-
`e Vuki}, i u tome uspijeva u pot-
punosti. Stoga i rasklapa djelo
poput Seisselove kompozicije-
svaki fragment te slike, materi-
jaliziran sred pozornice, vrijedi
jednako sam za sebe kao i sveu-
kupnost, kada se sklapa u cjeli-
nu. Paralelno, svaka rije~ i misao
Krle`e iz romana djeluje jednako
mo}no i sna`no izgovorena sama
ili u sklopu {ireg prizora, scene,
odnosno predstave u cjelini. Re-
datelj demontira “Latinovicza”
da bi ga donio u nekoj novoj for-
mi - i, za~udno, Krle`in tekst to iz-
vanredno dobro podna{a, ono
{to vidimo jeste upravo ono {to
nam je redatelj htio prikazati, ne
{tete}i autoru nimalo.
Na jednom mjestu Balo~anski
}e izre}i: “Netko, tko pokolje kao
provalnik ~itave svjetove, posta-
je uzorom gimnazijalcima! A ne-
tko, tko ubije samo jednog ~ovje-
ka, dolazi na vje{ala...” Miroslav
Krle`a, pokazala je to i predsta-
va “Latinovicz, povratak” u re`i-
ji Mladena Vuki}a, i dalje je otvo-
rena knjiga iz koje se itekako
mnogo mo`e saznati i koju se na
bezbroj na~ina mo`e kazali{no
~itati. Naravno, ako se velikom
piscu pristupi kao teatarskom
izazovu, {to ova predstava nesu-
mnjivo jeste.
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. SCENA 37

Pjeva~ica Nina Badri} SAN U NOVOM RUHU

Mora na operaciju
glasnica
Nina Badri}, hrvatska predstavnica na Eurosongu,
ovih dana promovira pjesmu “Nebo”, s kojom }e
nastupiti u Azerbejd`anu, a samo nekoliko da-
na nakon nastupa objavljeno je da }e usko-
ro biti podvrgnuta operativnom zahvatu
glasnica. Potom slijedi dvomjese~ni
odmor, nakon kojeg }e biti spremna
za nastup u Azerbejd`anu.
Kako prenose hrvatski me-
diji, jednosatni nastup na Do-
ri, gdje je i predstavila pje-
smu “Nebo”, ujedno je bio
najte`i u njenom `ivotu,
zbog zdravstvenih problema
za koje su znali samo ~lanovi obitelji po-
pularne pjeva~ice i najbli`i prijatelji.

Festival 12 points

SHOW Zvijezda mo`e{ biti ti

Odli~an nastup
Divanhane u Portu
Sarajevski bend Divanhana imao je
priliku da, kao jedini bend sa pros-
tora Balkana, nastupi na eminen-
tnom portugalskom festivalu 12 po-
ints u Portu. Pred prepunom koncert-
nom dvoranom Casa de musica bend
je na najbolji mogu}i na~in prezen-
Brad Pitt i George Clooney
Najbolja je Anida Idrizovi}
  
Prijedor~anka koja je prikazala u
tirao bogate i razli~ite muzi~ke stilo-
ku}i film Angeline Jolie za SAN:
ve koje obra|uje, a akcent su dali na Tragaju za mojim identitetom
sevdalinku.
Njihov nastup nai{ao je na izuzetno kako bi me kolektivno
pozitivne kritike posjetitelja, kri-
ti~ara i medija u Portugalu.
Ja. D.
osvijestili!
  
Da li je na{ oskarovac

Sva|aju se zbog `ena

Ameri~ki mediji raspi-
sali su se o sva|i Brada
Pitta i Georgea Clooneya, i
to zbog njihovih djevojaka.
Veliko prijateljstvo ove dvi-
je zvijezde na ku{nji je jer se
Angelina i Stacy Keibler
ne podnose. Sve je za-
po~elo kada je Stacy na
svoj Twitter napisala kako
ne bi bilo nimalo lo{e sva-
kodnevno se dru`iti s Bra-
dom Pittom.
Kad se prvi put susrela sa
Stacy, Angelina je izrazito
hladno reagirala na nju, a
odnos im se otad nije nima-
lo popravio. Clooney i Pitt
potom su preuzeli pona{a-
nje svojih djevojaka i po~eli
se prepucavati.
Kad je novinarka na-
kon objave nominacija
za Oscare upitala Brada
mo`e li pobijediti Cloon-
eya, on je odgovorio ka-
ko bi Clooneyu dao sve
nagrade.
- [tovi{e, trebali bismo iz-
misliti jo{ koju nagradu ka-
„skinuo“ @eljku Ogrestu?
Tanovi}: Pri~a je izmi{ljotina!
  
Transseksualci
Mo`e li se u BiH promijeniti spol
Nema zakonske procedure, al'
ko{ta desetine hiljada eura
ko bi je on mogao osvojiti,   
rekao je Brad novinarki.
George se na tu izjavu ZLATAN IBRAHIMOVI]
naljutio jer je u njoj vidio
nastavak prepucavanja.
Ipak, prema pisanju Daily
Ponosan sam {to sam Bosanac
Stara, prijatelji bi {to prije
`eljeli prestati s prepuca-
vanjima.
38 OGLASI ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OSLOBO\ENJE
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
Tokom istra`ivanja primjene krioterapije
Hladna kupka poslije
fitnesa?
Le`anje u kadi punoj hladne vode mo`e
da ubla`i bol u mi{i}ima, ali je jo{
nejasno je li to bezbjedno, ka`u stru~njaci
Profesionalni sportisti su uveli tehniku
uranjanja u hladne kupke da bi opustili
mi{i}e i sprije~ili jake upale. To je kasni-
je postalo popularno i kod amatera.
Nakon razmatranja svih raspolo`ivih is-
tra`ivanja 17 studija koja su uklju~ila
366 ljudi, nau~nici su se slo`ili da jo{ ne-
ma dovoljno dokaza koji bi podr`ali tu te-
hniku.
Svi se sla`u da postoje bolji na~ini da
se ubla`e bolovi u mi{i}ima. To mo`e bi-
ti blago tr~anje u mjestu ili opu{tanje u to-
ploj kupki.
LJEPOTA, KOZMETIKA
Beauty
abeceda
Gotovo da nema kreme, losiona ili proi-
zvoda za njegu koji ne sadr`i vitamin E. Ni-
{ta ~udno s obzirom na to da upravo on po-
ma`e ko`i da se izbori sa slobodnim radi-
kalima i {tetnim spolja{nim uticajima. Za-
to nahranite ko`u ovim vitaminom spolja
proizvodima s vitaminom E i iznutra namir-
nicama koje ga mnogo sadr`e, naprimjer ki-
vijem i bademima.
Opojni miris orijentalnog cvijeta frezija
ima magi~no djelovanje na ja~i spol pa su
parfemi koji ga sadr`e provjereno dobri za
zavo|enje. Njegova bogata senzualna no-
ta dugo se zadr`ava na ko`i i simbolizuje
`enstvenost.
Volite glamur i sjaj? U tom slu~aju u ko-
zmeti~koj torbici morate napraviti mjesto
za glitter. Uz ovaj svjetlucavi prah zablis-
ta}ete u trenu.
Ideja hladne kupke, koja se ponekad
naziva krioterapija, jeste da se smanje
otok i bol i uko~enost do koje dolazi ka-
da se mi{i}i jako napregnu.
Tokom istra`ivanja, u~esnici koji su pri-
je toga imali jake fizi~ke napore, zamo-
ljeni su da u|u u vodu hladnu 10-15 ste-
peni Celzijusovih i provedu u njoj od pet
do 24 minuta.
Rezultat je pokazao da je hladna voda
bila djelotvorna, ali samo u odnosu na sje-
denje i odmaranje, rekle su vo|e tima. Ali
rezultati nisu pokazali prednosti hladne
kupke u odnosu na druge me-
tode ubla`avanja upale mi{i}a.
Istra`iva~i se sla`u u tome
da izlaganje hladnoj vodi mo-
`e da bude jako opasno i {te-
tno, po{to je to udar na orga-
nizam. Nije preporu~ljivo za
svakog, a pogotovu je opa-
sno za sr~ane bolesnike.
Sa druge strane, stavljanje
pojedina~nih hladnih obloga
je preporu~ljivo i djelotvorno.
Samo budite obazrivi, ako za-
spite sa njima, mogu da vam
izazovu neprijatne opekoti-
ne od leda.
MODA, STIL, TRENDOVI
U gumenjacima
i na posao
Gumene ~izmice
su nekada ljudi nosi-
li kada su obavljali
te{ke fizi~ke poslo-
ve i kada su pecali. U
njima }e vam sigur-
no stopala biti suha.
Bilo da su jeftine ili
sku pe, po mo}i }e
vam kada su pred va-
ma ki{ni dan i bljuz-
gavica. Nose se s he-
lan ka ma i tre ner -
kom, ali i na posao,
uz elegantnu suknju
ili haljinu. Ima ih u
mnogo boja i daju
pe~at svakoj odje-
vnoj kombinaciji.
U njima mo`e da
bude hladno, pa zimi
nabavite krznene ulo{ke ili obujte vunene
~arape. Kada ih nosite, stopalo ne mo`e da
di{e, pa noge u njima mogu da se znoje.
Krem-~orba
od {ampinjona
Potrebno:
 250 ml bujona
od povr}a
 60 g su{enih vrganja
 60 g svje`ih gljiva {itake
 100 g {ampinjona
 1 glavica luka
 {olja sojinog mlijeka
 4 ka{ike integralnog
p{eni~nog bra{na
 4 ~ehna bijelog luka
 maj~ina du{ica
 biber i morska so
 maslinovo ulje
POMO] U KU]I 39
NOVOSTI I PREPORUKE
Suhi ka{alj
mo`e biti
opasan
Su hi ka {alj
mo `e da bu de
opasan ako traje
du`e od dvije se-
dmi ce, a ni je
pra}en povi{e-
nom temperatu-
rom. Ta da se
obavezno treba
obratiti ljekaru. Ka{alj nikako
ne treba lije~iti doma}im lijeko-
vima, ve} je bitno da stru~njak
utvrdi uzrok i na osnovu toga da
primijeni terapiju.
Produktivni ka{alj pra}en je is-
ka{ljavanjem bezbojnog ili obo-
jenog sekreta, a naj~e{}i uzrok je
opstruktivna bolest plu}a od ko-
je naj~e{}e pate pu{a~i. Kako
upozoravaju ljekari, ne smije da
se ~eka, ve} se treba odmah
obratiti ljekaru koji }e prepisati
odgovaraju}u terapiju i lijekove.
Produktivni ka{alj koji se javlja i
danju i no}u, a traje du`e od de-
set dana, mo`e da bude opasan.
Nervozni ka{alj naj~e{}e je su-
hi ka{alj koji se dijagnostikuje je-
dnostavnim testovima. U dana{-
njim uslovima naj~e{}i uzrok su
alergije, a tako|er mo`e da bude
posljedica infekcije. Ukoliko je
ovaj ka{alj uporan, odnosno tra-
je du`e od deset dana, obavezno
se treba obratiti ljekaru. Ako je u
pitanju alergija, lije~i se odgova-
raju}im alergenom, a ako je
uzrok infekcija, antibioticima.
Priprema:
Sipajte {olju klju~ale vode preko su-
{enih vrganja i ostavite da odstoji oko 20
minuta. Procijedite, sa~uvajte te~nost od
vrganja, a same vrganje isjeckajte na si-
tno. U {erpi zagrijte maslinovo ulje i pro-
pr`ite crni luk. Dodajte sve vrste gljiva
i kr~kajte nekoliko minuta. Razmutite
bra{no u malo pripremljenog bujona, pa
umije{ajte u gljive. Umije{ajte zatim i os-
tatak bujona, vodu od natapanja vrga-
nja, kao i sojino mlijeko. Dodajte bijeli
luk, posolite i pobiberite po ukusu.
Pustite da kr~ka. Ispasirajte u blenderu
i za~inite maj~inom du{icom.
40 OGLASI ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OSLOBO\ENJE

Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina

Federacija Bosne i Hercegovine Federation of Bosnia and Herzegovina

KANTON SARAJEVO CANTON SARAJEVO

Ministarstvo za bora~ka pitanja Ministry of Veteran's affairs

Na osnovu ~l. 22. i 23. Zakona o dopunskim pravima boraca-branitelja Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Kantona Sa-
rajevo”, br. 9/07 - Pre~i{}eni tekst, 7/08 i 33/08) i Uredbe o finansiranju programa za otvaranje radnih mjesta za branioce,
ratne vojne invalide, porodice {ehida i porodice poginulih, umrlih i nestalih branilaca (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”,
br. 31/06, 20/09 i 20/11), Ministarstvo za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo raspisuje

J AV N I O G L AS
za podno{enje zahtjeva za dodjelu pozajmica za finansiranje programa za otvaranje radnih mjesta za branioce,
ratne vojne invalide, porodice {ehida i porodice poginulih, umrlih i nestalih branilaca u 2012. godini

1. Predmet javnog oglasa:

Podno{enje zahtjeva za dodjelu pozajmica za finansiranje programa za zapo{ljavanje demobilisanih boraca, vojnih in-
valida i ~lanova porodica {ehida i poginulih boraca sa podru~ja Kantona Sarajevo.

2. Pravo u~e{}a:
Pravo podno{enja zahtjeva za dodjelu pozajmica za finansiranje programa za zapo{ljavanje demobilisanih boraca, voj-
nih invalida, ~lanova njihovog porodi~nog doma}instva i ~lanova porodica {ehida i poginulih boraca imaju pravna i fi-
zi~ka lica sa podru~ja Kantona Sarajevo, koja imaju registrovanu samostalnu radnju ili neki od oblika privrednih dru{ta-
va za obavljanje ili pokretanje proizvodno-uslu`nih djelatnosti, uz uslov da zaposle jedno ili vi{e lica - pripadnika bora-
~ke populacije.

3. Uslovi za dodjelu pozajmica:

 Pravo na pozajmicu mogu ostvariti sva pravna i fizi~ka lica koja otvaraju nova radna mjesta i planiraju
zapo{ljavanje pripadnika bora~ke populacije, odnosno lica iz ~lanova 1. i 2. Zakona o dopunskim pravima
boraca-branitelja Bosne i Hercegovine.
 Pozajmice se odobravaju u visini do 20.000,00 KM po novouposlenom radniku, a najve}i iznos po navedenom
osnovu za pojedina~ni program mo`e se odobriti do 200.000,00 KM.
 Pozajmice se odobravaju na period od 96 mjeseci (8 godina), u okviru ~ega je grejs-period od 12 mjeseci, sa
kamatom od 3% na godi{njem nivou. Od ukupnog iznosa odobrenih sredstava, najmanje 50% sredstava
plasira se u stalna sredstva, a najvi{e 50% u teku}a-obrtna sredstva.
 Za obezbje|enje urednog vra}anja pozajmice korisnik pozajmice je du`an osigurati slijede}e instrumente:
a) za pozajmice do 20.000,00 KM jemstvo dva `iranta i mjenice;
b) za pozajmice preko 20.000,00 KM zalo`no pravo na nepokretnosti (hipoteka) zasnovano putem Suda u
omjeru 1:2 i mjenice.

4. Podno{enje zahtjeva za dodjelu pozajmice:

 Zahtjevi za dodjelu pozajmice podnose se Ministarstvu za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo, ul. Reisa
D`emaludina ^au{evi}a br. 1, 71 000 Sarajevo.
 Uputstvo o na~inu dobijanja i kori{tenja pozajmica za finansiranje programa za otvaranje radnih mjesta za
branioce, ratne vojne invalide, porodice {ehida i porodice poginulih, umrlih i nestalih branilaca se mo`e
dobiti u pisarnici Kantona Sarajevo (na info-punktu) i u prostorijama Ministarstva za bora~ka pitanja Kantona
Sarajevo (soba br. 13) ili se preuzeti sa internet-stranice Ministarstva za bora~ka pitanja: mbp.ks.gov.ba.

5. Potrebna dokumentacija:
 Zahtjev za pozajmicu koji treba da sadr`i: puni naziv tra`ioca pozajmice sa adresom i kontakt-telefonom, iznos
i namjenu pozajmice, podatke o lokaciji predvi|enoj za obavljanje djelatnosti za koju se tra`i pozajmica, podatke o
broju novouposlenih radnika i dosada{nje rezultate poslovanja ako tra`ilac pozajmice ve} obavlja djelatnost.
 Rje{enje o registraciji, odnosno kopija sudskog rje{enja ili rje{enja nadle`nog op}inskog organa o obavljanju
odre|ene djelatnosti, a ako se radi o pravnom licu, onda i kopija obavje{tenja Zavoda za statistiku o
razvrstavanju poslovnih i drugih subjekata po djelatnostima i o jedinstvenom mati~nom broju.
 Kra}i biznis-plan koji mora sadr`avati: uvodne informacije - osnovne podatke o tra`iocu i opis djelatnosti,
predra~unsku vrijednost i strukturu ulaganja, rezultate dosada{njeg poslovanja, tr`i{te nabave repromaterijala i
tr`i{te prodaje proizvoda i usluga, ekonomsko-finansijsku analizu i izjavu o uspje{nosti projekta na bazi
procjene za period od osam godina, kao i strukturu potrebnih radnika (stru~na sprema i zanimanje).
 Bilans stanja i bilans uspjeha, odnosno zadnju prijavu Poreznoj upravi (ako ve} posluje).
 Uvjerenje Poreske uprave da nema dospjelih a ne izmirenih obaveza.
 Pisana izjava o ponu|enim instrumentima urednog vra}anja pozajmice.
 Druga dokazna dokumentacija: dokaz o pripadnosti bora~koj populaciji za vlasnike radnji ili vlasnike-
osniva~e privrednih dru{tava, dokaz o posjedovanju ili zakupu poslovnog prostora, dokaz o posjedovanju
nekretnine predlo`ene za hipoteku (ZK ulo`ak bez tereta, procjena vrijednosti nekretnine ura|ena od
ovla{tenog sudskog vje{taka, izjave jemaca i dr), te druga dokumentacija koja mo`e biti naknadno zatra`ena BOSNA I HERCEGOVINA i ~lan 334. stav 5. ZPP-a). Odgovor na tu`bu mora biti ra-
od Ministarstva za bora~ka pitanja ili poslovne banke. FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE zumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno
 Podnosioci zahtjeva iz 2011. godine, ~iji zahtjevi nisu rije{eni zbog nedostatka sredstava ili nepotpune
dokumentacije, du`ni su svoje zahtjeve obnoviti i dopuniti nedostaju}u dokumentaciju. Isti su du`ni prilo`iti KANTON SARAJEVO naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sje-
bilans stanja i bilans uspjeha za 2011. godinu, odnosno zadnju prijavu Poreznoj upravi o razrezu poreza za 2011. OP]INSKI SUD U SARAJEVU di{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}ni-
godinu (ukoliko ve} posluju), kao i novo uvjerenje Poreske uprave da nemaju dospjelih a ne izmirenih obaveza. ka ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis pod-
 Uz zahtjev za dodjelu pozajmice, pored naprijed navedene dokumentacije, podnosioci zahtjeva su du`ni BROJ: 65 0 P 215152 11 P nositelja (~lan 334. stav 2. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu tu-
prilo`iti i ovjerenu izjavu o saglasnosti za obradu li~nih podataka, koja se mo`e preuzeti u pisarnici Kanto- Sarajevo, 16. 2. 2012. godine `ena }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li
na Sarajevo - na info-punktu Ministarstva za bora~ka pitanja. priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71.
Op}inski sud u Sarajevu, sudija Sanela Rondi}, u pravnoj
stvari tu`itelja Mikrokreditna fondacija “EKI”, zastupani stav 1. ZPP-a). Ako tu`ena osporava tu`beni zahtjev, odgo-
6. Procedura odobravanja pozajmica: vor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni za-
 Nakon prijema zahtjeva, Komisija Ministarstva za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo za rje{avanje zahtjeva }e putem punomo}nika Adine Buzurovi}, advokata iz Saraje-
vr{iti provjeru ispravnosti dokumentacije po zahtjevima i utvr|ivati ispunjenje osnovnih uvjeta za odobravanje va, protiv tu`enih Fakovi} Faruk iz Gora`da i dr. radi ispla- htjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje na-
pozajmice, te iste sa kompletnom dokumentacijom dostavljati na dalju obradu poslovnoj banci, sa kojom za te duga, vrijednost predmeta spora 6.099,47 KM, van ro~i- vode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni
ove namjene u 2012. godini bude zaklju~en ugovor o komisionom poslu. {ta 16. 2. 2012. godine donio je sljede}e osnov za navode tu`enog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tu`ena
 Stru~na slu`ba banke obra|ivat }e zahtjeve i svoje stru~no mi{ljenje sa prijedlogom za odluku dostavit }e mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro-
Ministarstvu za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo, a koje }e Komisija za rje{avanje zahtjeva razmotriti i svoj OBJAV LJU JE OGLAS ~i{tu podnijeti protivtu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a).
kona~ni prijedlog po svakom obra|enom zahtjevu dostaviti ministru za bora~ka pitanja, koji donosi kona~nu odluku. Kad tu`ena, kojoj je uredno dostavljena tu`ba, u kojoj je tu-
 Po odobravanju pozajmice poslovna banka zaklju~uje ugovor o pozajmici sa korisnikom pozajmice, a sredstva (dostava tu`be na odgovor)a
`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dos-
za pozajmicu }e biti realizovana i plasirana korisniku u skladu sa odlukom i zaklju~enim ugovorom o Dana 11. 10. 2011. godine tu`itelj je kod ovog suda podnio tavi pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e do-
realizaciji pozajmice, nakon {to ista budu dozna~ena od Ministarstva za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo na tu`bu protiv tu`enih radi naplate nov~anog potra`ivanja po
ra~un poslovne banke. nijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda
osnovu ugovora o kreditu. Tu`bom je predlo`eno da sud do- zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno
 Podnosioci zahtjeva kojima se odobri pozajmica (korisnici pozajmice) }e biti du`ni da u toku trajanja grejs
(grace) perioda Ministarstvu za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo dostave urednu dokumentaciju o nese odluku kojom }e nalo`iti tu`enim da solidarno isplate neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a).
zapo{ljavanju predvi|enog broja radnika, koji moraju biti lica iz ~lanova 1. i 2. Zakona o dopunskim pravima dug tu`itelju u iznosu od 6.099,47 KM sa zakonskim zate- Obavje{tava se tu`ena da se dostava pismena smatra obavl-
boraca-branitelja Bosne i Hercegovine ili ~lanovi porodi~nog doma}instva ovih lica. Po ovom osnovu, znim kamatama, kao i tro{kove postupka. jenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja
podnosioci zahtjeva, na ~ije zahtjeve poslovna banka bude dala pozitivno mi{ljenje i preporuku za odobravanje Ovim putem ~etvrtotu`enoj Medihi Had`ovi} se dostavlja ovog pismena u dnevnim novinama Federacije BiH i na
pozajmice, bit }e du`ni sa Ministarstvom za bora~ka pitanja zaklju~iti sporazum o saradnji u zapo{ljavanju tu`ba na odgovor shodno odredbi ~lana 69. ZPP-a. Tu`ena oglasnoj tabli suda, te da priloge dostavljene uz tu`bu mo-
branitelja, ratnih vojnih invalida i ~lanova porodica {ehida i porodica poginulih, umrlih i nestalih branitelja, i je du`na najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pisani `e podi}i u zgradi suda.
~lanova njihovog porodi~nog doma}instva. odgovor na tu`bu u dovoljnom broju primjeraka za sud i
 Zahtjevi koji budu rje{avani u 2012. godini odobravat }e se i realizovati prema redoslijedu prijema, a u skladu Sudija
protivnu stranku - dva istovjetna primjerka (~lan 70. stav 1. Sanela Rondi}
sa dinamikom obrade istih od poslovne banke i dinamike obezbje|ivanja sredstava planiranih za ove namjene.
 Prioritet kod rje{avanja zahtjeva imat }e zahtjevi podneseni od samostalnih radnji ili privrednih dru{tava za
obavljanje ili pokretanje proizvodno-uslu`nih djelatnosti, ~iji su vlasnici ili osniva~i pripadnici bora~ke populacije.

7. Sredstva za dodjelu pozajmica: BOSNA I HERCEGOVINA

Finansiranje programa zapo{ljavanja za otvaranje novih radnih mjesta planirano je u bud`etu Kantona Sarajevo za 2012. Federacija Bosne i Hercegovine
godinu, iz primitaka i kreditnih sredstava predvi|enih za ove namjene, u ukupnom iznosu do 600.000,00 KM. Ova sred- Zeni~ko-dobojski kanton
stva mogu biti umanjena ukoliko se u bud`etu Kantona za 2012. godinu ne obezbijede sva planirana sredstva. OP]INSKI SUD U TE[NJU
Zemlji{noknji`ni ured
8. Rok za podno{enje zahtjeva za pozajmice:
Rok za podno{enje i dopunu zahtjeva za dodjelu pozajmice trajat }e od 22. 2. 2012. godine do 31. 7. 2012. godine. Broj: 039-0-Dn-12-000 125
Te{anj, 15. 2. 2012. godine
9. Napomena podnosiocima zahtjeva: Op}inski sud Te{anj, Zemlji{noknji`ni ured, na osnovu ~lanova 63. i 67. a u skladu sa ~lanom 88. stav 2. Zakona o zemlji-
 Dokumentacija podnesena uz zahtjev se ne}e vra}ati podnosiocu, te se sugeri{e podno{enje ovjerenih {nim knjigama FBiH (“Sl. novine FBiH”, br. 19/03 i 54/04)
fotokopija potrebnih dokumenata.
 Nepotpuni zahtjevi se ne}e razmatrati i kao takvi }e biti odbijeni.
 Za nejasno}e i konsultacije svi zainteresovani se mogu obratiti i putem telefona na broj +387 (0) 33/562-008.
NA JAV LJU JE
USPOSTAVU ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
Broj: 06-14-3106/12 MINISTAR U zemlji{noknji`nom predmetu br. 039-0-Dn-12-000 125, a po zahtjevu Mervanovi} Damira, sina Enesa iz Mrkoti}a, u to-
Sarajevo, 17. 2. 2012. god. ku je postupak uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka.
doc. dr. Ned`ad Ajnad`i} Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane po novom premjeru u posjedovni list br. 1205 k.o.
Mrkoti}, ozna~ene kao k.~. broj 902/2 Gaj, njiva 5. kl. u pov. 311 m2, a {to prema podacima starog premjera odgovara ne-
kretnini upisanoj u zk. ul. broj 396 K.O. SP-MRKOTI] ozna~enoj kao k.~. broj 371/6 Gaj, njiva 5. kl. u pov. 311 m2.
Prema podacima katastra Op}ine Te{anj, posjednik nekretnina je Mervanovi} Damir, sin Enesa iz Mrkoti}a, sa obimom pra-
va 1/1, dok su prema podacima starog premjera ZK ureda Op}inskog suda Te{anj, kao suvlasnici navedenih nekretnina up-
isani Rami} Ramiz, Rami} Muhamed, Rami} Hajrudin, Rami} Mirsad, Dajdi} Mina, Solo Zekija, Brkovi} Rukija, Kurdi}
Nura, Gari} Nura, Rami} Besim, Rami} Miralem, Rami} Kasim, Rami} Fikret, Rami} Mehmed, Rami} Smajo i Rami} Semir.
Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na navedenim nekretninama da svoje pravo prijave u
roku od 60 dana od dana najave podneska u dva primjerka i to doka`u, a u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u ob-
zir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka.
Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana kako bi im
web: http://mbp.ks.gov.ba se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze.
e-mail: minbopi@ks.gov.ba; Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.
Tel: + 387 (0) 33 562-012,Fax: + 387 (0) 33 562-251
Sarajevo, Reisa D`emaludina ^au{evi}a 1 Zemlji{noknji`ni referent
e-mail: stambeno@ks.gov.ba; www.ks.gov.ba Ned`ad Ljevakovi}
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. KORAK NAPRIJED 41

Blender 2.62
Blender je integrisana aplikacija koja
omogu}uje kreiranje {irokog opsega 2D i
3D sadr`aja. Blender obezbje|uje {iroki
spektar modeliranja, teksturiranja, osvje-
tljenja, animacija i veliki broj funkcional-
nosti za obra|ivanje videosadr`aja. Ono
{to je tako|er veoma va`no, jeste ~injeni-
ca da je dostupna i velika zajednica kori-
snika i postojanje velikog broja foruma gdje
se mogu postavljati razli~ita pitanja, ali i na-
}i veliki broj odgovora. Nova verzija popu-
larne Blender aplikacije nosi oznaku Blen-
der 2.62 i sa sobom donosi unaprije|eni
Cycles Render engine, UV alate, unapri-
je|eni Python API, veliki broj novih doda-
taka, kao i veliki broj zakrpa za ranije pri-
mije}ene slabe ta~ke.
iPad 3 }e imati
Retina ekran
Najnovije informacije govore u prilog
tome da }e Appleov novi iPad odlikova-
ti Retina ekran visoke rezolucije, ali je to
sve jo{ u opsegu nezvani~nih informaci-
ja. Me|utim, veliki je broj onih koji ovu
informaciju uzimaju zdravo za gotovo.
Appleov iPad model nove generacije
odlikova}e 9.7“ ekran koji }e karakteri-
sati ista veli~ina ekrana kao {to je to slu-
~aj sa modelima iPad 1 i iPad 2, ali uz
mnogo ve}u rezoluciju. U svakom slu~a-
ju, prava i jedina zvani~na potvrda ili de-
manti ovih informacija mo`e se o~ekiva-
ti u toku marta, kada se o~ekuje da }e
kompanija Apple predstaviti iPad 3.
Fallout 3 & Oblivion paket
Bethesda je pripremila paket koji ~i-
ne popularne igre iz 2006. i 2008. godi-
ne za Xbox 360 i PC na teritoriji Sjever-
ne Amerike. Fallout 3 i The Elder Scrol-
ls IV smje{teni su u potpuno druga~ije
svjetove, ali }e uskoro biti dio jednog bu-
du}i da je pomenuti paket i zvani~no na-
javljen. Ovaj Fallout 3 & Oblivion Dou-
ble Pack na tr`i{tu }e se pojaviti u apri-
lu ove godine za Xbox 360 i PC. Verzija
za Xbox 360 na tr`i{tu }e se prodavati po
cijeni od 30 dolara, dok }e za PC verzi-
ju biti potrebno 20 dolara. Zvani~ni
predstavnik kompanije Bethesda nije
objelodanio da li }e neki od sadr`aja za
preuzimanje biti objavljeni za neku od
pomenutih verzija.
Total Commander 7.57. RC2
Total Commander je menad`er fajlo-
va za Windows koji je sli~an dobro po-
znatom DOS menad`eru fajlova. Total
Commnader mo`e da upravlja arhiva-
ma ~ak i kada se one nalaze u poddire-
ktorijima. Ovaj alat tako|er karakteri{e
interni ZP kompatibilni paket, dok fun-
kcija pretra`ivanja omogu}ava da vr{i-
te pretragu za fajlovima unutar arhiva,
~ak i kada je rije~ o tekstu. Softver nu-
di dva prozora jedan pored drugog za
olak{ano kopiranje i premje{tanje faj-
lova. Nova verzija donosi nekoliko po-
pravki kada je rije~ o prebacivanju faj-
lova sa F6 - F2 u direktorij koji jo{ ne po-
stoji. Softver posjeduje ugra|eni FTP kli-
jent za FXP i HTTP proxy podr{ku.

Patentni rat

Apple pobijedio Motorolu

Apple je dobio spor na sudu, Motorola najavila `albu
Apple je dobio spor na sudu s
Motorola Mobility oko patenta
slide to unlock, a radi se o na~i-
nu otklju~avanja telefona i table-
ta na na~in da se strelica pr-
stom otkli`e udesno kako bi se
ure|aj otklju~ao.
Ova presuda ozna~ava Apple-
ovu prvu pobjedu nad Motoro-
lom u bilo kojem dijelu svijeta,
pi{e BBC News. Konsultant za
patentna pitanja Florian Mueller
rekao je da bi ova presuda na su-
du u Münchenu mogla utjecati
na sporove oko patenata u koje
su uklju~eni i proizvo|a~i Andro-
ida {irom svijeta.
Motorola je najavila da plani-
ra ulo`iti `albu, a presuda ne}e
imati utjecaja na opskrbu ili bu-
du}u prodaju. Glasnogovornica
Motorole izjavila je da je Moto-
rola implementirala novi dizajn
za ovo otklju~avanje telefona te
da ne o~ekuje da }e se ova sud-
ska presuda odraziti na sada{nju
ili budu}u prodaju.
U Appleu, pak, nisu `eljeli ko-
mentirati ovu odluku.
Motorola Mobility trenuta-
~no je procesu prelaska u vla-
sni{tvo Googlea. Naime, kada je
Google kupio Motorolu Mobi-
lity za 12,5 milijardi dolara ra-
~unao je upravo na veliki broj
patenata koje ova kompanija
posjeduje.
Poznato je da je Motorola vla-
snik nekoliko hiljada razli~itih
patenata, od kojih se mnogi od-
nose na mobilnu tehnologiju, pa
je Larry Page na svom blogu
napisao da }e Google “akvizici-
jom Motorole pove}ati konku-
rentnost te oja~ati patentni port-
folio, ~ime }e se bolje za{tititi An-
droid od prijetnji Microsofta,
Applea i drugih kompanija”.
Stigao BlackBerry OS 2.0
BlackBerry OS 2.0 je dostupan Ova opcija omogu}i}e vlasni-
za korisnike PlayBook tableta. To cima BlackBerry telefona da ga
zna~i da }e oni kona~no dobiti na- koriste kao tastaturu ili mi{ uz
tivnu aplikaciju za poruke (ema- PlayBook tablet.
il i poruke sa dru{tvenih mre`a), Novo izdanje dobila je i apli-
kontakte i kalendar, a uz to dola- kacija Documents To Go, kojoj je
ze i pobolj{anja u vidu integraci- dodat Print To Go. Prelazak je
Naime, Android je najve}i kon- je Twittera i Facebooka, a me|u besplatan za sve korisnike ovog
kurent Appleu na mobilnom tr`i- novitetima je i BlackBerry Bridge. tableta.
{tu. Stru~njak za patente Mueller,
koji je prije bio konsultant za
Microsoft, smatra ovu odluku
suda vrlo zna~ajnom pobjedom
Applea na Androidom, unato~ to-
me {to se odnosi samo na njema-
~ko tr`i{te.
Patent slide to unlock zaveden
je pod oznakom EP1964022 i nji-
me je za{ti}en cijeli proces otklju-
~avanja telefona jednostavnim
micanjem prsta s jednog dijela za-
slona prema drugome.

Panasonic ponovo osvaja Evropu

Ve} najavljen povratak na evropsko tr`i{te
mobilnih telefona Panasonic po~inje modelom
ma. Baterija kapaciteta 1.150 mAh je zbog {ik di-
zajna izvukla najdeblji kraj, ali nadamo se da }e
Google je prevario
Eluga. U pitanju je Android smart telefon, koji po-
kre}e dual-core 1GHz TI OMAP 4430 procesor,
trajati bar jedan dan (intenzivnog) kori{tenja: fa-
bri~ki podaci su 300 sati stanja pripravnosti i 240
i Microsoft?
uz pomo} 1GB minuta raz- Nedavno smo ~itali da je potpredsjednika Microsofta,
RAM i 8GB in- go vo ra. Na Google uspio da zaobi|e pra- govori druga~ije.
terne memorije. po le |i ni je vila i prati aktivnosti Safari ko- Pod naslovom “Google zao-
Glavna odredni- kamera rezo- risnika, a sada ga za isto optu- bilazi pode{avanja privatnos-
ca veli~ine mo- lu ci je 8MP, `uje i Microsoft. ti korisnika”, on navodi da Goo-
de la do bi ja se sa autofoku- Microsoft tvrdi da je Google gle, kao i u slu~aju Safarija, ko-
ako se obra ti som i stabili- prevario i Internet Explorer i risti sli~an metod kako bi pra-
pa`nja na ekran zacijom sli- naveo ga da prihvata kola~i}e tio i korisnike Internet Explo-
dijagonale 4,3 in- ke, ali bez koji omogu}avaju pra}enje rera.
~a (rezolucije 960 blica. korisnika. “Prije nego {to objavimo vi-
x 540 ta ~a ka, Dodatna Kada je otkriveno da se to {e detalja o tome {to smo otkri-
OLED tipa). prednost doga|a u slu~aju Safarija, Goo- li, preporu~ujemo IE korisni-
Ovo go di{ nji Eluge je mo- gle je tvrdio da se radi o gre{ci, ciama da koriste opciju Trac-
hit premijum modela, a Eluga to svakako jeste, gu}nost transformacije u daljinski upravlja~, pi{e Ars Techica, te da je to izo- king Protection koju ima IE9,
bit }e otpornost na vodu i pra{inu. Uprkos tome, pod uslovom da imate Panasonic televizor. Pro- lovani slu~aj. Me|utim, blog kako bi za{titili svoju privatnost
telefon je veoma tanak i lagan - 7,8 mm i 103 gra- daja po~inje ovog prolje}a. posto Dean Hachamovitch, od Googlea”, pi{e na blogu.
42 OGLASI ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OSLOBO\ENJE
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
Ramiz Arslanagi} Inovacija u ekonomiji (4)
Predmet
obo`avanja
Prirodni novac u ekonomiji, a to zna~i procesi
koji se odvijaju u proizvodnji, u direktnoj su
vezi, u srodstvu sa osnovama `ivota
A o novcu kakav je svakodnevno
u upotrebi, stvoren je privid, da se
sa njim mo`e sve. Postao je pre-
dmet obo`avanja. Postao je bo-
`anstvo. Postao je “predmet rada”
onih koji ga usmjeravaju ka svojim
ciljevima i potrebama. Njima je
novac postao - cilj. Oni ni{ta dru-
go ne vide.
Bankarsko-finansijski sektor u
zadnje vrijeme nazivaju indus-
trijom. Novac upotrebljavan u ek-
onomskim procesima/doga|anji-
ma postao je “pokreta~ki faktor”,
koji stvara sve “vrijednosti”?!
Ali...
Ima ne{to realno u osje}aju, du-
boko zapreteno u pojavi da iz pri-
rode dolazi “samo od sebe”, {to se
~ini tajanstvenim, magi~nim, mis-
terioznim oko razumijevanja pu-
ta, do pojave novca. Novca u pro-
{losti, novca danas, pa novca kojeg
mo`emo nazvati - prirodnim.
Solarna energija
Prirodni novac u ekonomiji, a to
zna~i procesi koji se odvijaju u
proizvodnji, u direktnoj su vezi, u
srodstvu sa osnovama `ivota.
Sve {to dolazi iz prirode, a po{to
je ono {to sve procese pokre}e, naj-
prije spontano, pa onda svjesno
usmjereno, skriveno, zata{kano
u odre|enom interesu ili skriveno
u zanemarivanju tog uticaja u
ekonomskim procesima - ostaje
izvan presudnog uva`avanja u
dru{tvenom, ali ne i u prirodnom
sistemu vrijednosti (PSV).
Sun~eva svjetlost i toplota nje-
govog zra~enja predstavlja osno-
vu i pokre}e sve oblike `ivota.
Kao obnovljivi oblik, solarna ener-
gija pokre}e i mnogobrojne proce-
se u prirodno-ekonomskom siste-
mu proizvodnje.
Uz to, poznato je da se za obra-
~unski period u ekonomiji uzima
12 mjeseci, koliko traje jednogodi{-
nja putanja Zemlje oko Sunca.
Prirodne snage u dru{tveno-
ekonomskom sistemu nisu pre-
dmet kojim se ekonomija kao
dru{tvena nauka bavi. Ali u priro-
dno-ekonomskom sistemu iteka-
ko imaju vitalno zna~enje.
Djelovanje prirodnih snaga/si-
la u vremenu i prostoru stvara za
`ivot presudne efekte i uslove, a u
Ramiz Arslanagi} ro|en je 1930. Ma{insku srednju tehni~ku
{kolu (prva dva razreda u Pragu – ^SR) zavr{io je u Sarajevu. Di-
plomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, makroeko-
nomski smjer. Radni vijek je ostvario u realnom sektoru privre-
dnog sistema u vi{e radnih organizacija u BiH. Uz redovni rad,
u slobodno vrijeme, izu~ava procese u proizvodnji. Nakon vi-
{egodi{njih istra`ivanja, 1974. je objavio traktat pod naslovom
„Energija i vrijednost“ (~asopis Pregled, Sarajevo). Tu se prvi put
isti~e energija kao rad prirode.
dubokoj pro{losti su na osnovi
tog djelovanja nastale neobnovlji-
ve koristi iz tog, mo`e se re}i kon-
tinuiranog djelovanja, koje se ogle-
da i u “naslje|u” neobnovljivih
izvora energije, ~ije je ispoljavanje
u korisnim oblicima donijelo ne-
vi|ene koristi ~ovje~anstvu.
Dok ovo nije klasificirano/siste-
matizirano u prirodno-ekonom-
skom sistemu, pojave u `ivotu
~ovjeka i dru{tva su, uslovno
re~eno, obja{njavane druga~ije,
Samo je William Petty ukazao na rad ~ovjeka povezan sa osnovom toga
rada - ishranom
prije svega, u tradicionalnoj eko-
nomiji.
Na takvom pravcu }e se poste-
peno pokazivati osnovi koji }e
dovesti do pojave, do nastanka pri-
rodnog novca, koji nije nikakav po-
kreta~ki faktor, koji post festum,
mjeri ono {to je ve} u~injeno, pri-
rodni novac zbog toga ne mo`e bi-
ti cilj, u smislu akumuliranog po-
kreta~kog faktora.
On je mjera tr`i{nih cijena.
On je certifikat o pravu u~e{}a u
raspodjeli, prema obliku i zna~aju
u~e{}a u procesima ljudskog stva-
rala{tva.
Op{te je poznato da tradici-
onalna ekonomija, kao nauka,
koja se u 15. stolje}u razvija od
merkantilista, koji su zastupali
stav da je trgovina jedini izvor
profita, {to je osnov narodnog bo-
gatstva, preko fiziokrata koji su
te`i{te stvaranja bogatstva poku-
{ali premjestiti na prirodne izvo-
re, pri ~emu - kao osnove tu-
ma~enja tih procesa u prirodi, ni-
su koristili zakonitosti prirode, ot-
FELJTON 43
NA DANA[NJI DAN
1574. U Francuskoj izbio peti vjerski rat katolika i
protestanata. Ti ratovi potresali Francusku
do po~etka 18. vijeka, a punu ravnopravnost protestanti
stekli poslije Francuske revolucije, 1789.
1685. Ro|en njema~ki kompozitor Georg Fridrih
Hendl, uz Johana Sebastijana Baha, naj-
zna~ajniji muzi~ar baroka. U njegovom obimnom opusu
najvrednijim se smatraju opere i oratorijumi. Po odlasku
u London postao centralna li~nost muzi~kog `ivota en- Emil Zola
gleske prijestonice, a 1719. povjereni mu organizacija i
vo|enje Kraljevske muzi~ke akademije. 1898.
Francuski pi-
1792. Umro engleski slikar D`o{ua Rejnolds, je-
dan od najve}ih svjetskih portretista, osni-
va~ Kraljevske umjetni~ke akademije, 1768, i njen prvi
sac Emil Zola
uhap{en zbog
predsjednik. Sna`no uticao na englesko slikarstvo i stvar- objavljivanja
ala{tvom i teoretskim raspravama o slikarstvu. otvorenog pi-
krivene u prirodnim naukama.
Samo je William Petty (1623-
1821. U Rimu umro engleski pjesnik D`on Kits.
Njegova djela se ubrajaju u najljep{a poet-
ska djela na engleskom jeziku.
sma predsjedni-
ku Francuske,
“Optu`ujem”, u
1687) ukazao na rad ~ovjeka pove-
zan sa osnovom toga rada - ishra-
nom, {to je istorijski gledano
1836. Oko 4.000 vojnika pod komandom meksi-
~kog generala Antonija Lopesa de Santa
Ane po~elo opsadu tvr|ave Alamo u Teksasu. Tvr|ava
kojem je Vladu
optu`io za anti-
semitizam i
zna~ajna ~injenica, ali nije dovo- koju je branilo oko 200 dobrovoljaca, me|u njima Dejvi montiran sudski
ljno povezana sa prirodom u vri- Kroket, pala 6. marta, svi branioci poginuli. proces protiv
1866.
jednosnom smislu. Pod pritiskom bojara nezadovoljnih de- kapetana Alfre-
On je prvi, kao osniva~ statisti- mokratskim reformama, rumunski knez da Drajfusa.
ke, govorio: “Nije va`no {to neki Aleksandar Kuza, ujedinitelj Moldavije i Vla{ke, primoran
ljudi jedu vi{e od drugih. Dnevna da abdicira i napusti zemlju. Naslijedio ga Karol I, princ od
hrana je 1/100 dio onoga {to }e Hoencolerna, koji je 1881. postao prvi rumunski kralj.
dnevno pojesti 100 ljudi.” On ne
1905. Ameri~ki advokat Pol Persi Haris u ^ikagu
osnovao klub Rotari.
1919. Benito Musolini napustio Socijalisti~ku
partiju i osnovao fa{isti~ku stranku Fasci
del Combattimento, Borbeni odredi.
1931. Umrla australijska pjeva~ica Neli Melba,
jedan od najve}ih soprana krajem 19. i
po~etkom 20. vijeka.
Edhem Bi~ak~i}
2001.
1934. Ubijen lider nikaragvanskih pobunjenika
Cezar Augusto Sandino.
Visoki pred-
stavnik u BiH
1938. U Kuvajtu otkriveno prvo nalazi{te nafte. Volfgang Petri~
smijenio Edhe-
1944.
U Vrhovni {tab Narodnooslobodila~ke voj- ma Bi~ak~i}a s
ske Jugoslavije u Drvaru stigla sovjetska du`nosti dire-
vojna misija, prva sovjetska vojna misija na tlu Jugoslavije ktora Elektropri-
u Drugom svjetskom ratu. vrede BiH, jer je,
1959. Me|unarodni sud za ljudska prava otvorio
prvo zasjedanje u Strazburu.
dok je bio pre-
mijer FBiH, zlo-
upotrijebio
govori da je hrana osnova `ivota, 1965.
lio i Olio.
U Santa Moniki umro ameri~ki filmski ko-
mi~ar Sten Lorel, mr{avi iz tandema Stan- ovlasti preus-
mjeravaju}i dio
a tek nakon toga - osnova radne
javnih prihoda u
sposobnosti, jer ni prirodne nauke
nisu jo{ dovele do spoznaje prin- 1970. Britanska Gvajana postala nezavisna repu-
blika u okviru Komonvelta. kasu SDA.
cipa metabolizma, niti je obja{njen
proces fotosinteze, pa ~ak ni prin- 1981. U poku{aju da izvr{i dr`avni udar i zbaci
vladu Adolfa Suareza, grupa gardista pod
vo|stvom pukovnika Antonia Tehera upala, uz pucnjavu,
cip energije - da je to sposobnost
vr{enja rada. u parlament [panije.
Prirodne zakonitosti 1991.
hunta.
Vojnim pu~em na Tajlandu oborena vlada
^ati~aja ^unavana, vlast preuzela vojna
Uz sva otkri}a u prirodnim na-
ukama, pa i uz ~injenicu da se svi
procesi u proizvodnji odvijaju u 1994. Politi~ki i vojni predstavnici Armije RBiH i
HVO-a zaklju~ili sporazumni prekid vatre Rasim Deli}
skladu i uz primjenu prirodnih za-
konitosti, razvoj tradicionalne eko-
koji je stupio na snagu 25. februara i bio uvod za stvara-
nje federacije u okviru Bosne i Hercegovine. 2005.
nomije je sve do danas prkosno
i{ao svojim putem, jer je jo{ u
skladu sa ~udesnom ljudskom
1999. Pregovori srpskih vlasti i kosovskih Alba-
naca u Rambujeu kod Pariza prekinuti bez
potpisivanja sporazuma koji su pregovara~ima ponudili
Ha{ki tribunal
otpe~atio optu-
`nicu protiv biv-
prirodom bogatih! me|unarodni posrednici. Srpska strana odbila prisustvo {eg komandanta
Ali, jednom se ne{to mora pro- stranih trupa na svojoj teritoriji, a albanska razoru`anje Armije Bosne i
mijeniti! Oslobodila~ke vojske Kosova. Hercegovine
Radna teorija vrijednosti, koja je
trebala rije{iti pitanje vrijednosnog 2001. U Beogradu uhap{en Radomir Markovi},
{ef Dr`avne bezbjednosti za vrijeme re`i-
ma Slobodana Milo{evi}a. Markovi} osumnji~en za u~e{-
Rasima Deli}a
zbog ratnih zlo-
sistema, uz sav u to ulo`eni trud, od ~ina nad Hrvati-
Pettya, preko Smitha i Ricarda pa uz }e u politi~kim ubistvima od oktobra 1998. do januara ma i Srbima ko-
vrlo zna~ajan rad Karla Marksa - ni- 2001. Osu|en 30. januara 2003. na sedam godina zatvo- je su u srednjoj
je zadovoljila, matemati~ki/egzak- ra za pomaganje u prikrivanju ubistva ~etiri ~lana Srpskog Bosni po~inili
tno, ono {to zahtijeva jedna kvan- pokreta obnove na Ibarskoj magistrali. mud`ahedini iz
titativisti~ka nauka, kakva je tradi-
cionalna ekonomija, kao nauka. 2001. Predsjednici Jugoslavije i Makedonije Vo-
jislav Ko{tunica i Boris Trajkovski potpisali
u Skoplju Sporazum o razgrani~enju dvije zemlje.
sastava 3. kor-
pusa Armije
Dakle, kao {to je poznato, tradi- BiH. Deli} se
cionalna ekonomija je ostala bez
vrijednosnog sistema.
Tu joj ni pojam novca kakav
2003. U 47. godini umro ameri~ki rok-muzi~ar
Haui Ep{tajn, gitarista i tekstopisac u gru-
pi Tom Petty&Heartbreakers.
predao sudu 28.
februara 2005.
Osu|en je 15.
poznajemo nije mogao pomo}i.
Obrnuto!
Zato su se mnogi uz ovu krizu
2005. U zemljotresu ja~ine 6,4 stepena Rihtero-
ve skale, koji je pogodio provinciju Ker-
man u Iranu, poginulo 600 ljudi, blizu 1.000 ih povrije|e-
septembra 2008.
na tri godine za-
tvora. Umro 16.
uhvatili za glavu. no. aprila 2010. u
2008.
(Sutra: Pozitivna Umro biv{i predsjednik Republike Slove- svom stanu u
kritika kapitalizma) nije i nekada{nji predsjednik Predsjedni{- Sarajevu.
tva SFRJ Janez Drnov{ek.
44 SPORT
@eljezni~ar u svoje redove vra}a samo provjereno
Bekri} i Kerla za duplu krunu
Bekri} potpisao na
godinu i pol, a Kerla
na godinu + godinu
• Osim: Ne}emo
pregaziti ligu, kao
{to to mnogi misle,
ali jesmo favoriti.
Imamo dobru startnu
poziciju i solidno
poslo`ene stvari
Samir Bekri} ju~er je i zvani~no
predstavljen kao novo poja~a-
nje tima sa Grbavice. Sa brojem
90, jer je, kako je sam “izvalio”, de-
vet puta bolji igra~ nego prije
dvije godine kada je nosio broj
10, Bekri} }e predvoditi @eljezni-
~ar, kako je najavio, do duple
krune.
Statisti~ki najja~a karika
Nakon floskula kako mu je dra-
go {to je zapravo ponovo na
Grbavici, Bekri} je rekao i kako
`eli osvojiti duplu krunu.
“Da}u sve od sebe da vratimo
titulu na Grbavicu. Imamo dobru
ekipu, a ve}ina igra~a s kojima
sam igrao prije dvije godine i
dalje je tu, tako da se ne}e biti te-
{ko uklopiti u tim. Uz to, sve u @e-
lji je sada podignuto na jedan ve-
}i nivo i daleko je ozbiljnije”,
smatra Bekri}, koji je na predstav-
ljanje stigao sjajno raspolo`en,
ba{ kao i menad`er tima Amar
Osim, koji je u uvodu proko-
mentarisao nedavnu Bekri}evu
izjavu da samo zbog njegovih
egzibicija produ`i trening po dva
sata.
“Da, da. Produ`im ga i zbog os-
talih, jer su navija~i masovno
hrlili na treninge kako bi gledali
Bekri}a i u`ivali u njegovim bra-
vurama. To je zapravo i najve}i
razlog {to }emo se vratiti u Me-
|ugorje”, {aljivo je kazao Osim, te
okrenuo na zbilju...
“U pre la znom ro ku ni smo
tra`ili neka specijalna poja~a-
nja, jer je te{ko na}i igra~a za
nas, osim ukoliko ne ulo`imo
Bekri}: Vratio sam se zbog navija~a
Samir Bekri}: Uzeo sam broj 90, jer sam devet puta bolji igra~, nego kad sam nosio broj 10
Semir Kerla dogovorio uslove povratka na Grbavicu
novac. Jedina varijanta, dakle, ban jedan takav igra~”, rekao je
bilo je dovo|enje provjerenih Osim.
igra~a, a to je Bekri}. Prije dvi- Za menad`era @elje Bekri} je
je godine ostavio je dubok trag, i statisti~ki najve}e poja~anje u
a igra~ je koji ima velike ambi- ovom zimskom prelaznom ro-
cije. Imali smo sre}u da do|e ku i to u ci je loj li gi, s ob zi rom
kod nas, jer nam je bio potre- na to da je prije dvije godine
Samir Bekri} tvrdi da pri povratku u
@elju nisu presudili finansijski uslovi,
s obzirom na to da je imao jo{ neke po-
nude, ve}...
“@e lio sam bi ti bli zu po ro di ce, a
ka da sam vi dio ka kva se eufo ri ja
stvorila kad sam se priklju~io pripre-
mama, nisam `elio iznevjeriti navi-
ja ~e. Ne bi bi lo fer i ni sam imao
srca odbiti @elju. Sa Amarom sam
uvi jek imao ko re ktan odnos i odlu-
~io sam se vratiti, jer volim izazove.
Svjestan sam da zbog svega moram
igrati mnogo bolje nego prije i da}u
sve od se be da opravdam po vje re -
nje,a najbitnije od svega je, barem za
me ne, vra ti ti na vi ja ~e na tri bi ne”,
ka `e Be kri}.
~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
Foto: D`. KRIJE[TORAC
Osim nije zabrinut,
ali ni eufori~an
@eljo je u Rovinju na ne-
kim prijateljskim utakmica-
ma imao problem sa reali-
zacijom. Me|utim, Amar
Osim jo{ nije zabrinut, jer...
“Realizacija je rezultat kon-
centracije, a mi jo{ nismo
maksimalno koncentrisani.
Radimo puno, treniramo i
nismo fizi~ki svje`i. Ne, nisam
zabrinut, ali nisam ne{to ni
eufori~an zbog toga. Utakmi-
ce koje smo igrali maksimal-
no ozbiljno smo i pobijedili”,
kazao je Osim.
oti {ao kao naj bo lji igra~ BiH.
“Bio je vani godinu i pol, mi-
slim da je zadr`ao nivo, s tim da
je mo`da ~ak i napredovao. Da,
u Borac se vratio i Bilbija, ali Be-
kri} je oti{ao kao najbolji asistent
lige i najbolji igra~ po mi{ljenju
svih trenera. Uostalom, Bilbija ni-
je bio toliko bitan Borcu, kao
nama Bekri}.”
Osim dr`i kako Zeba i Bekri}
jedan drugom nisu konkuren-
cija, jer...
Zeba i Bekri} mogu
zajedno
“Zeba je bolji u nekim stvari-
ma, a Bekri} opet ima ne{to
{to Zeba nema. Nisu sli~ni ~ak
ni po karakteristikama, jer Ze-
ba mo`e igrati i po krilu i u
ofanzivi, a Bekri} i kao pleyma-
ker i kao defanzivac. Bi}u sretan
ako os ta li igra ~i bu du to li ko
bolji od njih da ih ne moram
stavljati zajedno u tim”, ka`e
Osim, koji ne bje`i od ~injeni-
ce da je @eljo izraziti favorit za
osvajanje naslova.
“Ne}emo pregaziti ligu, kao
OSLOBO\ENJE
Poziv navija~ima
da o~iste Grbavicu
Za ne{to vi{e od dvije se-
dmice na Grbavici }e biti
odigran i derbi cijele sezo-
ne, @e ljo - [i ro ki. Ka da
danas pogledamo Dolinu
}upova, ~ini nam se da se
ni kad vi {e ni je dna uta -
kmica ne}e mo}i odigrati
na njoj, s obzirom na to da
je snijeg na tribinama, ali
i na terenu ve}i od jednog
metra. Me|utim, u @elji
vjeruju da }e im navija~i
pomo}i u ~i{}enju, ta~ni-
je otkopavanju stadiona i
tribina.
“Klub }e pozvati navija~e
da nam po mo gnu, ka ko
bismo osposobili Grbavi-
cu. Treba}e nam puno lju-
di, jer ma{ine ne mogu u}i
na teren i ~istiti, a uz to mo-
ramo o~istiti i tribine, kako
bi nas navija~i mogli do}i
bodriti protiv [irokog, jer
nam je potrebna njihova
podr{ka”, ka`e Osim.
Kako saznajemo, akcija ~i{-
}enja Grbavice kre}e od po-
nedjeljka.
{to to mnogi misle, ali jesmo fa-
voriti. Imamo dobru startnu po-
ziciju i solidno poslo`ene stvari
u klubu, ali vidje}emo kako }e se
situacija odvijati. Ova ekipa je
igra~ki bolja od one koja je osvo-
jila titulu prije dvije godine, ali
ona ekipa je imala ne{to {to ova
nema”, govorio je Amar `ele}i
da neko od novinara sam ka`e
ono {to on misli.
Zapravo, Osim je aludirao na to
da je ekipa od prije dvije godine
imala “muda”, a ova...
“Ovi jesu bolji, ali te{ko }e i}i,
bez obzira na kvalitet. Ako ne bu-
du imali ono ne{to, mu~i}emo
se”, smatra Osim, koji }e ekipu ve}
danas povesti ka Me|ugorju, a
me|u putnicima }e, osim Be-
kri}a, biti i jo{ jedan povratnik u
plavi dres - Semir Kerla.
Kerla sretan zbog
povratka
“Dogovorio sam godinu plus
godinu. Dosta sam lutao. @elio
sam se vratiti i postigao sam do-
govor sa Osimom. Nadam se da
}u izboriti mjesto u timu i da }u
opravdati povjerenje koje mi je
ukazano. Grbavica je moj dom”,
kazao nam je Kerla, koji je u ra-
nijim nastupima za @eljezni~ar
pokazao kako }e i on biti poja~a-
nje, s tim {to za razliku od Bekri-
}a do la zi bez ne ke pre ve li ke
pompe.
S njima dvojicom, te Josipom
]utukom, koji }e tako|er osta-
ti na Grbavici, @eljo za bh. uslo-
ve, ima zaista respektabilan tim,
koji svoj kvalitet mora dokaza-
ti tamo gdje je to najbitnije - na
terenu.
J. LIGATA
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
EVROPSKA LIGA Manchester City preko Porta u osmini finala
D`ekin ovosezonski prvijenac u Evropi
Ekipa Manchester Cityja plasirala se u
osminu finala Evropske lige nakon {to su
u revan{-utakmici pobijedili Porto rezul-
tatom 4:0. Gra|ani su u prvom me~u u
gostima slavili sa 2:1, te su sa ukupnim re-
zultatom od 6:1 obezbijedili prolazak da-
lje gdje }e se sastati sa boljim iz duela Spor-
ting - Legia.
Mre`u gostiju na~eo je Sergio Aguero
ve} u 18. sekundi utakmice. Argentinac
je sjajno iskoristio dodavanje Yaye Tourea
i poslao loptu iza le|a golmana Heltona
Ajax bez pola ekipe u Manchesteru
Luli} i Lazio u
(ne)mogu}oj misiji
Rimski sastav je u prvoj utakmici {esnaestine finala protiv madridskog
Atletica pora`en na svom terenu sa 3:1 • U [paniji bez najboljeg
napada~a Miroslava Klosea • Begovi} i Stoke gostuju na Mestalli
Slaba{ne {anse rimskog Lazija
za prolaz u osminu finala Europa
lige postale su jo{ slabije, jer }e ne-
beskoplavi u revan{-utakmici {e-
snaestine finala protiv madridskog
Atletica biti bez svog najboljeg
napada~a Miroslava Klosea.
Upravo je Klose bio strijelac
gola kojim je Lazio poveo protiv
Atletica u prvoj utakmici u Rimu,
ali Atletico je napravio preokret i
pobijedio s 3:1. Bh. reprezentati-
vac Senad Luli} zbog povrede je
propustio prvi me~, ali }e za
ve~era{nji biti u konkurenciji.
Novi te`ak udarac uo~i re-
van{-susreta protiv Manchester
Uniteda dobio je trener Ajaxa
Frank de Boer.
Nakon niza povreda koje su
ve} zadesile slavni holandski klub,
nova u nizu je ona mladog dan-
skog {topera Nicolaia Boilesena
koji se tek nedavno vratio u ekipu
nakon petomjese~ne pauze.
Danski se reprezentativac vra-
tio na teren u prvom susretu {e-
Parovi i rezultati
prvih utakmica
Ath. Bilbao - Lok. Moscow
Club Brugge - Hannover
PAOK - Udinese
PSV - Trabzonspor
St. Liege - Wisla
Twente - Steaua
Valencia - Stoke
Anderlecht - Alkmaar
Atl. Madrid - Lazio
Besiktas - Braga
Manchester Utd. - Ajax
Metalist Kharkiv - Salzburg
Olympiakos - Kazan
Schalke - Plzen
Spor ting - Legia
snaestine finala Europa lige pro-
tiv Uniteda koji je usred Amster-
dama slavio s 2:0. Nakon poslje-
dnjeg sudijskog zvi`duka Boilesen
se po`alio na bol u zadnjoj lo`i
zbog koje je i izostao prethodnih
pet mjeseci. Dodatne pretrage su
pokazale da }e novo izbivanje
Senad Luli}
propustio prvi
me~ protiv
Atletica
potrajati oko tri sedmice.
Ajax }e tako na Old Trafford is-
tr~ati bez Gregorya van der Wiela,
Eyonga Enoha, Derka Boerrigte-
(1:2) ra i Kolbeinna Sigthorssona, a
(1:2) pod znakom pitanju su i Theo
(0:0) Janssen i Dmitrij Bulikin.
(2:1) Veoma zanimljiv i neizvjestan
(1:1) me~ o~ekuje nas na Mestalli, gdje
(1:0) }e doma}a Valencia ugostiti Sto-
(1:0) ke na{eg Asmira Begovi}a. U prvoj
(0:1) utakmici minimalnu pobjedu sla-
(3:1)
vili su {i{mi{i, koji ve~eras ne mo-
(2:0)
(2:0)
gu ra~unati na usluge Banege,
(4:0)
Miguela, Canalesa, Madura i Cos-
(1:0) te, dok se u tim ponovo vra}a
(1:1) Barragan.
(2:2) U ve}ini ostalih susreta ni{ta ni-
je rije{eno po pitanju kona~nog
pobjednika, a jedino su Metalist
Kharkiv i Besiktas stekli solidnu
prednost u prvim utakmicama.
Ukrajinci su na gostovanju u Aus-
triji demolirali Salzburg sa 4:0, a
turski sastav je sa 2:0 slavio kod
portugalske Brage.
A. MEHANOVI]
SPORT 45
Edin D`eko
postigao drugi
za 1:0, {to je bio i rezultat prvog poluvre-
mena. Bh. reprezentativac u dresu gra-
pogodak |ana Edin D`eko u igru je u{ao u 69. mi-
za City
nuti, a samo sedam minuta kasnije je
postigao prvi ovosezonski pogodak u
evropskim takmi~enjima za vodstvo od
2:0. D`eko je u~estovao u obje akcije ko-
je su pret ho di le na re dnim go lo vi ma
Cityja. Na 3:0 u 84. minuti vodstvo je po-
ve}ao Silva, da bi Pizarro zavr{io posao
u 87. minuti za visoku pobjedu izabranika
Reuters
Roberta Mancinija.
LIGA PRVAKA Marseille pobijedio Inter
Valentin Stocker
sru{io Bayern
Nadu da }e iz Basela oti}i sa pozitivnim
rezultatom Nijemcima je ugasio Stocker
koji je pobjedni~ki gol postigao u 86. minuti
Nogometa{i Basela pobijedili pro{ao, ali onda se spetljao i od-
su minhenski Bayern sa 1:0 u brana Basela izbila je loptu. U 72.
prvoj utakmici osmine finala Li- minuti Muller je probacio loptu
ge prvaka. Jedini gol na utakmi- prema Gomezu kojem Sommer
ci postigao je Valentin Stocker u fantasti~no brani, a u odbijancu
86. minuti. Muller ru{i {vicarskog golmana i
Bayern je krenuo silovito od sa- zara|uje `uti karton. Ipak, sve na-
mog po~etka me~a i zaprijetili su de Bayerna da }e u ovom me~u
ve} u 2. minuti. Ribery je du- izvu}i pozitivan rezultat raspr{io
gom loptom prona{ao Gomeza, je rezervista Valentin Stocker ko-
a njema~ki reprezentativac poku- ji je pogodio u 86. minuti za veli-
{ao je zaobi}i istr~alog Somme- ko slavlje doma}ih.
ra, ali golman Basela uspijeva Olympique Marseille slavio je
sprije~iti gotovo siguran pogodak. sino} protiv Intera sa 1:0, a jedi-
Minutu poslije Ribery se na{ao u ni pogodak na utakmici postigao
Valentin Stocker slavi pogodak Reuters
{ansi, ali golman doma}ih mu je Dede Ayew u drugoj minuti su-
brani udarac upu}en sa tri metra. dijske nadoknade vremena.
U 19. minuti odli~nu priliku su Prvu priliku na utakmici ima-
imali doma}i. Nakon duplog pa- lu su nogometa{i Intera u 11.
sa Park je izvrsno uposlio Alexan- minuti. Cambiasso je ubacio, ali
dra Freija, koji je oprobao udarac njegov poluvolej golman Man-
sa desetak metara, ali pre~ka danda je uspio izbaciti ispod pre-
spa{ava Nijemce. Bavarci su i ~ke. Do kraja prvog dijela blijeda
dalje vr{ili pritisak na gol protivni- partija oba tima u kojoj nije bilo
ka, a tri minute prije kraja prvog izglednije {anse za pogodak.
poluvremena Gomez je istr~ao Ni{ta uzbudljivije nije bilo ni
kontru koju je poku{ao sam za- po~etkom drugog poluvremena
vr{iti, ali Sommer je bio dobro u kojem golmani obje ekipe nisu
postavljen, te se na odmor oti{lo imali potrebe da interveni{u.
kod rezultata 0:0. Ipak, kada su svi o~ekivali da }e
I u nastavku su gosti pravili susret zavr{iti bez golova, Dede
pritisak na gol Basela. U 50. minu- Ayew je pogodio za pobjedu Mar-
ti sijevnula je kontra Bayerna, ali seillea u posljednjim trenucima
prvi dribling Davida Alabe je susreta. A. K.
46 SPORT ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OSLOBO\ENJE

I
z (ne)uobi~ajeno jake i snje-
`ne zime [vicarska i St. Gal-
len dolaze sebi, tako da su
Pred susret bh. zmajeva i Brazilaca
pri kraju i sve neophodne pri-
preme za 28. februar, odnosno
prijateljsku utakmicu izme|u
reprezentacija Brazila i Bosne i
Hercegovine.
St. Gallen spreman za
Do prije samo nekoliko dana i
stadion AFG arena bio je, tako|er,
pokriven debelim snje`nim po-
kriva~em, ali je doveden u nor-
malno stanje i ve} je bio u funkci-
ji u proteklu subotu, kada je {vi-
15.000 bh. navija~a
Na stadionu AFG arena pri kraju neophodne pripreme za 28. februar • Skoro sve ulaznice
carski Challenge-liga{ FC St. Gal-
len 1879 u 16. prvenstvenom ko- rasprodane – ostao jo{ mali broj mjesta
lu ugostio i rezultatom 6:0 pobi-
jedio SR Delemont.
Bh. i brazilski reprezentativci
odmjerit }e snage u prijatelj-
skom susretu na stadionu AFG
arena, zvani~no otvorenim 5. ju-
la 2008. godine. Prva utakmica na
no vom sta di onu odi gra na je
izme|u selekcija [vicarske i Li-
hten{tajna (3:0), sedmicu prije
zvani~nog otvorenja.
Stadion AFG arena u vlasni{tvu
je kompanije Arbonia-Forster-

FC St. Gallen 1879
FC St. Gallen 1879 najsta-
riji je {vicarski, odnosno je-
dan od najstarijih evropskih
fudbalskih klubova. Osno-
van je 19. aprila 1879. godine
usvajanjem statuta kluba u
restoranu Hoernli (Neugas-
se, St. Gallen). Svoje prvo
u~e{}e u seriji A {vicarske li-
ge klub je zabilje`io u sezo-
ni 1899/1900, dok je stadion
Espenmoos u upotrebi od
28. aprila 1910. godine. Po-
bjednik {vicarskog kupa pos-
tao je 1969. godine, dok se
1978. domogao i titule (ta-
da{njeg) Liga kupa kao i titu-
le dvoranskog prvaka [vi-
carske 1998. godine. U sezo-
ni 1999/2000. osvaja titulu
{vicarskog prvenstva, {to mu
je omogu}ilo u~e{}e u Ligi
{ampiona. U dvije takmi-
~arske sezone, FC St. Gallen
1879 zabilje`io je i nastupe u
UEFA-kupu.
Do prije nekoliko dana AFG arena bila pokrivena snijegom
PA@NJA MEDIJA
Prijateljski susret izme|u Brazila i BiH
privukao je veliku pa`nju u zemlji ~okolade,
tako da su doma}e medijske ku}e u nekoliko
navrata posvetile prostor najavi utakmice.
[vicarce je posebno obradovalo to {to }e,
nakon {est godina, selekcija Brazila biti
ponovno gost na njihovom podru~ju
Holding AG, ~ije je sjedi{te u gra-
di}u Arbon, kanton Thurgau. Tro-
{kovi izgradnje stadiona i prate}ih
objekata unutar njega (ukupne
povr{ine 50 hiljada kvadrata) izno-
sili su 340 miliona {vicarskih fra-
naka. Stadion raspola`e sa 19.568
mjesta za {vicarska takmi~enja,
dok je za me|unarodne utakmice
njegov kapacitet reduciran na
17.317 mjesta. AFG arena St. Gal-
len ima i podzemnu parking-ga-
ra`u sa oko 1.100 mjesta.
Za utakmicu Brazil - BiH skoro
sve ulaznice su rasprodane – mjes-
ta ima jo{ u malom broju na (ma-
nje atraktivnim) sektorima, tj. blo-
kovima A1 (99 CHF), C6 (69 CHF),
D1 i D4 (59 CHF). Prema raspolo-
`ivim podacima, u St. Gallen }e sti-
}i oko 15.000 navija~a BiH, {to }e
na{im zmajevima biti dodatan
motiv da pru`e dobru igru protiv
Ronaldinha i kompanije.
Prema stadionu saobra}aju li-
nije 151 (Gossau Bahnhof/ St.
Gallen Bahnhof-AFG arena SG),
158 (Herisau Bahnhof/ Winkeln/
Abtwil Saentispark-AFG arena
SG) kao i Shuttle-bus s polascima
iz industrijskih zona. Broj javnih
parking-mjesta je ograni~en, dok
se dodatni parking-prostori na-
laze u industrijskim podru~jima
Bh. fudbaleri i treneri u [vicarskoj
U {vicarskim fudbalskim takmi~enjima ostat }e upam}eni vrlo
dobri nastupi bh. fudbalera, a bh. fudbal uspje{no su prezen-
tirali Ilijas Pa{i}, Salih [ehovi}, Zlatko Dupovac, Ibro Rahimi},
Semir Tuce, Haris [koro, Muhamed Konji}, Mirsad Balji},
Admir Smaji}, Sanjin Pintul, Admir Bilibani, Eldin Jakupovi},
Damir D`ombi} i drugi. Na trenerskim pozicijama nalazili su se
ili su jo{ aktivni Ibro Rahimi}, Ned`ad Neno Kuruzovi}, Admir
Smaji}, Ranko Jakovljevi} i Muhamed Mustedanagi}.
Winkeln/ Gossau. vosudnih organa.
Kada su u pitanju red i sigurnost Prijateljski susret izme|u Bra-
gledalaca, vlasti kantona St. Gal- zila i BiH privukao je veliku pa`-
len su stro`ije u odnosu na praksu nju u zemlji ~okolade, tako da su
drugih stadiona. Uz kartu s ozna- doma}e medijske ku}e u nekoli-
~enim mjestom pri ulasku na sta- ko navrata posvetile prostor na-
dion obavezna je identifikacija, javi utakmice. [vicarce je pose-
dok se osobama pod dejstvom al- bno obradovalo to {to }e, nakon
kohola i(li) droge, odnosno licima {est godina, selekcija Brazila bi-
registriranim u bazi podataka za ti ponovno gost na njihovom po-
huliganstvo na sportskim tereni- dru~ju. Podsjetimo da su Brazil-
ma prisustvo utakmici ne dozvo- ci bili prava atrakcija u gradi}u
ljava. Za sve one koji kr{e pravila Weggis/ LU tokom svojih dvose-
predvi|en je i „brzi postupak“, dmi~nih majsko-junskih pripre-
izricanja rigoroznih kazni na sa- ma za WM 2006. u Njema~koj
mom stadionu od de`urnih pra- S. SINANOVI]

Na temelju ~lanka 241. st. 2., a u vezi sa ~lankom 269. st. 1. to~ka 10. Zakona o gospodarskim dru{tvima, kao i ~lanka 19. NADZORNI ODBOR
Statuta, Nadzorni odbor „Promet-Mehanika“ d.d. za trgovinu, proizvodnju i usluge, Ora{je, ulica Autocesta bb, da 23. 2. 2012. Dru{tvo DD DC »GRADA^AC« Grada~ac
g. godine objavljuje:
Ul. sarajevska bb Grada~ac
OBAVIJEST
o sazivanju skup{tine „Promet-Mehanika“ d.d. Ora{je za 14. 3. 2012. g. Datum: 17. 2. 2012. godina
Broj: 20/12
Skup{tina „Promet-Mehanika“ d.d. za trgovinu, proizvodnju i usluge, Ora{je, ulica Autocesta bb, odr`at }e se 14. 3. 2012.
godine u prostorijama dru{tva sa po~etkom u 12 sati. Na osnovu prijedloga za izmjenu i dopunu dnevnog reda Skup{tine dru{tva zakazane za 15. 3. 2012. godine od Tome [i-
Za skup{tinu je predlo`en slijede}i dnevni red: mi}a ( kao dioni~ara dru{tva sa vi{e od 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa), Nadzorni odbor dru{tva objavljuje
1. Izbor predsjednika skup{tine
2.
3.
Imenovanje zapisni~ara i dva ovjerovatelja zapisnika Skup{tine
Usvajanje izvje{taja o financijskom poslovanju Dru{tva za 2011. godinu OBAVI JEST
4. Dono{enje odluke o pokretanju postupka o promjeni oblika organiziranja dru{tva iz dioni~arskog dru{tva u dru{tvo sa O dopuni dnevnog reda I Skup{tine dru{tva DD DC «GRADA^AC« Grada~ac
ograni~enom odgovorno{}u
5. Izbor Nadzornog odbora d.d. Dru{tva Dnevni red za I Skup{tinu dru{tva DD DC «GRADA^AC« Grada~ac se dopunjuje slijede}im ta~kama dnevnog reda:
Upute za dioni~are:
- pravo sudjelovanja u radu Skup{tine i odlu~ivanju imaju dioni~ari koji se nalaze na listi dioni~ara kod Registra vrije- Ta~ka 7. Dono{enje odluke o poni{tenju odluke Skup{tine dru{tva broj: 03/11 od 5. 12. 2011. godine o ra-
dnosnih papira 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine zrje{enju Nadzornog odbora.
- pravo odlu~ivanja u radu Skup{tine i odlu~ivanju dioni~ar mo`e ostvariti neposredno ili putem punomo}nika
- dioni~ar/punomo}nik je du`an najkasnije tri dana prije roka odre|enog za odr`avanje Skup{tine podnijeti prijavu za
sudjelovanje na Skup{tini Ta~ka 8. Dono{enje odluke o poni{tenju odluke Skup{tine dru{tva broj 02/11od 5. 12. 2011. godine o
- punomo} mora biti uredno-pismeno sastavljena, sa jasnim uputama dioni~ara za sudjelovanje u radu Skup{tine, te bi- imenovanju Nadzornog odbora dru{tva.
ti dostavljena Odboru za glasovanje najkasnije sat vremena prije po~etka rada Skup{tine; Glasovanje na Skup{tini se
obavlja putem glasa~kih listi}a zaokru`ivanjem prijedloga za ili protiv prijedloga odluke, odnosno imena predlo`enog
kandidata Ta~ka 9. Dono{enje odluke o pokretanju sudskog postupka protiv ~lanova Nadzornog odbora dru{tva
- dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa, ima pravo pisano predlo`iti pita- imenovanih odlukom Skup{tine dru{tva od 5. 12. 2011. godine i direktora dru{tva radi
nja i prijedloge za uvr{tavanje u dnevni red, kao i izmjenu dnevnog reda, predlo`iti kandidata za Nadzorni odbor, na- naknade pri~injene materijalne {tete dru{tvu, nezakonitim raspolaganjem nekretninama u
jkasnije osam dana od objavljivanja ove obavijesti
- prijave, prijedlozi i punomo}i se dostavljaju u sjedi{te Dru{tva na adresu: Autocesta bb, 76 270 Ora{je vlasni{tvu dru{tva i zaklju~enjem {tetnih ugovora.
- dioni~ar-punomo}nik ima pravo uvida u Listu dioni~ara, materijale pripremljene za Skup{tinu, kao i Zapisnik sa pret-
hodne Skup{tine, svakim radnim danom od 9 do 14 sati u sjedi{tu Dru{tva Dioni~ari Dru{tva mo}i }e se izjasniti po ovim pitanjima na sjednici Skup{tine koja je sazvana za 15. 3. 2012.
- ova obavijest je poziv dioni~arima za Skup{tinu Dru{tva
godine. u prostorijama »Graps« d.o.o. Grada~ac Ul. sarajevska bb s po~etkom u 13 sati.
U odbor za glasovanje imenuju se:
Predsjednik Nadzornog odbora
1.Mara Ivki}
2.Martin Dominkovi}
3.Marko Ivanovi} Mirsad Pe{tali}
Nadzorni odbor
Predsjednik
Joso Dominkovi}
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
NBA liga Cleveland savladao Detroit
Spursi katastrofalno pora`eni
Portland prekinuo pobjedni~ku seriju San Antonija koja je trajala ukupno 11 utakmica
Ko{arka{ki San Antonija do`i-
vjeli su najte`i poraz u NBA ligi u za-
dnjih 15 godina. Bez Parkera, Dun-
cana, Ginobilija i Splitera, Blazersi
su im zatrpali ko{ za kona~nih
137:97. Posljednji poraz od 40 ili vi-
{e Spursi su do`ivjeli davne 1997,
ta~nije 5. marta, kada su ih Chica-
go Bullsi, predvo|eni Michaelom
Jordanom, razbili sa 111:69. Trener
Greg Popovich bio je prisiljen zbog
tri utakmice u ~etiri dana dati pre-
dah vode}em dvojcu Tonyu Parke-
ru i Timu Duncanu, a kada su se to-
me pridodali izostanci u drugoj
utakmici u nizu Manua Ginoblija
zbog problema s trbu{nim zidom,
te Thiaga Splitera zbog povrede
lista desne noge, onda je jasnije za-
{to se ovako desetkovanoj mom~adi
dogodio te`ak poraz.
Portland je na taj na~in prekinuo
pobjedni~ku seriju San Antonija
koja je trajala ukupno 11 utakmica,
od ~ega osam na gostovanjima.
Sedmu pobjedu u nizu ubilje`io
je Miami, predvo|en Dwayneom
Wadeom, koji je Kingsima ubacio
30 uz 10 dodavanja u slavlju
120:108. Nakon dugo vremena Le-
Bron James nije bio me|u tri najbo-
lja strijelaca Heata, Bosh i Chalmers
su ubacili po 20, a James 18 poena.
Roy Hibbert je s rekordnim u~in-
Iskusni ko{arka{ki trener dobio novi anga`man
Pe{i} opet selektor Njema~ke
Sretan sam {to }emo na klupi imati takvog vrhunskog stru~njaka,
rekao je predsjednik Njema~kog ko{arka{kog saveza Ingo Weiss
Ko{arka{ki trener koji trenutno
sjedi na klupi Crvene zvezde Sve-
tislav Pe{i}, dogovorio je povratak
na mjesto selektora njema~ke re-
prezentacije.
Najve}i uspjeh njema~ke ko-
{arke, osvajanje evropskog naslo-
va 1993. godine, potpisuje upravo
ovaj stru~njak koji }e i dalje osta-
ti za kormilom Crvene zvezde.
Pe{i} je u njema~koj vrlo uspje{no
vodio i berlinsku Albu, s kojom je
od 1987. do 1993. osvojio ~etiri li-
ga{ka naslova i dva kupa, a najve}e
rezultate u klupskoj konkurenciji
ovaj 62-godi{nji trener ostvario je
s Barcelonom s kojom je 2003.
uzeo trostruku krunu, prvenstvo,
kup i evropski naslov. Na sele-
Postigao 18 poena protiv Kingsa: LeBron James
Na selektorsku klupu Njema~ke
sjest }e na ljeto: Svetislav Pe{i}
ktorsku klupu Njema~ke sjest }e na
ljeto uo~i kvalifikacijskih utakmi-
ca za Evropsko prvenstvo.
“Izuzetno se radujem izazovima
koji me o~ekuju s njema~kom re-
prezentacijom, a `elja mi je da opet
realiziramo maksimum na{ih mo-
gu}nosti i postignemo vrhunske
rezultate”, izjavio je Pe{i}, a zado-
voljstvo njegovim anga`manom
iskazao je i predsjednik Nje-
ma~kog ko{arka{kog saveza Ingo
Weiss.
“Sretan sam {to }emo na klu-
pi ima ti ta kvog vrhun skog
stru~njaka. On posjeduje ogro-
mno iskustvo i upravo je ono {to
smo trebali.”
Slijede}e slu`bene utakmice
njema~ka reprezentacija odigrat }e
od 18. avgusta do 11. septembra
ove godine u kvalifikacijama za EP
u Sloveniji 2013.
Reuters
Paralelni slalom odr`an u Moskvi
Hirscher
preuzeo
vodstvo
Nakon paralelnog slalomu
za Svjetski kup, koji je odr`an u
utorak uve~e u Moskvi, Marcel
Hirscher preuzeo je vodstvo u
ukupnom poretku Svjetskog
kupa. Uo~i moskovskog slalo-
ma Ivica Kosteli} je imao 18 bo-
dova prednosti u ukupnom
poretku ispred drugoplasira-
nog austrijskog skija{a, tako
da je bilo o~ekivano da }e on
kao glavni favorit prete}i ozli-
je|enog Kosteli}a.
To se i dogodilo, Hirscher je
preuzeo vodstvo, ali je osvojio
sa mo 30 bo do va. Na ime,
neo~ekivano je izgubio ~et-
SPORT 47
kom sezone od 30 ko{eva, kojima je
pridodao i 13 skokova, bio najzaslu-
`niji za pobjedu Indiane nad Hor-
netsima nakon produ`etka, dok je
mla|i brat Gasol, Marc, ostvario re-
spektabilan double-double u~inak
15 ko{eva, 14 skokova, te jo{ i 7 asis-
tencija za Memphis koji je na svom
parketu nadigrao Philadelphiu
89:76.
U preostalom dvoboju Cleveland
je u zavr{nici slobodnim bacanjima
Gibsona upisao doma}u pobjedu
nad Detroitom 101:100. Jamison i Ir-
ving bili su najbolji kod Cavsa s 32,
odnosno 25 ko{eva, dok je u redo-
vima gostiju Knight ubacio 25.
NBA liga, rezultati: Miami - Sacra-
mento 120:108 (Wade 30k,10a,
Bosh 20k, 10s, Chalmers 20k / Tho-
mas 24k, 5a, Thornton 23k, Evans
21k, 10a, 7s), Memphis - Philadel-
phia 89:76 (Gasol 15k, 14s, 7a /
Holiday 22k, 5s), Portland - San An-
tonio 137:97 (Aldridge 21k, 7s,
Crawford 20k, 8a / Leonard 24k,
10s), Cleveland - Detroit 101:100 (Ja-
mison 32k, 10s, Irving 25k, 8a /
Knight 24k, 5s, Monroe 19k, 11s, 7a),
Indiana - New Orleans 117:108,
nakon produ`etka (Hibbert 30k,
13s, George 20k, 6s, 6a / Ariza 21k,
6s, 5a, Jack 19k, 10a, 5s).
Marcel Hirscher
vrtfinalni dvoboj protiv Alexisa
Pinturaulta nakon {to je napra-
vio veliku pogre{ku na sredini
staze. Novih 30 bodova zaradio
je i Beat Feuz, koji je tako|er
ispao u ~etvrtfinalu, pa sada za
Kosteli}em zaostaje 40 bodova.
48 SPORT ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

Na Lupoglav
10. marta
Zavr{ena jo{ jedna obuka za planinske vodi~e  Memorijalni
pohod na Lupoglav za vikend 10/11. marta  Atraktivan uspon
na zale|enom Skakavcu  Dani povelje grada Srebrenika
 Tuzlaci ponovo na snje`nom Konjuhu...
Ure|uje: Ramo KOLAR
IZ PLANINARSKOG SAVEZA
BiH izvijestili su o zavr{enom
{kolovanju planinarskih vodi~a za
B kategoriju, u sklopu projekta ko-
jeg financira OXFAM. U skladu sa
Pravilnikom za vodi~e PSBiH,
organizirana je i izvedena eduka-
cija u januru 2012. godine u {irem
rejonu planine Prenj. Nosilac
{kolovanja je bila komisija za vo-
di~e PSBiH koja je dala predava-
~e i to: Ermina Lipovi}a i Himzu
Kazazi}a. Obuku je uspje{no za-
vr{ilo 12 kandidata.
• ME\UNARODNI MEMORI-
JALNI USPON NA LUPOGLAV
( 2.102 m), Prenj, odr`at }e se za vi-
kend 10. i 11. marta, a u sklopu jubi-
leja 120 godina organiziranog plani-
narstva u Bosni i Hercegovini. Orga-
nizira ga PSBiH, nakon {to je zbog
vremenskih nepogoda odgo|en u
februaru. Memorijal Lupoglav je
znak sje}anja na prve osvaja~e ovog
vrha zimi (koji su tom prilikom i po-
ginuli). Trojica alpinista Ilija Dilber,
Zijo Jajatovi} i Milorad Stjepanovi}
su nakon nekoliko mjeseci prona|e-
ni na padinama ispod Lupoglava.
Okupljanje i polazak u~esnika je
10. marta iz Mostarske Bijele koja se
nalazi na putu Jablanica - Mostar,
gdje je osiguran parking za vozila.
Planinarski savez Bosne i Hercego-
vine daje stru~ne vodi~e i ekipu
GSS. Sve informacije u PSBiH...
• USPON NA ZALE\ENOM VO-
DOPADU SKAKAVAC nedavno je
izveo sarajevski penja~ Edin Zuhri}
s partnerom. O tome je ostavio
vrlo ~itljivu reporta`u garniranu li-
jepim snimcima na web stranici sa-
rajevskog Kluba No Comment...
• DANI POVELJE GRADA SRE-
BRENIKA naziv je susreta planina-
ra odr`anog proteklog vikenda u or-
ganizaciji PD Majevica iz ovoga
grada. U~estvovala su 73 planinara
iz 5 planinarskih dru{tava: PD Ma-
jevica Srebrenik (40 planinara), kao
doma}in i gosti iz PD Konjuh Tuzla
(19 planinara), PD ^i~ak Ora{je (4
planinara), DPP Lipa Od`ak (4 pla-
ninara) i RPK Br~ko - Br~ko distrikt
(6 planinara)...
• PLANINARI PD KONJUHA
Tuzla jednostavno nikad ne mi-
ruju. Kao najaktivnije dru{tvo u
BiH, nisu propustili akciju-pohod
na Konjuh i Majevicu. U nedjelju
su se, po ustaljenom obi~aju,
okupili u Stuparima, njih dvade-
setak, prepje{a~ili do doma na Ja- Edin Zuhri} na zale|enom Skakavcu
vorju, odmorili se i zabavili te
predve~er vratili natrag...
• NA DAN ZALJUBLJENIH,
u Klubu Lira dru`ili su se plani-
nari HPD Bjela{nica 1923. Sko-
ro svi su bili pod maskama i ta-
ko su, ve} tradicionalno, obi-
lje`ili i poklade. Dru`enje je
odr`ano pod nazivom “Valenti-
novo pod maskama”. Bio je to
pravi bal pod maskama, koje su
se skinule tek pred polazak u to-
ple domove. ^lanovi `irija ima-
li su te`ak zadatak od mno{tva
interesantnih maski odabrati
~etiri i nagraditi ih poklonima.
Svi prisutni su u~estvovali u iz-
vla~enju tombola; bilo je tu vri-
jednih, korisnih i simpati~nih
poklona koji su obradovali sre-
tne dobitnike, javila je Sad`ida
Tuzlanski planinari na Javorju protekle nedjelje
Vite{ki}- Majstorovi}...

SEHA LIGA LIGA 13 Zrinjski - Bosna ASA BHT 83:102

Bosna BHT - Tatran Presov 28:38
Studenti slavili u Mostaru
Bosnu su do pobjede predvodili Dino Hod`i} sa 18 i Nermin Buza sa 16 poena
Dvorana pod Bijelim brijegom
u Mostaru. Rezultat po ~etvrtina-
ma: 28:23, 20:28, 14:26, 21:25.
ZRINJSKI: Klarica 8, I. Petri} 2,
Jones 26, Sinadinovi} 12, M. Pe-
tri} 6, Hasandi} 11, Tomi} 2,
Brajkovi}, Lalovi} 12, Avdi} 4.
BOSNA ASA BHT: Guzonji},
Hod`i} 18, Alispahi} 11, Buza
16, Vukovi} 2, Hot, Damjanovi},
^amd`i} 14, Rahimi} 14, S. De-
Jo{ jedan poraz Bosne Foto: D`. KRIJE[TORAC
mi} 12, Rizvi} 9, Avdibegovi} 6.

Gosti prejaki
Dvorana “Ramiz Sal~in” na
Mojmilu. Gledalaca: 250. Sudije:
Dalibor Jurinovi} i Marko Mrvica
(oba iz Hrvatske). Sedmerci: Bo-
sna BHT 7(3), Tatran 2(1). Isklju-
~enja: Bosna BHT 4, Tatran 4 mi-
nute.
BOSNA BHT: Poli}, Terza 4,
Efendi} (5 odbrana), Tatar (11
odbrana), Jusufovi} 2, Alibegovi}
6 (3), Hrbat 5, Lingo 1, Dedaji}, Ve-
lispahi} 2, Demirovi}, Bra~kovi},
Durakovi}, Zulfi} 8, Burnazovi}.
Trener: Goran Tomi}.
TATRAN: Krupa (13 odbrana, 4
sedmerca), Antl 13 (1), Toma{ 2,
Guzny 2, Hrstka 2, Kop~o 1, Kris-
topans 2, Kukrika 2, Krok 2, Ma-
`ar 5, Radi~enko 2, Urban 5, Ver-
ki}, Pejovi}. Trener: Ivan Pompo{.
Mladi i neiskusni sastav sarajev-
ske Bosne BH Telecom pora`en je
od Tatran Presova rezultatom
28:38 u sino}noj utakmici 17. ko-
la regionalne SEHA lige. Gostuju-
}i sastav vodio je od po~etka i to
vodstvo nije ispu{tao do poslje-
dnjeg trenutka. Najefikasniji igra~
kod studenata bio je Muhamd
Zulfi} sa osam golova, a u redovi-
ma gostiju najbolji je bio Radoslav
Antl sa 13 pogodaka. G. V.
Ko{arka{i Bosna ASA BH Tele-
coma pobijedili su Zrinjski u
Mostaru uvjerljivim rezultatom
102:83 u sklopu 20. kola Lige 13.
Izabranici Hamde Frljka su se ta-
ko uspjeli vratiti nakon poraza od
Mladosti u prvenstvu i Igokee u
polufinalu Kupa BiH.
Doma}i su rije{ili prvu ~etvrti-
nu u svoju korist sa 28:23, ali su stu-
denti u drugoj dionici uspjeli preo-
krenuti i na odmor oti}i sa tri po-
ena prednosti (51:48). I u nastav-
Deli} bolji
od Lajovi}a
Bosna uspje{na protiv Zrinjskog
ku su Sarajlije nastavile dominira-
ti na parketu, rije{iv{i i tre}u ~et-
vrtinu u svoju korist sa 26:14, te su
do kraja uspje{no odr`avali ste~e-
nu prednost i zaslu`eno slavili. Bo-
Najbolji bh. teniser Amer
Deli} uspje{no je presko~io i
drugo kolo ATP Challenger
turnira u Wolfsburgu, vrije-
dnog 30.000 eura. Na{ najbo-
snu su do pobjede predvodili Di-
no Hod`i} sa 18 i Nermin Buza sa
16 poena. Najefikasniji u redovi-
ma doma}ina bio je Marcel Jones
sa 26 ko{eva. A. K.
lje rangirani teniser savladao je
veliku nadu Srbije Du{ana La-
jovi}a uvjerljivim rezultatom
6:2, 6:4 i plasirao se u ~etvrtfi-
nale ovog turnira.
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
Deset
ATP Challenger teniski turnir
BH Telecom Indoors 2012.
ponosnih godina
Zavr{ne pripreme za ovaj
sportski doga|aj, koji }e
se odr`ati od 10. do 18.
marta, su u toku, a
organizatori isti~u
da }e prirediti pravi
sportski spektakl
Me|unarodni ATP Challenger teniski
turnir BH Telecom Indoors 2012. odr`a}e
se u Sarajevu od 10. do 18. marta u orga-
nizaciji Teniskog kluba Sporting. Jedan od
najva`nijih teniskih doga|aja u Bosni i
Hercegovini ove godine obilje`ava svojih
deset ponosnih godina, tokom kojih je
ugostio brojne svjetske teniske asove,
ali i dao priliku bh. teniserima da se
predstave na me|unarodnoj teniskoj
sceni. U okviru turnira odr`at }e se i
Kid’s Day za najmla|e.
Zavr{ne pripreme su u toku, a organi-
zatori isti~u kako ula`u istinske napore da
10. ro|endan Sarajevo Opena obilje`e na
najbolji i najsve~aniji na~in i da gra|ani-
ma Sarajeva i zaljubljenicima tenisa pri-
rede pravi sportski spektakl.
“Kao i prethodnih godina i 2012. na ATP
Challengeru u Sarajevu o~ekujemo elitu bi-
jelog sporta, ~ime se Sarajevo i Bosna i Her-
WTA turnir
u Dohi Azarenka pobjednica
Iz Stonoteniskog kluba Alad`a
Nastaviti seriju pobjeda
Stonoteniseri Alad`e igra}e u srijedu
protiv sarajevske Bosne u okviru 14. ko-
la Premijer lige BiH u maloj dvorani
Centra Skenderija u 18.30 sati.
“U kom{ijskom derbiju o~ekujem nasta-
vak serije pobjeda Ala`de. Smatram da smo
se dobro pripremili za ovaj veliki duel i za-
to ostajem optimista. Me~ }e biti dosta za-
nimljiv i otvoren do kraja budu}i da su
igra~i oba kluba stari znanci, ali vjerujem
da smo sada kvalitetniji rival”, rekao je di-
rektor kluba STK Alad`a Senad Durakovi},
koji je dodao da }e ovaj me~ biti i poslje-
dnja provjera stonotenisera Alad`e pred
pojedina~no prvenstvo, koje }e biti odr`a-
SPORT 49
U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka b. pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta objav-
ljujemo:
GO DI[ NJI IZ VJE [TAJ O PO SLO VA NJU
DIONI^KOG DRU[TVA “METALOTEHNA” TUZLA ZA PERIOD 1. 1. - 31. 12. 2011.
I - OP]I PODACI
1. Dioni~ko dru{tvo “Metalotehna” Tuzla, trgovina na veliko i malo metalotehni~kim robama
2. Sjedi{te firme: Husinskih rudara 138, Tuzla
3. Telefon 035/300-400; fax. 035/397-400; e-mail: dd@metalotehna.ba; www.metalotehna.ba
4. Nadzorni odbor: - Ivelji} Zvonimir, predsjednik
- Svraki} Admir, ~lan
- D`elo Mirzeta, ~lan
5. ^lanovi Uprave: - Jarovi} Mirza, direktor
- Glibanovi} Fuad, izvr{ni direktor
- Peri} Zlatko, izvr{ni direktor
II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA DD “METALOTEHNA” Tuzla
- Broj izdatih dionica - 364.462 Nominalna vrijednost - 12,40
- Vlasnici vi{e od 5% dionica DD “Metalotehna” Tuzla su:
 IF “EUROFOND-1” d.d. Tuzla (24,99%)
 IF “BOSFIN” d.d. Sarajevo (21,48%)
 IF “MI-GROUP” d.d. Sarajevo (18,15%)
III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU DD “METALOTEHNA” TUZLA
Senad Had`ime{i}: O~ekuje se dolazak elite
Podaci iz bilansa stanja na dan 31. 12. 2011. g:
bijelog sporta
cegovina mogu mjeriti sa mnogo ve}im te-
u KM
AKTIVA PASIVA
niskim silama”, naglasio je Senad Had`i- Upisani, a neispla}eni kapital 0 Kapital 2.715.904
me{i}, direktor turnira, te ukazao da je to Stalna sredstva 2.175.234 Upisani osnovni kapital 4.519.329
ujedno i dokaz da smo rasadnik mladih ta- Teku}a sredstva 2.329.924 Dugoro~ne obaveze 276.386
lenata, vrijednih ljudi i velikih projekata.
Gubitak iznad visine kapitala
UKUPNA AKTIVA
0
4.505.158
Kratkoro~ne obaveze
UKUPNA PASIVA
1.721.137
4.505.158
U posljednjih deset godina Sarajevo su
posjetili i u~estovali na sarajevskom ATP
Podaci iz bilansa uspjeha na dan 31. 12. 2011.g:
u KM
turniru: Richard Gasquet, Ivo Karlovi}, Prihodi 6.916.731
Marin ]ili}, Ernest Gulbis, Greg Rused- Rashodi 7.127.054
sky, Robin Soderling, a samo sa zadnjeg Dobit/gubitak prije poreza -210.323
Porez na dobit -
ATP Mastersa, koji se odigrao u Londo- Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja -
nu, od osam ATP najboljih igra~a svijeta
njih ~etvorica su igrali u Sarajevu: Novak DD “Metalotehna” Tuzla
\okovi}, Tomash Berdich, Jo-Wilfried
Tsonga i Janko Tipsarevi}. Mirza Jarovi}, direktor
“Posebno se ponosimo ~injenicom da
smo, otvoriv{i prostor bh. teniserima,
doprinijeli razvoju i napretku bh. tenisa”,
podsje}a Had`ime{i}, te isti~e da se na-
{i teniseri iz dana u dan penju na ATP
rang-listi:
“Aldin [etki}, Ismar Gor~i}, Tomislav
Brki}, Mirza Ba{i}, Damir D`umhur, Zla-
tan Kadri}, Franjo Raspudi} i Amer De-
li}, pobjednik zadnjeg ATP Challenger
turnira u Sarajevu, prvi reket BiH, imena
su o kojima }e se jo{ svakako pri~ati”, is-
ti~e Had`ime{i}. S. K.
Bjeloruskinja Viktorija Azarenka pobje-
dnica je teniskog WTA turnira u Dohi s na-
gradnim fondom 2,17 miliona dolara.
Prva teniserka svijeta u finalu je sa 6:1 i 6:2
pobijedila Australijanku Samanthu Stosur.
Azarenka je trijumfom u Dohi osvojila
jedanaestu WTA titulu u karijeri i tre}u u
2012. godini. Rezultat finala: Viktorija
Azarenka (Blr/1) - Samantha Stosur
(Aus/3) 6:1, 6:2.
no 25. i 26. u sportskoj dvorani u Ilija{u.
Durakovi} je pozvao sve ljubitelje stonog
tenisa da do|u u Skenderiju, jer }e mo}i pra-
titi vrhunske partije igra~a oba tima. G. V.
50 OGLASI
UNION BANKA DD SARAJEVO
Dubrova~ka br. 6
Na osnovu ~lana 32. b. Zakona o bankama Federacije Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine FBiH“, broj:
39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), ~lana 48. Statuta Union banke d.d. Sarajevo
i Odluke Nadzornog odbora Union banke d.d. Sarajevo broj: NO-1/3-1144/12-2 od 20. 2. 2012. godine, Nad-
zorni odbor Union banke d.d. Sarajevo raspisuje:
JAVNI KON KURS
za izbor i imenovanje
Izvr{nih direktora Union banke d.d. Sarajevo i to:
1. Izvr{ni direktor za Operacije
2. Izvr{ni direktor za Rizike
USLOVI
A) Op}i:
- da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, stariji od 18 godina,
- da se na njega ne odnosi ~lan IX I. Ustava Bosne i Hercegovine,
- da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa u
instituciji vlasti Bosne i Hercegovine („Slu`beni glasnik BiH”, broj 16/02, 14/03 i 12/04),
- da nije osu|ivan za krivi~no djelo ili za privredni prijestup iz oblasti privrednog i finansijskog krimi-
nala u periodu od 5 godina od dana pravosna`nosti presude isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne,
- da nije osoba kojoj je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`nosti Uprave Banke,
- da nije u sukobu interesa prema va`e}im propisima,
- da ne podlije`e ograni~enjima utvr|enim ~l. 34. Zakona o bankama FBiH (“Slu`bene novine FBiH“,
broj: 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03).
B) Posebni:
- Odli~no poznavanje cjelokupnog poslovanja banke i akata Agencije za bankarstvo FBiH iz oblasti na-
dle`nosti izvr{nog direktora.
1. ^lan Uprave/Izvr{ni direktor za Operacije
Obrazovanje i iskustvo
 VSS - ekonomski smjer
 Najmanje 7 godina radnog iskustva u banci, od ~ega najmanje 3 godine na rukovode}im poslovima iz
podru~ja nadle`nosti izvr{nog direktora
 Aktivno znanje engleskog jezika
 Iskustvo informati~kog menad`menta
 Ostali uslovi odre|eni Zakonom o bankama FBiH i aktima Agencije za bankarstvo FBiH
Posebne obaveze i du`nosti
Razvija, upravlja i vodi aktivnosti vezane za:
 Operativni sistem transakcijskog, karti~nog i dukumentarnog poslovanja,
 Aktivnosti planiranja, upravljanja pozicijom likvidnosti Banke, optimiziranje resursa gotovine i likvi-
dnosti Banke,
 Sistem sigurnosti (oblast tehni~ke i fizi~ke za{tite lica i imovine banke),
 Uspostavljanje sistema i procesa nabavke u skladu sa najboljim praksama, kao i izrada investicionih
projektata i njihova implementacija,
 Razvijanje strategije informacionih tehnologija radi pru`anja podr{ke poslovnim ciljevima Banke, kao
i definisanje i predlaganje nivoa IT resursa koji je potreban,
 Predla`e interne akte za sve navedene oblasti, inicira i prati provedbu politika i procedura koje po-
krivaju sva administrativna pitanja,
 Uspostavljanje i pra}enje rada organizacijskih dijelova banke i organa uprave banke (odbora i komi-
teta) koji imaju za cilj efikasno upravljanje i kontrolu.
2. ^lan Uprave/Izvr{ni direktor za Rizike
Obrazovanje i iskustvo
 VSS - ekonomski smjer,
 Najmanje 7 godina radnog iskustva u banci, od ~ega najmanje 3 godine na rukovode}im poslovima iz
podru~ja nadle`nosti izvr{nog direktora,
 Aktivno znanje engleskog jezika,
 Ostali uslovi odre|eni Zakonom o bankama FBiH i aktima Agencije za bankarstvo FBiH.
Posebne obaveze i du`nosti
Razvija, upravlja i vodi aktivnosti vezane za:
 Proces identifikacije, procjene, pra}enje, izvje{tavanje i umanjenje bankarskih rizika,
 Razvoj strategija za upravljanje i kontrolu rizika u svim oblastima poslovanja (kreditni, operativni,
tr`i{ni, finansijski, rizik kapitala, likvidnosti, sigurnosti informacija i informacionih tehnologija i os-
tale rizike),
 Pra}enje i implementacija me|unarodnih standarda u upravljanju rizicima u skladu sa poslovnim cil-
jevima banke,
 Predlaganje strategija, planova, programa, politika, procedura kojima se defini{u principi, funkcije,
zadaci, procesi i odgovornosti za upravljanje i kontrolu rizika, a u skladu sa poslovnim ciljevima
banke,
 Postizanje uskla|enosti sa va`e}im zakonskim i podzakonskim aktima koji se odnose na op{te i spe-
cifi~ne oblasti upravljanja poslovnim procesima i rizicima, kao i uskla|enosti sa va`e}im internim ak-
tima banke,
 Uspostava efikasnog sistema interne kontrole u svim oblastima poslovanja u skladu sa standardima
i najboljom praksom upravljanja sistemom interne kontrole,
 Uspostavljanje i pra}enje rada organizacijskih dijelova banke i organa uprave banke (odbora i komi-
teta) koji imaju za cilj efikasno upravljanje i kontrolu rizika.
C) POTREBNI DOKUMENTI:
- dokumenti propisani ~lanom 104. (izuzev 104.1., 104.6., 104.7., 104.13.), Uputstva za licenciranje i dru-
ge saglasnosti Agencije za bankarstvo FBiH („Slu`bene novine FBiH”, broj: 46/11),
- dokumentacija se dostavlja u originalu ili ovjerenim fotokopijama ne starijim od tri mjeseca
(uvjerenja i akti nadle`nih organa), izjave (ovjerene od nadle`nih organa).
Konkurs ostaje otvoren 10 dana od dana objavljivanja javnog konkursa u dnevnim novinama.
Prijava sa kra}om biografijom i svim tra`enim dokumentima dostavlja se putem preporu~enog pisma
ili li~no, na adresu: UNION BANKA DD SARAJEVO, Ul. dubrova~ka br. 6, s naznakom ne otvaraj
„Prijava na javni konkurs — izvr{ni direktor — Operacije“, odnosno „Prijava na javni konkurs — izvr{ni
direktor — Rizik“
Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.
Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove propisane konkursom, obavit }e se pojedina~ni intervjui.
Union banka d.d. Sarajevo nije obavezna vra}ati dokumentaciju dostavljenu uz prijavu.
~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OSLOBO\ENJE
Broj: 02-34-1-139/12
Datum: 15.2.2012. godine
Na osnovu ~lana 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji BiH („Slu`bene no-
vine FBiH“ broj 49/05) i ~lana 30. Statuta Op}ine Te{anj („Slu`beni glasnik Op}ine Te{anj“ broj 11/07),
op}inski na~elnik objavljuje
JAVNI O G LAS
za prijem u radni odnos u Op}inu Te{anj
01. Vi{i referent za rad sa mjesnim zajednicama u Slu`bi za dru{tvene djelatnosti, komunalne poslove i eko-
logiju Op}ine Te{anj — 1 (jedan) izvr{ilac na neodre|eno vrijeme.
02. Vatrogasac u Slu`bi civilne za{tite Op}ine Te{anj - 2 (dva) izvr{ioca na neodre|eno vrijeme.
Opis poslova za poziciju 01:
- organizuje rad i u~estvuje u izradi analiza, izvje{taja i drugih sli~nih materijala na osnovu prikupljenih
podataka za potrebe mjesne zajednice; prati i prou~ava stanje u mjesnim zajednicama po pojedinim pi-
tanjima i daje prijedloge za poduzimanje odgovaraju}ih mjera po tim pitanjima; pru`a pomo}, u~estvu-
je u izradi planova, programa i izvje{taja i sl. o radu mjesnih zajednica i njihovih organa; posreduje u kon-
taktima slu`bi i mjesnih zajednica (ljetno i zimsko odr`avanje puteva i sl.), te obezbje|enju potrebne
projektne i druge dokumentacije kod realizacije kapitalnih projekata; radi na pripremi i provo|enju an-
ketiranja gra|ana i javnih rasprava; po potrebi prisustvuje sjednicama organa mjesnih zajednica i zboro-
vima gra|ana; vodi registar mjesnih zajednica, izdaje uvjerenja MZ o kojim se vodi slu`bena evidenci-
ja i sara|uje sa nadle`nim op}inskim organima za pobolj{anje rada i funkcionisanje mjesnih zajednica u
skladu sa zakonom; na poziv organa mjesne zajednice prisustvuje sastancima u mjesnim zajednicama;
koordinira aktivnosti materijalnih i finansijskih davanja prema mjesnim zajednicama; priprema, u~estvu-
je i organizuje sastanke predstavnika op}ine i mjesnih zajednica; posreduje u razmjeni informacija o zna-
~ajnim aktivnostima za mjesne zajednice i op}inu; izra|uje periodi~ne i godi{nje izvje{taje o radu; obav-
lja i druge poslove po nalogu nadre|enog slu`benika.
Opis poslova za poziciju 02:
- u obavljanju svojih poslova direktno je odgovoran starje{ini grupe - vo|i smjene; u~estvuje u ga{enju
po`ara i spa{avanju ljudi i materijalnih dobara ugro`enih po`arom i eksplozijama na otvorenom prosto-
ru, {umskih po`ara, po`ara na gra|evinama i materijalnim dobrima; u~estvuje u pru`anju tehni~ke po-
mo}i u spa{avanju ljudi u nezgodama izazvanim u saobra}aju, poplavama, spa{avanju sa visina i drugim
akcidentnim situacijama i nesre}ama u kojima mogu pomo}i u spa{avanju ugro`enih ljudi i materijalnih
dobara; u~estvuje u provo|enju odre|enih preventivnih mjera za{tite od po`ara i eksplozija utvr|enih u
planu za{tite od po`ara; u~estvuje u pru`anju pomo}i u spa{avanju ljudi i materijalnih dobara kod pos-
tojanja prirodne i druge nesre}e, u~estvuje u stru~nom i psihofizi~kom osposobljavanju za brzu, sigur-
nu i efikasnu za{titu ljudi i materijalnih dobara ugro`enih po`arom, akcidentom i drugim nesre}ama, u
okviru prava i du`nosti vatrogasci du`ni su da: zadatke izvr{avaju prema na~elima vatrogasne taktike, ka-
ko bi za najkra}e vrijeme, sa najmanjim mogu}im o{te}enjima objekta i imovine postigli bezbjedan rad
i uspjeh; stara se o efikasnoj primjeni i odr`avanju opreme i sredstava za li~nu i kolektivnu za{titu ure-
|aja, uklju~uju}i i obezbje|enje sredstava za ga{enje po`ara; u izvr{avanju zadataka upotrebljavaju li~na
i zajedni~ka za{titna sredstva i opremu; izvr{ava naredbe i komande koje se odnose na izvr{avanje radnih
zadataka u vatrogasnoj jedinici i akciji ga{enja i spasavanja; u~estvuje u stru~nom i psihofizi~kom ospo-
sobljavanju, prema utvr|enom planu i programu vatrogasne jedinice; sredstva veze koriste isklju~ivo
prema uputstvu za njihovo kori{tenje; po potrebi i pozivu starje{ine ili druge ovla{tene osobe odmah se
javlja u vatrogasnu jedinicu; vatrogasci koji u~estvuju na intervenciji ne smiju napustiti mjesto inter-
vencije bez odobrenja rukovodioca akcije ga{enja i spasavanja; za vrijeme de`urstva i u smjeni provode
plan i program obu~avanja, po potrebi, ukoliko ispunjava uslove, upravlja vatrogasnim vozilom, poma-
`e serviseru u vr{enju servisiranja vatrogasnih aparata; obavlja i druge poslove i po nalogu starje{ine i
{efa slu`be.
Posebni uslovi za poziciju 01:
- SSS - IV stepen dru{tvenog ili tehni~kog smjera,
- polo`en stru~ni ispit za rad u organu uprave,
- 10 mjeseci radnog iskustva nakon sticanja odgovaraju}e {kolske spreme,
- poznavanje rada na ra~unaru,
- polo`en voza~ki ispit za voza~a B kategorije.
Posebni uslovi za poziciju 02:
- SSS - III stepen tehni~kog smjera (vatrogasne, gra|evinske, metalske, hemijske, elektrotehni~ke,
{umarske ili drugi smjer tehni~ke struke),
- 10 mjeseci radnog iskustva nakon sticanja odgovaraju}e {kolske spreme,
- polo`en ispit za profesionalnog vatrogasca,
- polo`en voza~ki ispit za minimalno B kategoriju.
Op}i uslovi za poziciju 01 i 02:
Svi kandidati du`ni su ispuniti op}e uslove iz ~lana 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be:
- da su dr`avljani Bosne i Hercegovine,
- da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i
Hercegovini u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije,
- da se na njih ne odnose odredbe ~lana IX. 1 Ustava Bosne i Hercegovine.
Uz prijavu na javni oglas kandidati su du`ni prilo`iti (original ili ovjerenu kopiju):
- biografiju, adresu i kontakt-telefon,
- uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 3 mjeseca),
- kopiju li~ne karte,
- diplomu o stru~noj spremi,
- uvjerenje o radnom iskustvu,
- uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu,
- dokaz o poznavanju rada na ra~unaru (odnosi se samo za poziciju 01),
- voza~ku dozvolu za voza~a B kategorije,
- ovjerenu izjavu da nije otpu{ten/a iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere u periodu od
dvije godine prije objavljivanja javnog oglasa na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno BiH,
- ovjerenu izjavu da nije obuhva}en/a ~lanom IX 1 Ustava BiH.
O datumu, vremenu i mjestu odr`avanja intervjua kandidati koji ispunjavaju uslove bit }e naknadno obavi-
je{teni.
Kandidati koji budu ispunjavali sve potrebne uslove javnog oglasa i budu izabrani na radno mjesto du`ni su
dostaviti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta na koje su se prijavili.
Rok za podno{enje prijava ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana zadnje objave. Prijave sa potrebnim do-
kumentima slati preporu~eno na adresu Op}ina Te{anj, Trg Alije Izetbegovi}a 11, sa naznakom za „Javni
oglas za prijem uposlenika“.
Napomena: Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
OP]INSKI NA^ELNIK
Fuad [i{i}, dipl. ing. ma{.
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OGLASI 51

POSLJEDNJI POZDRAVI,
SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje
mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta
{irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE

Naziv po{te Adresa Radno vrijeme Naziv po{te Adresa Radno vrijeme Naziv po{te Adresa Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja pon-pet. subota nedjelja pon-pet. subota nedjelja
Biha} Bosanska 3 07-19 07,30-15,30 09-19 Sarajevo Put `ivota bb 07-20 07-20 - Tuzla A. Herljevi}a 10 08-16 08-15 -
Biha} Bosanskih Kraljeva 08-16,30 - - Sarajevo Grbavi~ka 1 09-16 09-16 - Tuzla Rudarska 37 08-15 08-15 -
Cazin Trg zlatnih ljiljana 07-19 07,30-15,30 - Sarajevo Behd`eta 08-16 - - Tuzla Bosne Srebrne bb 08-16 08-15 -
Velika Kladu{a Ibrahima 07-19 07,30-15,30 - Muteveli}a bb Kalesija Oslobodilaca bb 08-16 08-15 -
Mr`ljaka bb Sarajevo D`emala Bijedi}a 37 08-16 - - @ivinice Mar{ala Tita bb 07-17 08-15 -
Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 07-19 07,30-15,30 - Sarajevo Safet bega 08-16 - - Kladanj Patriotske lige 1 08-16 08-15 -
Bosanski Bosanska 115 07-16 07-14 - Ba{agi}a bb Banovi}i Banovi}i 08-16 08-15 -
Petrovac Sarajevo Zelene beretke 15 09-16 09-16 - Lukavac Borisa Kidri}a bb 07-17 08-15 -
Sanski Most Banjalu~ka 2 07-19 07,30-15,30 - Sarajevo Trg solidarnosti 37 08-15 08-15 - Gra~anica M. Vehbi ef. 07-17 08-15 -
Klju~ Kulina bana 11 07-16 07-14 - Sarajevo Safeta Had`i}a 107 08-16 - - [emsekadi}a
Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 07-20 07-20 - Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 07-20 07-20 - Srebrenik Kulina bana bb 07-17 08-15 -
Ustikolina Ustikolina 08-15 08-15 - Sarajevo Bul. branilaca 07-20 07-20 - Grada~ac H. kapetana 07-17 08-15 -
Pra~a Trg Kemala Hrve bb 08-15 08-15 - Dobrinje bb Grada{~evi}a 23
Mostar Tekija bb 08-18 08-18 - Ilid`a Rustempa{ina 13 07-20 07-20 - Zenica Masarikova 46 07-20 08-15 -
Mostar Bra}e Feji}a bb 08-20 08-18 - Had`i}i Had`eli 116 08-15 08-15 - Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 07-20 08-15 -
Mostar Mar{ala Tita 51a 08-18 08-18 - Vogo{}a Jo{ani~ka 32 08-18 08-15 - Zenica Lond`a 83 08-20 08-15 -
(Sj. logor) Ilija{ 29. februara 4 08-15 08-15 - Zavidovi}i Patriotske lige bb 07:30-19 08-15 -
Konjic Mar{ala Tita bb 08-18 08-15 - Travnik Prnjavor 11 08-19 08-15 - Kakanj Zgo{}anska 44 07:30-19 08-15 -
Jablanica Pere Bili}a 24 08-18 08-15 - Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb 08-15 08-15 - Maglaj S. Omerovi}a 8 07:30-19 08-15 -
Sarajevo Obala Kulina bana 8 07-20 07-20 - Bugojno Nugle II 08-19 08-15 - Te{anj Trg Alije Izetbegovi}a 07:30-19 08-15 -
Sarajevo Mar{ala Tita 12 08-16 - - Gornji Vakuf Javi} bb 08-15 08-15 - Visoko ^ar{ijska 75 07:30-19 08-15 -
Sarajevo ^emalu{a bb 07-20 07-20 09-20 Fojnica Doktora Raljevi}a bb 08-16 08-15 - Vare{ Put mira 15 08-16 08-15 -
Sarajevo Patriotske lige 40 08-16 - - Donji Vakuf Ul. 14. Septembra 08-18 08-15 - Olovo H. kapetana 08-16 08-15 -
Sarajevo Livanjska 1 08-16 - - Tuzla Aleja bosanskih 07-20 07-15 - Grada{~evi}a bb
Sarajevo Vi{njik 40 08-15 08-15 - vladara 29 Breza Hasana Kjafije 6 07:30-16 08-15 -
Sarajevo Zmaja od Bosne 88 07-20 07-20 - Tuzla Musala 2 08-15 08-15 - Br~ko Bulevar mira bb 08-17 08-15 -
52 MALI OGLASI
NEKRETNINE
ZAMJENA
MIJENJAM dvosoban stan 53m2, u
Hrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel.
652-338.k
MIJENJAM stan od 52m2 u Sarajevu za
Banja Luku, mo`e i prodaja. Tel. 542-
668.k
POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan,
u Hrasnici, sa grijanjem, internet kone-
kcijom i kablovskom, na period od 3-4
mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k
AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje
i prodaju, lijenti poznati.Tel: 061/360-084.k
POTREBAN jednosoban ili dvosoban
stan u zgradi, namje{ten na du`i period,
agencija. Tel. 061/925-649.
AGENCIJI potrebno vi{e stanova u
zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732
i 061/214-306.k
POTREBNO vi{e stanova za prodaju i
izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel:
062/200-777-033/203-127.k
POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih
stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel:
061/214-306 i 061/437-732.k
PONUDA
IZDAJEM ve}i jednosoban stan, lu-
ksuzno opremljen, novija gradnja, cen-
tar kod Pivare, samcima. Mob: 061/320-
843.k
IZNAJMLJUJEM nenamje{ten stan
75m2 iza Parlamenta na Vilsono-
vom.Tel:061/431-757.k
IZDAJEM pos. prostor 125m2, centar,
86m2 i 76m2, centar. Mob. 061/573-
640.k
IZDAJEM poslovni prostor 43m2, [ent-
ada-Novo Sarajevo, cen. grijanje, izlog,
prizemlje, pogodan za sve djelatnosti.
Mob. 061/344-365.k
IZDAJEM nenamje{ten jednosoban
stan, Donji Vele{i}i. Tel: 061/171-897.k
IZDAJEM dvosoban stan na Alipa{inom
polju, B-faza, namje{ten. Tel: 061/842-
989.k
IZDAJEM poslovni prostor na Ba{~ar-
{iji nove Daire opremljen, pogodan za
kancelarije. Tel. 033/533-123.k
IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, sa
grijanjem, G. Breka. Mob. 061/203-473.k
DVOIPOSOBAN namje{tan, ^obanija,
500KM, dvosoban namje{ten, D`eneti}a
^ikma, Jezero i Grbavica, 500 KM.
Mob. 061/142-704.k
IZDAJEM ku}u kod Katedrale, 200m2,
ul. Ferhadija. Mob. 061/214-899.k
POSLOVNI prostor, zgrada Loris, 70m2,
mejta{-Buka, 1 sprat, 80m2, 1.400 KM,
Ilid`a 50m2, pos. prostor, sve namjene,
500 KM. Mob. 066/995-944.k
IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na
du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2
lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-
523.k
IZDAJEM 3 poslovna prostora u Papa-
gajci povr{ine 20m2. Mob. 061/141-676
i 033/535-165.k
IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Ali-
pa{ino polje, B faza. Tel. 065/177-684.k
IZDAJEM na Ilid`i-Lu`ani dvosoban
stan 47m2 adaptiran luksuzno namje{ten
400KM. tel. 061/177-610.k
IZDAJEM dvosoban namje{ten stan
na Otoci, Ul. Grada~a~ka kod Merka-
tora 350KM. Tel. 061/902-146.k
IZDAJEM sobu, upotreba kuhinje, `en-
skoj osobi, Ante Babi}a br. 13, Alipa{i-
no polje. Tel. 453-752.k
IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u
Centru grada. Tel: 757-908.k
IZDAJEM gara`u u zgradi, Fetaha
Be}irbegovi}a-Kvadrant. Mob. 062/326-
484.k
IZDAJEM gara`u u Pofali}ima, preko
puta tramvajske stanice. Mob. 061/497-
592.k
IZDAJEM prazan jednosoban stan,
Marijin dvor. Mob. 062/878-018.k
IZDAJEM gara`u 15m2 na Marijin
dvoru, ul. Te{anjska. Mob. 061/273-
995.k
IZDAJEM stan 50m2, posjeduje i par-
king prostor, u blizini Latinske }uprije.
Mob. 061/506-368.k
IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, ul.
^obanija kod picerije Galija. Tel. 203-
497, 062/326-484.k
IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, cen.
grij. zaposlenim osobama, poseban ulaz,
Stari Grad. Tel. 538-598 i 061/928-057.k
IZDAJEM namje{ten stan, privatna
ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k
IZDAJEM dva jednosobna polunamje-
{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4.
Mob. 061/103-258, 225-632.k
IZDAJEM jednosoban stan kod OHR-
a i dvosoban u Centru. Mob. 061/812-
046.k
IZDAJEM pos. prostor 36m2, preko pu-
ta Suda, [enoina 6. Mob. 062/326-886.k
IZDAJEM ili prodajem jednosoban
stan 39m2 potpunu namje{ten, veliki bal-
kon 6m2, III sprat, lift, Dobrinja II, Ul.
Emila Zole 4. Tel. 033/811-273.k
IZDAJEM prostor za nadogradnju no-
ktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809-
319.k
IZDAJEM sobu kod [umarskog fakul-
teta studentici.Tel: 062/724-761.k
IZDAJEM stan na Stupskom brdu, u bli-
zini Penija. Tel. 033/470-741.k
STUDENT tra`i cimera, zasebna soba,
kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958-
368.k
IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu-
{a 10. k
IZDAJEM ure|an poslovni prostor Ra-
di}eva (strogi centar) pogodan za advo-
katuru, notara, ambulantu, zubarsku or-
dinaciju, predstavni{tva. Zasebno grija-
nje, priklju~ak za telefon, internet i ka-
blovsku TV. Mob. 061/190-012.k
IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i.
Tel: 204-678.k
IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje
15KM na Ba{~ar{iji. Tel. 061/192-059.k
IZDAJEM extra sre|en i namje{ten
apartman, u strogom centru, za jednu os-
obu, 500 KM (uklju~ene re`ije). Mob.
061/205-235.k
IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj po-
rodici ili studentima. Tel: 655-787 ili
061/778-245.k
IZDAJEM gara`u 13m2, Aerodromsko
naselje, povoljno. Mob. 061/897-959.k
PO^ETAK Bistrika, izdajem jednosoban
namje{ten stan, 400 KM. Tel. 646-410, od
17 sati.k
IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u,
iznad pijace Markale, `enskoj osobi.
Tel. 225-747, 063/947-075.k
IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Gr-
bavici I. Mob. 063/639-213.k
IZDAJEM jednosoban namje{ten stan,
Ko{evsko brdo, 350 KM, grijanje
uklju~eno. Mob. 061/229-607.k
PRODAJA
PRODAJEM stan 52+5 Aleja lipa br. 66,
odli~no stanje, cijena 102.000 KM fiksno.
Mob. 062/334-046.sms
NOVOGRADNJA stup tibra 2 garso-
njera dvosoban, trosoban, cijena
1.500KM/m2. Tel. 061/365-990. sms
STAN, Ul. Bosanska 55m2, VI sprat,
85.000KM, stan, Ul. Ilije Engela 34m2,
II sprat 75.000KM, stam Ul. Lo`ioni~ka
105m2 I sprat, 210.000KM, stan Ul.
Gajev trg 58m2, III sprat, 133000KM.
TEl. 064/4212354.k
DOBRINJA I, Ul. Vahida Maglajli}a, I
sprat, 64m2, 1600KM/m2. Tel. 061/177-
556.k
STAN u Vogo{}i, Ul. S. Kulenovi}a
77m2 2 balkona, grijanje, useljiv,
75.000KM. Tel. 062/907-831.k
TROSOBAN stan preko puta parla-
menta, II kat 81m2, 200.000KM Musta-
jbega Fadilpa{i}a 3. Tel. 061/320-439.k
DVOSOBAN stan u Ul. B. Muteveli} I
kat 52m2, plin, cijena 103.000KM i dvo-
soban u istoj ulici I kat 53m2 (ura|eno
grijanje), cijena 108.000KM. Tel. 066/801-
737.k
STAN na Ciglanama Ul. Husrefa Re-
d`i}a, III sprat adaptiran 78m2 + 2 bal-
kona 205.000KM i Grbavica Ul. GRba-
vi~ka 14 sprat, 72m2, 130.000KM. Tel.
065/819-136.k
PRODAJEM stan, Gornje Ciglane,
82m2, I sprat, adaptiran, namje{ten, po-
voljno. Mob. 061/203-640.k
PRODAJEM ili izdajem pos. prostor
14m2, Ciglane i 56m2 centar. Mob.
061/573-640.k
PRODAJEM apartman u Neumu 46m2
i 46,50m2. Mob. 061/573-640.k
S. GRAD Logavina, jednosoban 29m2,
I sprat, useljiv, 62.500KM, Ilid`a-Lu`a-
ni 54m2, dvosoban, IV sprat, 84.000KM.
Tel. 061/702-881.k
^ETVOROSOBAN renoviran stan
109m2 u epicentru, prvi sprat, eta`no gri-
janje. Tel. 033/201-221 i 062/921-419.k
PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sa-
rajevu razli~itih lokacija i kvadratu-
ra.Tel:061/415-786.k
PRODAJEM pola dvojne ku}e (jednu la-
melu) u @upi Dubrova~koj. Tel.
0038520486665.k
STROGI centar, stan 92m2, A. [anti}a,
2 sprat, centar, M. ^emerli}a, 4 sprat,
27m2, 66.000 KM, Mojmilo, Olimpijska
80m2, 2 balkona, VP, 1.450 KM/m2.
Mob. 062/383-064.k
BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk (preko puta
~evabd`inice @eljo), 90m2, 2 sprat,
218.000 KM, Pofali}i, novogradnja,
56m2, 1 sprat, Z. Panjete, 112.000 KM.
Mob. 062/383-064.k
DOBRINJA III, dvosoban 57m2, grija-
nje, lift, balkon. Mob. 061/146-298.k
MARIJIN Dvor, 128m2, 1 sprat, K.
Tvrtka, 2.400 KM/m2. Mob. 062/383-
064.k
PRODAJEM stan 34m2, Grada~a~ka, ^.
Vila II, cijena po dogovoru. Mob.
061/869-013.k
POFALI]I, blizu FDS i OBN-a ku}a p+s.
dva trosoban stana. Tel. 062/243-329 i
061/437-719.k
PRODAJEM stan Marin dvor 85m2 VIS
prizemlje pogodan i za biznis 2.500/m2.
Tel. 061/925-649.k
PRODAJEM stan, Ilid`a dvosoban
stamb.zgrada, drugi sprat, eta`no grija-
nje.Tel: 061/865-011.k
PRODAJEM stan 36m2 u Hrasnom Trg
Heroja, 60.000KM.Tel:065/021-556.k
PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom Az-
ize [a}irbegovi}.Tel:065/021-556.k
PRODAJEM poslovni prostor, 80m2
na ^ar{iji Bravad`iluk.Tel:065/021-
556.k.
PRODAJEM stan 86m2 Marcela [na-
jdera nova gradnja velika terasa, park-
ing. Tel:061/188-846.k
PRODAJEM stan u Centru Kemal Be-
gova Ko{evo adaptiran troiposoban,
ba{ta i dio tavana. Tel. 061/188-846.k
PRODAJEM stanove na Marindvoru
111m2,117m2, 75m2, sa dva parking
mjesta. Tel. 061/188-846.k
PRODAJEM ku}u u Pofali}ima 2 stana
100m2 i dva poslovna prostora oku}ni-
ca 400m2. Tel. 061/188-846.k
PRODAJEM stan na Grbavici I 76m2 II
kat, lift adaptiran luksuzno. Tel. 061/188-
846.k.
PRODAJEM stan na Otoci 90m2 troipo-
soban Fetaha Be}irbegovi}a VP. ispod
prodavnice i gara`e 1500m2. Tel.061/188-
846.k
PRODAJEM stan na Alipa{inom polju
69m2, X sprat, ul. Ante Babi}a nova sto-
larija, dvostrano orijentisan. Tel. 061/836-
764.k
PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makar-
ska rivijera, prvi red od mora 5m,
185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i ku-
patilima. Tel. 033/445-612.k
NEUM, stan 55m2, pogled na more, ul.
Dalmatinska 1/III, 45.000 eura. Mob.
061/205-235.k
HRASNO, A. B. [imi}a, 58m2, I sprat,
lift, cen. grij. 110.000 KM. Mob. 061/205-
235.k
PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a, pri-
zemlje, 48m2+80m2 ba{ta, 137.000 KM.
Mob. 061/143-076.k
PRODAJEM stan Jezero 35m2 6KM.
Tel. 066/510-328.k
PRODAJEM stan 48m2 86.000 KM. lift,
Isprat. Tel. 033/624-655.k
~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
GRBAVICA II kat 54m2 dvosoban bal-
kon. Tel. 061/325-840.k
HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban
stan. Tel. 061/325-840.k
ALIPA[INO C faza 67m2 trosoban bal-
kon. 97.000 KM. Tel: 061/325-840.k
^ENGI] Vila VI sprat 54m2 dvosoban
balkon. Tel. 061/325-840.k
D.MALTA trosoban stan 72m2 ul. Foj-
ni~ko IV sprat 1.8000KM/m2. Tel.
061/701-044.k
STARI GRAD kod Vje}nice jednosoban
stan 36m2. Tel:061/210-222.k
PRODAJEM povoljno dvosoban konfo-
ran stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864-478.k
KU]A na Ilid`i-Otes, sa priklju~cima,
oku}nica 400m2, gra|. dozvola. Tel.
538-365.k
PRODAJEM povoljno dvoiposoban
stan 65,20m2 I. Engela ^engi} vili2.
Tel: 065/294-840.k
PRODAJEM ili mijenjam ~etveroso-
ban stan u centru, kod Vje~ne vatre, za
jednosoban ili dvosoban uz doplatu,
Centar. Mob. 061/252-663.k
STARI Grad kod Po{te 50m2, kao nov
i dozvola za pro{irenje za jo{ 50m2,
155.000 KM. Mob. 061/484-505.k
BRANILACA grada, kod BKC 80m2, 2
kat, renoviran. Mob. 061/484-505.k
PRODAJEM gara`u na Marijin dvoru,
ul. Kranj~avi}eva (za manje automobi-
le, 11m2). Mob. 061/188-270.k
BREZA-Mahala, ku}a u izgradnji iza
Mahalskog doma, na parceli 500m2, sa
gra|. dozvolom, vl. 1/1, 45.000 KM.
Mob. 061/473-179.k
PRODAJEM trosoban stan 79m2 Ul. @e-
ljezni~ka-Ilid`a kod Pejtona. Tel. 061/101-
950.k
PRODAJEM stanove u centru 40m2 i
45m2, Marin Dvor 80m2, Grbavica, Ili-
d`a 52m2, Ned`ari}i 59m2. Tel. 061/865-
001.k
PRODAJEM trosoban stan 81m2 na I
spratu u odli~nom stanju, Ul. Alipa{ina.
Tel. 061/823-546.k
PRODAJEM vikend-ku}u 330m2, Ja-
blani~ko jezero i ku}u u ]elebi}u 476m2,
171. Mob. 061/573-640.k
PRODAJEM gra|. zemlji{te 10.229 m2,
pored samog puta prema Kiseljaku.
Mob. 061/573-640.k
ALIPA[INO POLJE C faza dvoiposo-
ban stan 72m2, II sprat, dvostrano orjen-
tisan ili mijenjam za manji. Tel.062/093-
888.k
STAN ^obanija, 84m2, I kat, Alipa{ina,
75m2, II kat. Mob. 061/299-911.k
STAN Breka, 103m2, dvoeta`ni i 79m2,
II kat. Mob. 061/299-911.k
STAN Ciglane, 79m2, 73m2, Bolni~ka,
77m2. Mob. 061/299-911.k
PRODAJEM ili mijenjam za dvosoban
stan, dva poslovna prostora, ukupne
povr{ine 170m2 u Dobrinji 3, vrlo povo-
ljno. Mob. 061/135-356.k
PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 u
Sarajevu, ul. Branilaca Sarajeva. tel. 445-
371 poslije 15 sati.k
DOBRINJA IV, 76m2, troiposoban, re-
noviran, 1.350 KM/m2. Mob. 061/484-
505.k
OSLOBO\ENJE
DANIJELA Ozme, 160m2, 2 kat. Mob.
061/484-505.k
JOSIPA Vanca{a, 120m2, 3 kat, 2.400
KM/m2. Mob. 061/484-505.k
RAJLOVAC, privredni objekti na
4.000m2 zemlje. Mob. 061/484-505.k
ZEMLJA, Ni{i}i, 5500m2, fik. 35.000
KM. Mob. 061/484-505.k
PRODAJEM ku}u u Pofali}ima, 2 tro-
sobna stana, radnja, sve 1/1, 140.000 eura.
Mob. 063/318-796.k
PRODAJEM ku}u kod Fabrike duha-
na Pofali}i 2 trosoban stana radnja.
Tel: 063/318-796.k
NOVOGRADNJA ul. Parolinska ^en-
gi} Vila stanovi. Tel. 062/264-379.k
STAN 35 m2 preko puta stadiona Ko{e-
vo na prodaju 6sprat. Tel: 066/510-
328.k
PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povo-
ljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847-959.k
TRG Heroja, 36m2, IX kat, ul. Azize
[a~irbegovi}, 50m2, XV sprat, A. Ben-
ca, 52m2, IX kat. Mob. 061/724-504.k
PRODAJEM stan 69m2, X sprat, A. pol-
je, C faza. Mob. 061/537-152.
PRODAJEM ku}u Kova~i Halilba{i}a
Stari grad Sarajevo. Tel: 061/620-000.k
AERODROMSKO 54m2, [. pand`e, 1
sprat, komplet renoviran, 2 balkona+ga-
ra`a, 85.000 KM. Mob. 061/247-177.k
PRODAJEM stan 89m2, 1/1, centar, 1
sprat, M. Spahe 8. Mob. 061/229-086.k
RESTORAN 157m2, Ko{evsko brdo,
mo`e i za druge svrhe. Mob. 061/460-
150.k
KU]E: Pofali}i, Alifakovac, A. Jabu~ice,
Kasindolska. Mob. 061/460-150.k
PRODAJEM stan na Grbavici jedno-
soban 37m2 prvi sprat adaptiran cijena
po dogovoru. Tel. 062/920-814.k
SOKOLOVI] kolonija, na tri eta`e,
gara`a, ba{ta, 120.000 KM. Mob. Mob.
065/061-966.k
CENTAR, blizu Austrijske ambasade,
troiposoban 84m2, VP, gara`a, 215.000
KM. Mob. 065/061-966.k
VRACA, ku}a sa 3 stana, pl. grij. 600m2
oku}nice, 110.000 KM. Mob. 065/061-
966.k STANOVI: 154m2, 117m2, 105m2,
100m2, 94m2, 90m2, 87m2, 80m2, 75m2,
70m2, 66m2, 65m2, 59m2, 40m2, 39m2,
30m2. Mob. 061/460-150.k
TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih,
najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba. no-
kia, samsung, soni, ericsson, ig.htc.apple
inphone.Mob. 062/695-695.k
VOZILA
PRODAJEM karavan Mercedes 123D,
1984. god. u odli~nom stanju, registrovan
5+2. Mob. 063/879-720.k
PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4,
2003. god., mjenja~ automatik i manu-
elno na ameri~kim tablama. Cijena
12.500KM. Mob: 061/172-518.k
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
VOZILA
RENAUL cady, 2002. god. pre{ao 119.000
km. Mob. 061/507-756.k
PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk,
2000 godina, nije registrovana, cijena
5.000 KM. Mob. 061/201-200.k
MERCEDES B klase 180 CDI 2010.god.
Tel:061/208-414.k
PRODAJEM [kodu Oktaviju, TOUR
1.9.TD (90, KS 2009.Tel. 061/101-899.k
PRODAJEM kiju, god. 2000. limuzina
1/3, ispravna, povoljno. Mob. 061/897-
959.k
PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina
1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u
oktobru. Tel. 033/536-765. i 061/134-
544.k
PRODAJEM XIBMW-pogon 4x4 2003
god.Tel:061/172-518.k
OSTALO
PRODAJEM visoku kaljevu pe} zelene
boje, visina 2.30 sa 53 vrlo povoljno. Mob.
061/896-344. sms
PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4
m i raznog drugog drugog drve~a. Tel.
066/092-978.k
PRODAJEM 20m2 mermera 3 milime-
tra debljine. Tel:061/382-219.k
PRODAJEM nova invalidska kolica,
cjena po dogovoru. Zvati svakim danom
8 do - 13 sati, na 061/199 328.k
PRODAJEM izra|ene drvene bebe-stu-
bi}i od bijelog bora za drvena gazi{ta. Tel.
061/224-704.k
PRODAJEM cijepana bukova drva,
ugalj.Tel:061/247-186, i 061/785-535.k
PRODAJEM lova~ku pu{ku, povoljno.
Mob. 0617897-959.k
PRODAJEM stan 89m2, 171, centar, 1
sprat, M. Spahe. Mob. 061/229-086.k
PRODAJEM pe} za cen. grijanje sa bo-
jlerom za sanitarnu vodu 31kw. Mob.
061/182-128.k
PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} No-
belova 300 KM. Tel. 532-497.k
PRODAJEM termoakumulacionu pe}
trojku. Tel. 063/864-775.k
ZIDNO ogledalo 200x75. Mob. 066/973-
852.k
PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo „Su-
slea“, fiksno 100KM.Tel.061/194-929.k
PRODAJEM preparirano mladun~e ti-
gra, cijena po dogovoru. Tel: 061/275-
440.k
PRODAJEM crnu dugu bundu, od ze-
ca, iz Njema~ke. Mob. 061/159-507.k
HITNO prodajem harmoniku „Gueri-
ni“ superior 2, 120 basova, dupla kabi-
na, skoro nova. Mob. 061/135-356.k
PRODAJEM skije sa komplet opre-
mom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k
PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247-186
i 061/785-535.k
PRODAJEM prozore. Mob: 061/869-
396.k
PRODAJEM uvezane revije Bosna,
Globus, nacional.Tel:524-973.k
PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat
Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel:
061/789-290.k
PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 ste-
peni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249-
631.k
PRODAJEM pe} na centralno grijanje,
sa bojlerom za san. vodu. Mob. 061/182-
128.k
SVJE@A i ljekovita jaja japanskih pre-
pelica, 30 kom.=8 KM, besplatna ku}na
dostava. Mob. 066/823-749.k
PRODAJEM skije Elan 180 Sa vezovi-
ma look. Tel.061/304-714.k
PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel.
062/326-072.k
PRODAJEM uvezane revije Bosna glo-
bus nacional Nin ljepota i zdravlje. Tel.
524-973.k
PRODAJEM podloge kese za stomu
cijena povoljna i po dogovoru. Tel: 546-
456.k
KUPOVINA
KUPUJEM staru deviznu {tednju, obve-
znice, ratnu od{tetu, dionice, isplata
odmah, cijela BiH. Dolazim na adresu.
Prodajem cetifikate povoljno. Mob.
061/175-237.sms
KUPUJEM stare devizne {tednje i dion-
ice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-
608.k
KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju,
stari nakit, satove zidne, d`epne i ru~ne,
ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 456-505,
061/214-405.k
KUPUJEM serd`ade i }ilime, sarajevske
i pirotske, stare vezove sa srmom, suho-
zlatice, }avrme. Mob. 061/159-507.k
KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp
prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel.
061/224 -104.k
KUPUJEM umjetni~ke slike, sablje, sa-
tove, ordenje, belenzuke, baklje i ostalo.
Tel. 061/965-126.k
KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, zu-
barsko zlato i zlatne satove, najvi{e
pla}am. Tel. 061/553-640.k
KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu
od{tetu, dionice obveznice isplata odmah.
Tel. 062/451-791.k
KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata
odmah. Mob. 061/170-254.k
KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili po-
sreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel.
654-793.k
KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel:
061/367-103.k
KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo
i Privrednu banku, isplata odmah. Mob.
066/723-731.k
ZAPOSLENJE
ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na
marketingu u administraciji trgovina sa
znanjem jezika ra~unara, inf.na. Tel:
066/999-012.k
RESTORANU potrebna kuharica i ko-
nobarica. Mob. 061/497-138.k
POTREBNI saradnici iz cijele BiH za
prodaju [vedske kozmetike, zarada mi-
nimalno 30%+kreditiranje+stimulaci-
ja. Mob. 063/036-955.k
POTREBNI saradnici iz cijele BiH za
prodaju [vedske kozmetike, zarada mi-
nimalno 30%+kreditiranje+stimulaci-
ja. Mob. 062/940-550.k
USLUGE
MIKADO d.o.o. Al. `aluzine,
trakaste, panelne i DUAL zavje-
se, VANJSKE PVC i AL. ROLE-
TNE, platnene roletne i harmo-
nika vrata. Tel. 033/655-600 i
061/551-515 www.mikadobh.com
398
NOVO U PONUDI!!! Izrada vizitki
(100 komada=10 km),prodaja polovnih
ra~unara, servisi ra~unara, instalacije sis-
tema, antivirusi, web hosting, dolazak na
adresu. Tel. 061/700-863.sms
MOLERSKE usluge: gletovanja i
kre~enja. Radimo uredno, povoljno,
profesionalno i kvalitetno. Mob. 061/709-
956.sms
AUTO - PREVOZ kombijem, namje{taj,
selidbe, odvoz {ute i kabastog otpada,
obezbjedzena radna snaga, jeftino Mob.
061/378-166.sms
TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65,
Hrasno, popravka svih vrsta TV apara-
ta, dolazak na ku}nu adresu, original da-
ljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867,
061/188-410.k
MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje sta-
rih i bolesnih-lica, davanje injekcija, in-
fuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k
KERAMI^ARSKE usluge. Tel. 061/460-
606.k
na{oj dragoj sestri~ni
RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
Tetke Sehija i Behija sa porodicama
mojoj prijateljici
„VITALIS“, ku}na njega i lije~enje sta-
rih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje,
infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, la-
boratorij, pregled ljekara (internist).
Mob. 061/172-948.k
SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i
te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob.
061/482-882.k
„DOM VITALIS“, smje{taj za starije i
nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.k
TEPSER S.O.D. Profesionalnim ma{i-
nama ~istimo: namje{taj, unutra{njost
auta, tepihe (rese), itisone i kamene po-
dove (za{tita). Mob. 061/524-461, 033/200-
003.k
INSTRUKCIJE iz matematike osnov-
cima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel.
062/672-858.k
^UVALA bih i njegovala staricu i vodi-
la doma}instvo, 8 sati-24 sata, u N. Sa-
rajevu, a mo`e i more. Mob. 062/316-
973.k
VODOINSTALATER sa 30. god. is-
kustva, vr{i opravku instalacija, monta-
`u sanitarnih ure|aja, pro~epljenje odvo-
da. Tel. 535-659, 062/139-034.k
VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel.
062/226-665.k
MONTER centralnog grijanja radi in-
stalacije za centralno grijanje. Tel:
061/552-556.k
VODOINSTALATERSKA radnja radi
adaptacije kupatila i opravke. Tel.
065/733-400.k
MOLER radi molersko farbarske rado-
ve ~isto kvalitetno i povoljno. Tel. 062/073-
760 i 033/630-332.k
ELEKTRI^AR — vodoinstalater, radi no-
ve i popravlja stare instalacije (Eko
plastika, sanitarije, servis bojlera, el.
pe}i, indikatora, itd). Mob. 061/132-
149.k
BRAVARSKI radovi, dolazim na adre-
su, ugradnja i popravka brava, gara`nih
vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k
SELAM
AZRI REZAKOVI],
ro|. FETAHOVI]
POSLJEDNJI POZDRAV
DRENKI M. PAVLOVI]
Neda
INSTRUKCIJE iz matematike, uspje{no
i povoljno. Tel. 466-736, 061/506-755.k
RADIM centralno-eta`no grijanje, plin-
ske instalacije i mijenjam konvektore, ve-
oma povoljno. Mob. 061/522-476, 600-
514.k
INSTRUKCIJE iz matematike, za sve
|ake i studente, dolazak na adresu.
Mob. 062/916-472.k
INSTRUKCIJE iz engleskog i bosan-
skog, za sve uzraste, prevodi. Mob.
065/572-966.k
^UVALA bih i opslu`ivala bolesno lice.
Mob. 062/569-444.k
MOLERSKE usluge nudimo: gletovanje,
moleraj, stolarija, radijatori, tapete i sve
ostalo po dogovoru. Mob. 061/219-768,
456-979.k
VODOINSTALATER opravlja i
ugra|uje ~ese, vodokotli}e, sifone, ven-
tile, umivaonike, itd. Mob. 061/205-803,
066/973-793.
INSTRUKCIJE iz matematike, za sve
{kole i fakultete, dolazak na adresu.
Mob. 062/391-715.k
Moler radi molersko farbarske radove
~isto kvalitetno i povoljno.Tel: 062/073-
760 i 033/630-331.k
VR[IM korekcije odje}e, kod tramvaj-
ske stanice u Pofali}ima. Tel. 06/842-319.k
DAJEM ~asove iz matematike i statike
|acima i studentima uspje{no. Tel.
061/858-228, 033/526-945.k
TAPETAR-dekorater povoljno pres-
vla~i namje{taj u radionici ili kod vas uz
garanciju. Tel. 061/156-728, 061/926-
560.k
NJEMA^KI advokat iz BiH zastupa u
svim pravnim stvarima u njema~koj. Tel.
061/537-739.k
VODOINSTALATER opravlja i
ugra|uje ~esme, vodokotli}e, sifone,
ventile, umivaonike, penzionerima jefti-
nije. Tel. 061/205-803.k 066/973-793.k
SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
POSLJEDNJI
POZDRAV
na{oj
DRENKI
PAVLOVI]
S po{tovanjem,
1165 Vesna Kora}, Mira
Franji} i Bisera
Had`ialjevi}
1164
SJE]ANJE
na svoju prijateljicu i
kumu
NAZA
1162
ROV^ANIN,
KERAMI^ARSKE usluge moleraj pos-
tavljanje elktroinstalacija i laminata. ro|.
KRIJE[TORAC
Tel. 062/466-093.k
KERAMI^AR zvati na Tel: 061/460-
606.k 23. 2. 2011 - 23. 2. 2012.
PRI^AJTE engleski obuka i vje`be go-
vornog engleskog u svim prilikama. Tel. S ljubavlju,
061/519-089.k Vaska
1161
BRAVAR radi blindirana vrata po na-
ru|bi, kovane ograde, gitere itd. Tel.
061/221-668.k
BRU[ENJE, lakiranje parketa i podo-
PARKETAR, ugradnja svih vrsta par- va bezpra{inskom ma{inom uz garan-
keta, obrada i lakiranja, povoljno. Mob. ciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500.k
061/827-492.k
VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba,
OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel.
malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 033/232-162, 061/266-764 i 061/108-779.k
061/382-219.k
SERVIS kompjutera sistemi, nadogra-
POVOLJNO i kvalitetno postavljam dnja, programi. Mob. 061/902-688.k
sve od rigipsa. Mob. 061/545-888.k
PREKUCAVAM sve vrste materijala,
TAPETAR radi sve poslove tapetarske brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska
struke, dolazim na adresu besplatno. Tel. obrada. Tel. 061/533-326.k
240-895, 062/909-306.k
BRAVAR i varilac, profesionalna izrada
KOMBI prevoz putnika, manje seli- i monta`a svih vrsta bravarskih radova.
dbe. Mob. 061/500-622.k Mob. 061/141-659.k
POMA@EMO pri lije~enju raznih boles- KERAMI^AR ~isto i kvalitetno uz ga-
ti: nesanica, nervoza, glavobolja, re- ranciju vr{i sve vrste kerami~kih rado-
uma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, ve- va. Mob. 061/930-315.k
oma uspje{no. Tel. 062/723-575.k
VKV BRAVAR, popravljam brave, pra-
IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za ra- vim gelendere i kovane ograde. Mob.
zne namjene, cijena do 20kom — 1,5KM,
062/907-356.k
a 20 stolica i vi{e — 1KM po komadu,
DAJEM instrukcije iz francuskog jezi-
(ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k
ka, za sve nivoe znanja i prevodim sve
PROFESOR engleskog daje instukcije,
vrste tekstova. Mob. 061/365-677.k
cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode.
MATEMATIKU instruira dipl. ing.
Mob: 061/654-941.k
elektrotehnike, za sve {kole i fakultete.
DAJEM instrukcije iz matematike, za sve Mob. 061/571-361.k
{kole i fakultete. Mob. 061/534-231.k
INSTRUIRAM |ake i studente iz mate-
matike i fizike, na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel.
RAZNO
621-976.k
SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare,
moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce KOLEKCIJA 503 fotografske karte
i mi{eve. Mob. 062/136-248 i Tel. 033/219- BiH, 1:25.000 najbolje dosada{nje kar-
761.k te VGI/JNA. Tel. 032/244-417.k
54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OSLOBO\ENJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi SJE]ANJE

U nemogu}nosti da prisustvujemo sahrani,
opra{tamo se sa tugom u srcu i bolom u du{i na na{eg kolegu i
od na{eg voljenog brata i {ure prijatelja, istaknutog
sportskog radnika

AVDO PA[A (HILMI-bega) [ETI]

u~esnik NOR-a

preselio na ahiret u srijedu, 22. februara 2012, u 80. godini.

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. februara 2012. godine, u 13.30 sati na grad-
DRAGOLJUBA skom groblju Bare. RANKA
(NIKOLE) KOTLE
Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 12.45 sati, do groblja i
nazad.
KURE[A
23. 2. 2005 — 23. 2. 2012.
O`alo{}eni: supruga Naila, sin Zijad, k}erka Aida, zet Mirsad Kova~, unu~ad i
praunu~ad, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije.
Po~ivaj u miru Bo`ijem!
Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u ku}i rahmetlije u Ulici Jekovac br. S po{tovanjem,
Tvoja sestra Slobodanka i zet Milan Radoti} 3A. FK “Bosna“ Sarajevo
AX 002 901

Sa `alo{}u obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije ... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)
da je na{ dragi da se 25. februara 2012. godine navr{ava 40 dana Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i
od preseljenja na ahiret na{e drage kom{ije da je na{a draga

HIDAJETA (VEJSILA)
MILAN (MILETA) FAHRIJE BUKVICE, PINTOL,
NENADI] ro|. MOSARAC ro|. DEDOVI]
preselila na ahiret u srijedu, 22.
februara 2012, u 67. godini.

preminuo 21. februara 2012. u 74. godini.
Sahrana }e se obaviti 24. februara 2012. godine, u 14 sa-
ti na groblju Sv. arhangeli, Ciglane.
Povorka polazi ispred kapele.
O`alo{}eni: k}erka Dijana, zet Mirsad, unuka Hena, dra-
ga Zorica, bra}a Ljubinko i Radenko, sestre Milovanka i
Zaga, porodice Nenadi}, Vehabovi}, Dori}, Kr{o, Rizva-
novi}, Hercegli}, Arifhod`i}, Amid`i}, Tabak, Cvjeti},
Fra{to, Kajanija i Arslanagi}, te ostala brojna rodbina,
prijatelji i kom{ije.
Ku}a `alosti: Ul. Himze Polovine do broja 17.
000
... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i
kom{ije da je na{a draga
D`enaza }e se obaviti u petak, 24. februara 2012. godine,
Istog dana u Carevoj d`amiji u 12.30 sati u 14 sati na mezarju Turovi - Trnovo.
prou~it }e se tevhid.
O`alo{}eni: suprug Izet, sin Suad, k}erka Suada, unuk Ta-
rik, unuka Asja, zet Veli} Nermin, snaha Mirela, brat Mu-
Brat Fehvad i sestra Fedrija
rat, sestre \ula i Selma, brati}i i sestri}i, te porodice Pin-
002
tol, Dedovi}, Veli}, Mehani}, Ku~uk, Mulaomerovi}, Mu-
laosmanovi}, Lokvan~i}, Hromo, Had`i}, Kadri}, Hod`i},
Leka, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji.
POSLJEDNJI POZDRAV
Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u mesd`idu Tu-
mom cijenjenom prijatelju rovi - Trnovo.
Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred Dru{tve-
nog doma Hrasnica sa polaskom u 13 sati, sa usputnim
zaustavljanjem na autobuskim stajali{tima terminal Ili-
MARTINU d`a i Ned`ari}i.
RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
BLA@EVI]U 000
dipl. ing. gra|.
... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i
Imao sam ~ast i zadovoljstvo sara|ivati sa tobom. kom{ije da je na{ dragi

MULIJA (AVDIJE)
S ponosom }u ~uvati sje}anje na tvoj plemeniti
lik i dobrotu.
@DRALOVI], RU[ID (EMRE)
ro|. SLINI]
[emsudin Kadriba{i}
1163 RED@EPAGI]
preselio na ahiret u srijedu, 22.
februara 2012, u 74. godini.
preselila na ahiret u utorak, 21. februara 2012, u 88. go- Dvadeset tre}eg februara 2012. navr{ava se devetnaest
dini. D`enaza }e se obaviti u petak,
godina od tragi~ne pogibije na{eg najdra`eg
24. februara 2012. godine, u
D`enaza }e se obaviti u petak, 24. februara 2012. godine, 14.15 sati na mezarju Kova~i - Hrasnica.
u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo.
O`alo{}eni: supruga Hajrija, k}erke Dijana i Emira,
O`alo{}eni: k}erka D`emka i sinovi Mustafa i D`emo sa
porodicama, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji.
ALMIR (AHMEDA) unuk Din, zetovi Namik i Sead, brati}i Ragip, Omer, {u-
ra Behmen, te porodice Red`epagi}, Had`imu{ovi},
POKRKLI] Omeragi}, Had`i}, Gu{mirovi}, [abovi}, Had`ialijagi},
Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u Alipa{inoj Bander, [arkinovi}, Olevi}, Ba{i}, Kulenovi}, Kuraja,
d`amiji. \ukanovi}, Ra{i}, Radon~i}, Ferovi}, Zukanovi}, Bjelak,
000 Alibabi}, Lagumd`ija, kumovi Leki}i i Fetahovi}i, kao i
Dragi Almire, ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji.
dani godi{njice prolaze, ostavlja- Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i `alosti u 14.15 sa-
OSLOBO\ENJE ju sa sobom te`inu, bol i prazninu. Svaki trenutak prove- ti, Ul. Maria Mikuli}a 91, Ko{evsko Brdo.
den s Tobom bila je sre}a u na{im `ivotima i oni uvijek Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred Zemalj-
OGLASNA SLU@BA ispunjavaju na{e misli i na{a srca. skog muzeja, sa polaskom u 13.15 sati.
Zelenih beretki 14 Tetka Mirzeta
Tel. 205-938 RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
1157
000
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55

POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj baki na{oj dragoj baki

SLAVI TOKI]
SLAVI TOKI]

Tvoji: Vedad, Sonja, Dado Tvoji: Ismar, Vikica, Ado

1153 1153

POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj baki mojoj jedinoj baki

SLAVI TOKI]
SLAVI TOKI]

Tvoji: Maranta, Ma{a, Ljubica i Miro Tvoj unuk Vedran

1153
1153

TU@NO SJE]ANJE SJE]ANJE

na na{eg dragog supruga, oca, djeda, svekra i tetka

ALMIR (AHMEDA)
POKRKLI] ABDUZAIMOVI]
23. 2. 1993 — 23. 2. 2012. ABDUREZAKA RESKA,
dipl. ing. arh.
23. 2. 1928 — 23. 2. 2012.

Voljeni Almire,
prolivena suza i svakodnevni uzdah u zamci stradanja koju vrijeme nosi, Tvoju
mladost i ljepotu uokviruje u najljep{i ram ljubavi na{e.
Tvoji neutje{ni: tata Ahmed, mama Nermana i brat Amel
1157
Puno je lijepih uspomena i sje}anja vezano za dana{nji dan.
Tvoji: Filduza, Resko, Kerim, Lada, Renata, Mirsada, te porodice
Abduzaimovi}, Abdi~evi}, Dami} i Odoba{i}
001

POSLJEDNJI POZDRAV SJE]ANJE

OSMRTNICE,
OGLASE, na{em dragom na drage roditelje i bra}u
NATJE^AJE
MO@ETE
PREDATI U ALI]
VA[EM GRADU
TIHOMIRU TIHI NURA BAJRO
OSLOBO\ENJE KOSTI]U
1906 — 1974. 1906 — 1987.

iz Breze

DOO
KADIR SULEJMAN JUSUF RAMIZ
NOVOTEKS 1933 — 1984. 1935 — 1994. 1937 — 1998. 1931 — 2011.
KISELJAK

Uz zahvalnost i po{tovanje,
Sandra, Igor, Ljubica i @ika Bjelakovi} Alija sa porodicom
Tel: 387/30/879-438 1151 1155
56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OSLOBO\ENJE
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi POSLJEDNJI POZDRAV
dragom prijatelju

HIMZO (AVDIJE) ]ATOVI]

dipl. pravnik u penziji

preselio na ahiret u ponedjeljak, 20. februara 2012, u 91. godini.

D`enaza }e se klanjati u petak, 24. februara 2012. godine, poslije d`uma-namaza u hare-
mu Begove d`amije, a ukop }e se obaviti u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo.

Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 13 sati, do groblja i nazad.

O`alo{}eni: supruga Bahrija, sinovi Velija i Vedad, sestra D`emila Faji}, snahe Aida i MARTINU BLA@EVI]U
Amra, unu~ad Lejla, Ena, Adan i Nina, {ura Osman Karamehmedovi} sa porodicom,
svastike Atija Had`ovi}, Advija Tafro i Fatima Jusufbegovi} sa porodicama, te porodice
]atovi}, Karamehmedovi}, Faji}, Had`ihasanovi}, Had`imahovi}, Had`ovi}, Tafro, Ju-
sufbegovi}, Ustamuji}, Kazazi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Sa zahvalno{}u i po{tovanjem,

Ku}a `alosti: Hamze Orlovi}a br. 4/III - Nova Breka. Enver, Fatima, Renea i Gordi
002 463

Sa dubokom tugom i `alo{}u obavje{tavamo svu rodbinu Obavje{tavama rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)
i prijatelje da je Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i
kom{ije da je na{ dragi

AZRA REZAKOVI],
SLAVA (LUKE) TOKI], ro|. FETAHOVI]
ro|. VLAHOVI]
iznenada preselila na ahiret u utorak, 21. februara 2012,
u 32. godini.
D`enaza }e se klanjati u ~etvrtak, 23. februara 2012. go-
dine, poslije ikindija-namaza u haremu Hrasni~ke d`a-
preminula 21. februara 2012. u 93. godini.
mije, a ukop }e se obaviti na mezarju Kova~i - Hrasnica.
Sahrana }e se obaviti 23. februara 2012. godine u 13.45 Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u
sati na gradskom groblju Bare. 13.45 sati, do mezarja i nazad.
O`alo{}eni: otac Ned`ad, suprug Enis, k}erka Taira, brat
O`alo{}eni: k}erke Ljubica, Sonja i Viktorija, unu~ad Admir, dedo Mehmed, tetke Sabina, Sehija i Behija, tetci
Vedran, Ismar, Maranta, Ma{a i Vedad, zetovi Miro, Ro- [erif i Enes, teti~ne Merima, Emira, Samra, Merd`ana i
man, Adnan i Adnan, familije Vlahovi}, Konjevi}, Ceri}, Nud`ejma, teti}i Tarik i Bakir, svekrva Fehma, zaova
Hori}, R`ehak, Malik, Filipovi}, Jevri}, Bo`i} i Pelivan, Anesa, Badema, te porodice Rezakovi}, Fetahovi}, Mu-
te brojna rodbina i prijatelji laosmanovi}, Kadi}, Mujkanovi}, Durmi{evi}, Ja`i}, [e-
000
bi}, Hamzi}, Zolj i ostala mnogobrojna rodbina, prijate-
lji i kom{ije.
Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u ku}i `alosti u
SJE]ANJE
Ulici Husrefa Red`i}a br. 5/V - Ciglane.
na na{eg voljenog 000
JUSUF (HIMZE)
KARI]
preselio na ahiret u utorak, 21. februara 2012, u 73.
godini.
D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. februara 2012. godi-
ne, u 13 sati na mezarju Orli} - Kobilja Glava.
O`alo{}eni: supruga Ai{a, sin Safet, sestra Sanija,
unu~ad Irfan i Ifeta, snahe Suada i Nada, brati~na Mer-
hima, sestri~na Berina, zetovi Malik, Ibrahim, Zehrid i
Damir, {ure Mustafa i Salih sa porodicama, te porodice
Kari}, Brkani}, Paljevac, Tiro, Rikovi}, Krehi}, Sejdija,
Zuki}, Gajevi}, Masnopita, Jamakovi}, Budulovi}, Ga-
ni}, Kobiljak, Dizdarevi}, Pervan, Tanjevi}, [abanovi},
Kadri}, ]esko, Radon~i}, Avdi}, Suljevi}, Sejfi}, Kadri},
Tanovi}, Bekti}, Fejzi}, Rami}, kao i ostala brojna rodbi-
na, kom{ije i prijatelji.
Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 13 sa-
ti, Kobilja Glava 6.

Obavje{tavama rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

TU@NO SJE]ANJE
na drage roditelje
HAFIZA ZUKANOVI],
ALEKSANDRA KOSTI]A ro|. ZAGORICA
23. 2. 1992 - 23. 2. 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem,
preselila na ahiret u utorak, 21. februara 2012, u 73.
Tvoji: supruga Sadeta, sin Jesenko sa porodicom,
k}erka Maja sa porodicom, sestra Smiljka,
godini.
JOVO JOVANKA
BUGARIN BUGARIN
sestri} Sr|an sa porodicom
1104 D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. februara 2012.
godine, u 15 sati na mezarju Ravne Bakije.
5. 4. 2002 - 23. 2. 2012. 23. 2. 2011 - 23. 2. 2012.
O`alo{}eni: k}erka Sena, sin Sead, zet Muriz, unuke
OBAVJE[TENJE Maida, Neira i Had`era, bra}a Avdija i Ramiz, sestra
Rukija, snahe Rasema i Hedija, zet Hamza, brati}i i bra- Ne postoji utjeha, ne postoji zaborav,
Ukoliko ste zainteresovani, ti~ne, sestri}i i sestri~ne, amid`i}i i amid`i~ne, daid`i}i i
daid`i~ne, teti}i i teti~ne, djeveri Mujo i Asim, jetrve Fa-
ali postoji sje}anje na va{ mili lik i
sje}anja i smrtovnice mogu nika, Murija i Azra, te porodice Zukanovi}, Zagorica,
na ljubav koju ste nam pru`ali.
imati sliku u boji. Mehi}, Brki}, Durmi{evi}, Detli}, Su}eska, Krajina, Pis- Smrt je ja~a od `ivota,
ki}, Hod`i}, Bor~ak, Kozelj i ostala rodbina, prijatelji i
Prilikom predaje oglasa naglasite kom{ije.
ali nije ja~a od sje}anja na vas.

to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Nedostajete nam.

Cijena ostaje ista!
Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u ku}i `alosti u
Ulici Kemala Kapetanovi}a br. 22/II - Grbavica. Va{i Slobodan i Konstantin sa porodicama
000 1150
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57

SJE]ANJE Dvadeset tre}eg februara 2012. navr{ava se devet godina od kada nije sa
nama na{a draga

FADILA ^OLI] SABIRA (HUSEINA) TASO,

iz Rogatice ro|. SEDI]
23. 2. 1985 — 23. 2. 2012.

Tvoj plemeniti lik, dobrotu i beskrajnu ljubav koju si nam poklanjala

S ljubavlju i po{tovanjem, nosit }emo trajno u na{im srcima i sje}anjima.
porodica Tvoji najmiliji
1119 961

Sa neizmjernom tugom i bolom obavje{tavama ro- Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je SJE]ANJE
dbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga na{a draga
na dragu sestru, majku i nenu

SALIHA SENA
]AMILA (MUNIBA)
(ASIMA) PLEH,
PECIKOZA,
ro|. BUSULAD@I]
ro|. HETO

preselila na ahiret u utorak, 21. februara 2012, u
78. godini.
D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. februara 2012.
godine, u 15 sati na mezarju Grli}a brdo.
O`alo{}eni: sinovi Mirsad, Zijad i Sead, k}erka
Idana, unu~ad Alma i Almir, sestra Memnuna, sna-
he Zijada i Vildana, djeveri Omer i Ramiz, jetrve
Envera, Zineta i \ula, sestri}i i sestri~ne, amid`i}i i
amid`i~ne, daid`i}i i daid`i~ne, te porodice Pleh,
Busulad`i}, Lagumd`ija, Teka~, Dizdarevi}, Muj-
kanovi}, Ham{i}, Be}iri, Malatovi}, Jaki}, Began,
Hercegli}, Jahi}, kao i ostala mnogobrojna rodbi-
na, prijatelji i kom{ije.
Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u poro-
di~noj ku}i u Ulici Sedrenik br. 21.
RAHMETULLAHI ALEJHA
RAHMETEN VASIAH
000
preselila na ahiret u subotu, 18. februara 2012, u
84. godini. [AHZIJA SEFI],
D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. februara 2012.
godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. ro|. HAJDAREVI]
Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa po- 23. 2. 1993 — 23. 2. 2012.
laskom u 12 sati, do groblja i nazad.
O`alo{}eni: sinovi Ramiz i Mevludin, bra}a [evkija i
Agan, sestra Rabija, unu~ad Ismir, Ismira, Alma, Sa mnogo ljubavi i po{tovanja mislimo na tebe.
Amel, Senad, Senada, Tarik i Ermin, praunu~ad Adin, Sestra ]aji} Beba Bedrija sa porodicom,
Adis, Mubarak, Ahmed i [ejma, nevjeste Had`ira, snaha Enisa sa Teom i D`ejlom
Hankija, Vahida i Emina, djever Hamid sa porodicom, 1126
zetovi Meho, Nad`ad, Ihab i Merim, te porodice Peci-
koza, Heto, Hurem, [ahi}, Hela}, Skorupan, ^au{evi},
Dolov~i}, [ahinovi}, Ra`anica, Rizvanovi} i ostala TU@NO SJE]ANJE
mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije.
Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u d`amiji
Paje na Mahmutovcu.
000

ALMIR
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prija-
telje i kom{ije da je na{ dragi
...za ovaj trenutak — (pripremajte se) - hadis
(AHMETA)
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i
kom{ije da je na{ dragi
POKRKLI]
23. 2. 1993 — 23. 2. 2012.

RA[ID (HUSEINA)
MUZUR RAHMAN (MU[ANA) Slaven, Dino, Esad i Reuf
HOD@I] 457

preselio na ahiret u utorak, 21. februara 2012, u 79.
godini.
D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 23. februara 2012.
godine, u 13.30 sati na mezarju Grli}a brdo.
O`alo{}eni: supruga Fatima, snaha Ebedija, bra-
ti~ne Nermina i Hasna, sestri}i had`i Galib i Hi-
kmet, sestri~na Mensura, {ura Ahmed sa porodi-
com, svastike Bisera, Nafa i Kadra, bad`e Muha-
med i Slako, te porodice Muzur, Slini}, Tica, Mus-
tajbegovi}, ^eljo, Omanovi}, Srna, Zuki}, Krkali},
Jusi}, [abi}, Drinjak, Mali}begovi}, U`i~anin,
Ba{~au{evi}, Leme{, Milanovi}, Malki}, Agi}, Zu-
betljak, Kari}, [o{o i ostala rodbina, prijatelji i ko-
m{ije.
Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u stanu
rahmetlije u Ulici Marka Maruli}a br. 7/II.
000
Pro{le su tri godine otkako nije sa nama na{a
preselio na ahiret u ponedjeljak, 20. februara 2012, u 75.
sestra i tetka
godini.
D`enaza }e se klanjati u ~etvrtak, 23. februara 2012. go-
dine, poslije podne-namaza (12.30 sati) u haremu d`ami-
je Svrake - Semizovac, a ukop }e se obaviti na mezarju
Boranje - Svrake.
O`alo{}eni: supruga Ha{a, sinovi [aban i Red`o, k}erke HELENA
Delva, Fatima i Had`ira, snahe Hajrija i Elvira, zet Adil,
unu~ad Alem, Rahman, Alen, Lida, Delva, Ada, Medina SEDEJ
i [ejla, brat [aban sa porodicom, sestri}i i sestri~ne, bra-
ti}i i brati~ne, te porodice Hod`i}, Vejzovi}, Alihod`i},
Ahmetovi}, Seferovi}, Brki}, Duri}, kao i ostala brojna
rodbina, kom{ije i prijatelji.
Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 12.30 Sje}anje na nju ostat }e zauvijek
sati, Ul. Blagovac I/30, Vogo{}a. u na{im srcima.
RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH Obitelji: Mihali}, Leme{, Sedej i Krili}
000 AX
58 PREDAH ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
Djelujete kao osoba koja ulijeva veliku sigurnost i povjerenje. Po-
zitivni rezultati proizlaze iz zajedni~ke akcije ili sposobnosti da pra-
vilno nametnete uticaj. Stalo vam je da osvojite ne~iju iskrenu pa`-
nju ili emotivnu naklonost. U svakoj dobroj prilici i bez ustru~ava-
nja, slobodno upotrijebite {arm i zavodni~ke sposobnosti koje po-
sjedujete. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizi~koj formi.
21. 3. - 20. 4.

BIK
Nudi vam se dobra prilika da potvrdite profesionalne sposobnos-
ti ili da ostvarite zapa`enu ulogu u dru{tvu saradnika. Zatra`ite ne-
~ije stru~no mi{ljenje prije nego {to donesete kona~nu odluku u pro-
cjeni poslovnih interesa. Ne uspijevate na najbolji na~in i sa sigur-
no{}u da odgonetnete ne~ije mi{ljenje i pona{anje. Nema razloga
za pretjeranu zabrinutost.
21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI
@elite da prihvatite posao koji donosi dobru zaradu. Me|utim, po-
kazat }e se da imate neku pogre{nu ra~unicu i da se zavaravate ne-
pouzdanim informacijama. U odnosu sa voljenom osobom izvje-
sne promjene su skoro neizbje`ne. Nema razloga da se zaklanjate
iza nekih la`nih obe}anja, jer problemi se ne}e rje{avati sami po se-
bi. Prijat }e vam odmor i kreativna izolacija, opustite se.
23. 5. - 22. 6.

RAK
Da biste ostvarili poslovne namjere, potrebne su vam provjerene
informacije. Okolina je spremna da podr`i va{u ulogu i o~ekivanja
u zajedni~koj akciji. Poka`ite da imate dovoljno strpljenja, posebno
u nekim delikatnim situacijama. Osoba koju volite svakako zaslu-
`uje beskrajnu pa`nju ili razumijevanje sa va{e strane. Va`no je da
pobolj{ate koncentraciju.
23. 6. - 22. 7.

LAV
U susretu sa saradnicima povremeno nailazite na znake mrzovolje
ili osporavanja. Sve je dobro dok neko ne zatra`i odre|enu uslugu
ili pokornost sa va{e strane. Me|utim, bez ne~ije podr{ke ne mo-
`ete da ostvarite sve ciljeve. Partner ~ini mnoge stvari zbog kojih
zaista treba da se osje}ate veoma polaskano. Obratite pa`nju na pra-
vilniju njegu.
23. 7. - 22. 8.

DJEVICA
Neko je na va{oj strani, ali to nije dovoljno da u potpunosti ostva-
rite poslovne ciljeve. Potrebno je da kontroli{ete svoju psihi~ku i
emotivnu tenziju kroz poja~anu radnu aktivnost ili kretanje. Nasre-
}u, voljena osoba dobro poznaje va{ ukus i umije da vam ugodi na
razli~ite na~ine. U`ivajte u svom svijetu intime i u bliskom dru{tvu.
Prijat }e vam {etnja ili neka sportska aktivnost.
23. 8. - 22. 9.

VAGA
Djelujete raspolo`eno i svoj posao obavljate na rutinski na~in, bez
dodatnih sumnji. Ne obra}ate posebnu pa`nju na saradnike koji ima-
ju druga~ije ideje, ne `elite da uti~ete na ne~ije mi{ljenje ili odluku.
Poku{avate pravilno da razumijete ne~iju emotivnu reakciju, ali mo-
tivi su ponekad suvi{e skriveni i te{ko ih je protuma~iti na odgo-
imetak, aa, ajas, to, nitrat, bol, direk, opori, ejalat, takt, zakerati, ai.
RJE[ENJE: estera, skalar, melani, alanis, ras, kt, erol, o, d`imi, k, e, enormnost, potezati se, okatac, vena, vera,
varaju}i na~in. Izbjegavajte neke stresne situacije.
23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA
Ukoliko vam smeta ne~ije prisustvo, izbjegavajte rivalske odnose.
Poslovne probleme treba da rje{avate razumno i bez velike eufo-
OSLOBO\ENJE Uprava 234-718, fax: 461-007;
Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,
Britaniji progla{eno za list godine u svijetu.
Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu
Nezavisni BH dnevnik Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, slobode (u Skandinaviji), nagradu "za
rije. Svaki vid pretjerivanja unosi dodatnu konfuziju sa okolinom i Sarajevska hronika: 276-901, izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar
naru{ava va{ psiholo{ki mir koji imate. Planirajte neku romanti~nu Web site: www.oslobodjenje.ba fax: 468-054, Kultura: 276-906, Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje
zabavu ili susret sa jednom bliskom osobom. U`ivajte u stvarima e-mail: redaction@oslobodjenje.ba Sportska rubrika 276-908, u `ivotu tradicije
koje vam pri~injavaju zadovoljstvo, opustite se. Prilozi: 468-142 nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u
23. 10. - 22. 11. GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima"
STRIJELAC Vildana SELIMBEGOVI] OGLASNA SLU@BA: agencije Inter Press i Service, nagradu
Ne dopada vam se saznanje da trpite zbog ne~ije samovolje ili da Tel/fax: 205-938 "za zajedni~ki rad novinara razli~itih
se nalazite u mo`da inferiornoj poziciji u odnosu na svoje sara-
PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA:
e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fon-
dnike. Ipak, ne mo`ete lako da promijenite poslovno-finansijski po- Sadat BEGI] VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, dacije Alfons Komin (Barselona),
redak i ne~iju volju. Nepotrebno se optere}ujete razli~itim temama DIREKTOR: transakcijski ra~un broj: nagradu "za borbu protiv ksenofobije"
koje vas udaljavaju od drage osobe. Budite umjereni i izbjegavajte Ned`ad [ADI] 1602000000317116, Kluba evropskih rektora, nagradu za ljud-
razli~ite izazove. UREDNI[TVO: UNICREDIT BANK DD, ska prava "Saharov" Evropskog
23. 11. - 22. 12.
Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], transakcijski ra~un broj: parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za
JARAC Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], 3383202250044019, slobodu {tampe" Udru`enja turskih
Imate utisak da su va{e ideje od presudnog zna~aja i zbog toga po- SPARKASSE BANK DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za nov-
Jakub SALKI], Mirela SEKULI],
~injete da se sukobljavate sa odre|enim saradnicima. Svako ima pra- transakcijski ra~un broj: inarstvo Univerziteta Mizuri (SAD),
Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO
vo na mi{ljenje, ali novi sukobi nepotrebno ote`avaju nastavak sa- 1990490005630121, Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero
radnje. Po~injete da uvi|ate kako se va{e `elje i kriteriji razlikuju jer PRODAJA: POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski slobode" Me|unarodnog udru`enja
partner ima neku svoju viziju. Nemojte donositi ishitrene odluke, us- Fax: 465-727, ra~un broj: 1872000000045887, novina (FIEJ), Nagradu “Premio
porite ubrzani ritam. Tel: 276-967, 455-558 KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, Giornalistico Paolo Borsellino” koju
23. 12. - 21. 1. e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba listovima koji se bore za istinu
filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj:
VODOLIJA 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss
Na vrijeme treba da ispravite poslovne propuste. Mogu} je poziti-
MARKETING:
Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom
Meliha Hod`i} Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje”
van rasplet doga|aja, pod uslovom da konsultujete bliske sara- “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i
Fax: 472-901 Zorica Pand`i}, {ef DTP-a
dnike i da sa~uvate prisebnost duha u odlu~uju}im situacijama. Po- “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).
Tel: 472-899, 468-161,
ja~ana sujeta vas navodi na pogre{an zaklju~ak. Partner samo pri- 276-968, 276-988 [tampa: Unioninvestplastika dd,
vidno djeluje nezainteresovano za va{u pri~u i ideje. Ve~ernje sate e-mail: marketing@oslobodjenje.ba Semizovac bb
Vije}e za {tampu
posvetite kreativnoj izolaciji, prijat }e vam opu{tanje.
22. 1. - 19. 2. ID broj: 4200492600001 Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini
30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za
RIBE ADRESA: Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom
Osje}ate lagani umor i nedostatak koncentracije. Stoga izbjega- D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo {tampu u BiH www.vzs.ba
vajte takmi~arsku atmosferu ili neko nepotrebno dokazivanje pred predsjednika Tita odlikovano Ordenom brat-
Po{tanski pregradak 686 stva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. Za sve eventualne primjedbe na pisanje
saradnicima. Va`no je da u predvi|enom roku zavr{ite redovne oba- lista, obratite se VZ[ u BiH
veze. Susret sa jednom osobom u vama poti~e sje}anje na prija- TELEFONI: godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-
a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno e-mail: info@vzs.ba,
tne uspomene. Ipak, ne `elite da se prepustite emotivnim talasima Centrala: 276-900, 467-723
za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. tel: +387 33 272 270
i nostalgiji. Prijat }e vam {etnja ili relaksacija. Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276-
U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj tel/fax: +387 33 272 271
20. 2. - 20. 3. 902, fax: 468-090, modem: 468-018;
Danas u sjevernim predjelima Bosne obla~no i maglovito. U ostalim krajevima ujutro po kotli-
nama i dolinama rijeka magla, a tokom dana prete`no sun~ano. Vjetar slab, promjenljivog
pravca. Minimalna temperatura od -5 do 2, maksimalna dnevna od 3 do 8, na jugu do 14°C.
Uve~er u sjevernim, a u no}i i u ostalim predjelima prolazno naobla~enje sa slabom ki{om i sus-
nje`icom, na planinama sa slabim snijegom. Sutra prije podne umjereno obla~no, poslije podne
prete`no sun~ano. U subotu prete`no sun~ano, u ju`nim predjelima prije podne umjereno
obla~no. U nedjelju ujutro naobla~enje, a tokom dana obla~no, povremeno sa slabom ki{om.
U Sarajevu prije podne magla, popodne prete`no sun~ano. Puha}e slab, jugozapadni vje-
tar. Minimalna temperatura -3, maksimalna dnevna 8° C.

Danas }e obla~no sa ki{om biti u zapadnoj i centralnoj Evropi, i centralnom Sredozemlju, dok
}e snijeg padati u pribalti~kim zemljama i Isto~noevropskoj niziji, kao i u oblasti Alpa i Karpata.
Obilan snijeg o~ekuje se u evropskom dijelu Rusije. Prete`no sun~ano bi}e na Pirinejskom i
ve}em dijelu Apeninskog i Balkanskog poluostrva. Maksimalna temperatura kreta}e se od -
2 u Moskvi do 20°C u Lisabonu. Danas u sjevernim i centralnim predjelima Balkana obla~no
i maglovito, a u ostalim krajevima poslije jutarnje magle, tokom dana prete`no sun~ano.
Naobla~enje sa slabom ki{om i susnje`icom koje }e uve~er zahvatiti sjeverne, u toku no}i
pro{iri}e se i na centralne predjele Balkana. Na planinama se o~ekuje slab snijeg.
Samo }e u Gr~koj biti prete`no obla~no, na jugu sa ki{om, a poslije podne do}i }e do razve-
dravanja sa sjevera. Maksimalna temperatura od 0 do 10, u primorskim gradovima do 15°C.
60 KULTURNI VODI^
PARADA godini. Radove }e izlo`iti Igor Zergol, Adna
SARAJEVO Bakija, Bojan Stoj~i}m, Amir ]ati},
Mustafa ^ohad`i} i Alma Muzurovi}.
Galerija se nalazi u zgradi Centralne
Raif feisen banke u ul. Zmaja od Bosne bb,
a otvorena je za sve posjetioce radnim
danima od 8 do 16 sati.
ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca.
Galerija je otvorena od ponedjeljka do
petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14
komedija, sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.
KINA
re`ija: Sr|an Dragojevi}, GABRIJEL
uloge: Nikola Kojo, Mi{o Samolov, Goran
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat
Navojec, Bojan Navojec, Dejan A}imovi},
KINOTEKA Ivica Zadro...
Kamernog teatra 55”. Otvorena
svakim radnim danom od 10 do 18 sati.
2001: ODISEJA U SVEMIRU po~etak u 13.30, 15.50 i 18.20 sati.
STAR WARS: EPIOSODE I -
BLACKBOX
Izlo`ba fotografija “Begleiter”, a koje
FANTOMSKA PRIJETNJA oslikavaju razli~ite vremenske periode
razlicitih snimljene u Njema~koj, Italiji,
Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Autor ovih
slika je Rudo Cavar. Izlo`ba za posjete je
otvorena do 3. marta.
MUZEJI
HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima
od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.
re`ija: Stanley Kubrick.
uloge: Keir Dullea, Gary Lockwood, William SF spektakl, ZEMALJSKI
Sylvester... re`ija: George Lucas,
po~etak u 19 sati. uloge: Liam Neeson, Ewan McGregor,
Nataline Portman...
BOSANSKI KULTURNI po~etak u 13.15 sati.
~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OSLOBO\ENJE
GHOST RIDER 2: PUT OSVETE re`ija: Angelina Jolie,
premijera, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade
stripovski spektakl, [ebed`ija, Branko \uri}...
re`ija: Mark Neveldine i Mark Taylor, po~etak u 17, 19 i 21 sat.
uloge: Nicolas Cage, Ciaran Hinds, Idris Elba... PARADA
po~etak u 18 sati. komedija,
U ZEMLJI KRVI I MEDA re`ija: Sr|an Dragojevi},
uloge: Milo{ Samolov, Nikola Kojo,
Hristina Popovi}, Goran Navojec,
Dejan A}imovi}...
po~etak u 19 i 21 sat.
BANJA LUKA
premijera,
ratna drama,
re`ija: Angelina Jolie,
uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade
[ebed`ija, Branko \uri}...
po~etak u 16, 18.30, 20 i 21 sat.
PARADA
KINA
komedija, MULTIPLEX PALAS
re`ija: Sr|an Dragojevi},
uloge: Nikola Kojo, Mi{o Samolov, SIGURNA KU]A
Goran Navojec, Bojan Navojec, premijera,
Dejan A}imovi}, Ivica Zadro... akcioni triler,
po~etak u 20.45 sati. re`ija: Daniel Espinosa,
uloge: Denzel Washington, Ryan Reynolds,
\AVO U TEBI Robert Patrick, Brendan Gleeson...
horor, po~etak u 20 i 22.15 sati.
re`ija: Viliama Brenta Bela,
uloge: Suzan Krauli, Fernanda Andrade, ^ELI^NA LEJDI
Sajmon Kvoterman, Evan Helmut...
po~etak u 15, 17 i 19 sati.

CENTAR JOURNEY 2: MISTERIOZNI OTOK MUZEJI

U ZEMLJI KRVI I MEDA premijera,
avanturisti~ki spektakl, GRADA ZENICE
premijera,
re`ija: Brad Payton, Muzej je otvoren za posjete u sljede}im Na raspolaganju posjetiocima su
ratna drama,
uloge: Josh Hutcherson, Dwayne Johnson, terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i
re`ija: Angelina Jolie,
Michael Cain, Vanessa Hudgens... petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena
uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade
po~etak u 16 i 18.10 sati. do 14 sati. je stalna historijska zbirka o ranom
[erbed`ija, Branko \uri}…
po~etak u 16, 18.30 i 21 sat. GHOST RIDER 2: PUT OSVETE SARAJEVO srednjem vijeku u Bosni. Muzej je biografski, drama
otvoren za posjetioce radnim danima re`ija: Phyllida Lloyd
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-
CINEMA CITY premijera,
stripovski spektakl, 1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a
od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru uloge: Meryl Streep, Jim Broadbent,
(tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena Richard E. Grant...
U ZEMLJI KRVI I MEDA re`ija: Mark Neveldine i Mark Taylor, ku}a otvoreni su svakim radnim danom od
je za posjetioce tokom cijele sedmice, po~etak u 16 i 18 sati.
uloge: Nicolas Cage, Ciaran Hinds, Idris deset do 16 sati, subotom od deset do 15
od 9 do 17 sati. OVO ZNA^I RAT
Elba... sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni
po~etak u 20.20 i 22.25 sati. za posjete. TUZLA romanti~na komedija, akcija
Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim uloge: Reese Whiterspoon, Chris Pine, Tom
METTING POINT radnim danom od 10 do 16 sati, subotom Hardy...
U ZEMLJI KRVI I MEDA ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do po~etak u 18.30 i 20.30 sati.
premijera, 13 sati. JOURNEY 2: TAJANSTVENI OTOK
ratna drama, OLIMPIJSKI porodi~ni, avantura
re`ija: Angelina Jolie, Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih re`ija: Brad Payton,
uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade olimpijskih igara“.Otvorena za posjete od uloge: Dwayne Joshon, Michael Cane,
premijera,
[ebed`ija, Branko \uri}... ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok Josh Hutcherson, Vanessa Hudgens...
ratna drama,
re`ija: Angelina Jolie,
po~etak u 18 i 20.30 sati. vikendom muzej ne radi. GALERIJE po~etak u 15.45 sati.
uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade
POZORI[TA ART-KU]A SEVDAHA ME\UNARODNA
KRONIKE
[ebed`ija, Branko \uri}... nau~na fantastika,
Otvorena je za sve posjetioce svakim da-
po~etak u 14.50, 17.25, 18.30, 20, 21 i
MLADI nom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati. GALERIJA PORTRETA re`ija: Josh Trank,
22.35 sat. Stalna postavka crte`a, skica, akvarela uloge: Michael B. Jordan, Michael Kelly,
ZAVJET LJUBAVI POSLJEDNJA KARIKA BO[NJA^KI Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Alex Russel, Ashley Hinshaw...
autor: Lada Ka{telan, Obilazak Bo{nja~kog instituta i postavki Legata “Haim James Pinto“. po~etak u 16.45 i 22.15 sati.
ljubavna drama,
re`ija: Lajla Kaik~ija, umjetni~kih djela “U fokusu kolekcije”, Galerija je otvorena radnim danima od 8
re`ija: Michael Sucsy,
Ismet Rizvi} i Mersad Berber, svakim
GHOST RIDER 2: PUT OSVETE
uloge: Chaninng Tatum, Rachel McAdams, igraju: Ajla Cabrera, Alma Merunka, Elma do 15 sati. premijera,
Ahmetovi}, Mirna Kreso, Edhem Husi}, danom osim nedjelje i ponedjeljka od 9 do
Sam Neill, Jessica Lange...
Damir Kustura, Igor [kvarica 16 sati. CENTAR ZA KULTURU stripovski spektakl,
po~etak u 15.20 i 21.20 sati. Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa re`ija: Mark Neveldine i Mark Taylor,
po~etak u 20 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na
SIGURNA KU]A Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz uloge: Nicolas Cage, Ciaran Hinds, Idris
premijera,
NARODNO mail info@bosnjackiinstitut.ba.
sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog Elba...
akcioni triler, KATARINA, BOSANSKA ZENICA mosta, imao atelje od 1987. do 1992. po~etak u 17.45, 19.45 i 21.45 sati.
re`ija: Daniel Espinosa, godine, u kojem je bila stalna prodajna
uloge: Denzel Washington, Ryan Reynolds,
KRALJICA
izlo`ba njegovih radova. MUZEJI
balet,
Robert Patrick...
po~etak u 16.10 i 20.40 sati.
autor: \elo Jusi} - Gradimir Gojer, BIHA] SAVREMENE UMJETNOSTI RS
re`ija: Edina Papo, Izlo`ba “50 godina grafi~kih komunikacija
SVE ZA LOVU igraju: Belma ^e~o, Hariz [abanovi}, u Srbiji 1960/2010” u kojoj su predstavljeni
romanti~na komedija, Mihail Mateescu, Victor Emelyanov, znakovi i grafi~ka komunikacija u
re`ija: Julie Anne Robinson,
igraju: Katherine Heigl, Jason O'Mara,
Mensud Vati}, Mia Vu~kovi}, Ena
Muratspahi}, Marijana Ulrich, Stepan KINA posljednjih 50 godina, kao i postavka
“Banjalook 3”.
John Leguizamo, Daniel Sunjata... Leshchev Nikolaevi~... MULTIPLEX EKRAN Izlo`ba je za posjete otvorena do 9. marta,
po~etak u 14.15 sati. po~etak u 19.30 sati. od 10 do 22 sata.
JOURNEY 2: MISTERIOZNI OTOK
KONTROLA
GALERIJE premijera,
KINA Repertoare i program
re`ija: Nimrod Antal, de{avanja u va{oj kulturnoj
po~etak u 17.30 sati. RAIFFEISEN GALERIJA
avanturisti~ki spektakl, UNA ustanovi mo`ete slati na
re`ija: Brad Payton,
NULA Zajedni~ka izlo`ba radova studenata uloge: Josh Hutcherson, Dwayne Johnson, U ZEMLJI KRVI I MEDA mail: jelena.milanovic@
oslobodjenje.ba ili na broj
re`ija: Pawel Borowski, Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, Michael Cain, Vanessa Hudgens... premijera,
faxa 033/ 468-054.
po~etak u 19.30 sati. progla{enih najboljim studentima u 2011. po~etak u 14.30 i 16.15 sati. ratna drama,
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. TV PROGRAM 61
SP
OR
T

Manchester Utd - Ajax, prenos

OBN 21.05
EURO LIGA

SE
Sjaj Pariza RI
17.00 BHT
JE
74. Pred sam kraj isteka
Philippeovog pritvora, po-

Kum
licija dobija dokaze o nje-
govoj nevinosti. Amaury
21.25 HRT1
se u kafeu sastaje sa An-
toineom kako bi ra{~istio
neke nejasno}e u vezi sa The godfather, 1972. Glava jedne od pet najmo}nijih njujor{kih mafija{kih obitelji don Vito Corleone jedan je
Valerie. DRAMA od posljednjih tradicionalista. Vremena se mijenjaju, a njegovi stavovi zna~e opasnost
Re`ija: Francis Ford Coppola i probleme u dotad relativno mirnim odnosima me|u obiteljima, pogotovo kad Solloz-
Larin izbor Uloge: Marlon Brando, Al Pacino, zijevi odlu~e krenuti u posao s drogom. Don Vito je odlu~no protiv, smatraju}i zaradu
od kocke sasvim dovoljnom, te Sollozzo poku{a na njega atentat...
21.10 FTV Diane Keaton, Robert Duvall,
James Caan, Talia Shire
90. Nik{a Lari prizna
plja~ku, pravdaju}i je
FIL FIL
mladena~kom ludo{}u.
No, sla`e kako nije u do- Posljednji kum 1 M Tajanstveni dani M
sluhu s Dinkom. Nik{a 22.40 MRE@A  00.10 FTV 
na prepad uhvati Vu- Il Ultimo Pardino 1, 2008. A few days in september, 2006.
ksana i zaprijeti mu da DRAMA DRAMA
se dr`i podalje od Lare. Re`ija: Marco Risi Re`ija: Santiago Amigorena
Iako ga Nik{in napad Uloge: Michele Placido, Daniele Pecci, Micaela Uloge: Juliette Binoche, John Torturro, Sara Forestier,
iznenadi, Vuksan smatra Ramazzotti Nick Nolte, Tom Reiley, Mathieu Demy
da se nema ~ega boja-
Nakon hap{enja najve}eg {efa mafi- Irene je biv{i agent francuske tajne
ti. Jakov ga obavje{tava da Nik{a planira preseljenje
je Toto Rina, kontrolu nad mafijom slu`be. Od svog kolege, Elliota, ko-
u Australiju skupa s Larom i Zlajom, na {to Vuksan
preuzima Bernardo Provenzano, ~o- jeg nije vidjela 10 godina, dobije
pobjesni. O~ajna Leila vra}a se Dinku, koji joj dopu-
vjek koji se zajedno sa Rinom popeo poziv u kojem je on moli da njegovu
{ta ostanak, ne bi li ispao bolji ~ovjek od Jakova. Din-
na vrh sicilijanske mafije. Provenzano je naslijedio oslablje- k}erku, sa kojom nije imao kontakt godinama, dovede u pa-
ko pribavi Leili novu garderobu. Leila pogre{no
nu mafiju, naro~ito poslije otkrivanja svjedoka, ali njegov cilj ri{ki hotel. No, u hotelu se pojavljuje i David, Amerikanac
shvati Dinkove postupke te je uvjerena da ima utje-
je da ponovo zahvaljuju}i novoj strategiji u kojoj nema ubis- koji je u potrazi za svojim o~uhom - Elliotom. Iako silno `e-
caja na njega.
tava ni napada na institucije, obnovi ekonomske i kriminal- li vidjeti svoju djecu, to mu onemogu}ava egzekutor sa ko-
Oluja ne odnose jer }e tako mo}i da obnovi vlast. Ni{ta se ne zna
o posljednjem donu, ~ak ni kako izgleda. Jedina poznata fo-
jim je Elliot nekada sara|ivao.
17.15 TV1/MRE@A tografija je stara 50 godina. Provenzano je duh i da bi otkri- FIL
Zeynep je shrvana li njegovo skloni{te, policija formira grupu od 25 ljudi ~iji je Pi{i da ubije{ M
jer misli da su svi jedini cilj da dovedu do kraja najdu`e prikrivanje u historiji. 00.10 PINK 
njeni snovi uni{teni. Write To Kill, 1991.
FIL
Me |u tim, `i vot je
pun iznena|enja. Ne- Meta M DRAMA
Re`ija: Ruben Preuss
ko je ostavio ne{to u
22.35 OBN  Uloge: Scott Valentine, Joan Severance
Zeynepinoj sobi {to Twinkle Twinkle Lucky Stars, 1985.
}e joj podgrijati nove AKCIJA
nade. Jo{ jednom je Re`ija: Sammo Hung Kam-Bo Klark je student i pisac krimi-roma-
dokazano da su Ali i Uloge: Jackie Chan, Andy Lau, Sammo Hung Kam-Bo, na. Njegov brat je pu{ten iz zatvora.
Zeynep ~vrsto pove- Sibelle Hu Da li }e njegove pri~e imati interesan-
zani. Iako ne znaju ni- tniji obrt od pri~e njegovog `ivota.
Jackie Chen i njegovi prijatelji iz
{ta jedno o drugom, njih dvoje u isto vrijeme odlu- grupe Lucky Stars upuste se u obra-
~e ponovo nositi svoje zaru~ni~ko prstenje. ~un sa opasnom narko-bandom. U potrazi za izgubljenim FILM
Cimmer fraj Lucky Stars su pu{teni iz zatvora ka-
ko bi pomogli policiji u obra~unu sa gangsterskom bandom. dijamantom 
22.15 FTV 13.30 HRT2
Ovaj se zadak momcima ne}e u~initi pretjerano te{kim, sve
Jo{ko do|e na briljantnu dok ne do|u u dodir sa samom jezgrom narko-kartela... In search of the elephant eye diamond, 1998.
ideju da la`ira svoju smrt AKCIJA
FIL
kako bi unov~io `ivotno
osiguranje koje je kao
Divlji zapad M
Re`ija: Michael McGreevey
Uloge: Antonio Baker, Lindsey Peter, Sean Pric
23.25 NOVA  McConnell, Gary Collins, Michael Beck
mornar morao imati. An-
|i se plan ne svi|a; tim vi- Wild Wild West, 1999.
AKCIJA/VESTERN Prof. Miller vodi ekspediciju u potrazi za
{e {to mora sve sama izgubljenim gradom i dijamantom Slo-
organizirati. Dok se Jo{ko Re`ija: Barry Sonnenfeld
Uloge: Will Smith, Kevin Kline, Kenneth Branagh,
novo oko, ~ija je vrijednost neprocjenji-
skriva po hotelu i u`iva u samo}i, An|a anga`ira po- va. Partner mu je arheolog prof. Dono-
Salma Hayek, M. Emmet Walsh
grebnika i narika~u i spremaju se za bdjenje. Kad He- van, a u ekspediciji su jo{ Millerovi studenti Christie i Scottie.
lena i Fran vide Jo{kov duh, Memo po~ne sumnjati Barry Sonnenfeld i Will Smith udru- S njima je i dvoje djece, Millerova k}er Lindsey i Donovanov
da ne{to nije kako valja. Razo~aran malim brojem o`a- `uju se u akcijskoj komediji smje{te- sin Travis. Za dijamantom traga i skupina razbojnika koju pre-
lo{}enih i revoltiran slobodama koje si pogrebnik uzi- noj u svijetu nevjerojatnih naprava i dvodi opaki Kohabeez. Za vrijeme logorovanja Kohabeez i nje-
ma u odnosu s An|om, Jo{ko uni{ti plan prilikom specijalnih efekata. Dva lukava vladi- govi ljudi napadnu ekspediciju i zarobe ~etvero odraslih, ali dje-
bdjenja. Memo je povrije|en, jer nije znao za plan, pa na agenta, jedan {armer, drugi majstor u preru{avanju, po- ca uspiju pobje}i. Djeca ne bi pre`ivjela sama u d`ungli da ni-
se iz protesta zaklju~a u podrum i vi{e ne izlazi. slani su u misiju kako bi sprije~ili ludog briljantnog znan- je stigao njihov neobi~ni spasilac: spretni dje~ak Mowgli, odje-
stvenika koji planira atentat na predsjednika SAD-a. ven samo u komadi} ko`e, vje{t kao majmun i hrabar kao lav...
62 TV PROGRAM
BHT
07.00 Dobro jutro
Program za djecu (r)
09.10 Moko, mladi
istra`iva~, animirana
serija, 38/39
09.15 Bruklinski most, serija
09.40 Robot Robi,
animirana serija
09.50 Pim i Pom,
animirana serija
10.00 BHT vijesti
10.10 Ezel, igrana serija
11.00 Retrovizor, muzi~ki
program
11.30 Sjaj Pariza, serija, (r)
12.00 BHT vijesti
12.15 Dru{tvo znanja, dok.
serija (r)
12.45 BH gastro kutak, (r)
13.15 Na dnevnom redu,
info. program (r)
13.45 Euroimpuls, magazin (r)
14.15 BHT vijesti
14.30 Odli~an, 5+,
edukativna serija
Program za djecu
14.35 Frenderi u zemljama
Evrope: Turska
14.45 Matematika,
obrazovna serija
15.00 Bruklinski most,
serija, 20/35
15.20 Popravili{te za
roditelje, drama
15.40 Zlatno tele, serija (r)
16.30 Hronika regija:
Centralna Bosna
17.00 Sjaj Pariza, serija
17.30 Putevi zdravlja,
magazin
18.00 Sve u svemu, dnevni
magazin
18.45 Moko, mladi
istra`iva~, animirana
serija, 39/39
18.50 EUPM: Borba protiv
auto-mafije,
reporta`a
19.00 Dnevnik 1
19.35 Business News
19.40 Retrovizor, muzi~ki
program
20.10 Zlatno tele, serija 7/8
21.00 Tre}a strana, info.
program
22.00 Dnevnik 2
22.25 Business News
22.30 Policijska stanica,
serija
23.30 Lifestyle reporta`a:
[vajcarska (r)
00.30 Sve u svemu, dnevni
magazin (r)
Villa Maria
13.05 FTV
Radnici u Trgoprometu {trajkaju i
pritom vrije|aju i napadaju Tomu.
U cijelom haosu oko Trgoprometa
svoje prste, naravno, ima i Max,
koji preko medija poku{ava Tomi
dodatno zakomplicirati situaciju.
Luka je oti{ao u Genevu na put
koji mu je organizirala Helena.
Dolazi kod odvjetnika, izla`e
mu svoj poslovni plan i zahtjev
za kreditiranje. Jurakovi gledaju
televizijske vijesti, na kojima
su prikazani transparenti
usmjereni protiv njih i
izjave njihovih radnika.
TV ZENICA
11.00 Program za djecu 11.30
Smije{ne `ivotinje (r) 12.00Iz
dana u dan 12.05 Igrana serija
13.00 Vijesti 13.05 Selu u
pohode (r) 14.00 Iz dana u
dan... 14.30 Autoshop (r)
14.55 Mali oglasi 15.00 Vijesti
15.05 Sponzoru{e (r) 15.55 TV
izlog 16.00 Iz dana u dan 16.05
Sredinom (r) 17.00 Discovery
17.30 Dje~iji program 17.50 Ze
sport plus 17.55 TV izlog 18.00
Smije{na videa 18.30 Mali
oglasi 19.00 Zenica danas
19.50 Obavje{tenja 20.00
Kontakt program 21.00 TV izlog
21.05 Oni dolaze 21.30
Sponzoru{e, serija 22.30
Obavje{tenja 23.00 Zenica
danas (r) 23.30 Glas Amerike
FTV
07.00 Dobro jutro
09.00 Vijesti
09.05 Tajna Starog Mosta,
serija
Dje~iji program
10.05 Pop Pixie
10.20 An|ela Anakonda
10.30 [kola za vampire
10.45 Hot Wheels
11.10 Sve }e biti dobro,
serija
12.00 Dnevnik 1
12.15 Larin izbor, serija
13.05 Villa Maria, serija
Program za djecu
13.50 Pop Pixie
14.05 An|ela Anakonda
14.15 [kola za vampire
14.35 Fenomeni, izgubljeni
arhivi: Sa~uvati vjeru,
dok. program, 9. dio
15.25 Vijesti
Odgovorite ljudima
20.10
15.35 Cimmer fraj, igrana
serija, 15. ep.
16.10 Sve }e biti dobro,
serija, 128. ep.
17.00 Federacija danas
17.30 Tajna Starog Mosta,
serija, 91. ep.
18.30 Lud, zbunjen,
normalan, serija
19.10 Tomica i prijatelji,
crtana serija
Finansijske novosti
19.30 Dnevnik 2
20.10 Odgovorite ljudima,
dijalo{ka emisija
21.10 Larin izbor, igrana
serija, 90. ep.
22.15 Cimmer fraj, igrana
serija, 16. ep.
22.55 Dnevnik 3
23.25 Dok. ~etvrtak:
Prevrat 89. - Godine
po~inju januarom,
dok. serijal, 4. ep.
23.55 Danas u Parlamentu
00.10 Tajanstveni dani, film
02.30 Villa Maria, serija, 39. ep.
03.15 Dnevnik 3 (r)
03.45 Pregled programa
za petak
TV KAKANJ
08.00 Sevdah i vrijeme 08.30
Frej`er, serija 09.00 Denis
napast 09.10 Vjerski program
09.20 Program TV Sahar
10.00 TV Liberty 10.30
Autovizija 11.00 Yusuf, serija
12.00 Vijesti TV Sahar 12.30
Frej`er, serija 13.00 Dom2
13.30 Bonaventura 14.30 Link
15.00 Auto shop magazin
15.30 Karavan ponosa, mini
serija 16.00 Puls 17.05 Amor
latino, serija 18.00 Yusuf,
serija 19.00 Denis napast
19.30 Dnevnik FTV 20.00
Vijesti IC 20.20 Karavan
ponosa, mini serija 21.15
Zanimljive pri~e 21.25 Svijet
uspje{nih 22.00 Amor latino,
serija 23.00 Glas Amerike
RTRS TV1
06.01 Muzi~ki program 06.05 Doba ljubavi, serija,
06.30 Info kanal 23/24 (r)
07.00 Vijesti 07.00 Najava programa
07.05 Jutarnji program 07.05 Doba ljubavi, serija
09.00 Vijesti 08.00 Vijesti
09.10 Larin izbor, serija 08.05 Oluja, serija, 38. ep. (r)
Mala TV 09.00 Vijesti
10.05 Piplinzi, crtana serija 09.05 Zakon ljubavi, serija,
10.25 Tomica i prijatelji, 178. ep. (r)
crtana serija 10.00 Vijesti
10.35 Pad leta 29, 10.05 Junska no}, serija
omladinska serija 11.00 Vijesti
11.05 Podmladi mi tijelo, 11.10 TV Jedna, magazin
dokumentarni serijal za `ene (r)
12.00 Dnevnik 1 12.00 Vijesti plus
12.15 Karika koja vi{e ne 12.15 Doga|aji koji su
nedostaje, dok. promijenili svijet,
program dok. serijal, ep. 4/14
13.15 Pri~aj ne{to narodno (r) 13.00 Vijesti
14.00 Saga o Forsajtima, 13.05 CSI: Las Vegas,
serija serija, 2/22 (r)
15.00 Vijesti 14.00 Vijesti
Pe~at Junska no}
20.10 16.00
15.10 U fokusu 14.05 Kako vrijeme prolazi,
15.55 Pitajte, tra`imo serija, 38. ep. (r)
odgovor 15.00 Vijesti
16.30 Srpska danas 15.05 Zakon ljubavi,
17.05 Larin izbor, serija serija, 179. ep.
18.00 Eu i mi, specijal 16.00 Junska no}, serija,
18.55 Graditelj Bob, 60/124 (r)
crtana serija 17.00 Vijesti plus
19.05 Malac znalac, 17.15 Oluja, serija, 39. ep.
kviz za djecu 18.15 Put u Saharu,
19.30 Dnevnik 2 dokumentarni
20.10 Pe~at, politi~ki serijal, 3/13
magazin 18.50 Magna Aura,
21.10 Heroji i fenomeni serija,
21.40 Mjesto zlo~ina, 3/13 (r)
majami 9, serija 19.00 Najava Dnevnika
22.30 Dnevnik 3 19.10 Monster High,
23.00 Stjuardese, serija crtani film
23.50 Strah li~no, serija 19.30 Dnevnik TV1
00.20 Saga o Forsajtima, 20.05 Kako vrijeme prolazi,
serija serija, 39. ep.
01.10 Podmladi mi tijelo, 21.05 Ja biram goste,
dok. serijal dijalo{ka emisija
02.00 Mjesto zlo~ina, 22.20 Igra, serija, 49/64
Majami 9, serija 22.40 Posljednji kum 1,
02.40 Dnevnik 2 (r) film
03.05 Pe~at 00.15 Pono}ne vijesti
04.00 U fokusu (r) 00.30 Ja biram goste,
04.45 Pitajte, tra`imo dijalo{ka emisija (r)
odgovor 01.58 No}ni program
SE
RI
JA TV SA
10.25 Medo Rupert (r) 10.35
Mala princeza (r) 10.50 @ivot,
dok. program (r) 11.40
Midlmar~, (r) 13.00 Vijesti
13.15 Sarajevdisanje (r) 13.45
Sevdah (r) 14.20 Legenda o
Bruce Lee-ju, serija 16.00
Vijesti 16.05 @ivot, dok.
program 17.00 Dobre vibracije,
u`ivo 18.15 Tarih, dok. serijal
18.30 Dnevnik TVSA 19.02 Bo
u pokretu 19.25 Medo Rupert,
program za djecu 19.35 Mala
princeza 20.00 Doma}i
dokumentarni program 21.00
Vijesti 21.05 Legenda o Bruce
Lee-ju, serijski program 22.00
Pusti muziku, revijalno-muzi~ki
program 23.00 Voice of
America 23.30 D`eri i Tom, film
TV VOGO[]A TV USK
08.30 Sa sevdahom u srcu 08.00 Tv jutro 09.30 Pu`evi
09.00 Program za djecu 10.00 sportisti, program za djecu
I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike 10.00 Vijesti 10.05 Junska
(r) 11.00 Info blok TV Vogo{}a no} 11.10 Dance, dance, serija
12.00 Magazin Plus (r) 12.30 12.00 Vijesti 12.10 Velikani
Sedam dana u @ivinicama (r) na{e pro{losti, dok. serijal
13.00 Istina, emisija o povratku 13.05 Ruska imperija, dok.
(r) 13.30 Program za djecu program 14.00 TV Liberty (r)
14.30 Telenovela (r) 15.30 14.30 Vijesti 14.45 Biografije
Majstori kuhinje 16.00 Otvoreni 15.30 Kultura 16.00 Junska
program, u`ivo 17.50 Crtani no}, serija (r) 17.15 Crno
film 18.00 Vogo{}anska bijelo, mini serija 3/4 18.30
hronika 18.30 Sve~ana sjednica Pu`evi sportisti, program za
Op}inskog vije}a u povodu djecu 19.00 Dnevnik 1 19.30
Dana reintegracije 19.30 I.R.I.B. Muzi~ki program 20.05 U
20.00 Sportski program 22.00 fokusu, informativni program
Vogo{}anska hronika (r) 22.30 21.30 Dnevnik 2 21.50 Monte
Hronika sedmice TV Jablanica Meleta, dok. film 22.40 Igrani
23.00 Glas Amerike 23.30 Criss film
Angel, revijalni program
HAYAT
06.30 Kad li{}e pada, serija
07.30 Mali crveni traktor,
rtani film 20., 21. ep.
07.40 Speed racer, crtani
film
08.00 Felix bebe, crtani film
08.20 Mechanical animals,
crtani film, 41. ep.
09.00 Bumba, crtani film
09.13 Fifi, crtani film
09.20 Moji d`epni ljubimci,
crtani film
09.35 Garfield, crtani film
09.50 Lijeni grad, crtani
film
10.15 Bakugan, crtani film
10.40 Sirene, crtani film
11.05 Winx, crtani film
11.45 Vijesti
11.59 Biometeorolo{ka
prognoza
12.00 Slijepa ljubav, serija
Ispuni mi `elju
21.00
13.00 Kad li{}e pada,
serija
14.00 Bestseller
14.02 Top Shop
14.30 Bestseller
14.32 Pas Sherlock,
film
16.09 Sport centar
16.10 Slijepa ljubav,
serija
17.15 Dobar dan svima,
zabavni program
19.00 Vijesti u 7
19.30 Sport
19.37 Stanje na
putevima
19.38 Horizonti
20.00 Kad li{}e pada,
serija, 207. ep.
21.00 Ispuni mi `elju
22.20 Sport centar
22.21 Bonano, 4. dio, film
00.15 Seks i grad, serijski
program, 24. ep.
00.45 Astro Num Caffe,
u`ivo
Reprizni program
03.00 Vijesti
03.30 Ispuni mi `elju
04.30 Muzi~ki program
TV TK
06.05 Iz dana u dan... 09.15
Oluja, serija (r) 10.05 Junska
no}, telenovela 11.55 Iz dana
u dan... 12.00 Vijesti 13.10
Zakon ljubavi, serija (r) 15.05
Zakon ljubavi, serija 16.00
Dnevnik 1 17.15 Oluja,
telenovela 19.00 Dnevnik 2
20.05 Kako vrijeme prolazi,
telenovela 22.55 Vijesti 00.10
Junska no}, serija (r) 01.00
Dnevnik 2 (r) 01.30 Oluja,
serija (r)
TV SLON
16.02 Vijesti 16.10 Sredinom
sedmice, informativni program
(r) 16.40 Pitajte - tra`imo
odgovore, informativni
program 17.15 SMS centrala,
muzi~ki program 18.00 Crno i
bijelo, informativni program
18.20 Vremenska prognoza
18.30 Vje`bajmo zajedno,
sportsko - rekreativni program
19.00 Muzi~ki salto. muzi~ki
program 19.30 Sanjalica,
program za djecu 20.00 Kviz
Extra 20.30 Ko zna, zna,
zabavno obrazovni program
21.05 Talenti. dok. program
22.05 Extra DJ - muzi~ka
emisija za mlade 23.00 Slon
extra Info
~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. OSLOBO\ENJE
PINK OBN
06.00 Sestre, 06.45 Hairy Scary,
serija (r) crtani film
07.00 Udri mu{ki, 06.55 Ma|ioni~ar,
jutarnji crtani film
program 07.10 Nebeski plesa~i,
09.45 Kursad`ije, crtani film
zabavni 07.35 Mixmaster, crtani
program film
10.55 Ljubav i 08.00 Bunny Maloney,
mr`nja, crtani film
serija 08.25 Kornja~a Hero,
12.00 Info top, crtani film
informativni 08.30 Dje~iji program
program 10.35 Studio Moderna
12.20 Porodi~ni 10.55 Ukleta Marijana,
obra~un, serija
kviz 11.50 Crime Time,
13.00 Brze pare, kviz crtani film
14.00 Miris prolje}a, 11.55 OBN Info
serija (r) 12.15 Studio Moderna
14.40 Genijalci, 12.35 Na{a mala klinika,
serija humoristi~na serija
Brze pare Vox Specijal
13.00 19.20
15.00 Sestre, 13.20 Odmori se, zaslu`io
serija si, doma}a serija
15.50 Info top, 14.20 Dolina vukova, serija
informativni 16.00 Ukleta Marijana,
program serija
16.10 Mala nevjesta, 16.50 Na{a mala klinika,
serija humoristi~na serija
17.50 Info top, 17.30 Stol za 4, {esta
centralne sezona, kulinarski
vijesti show
18.20 City Exclusive, 18.00 Dejana talk show,
zabavna show talk show
biz emisija 18.50 OBN Info
18.50 Mala nevjesta, 19.15 OBN Sport
serija 19.20 Vox Specijal,
20.00 Razvod na talk show
odre|eno 20.05 Odmori se zaslu`io
vrijeme, film si, serija
21.30 Zabranjeni forum, 21.05 Euroliga Ajax -
talk show Manc.United
23.30 United state 22.00 Vox Populi
of Tara, film 22.35 Meta, film
00.10 Pi{i da ubije{, 00.55 OBN Info
film 01.05 Vox Populi
02.00 City Exclusive, 01.10 Meta, igrani film (r)
zabavna showbiz 02.55 OBN Info
emisija (r) 03.10 UEFA Euroliga,
02.30 Gold Express, sportski program
muzi~ka 05.05 ^uvari planeta,
emisija (r) dok. program
MRE@A TV MOSTAR
08.05 Oluja, serija, 38. ep. (r) 08.05 Oluja, serija, 38. ep. (r)
09.05 Zakon ljubavi, serija, 09.05 Zakon ljubavi, serija,
178. ep. (r) 10.05 Junska no}, 178. ep. (r) 10.05 Junska no},
serija, ep. 60/124 14.05 Kako serija, ep. 60/124 14.05 Kako
vrijeme prolazi, serija, 38. ep. vrijeme prolazi, serija, 38. ep.
(r) 15.05 Zakon ljubavi, serija, (r) 15.05 Zakon ljubavi, serija,
179. ep. 16.00 Junska no}, 179. ep. 16.00 Junska no},
serija, ep. 60/124 (r) 17.15 serija, ep. 60/124 (r) 17.15
Oluja, serija, 39. ep. 20.05 Oluja, serija, 39. ep. 20.05
Kako vrijeme prolazi, serija, Kako vrijeme prolazi, serija,
39. ep. 22.40 Posljednji kum 39. ep. 22.40 Posljednji kum
1, film 1, film 00.00 Pono}ne vijesti
TV BN TV ATV
06.30 Jutarnji program 08.30 08.00 Jutarnji program 09.00
Serija 09.15 Serija 10.00 Bumba, crtani film 09.05 Fifi,
Novosti 10.05 Film 12.00 crtani film 09.20 Moj d`epni
Novosti u podne 12.15 Stav I ljubimac, crtani film 09.50 Lijeni
kontarstav (r) 14.00 Novosti grad, crtani film 10.15 Bakugan,
14.05 Film (r) 16.00 Dnevnik crtani film 10.40 Sirene, crtani
1 16.20 Anali, serija (r) 17.00 film 11.15 Necenzurisano 11.45
Serija 18.00 Danas u Srpskoj Vijesti 12.00 Slijepa ljubav, serija
18.20 Sport fles 18.30 13.00 Kad li{}e pada, serija
Monitoring 18.45 Serija 19.30 14.30 Pas Sherlock, film 16.30
Dnevnik 2 20.05 Selo gori, a Slijepa ljubav, serija 17.30 @ene,
baba se ~e{lja, serija 21.00 ljudi i ostalo, serija 18.00 Vizita,
Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 serija 19.00 Vijesti 19.35 Arena
Anali, serija 23.50 @ene 20.00 Kad li{}e pada, serija
mafija{a 2.dio, film 01.20 21.00 Kursad`ije, zabavni
Zvjezdano nebo program 22.00 Vijesti 22.22
Bonano IV dio, film 00.20 Moje
drage kom{ije, serija 01.50 Sex i
grad, serija 02.20 No}ni
program
OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012. TV PROGRAM 63
TA
HRT1 HRT2 NOVA AL-JAZEERA B. RTS RTCG Dejana LK SHO
W
07.00
07.05
Dobro jutro, Hrvatska
Vijesti
06.40 Kad zavolim,
vrijeme stane,
06.45 I tako to...,
serija
08.00 Sljede}a
muzi~ka stanica -
11.05 Vijesti
11.10 Slagalica, kviz (r)
12.00 Vijesti
12.05 U centar
talk show
18.00 OBN
07.10 Dobro jutro, Hrvatska serija (r) 07.10 Jumanji, Egipat III dio, dok. 11.30 Srbija na vezi, 12.35 Obrazovni
07.35 Vijesti 07.20 Teletubbies, crtana serija program (r) program za program
07.40 Dobro jutro, animirana 07.35 Beba Felix, crtana 08.30 Kontekst, dijasporu (r) 13.10 Stil (r)
Hrvatska serija serija talk show (r) 12.00 Dnevnik 13.30 Dokumentarna
08.35 Vijesti 07.45 Mala TV 08.00 Bumba, 09.00 AJE 12.15 Sport plus emisija
08.40 Dobro jutro, 08.15 Amika, serija za crtana serija program 12.25 Vrijeme 14.00 Vijesti
Hrvatska djecu i mlade 08.15 TV izlog 16.30 Druga 12.30 Enciklopedija za 14.05 Obrazovna
09.14 Lugarnica 18, serija (r) 08.40 Neuhvatljivi 08.30 Nate Berkus Show strana Srbije, radoznale emisija (r)
10.00 Vijesti pra{~i} Rudi 2, 09.30 TV izlog ep. 13, dok. 13.00 Gastronomad (r) 14.35 Etno
10.12 Vijesti iz kulture (r) serija za mlade (r) 09.45 Kad li{}e pada, program (r) 13.20 TV film u 15.00 Aktuelno
10.22 Vijetnam i 09.10 [kolski sat serija (r) 17.00 Usudi se i novom vijeku 15.10 Fle{ sport (r)
Kambod`a, dok. 10.00 Prijenos sjednice 10.45 Izgubljena ~ast, probaj - Jeruzalem, 14.35 Trend setter (r) 15.30 Dnevnik 1 SE
serija Hrvatskog serija (r) dok. program (r) 15.10 Ovo je Srbija 15.45 Sat tv Tajna RI
JA
11.10 Sve }e biti dobro,
serija
sabora
13.30 U potrazi za
11.40 Inspektor Rex,
serija (r)
17.30 Kontekst,
talk show (r)
16.00 Selo gori, a
baba se ~e{lja,
16.15 Ekolo{ka
radionica
Starog
12.00 Dnevnik izgubljenim 12.40 IN magazin (r) 18.00 Vijesti, serija (r) 16.45 Lajmet Mosta
12.18 TV kalendar (r) dijamantom, film 13.30 Larin izbor, serija (r) program 17.00 Dnevnik RT 17.00 Podgoricka 17.30 FTV
12.33 Kad zavolim, vrijeme za djecu (r) 14.30 Oluja u raju, serija 19.05 Ju`njaci: Vojvodina hronika
stane, serija 15.00 Degrassi Novi 15.25 Inspektor Rex, serija Malezija, 2. dio, 17.20 [ta radite, bre, info 17.30 Sat tv
13.18 Dr. Oz, talk show nara{taj 2, 16.25 Zauvijek susjedi, dok. program (r) 17.45 Beogradska hronika 18.00 Vijesti
14.00 Vijesti uz hrvatski serija za mlade serija 19.30 Kraj straha - 18.24 Najava dnevnika 2 18.05 Cg uzivo
znakovni jezik 15.25 Obi~na klinka, 17.00 Vijesti Nove TV II dio, dok. 18.25 Slagalica, kviz 18.50 Program
14.09 Vrijeme sutra serija 17.25 IN magazin program (r) 18.45 Zebra, znak, semafor, za djecu
14.10 Trenutak spoznaje za mlade 18.05 Kad li{}e pada, serija 20.00 Vijesti 4/10 19.20 Kalendar
Pepa ne ostavlja Albertu ni
14.40 Hrvatska kronika 15.50 [kolski sat 19.15 Dnevnik Nove TV 21.00 Vijesti 19.00 7 RTS dana 19.30 Dnevnik 2
BiH (r) 16.35 Mala TV (r) 20.05 Izgubljena ~ast, 21.30 Kontekst, 19.30 Dnevnik 20.00 U centar tra~ak nade da }e oti}i s
14.56 Kulturna ba{tina: 17.05 Doktor Who 2, serija talk-show 20.05 Selo gori, a baba se 21.15 Spotovi njim u Madrid, i insistira
Zadvarje (r) serija 21.00 Larin izbor, serija 22.00 Vijesti ~e{lja, 30/89 (r) 21.30 Dokumentarni da ostane u Puente Vieju.
15.13 Ponos Ratkajevih, 18.00 Regionalni 22.05 Ve~ernje vijesti 23.05 Kontekst, 21.00 Magazin Srbije na film Izme|u Gerardo i
serija (r) dnevnik 22.25 Provjereno, info. talk show (r) vezi 22.00 Dnevnik 3 Mauricija dolazi do
16.00 Alisa, slu{aj svoje 18.20 @upanijska magazin 23.30 Oteti, dok. 22.00 Vijesti 22.20 Sat tv ozbiljnih nesuglasica. Don
srce, serija panorama 23.25 Divlji zapad, igrani program (r) 22.05 Da, mo`da, ne, dok. 23.00 Stadion Anselmo otkriva Francisci
16.50 Hrvatska u`ivo, 18.30 Crtani film film 00.00 AJE Vijesti program 23.30 Sat TV: Aktuelno da je Maximiliano prijavio
1. dio 18.45 Nogomet: 01.25 Rent, igrani film 01.00 Kontekst, 23.00 Oko magazin, info 00.00 Vijesti u pono} Tristana. Carlos odlazi kod
17.00 Vijesti Europska liga, 03.40 Heroji, serija talk show (r) 23.30 Mjesto za nas, dok. 00.05 Crna Gora - u`ivo sve}enika i prepoznaje ga.
17.10 Hrvatska u`ivo, emisija 04.25 Ezo TV, tarot show 01.30 Ju`njaci - program 01.00 Stadion Kada se ponovo sretne s
2. dio 18.55 Nogomet: Europska 05.25 Dnevnik Nove TV (r) Uganda I dio, 23.55 Dnevnik 01.30 Dnevnik 2 Pepom, priznaje joj da je
17.56 8. kat: Mu{karac liga: Valencia - 06.15 IN magazin (r) dok. program (r) 00.10 Evronet 02.00 U centar njegova amnezija la`na.
novog doba, Stoke, prijenos
talk-show 20.50 Nogomet: Europska
18.46 Odmori se, zaslu`io
si 4, serija (r)
liga, emisija
21.00 Nogomet:
EUROSPORT EUROSPORT 2 SPORT KLUB ARENASPORT 1 ARENASPORT 2
08.30 Tenis, 03.30 Fudbal, OI 06.30 KHL: SKA - 09.00 Fudbal 12.00 Ameri~ki
19.30 Dnevnik Europska liga:
WTA kvalifikacije, Metallurg Italija: fudbal, NFL
20.02 Sve u 7!, kviz Atletico M - Lazio,
Dubai, UAE - 09.30 Vijesti Genoa - Chievo 15.00 Racing
20.55 Pola ure kulture prijenos
UAE Australija 09.45 Premier 11.00 Fudbal Trough Time
21.25 Kum, film (r) 22.55 Nogomet: Europska
11.00 Tenis, 05.30 Tenis, League [panija: 16.30 Rukomet
00.25 Dnevnik 3 liga, emisija
WTA WTA News Sevilla - Osasuna Asobal Liga
00.45 Sport 23.25 Zlo~ina~ki umovi 5,
Dubai, Dubai, UAE 10.00 Fudbal 13.00 Fudbal Liga Evrope: 18.00 Fudbal
00.55 Vijesti iz kulture serija
UAE, 07.30 Fudbal, mondijal Udinese - Paok Goalisimo
01.00 Glenn Miller 00.10 Uvijek je sun~ano u
u`ivo, Bundesliga magazin 15.00 Magazin 19.00 Fudbal Liga
Orchestra: Ve~er Philadelphiji 5, serija
~etvrtfinale 10.00 Fudbal, OI 10.30 Euroleague: Football Evrope
swinga i elegancije, 00.31 Retrovizor: Nove
17.30 Ski-skokovi, kvalifikacije, CSKA - Greatest: Zidane 21.00 Fudbal Liga Evrope
snimka koncerta avanture stare
SK UAE - Olympiacos 15.30 Copa Libertodores: 23.00 Ko{arka Copa Del
01.50 Zlo~ina~ki umovi 5, Christine 4,
Oberstdorf, Australija 12.15 Pregled Vélez Sarsfield- Rey: Caja Laboral -
serija (r) humoristi~na
Njema~ka 11.30 Fudbal, FA Cup Chivas Guadalajara Lagun Aro
02.32 Dr. Oz, talk show (r) serija (r)
Bundesliga 12.45 Euroleague:
03.13 Skica za portret (r) 00.52 Mercy 1, serija
13.00 Fudbal, OI Bilbao -
03.30 Glas domovine (r) 01.33 Monk 7, serija
kvalifikacije, Montepaschi
04.00 Kulturna ba{tina: 02.14 No}ni glazbeni
Malezija - 14.30 NBA Live
Zadvarje (r) program: Glazbeni
Japan 14.45 Euroleague:
04.15 Pola ure kulture (r) spotovi
15.00 Snowboard Galatasaray -
16.00 Fudbal, OI Efes
kvalifikacije, 16.30 World
DISCOVERY N. GEOGRAPHIC UAE - Strongest
07.15 Opasan lov 08.10 09.00 Konvoj: Rat za Australija men
Razotkrivanje mitova 09.05
Vrhunsko graditeljstvo
Atlantik 10.00 Boji{te
predatora 11.00 Dan
Ski-skokovi 16.45 Fudbal, OI 17.45 NBA Action Zinedine Zidane
10.00 Kako to rade? 10.30 Odluke: Ljudi i ma{ine, 2. 18.00 kvalifikacije, 18.15 Vijesti 18.00
U djeli}u sekunde 10.55 dio 12.00 Apokalipsa: Drugi Oman - 18.30 Premier
Pre`ivljavanje 11.50 svjetsk rat: 13.00 Konvoj: 18.00 Ski-skokovi, Ju`na Koreja League News 17.30 Hokej Nhl:
Generalka 12.45 Automobili Rat za Atlantik 14.00 Solarni S[ Vikersund, 17.30 Tenis, 18.45 NBA Live Washington -
13.40 Ameri~ki ~operi toranj 15.00 Nacisti~ka [vedska, WTA Dubai, 19.00 Premier Ottawa
14.35 Prljavi poslovi 15.30 plja~ka umjetnina 16.00 U u`ivo UAE, u`ivo, League Magazin 19.30 Rukomet Ehf
Opasan lov 16.25 potrazi za Ngotoom 17.00
19.00 Najja~i ~etvrtfinale 19.30 SK STUDIO Liga {ampiona:
Razotkrivanje mitova 17.20 Unutar 11.septembra 18.00
Vrhunsko graditeljstvo Kopneno ratovanje 19.00 ~ovek 20.00 Snowboard 20.05 Euroleague: Oltchim -
18.15 Pre`ivljavanje 19.10 Ulovljeni: Pecanje ~udovi{ta 20.00 Fight Club 21.30 Obaranje Maccabi - Zalgiris, Budu~nost
Kako se pravi? 19.40 Kako 20.00 Nordijska divljina 23.00 Poker ruku direktno 21.00 Magazin Goalisimo
to rade? 20.05 U djeli}u 21.00 Piton: Invazija u 00.00 Reli 22.00 Kuglanje 22.00 ATP 500 Memphis, 22.00 Ko{arka NCAA:
sekunde, 2 epizode 21.00 Everglejdsu 22.00 Unutar 00.30 Tenis, 00.30 Fudbal, osmina finala, Kansas
Lovac na starine 21.55 11.septembra 23.00 WTA Dubai, Bundesliga direktno State-Missouri
Drvosje~e iz mo~vare 22.50 Nordijska divljina: Na Ivici
UAE, 02.00 Tenis, WTA Dubai, 06.00 Euroleague: Real 00.00 Poker The Big
Fudbal
Ukleta ku}a 23.45 00.00 Piton: Invazija u
~etvrtfinale UAE, ~etvrtfinale Madrid - Unicaja Game 5 19.00
Razotkrivanje mitova Everglejdsu

VIASAT HISTORY
09.00 Izgubljeni topovi
Kraljice Elizabete 10.00 Pet
ameri~kih giganata 11.00
Istok-Zapad: Putovanja iz
sredi{ta Zemlje 12.00
Torinski pokrov: Novi dokazi
13.00 Po~etak rata 14.00
Piramide smrti 15.00
Kolonija 16.00 Kako je
umjetnost stvorila svijet
17.00 Zaboravljeni na~ini
ishrane 18.00 Zvijezde
srebrnog ekrana 19.00
Bliski susreti u Sibiru 20.30
Djeca Staljingrada 21.00
1066. 22.00 Vojini~ev kod -
najtajanstveniji rukopis na
svijetu 23.00 Kolonija 00.00
Kako je umjetnost stvorila
svijet
ANIMAL PLANET
11.50 Klinika za `ivotinje -
Aljaska - 2 epizode 12.45
Policija za `ivotinje 13.40
@ivotinjski vodi~ za
pre`ivljavanje 14.30 [amvari
15.00 Upoznajte divljinu
15.30 Avanture sa pandama
sa Najd`elom Marvenom
16.25 Sve o psima 17.20
Izuzetni psi - 2 epizode 18.15
Ostrvo orangutana 18.40
Spa{avanje divljih `ivotinja
{irom sveta 19.10 Bjekstvo u
raj za {impanze 19.35 Oti}i
predaleko 20.05 @ivotinjski
vodi~ za pre`ivljavanje 21.00
Zemlja zveri 21.55 Borba za
zmije sa Brusom D`ord`om -
2 epizode 22.50 Pit bul terijeri
i biv{i zatvorenici
UNIVERSAL TV1000 FOX LIFE FOX CRIME HBO CINESTAR
05.10 Dijagnoza: Ubistvo, 04.00 Mrtav ~ovek hoda, 11.30 Knji`arka, serija 08.35 [ark, serija 09.20 06.00 Hellboy 08.00 Odgoj 09.00 Nova Francuska,
serija 06.20 McLeudove igrani film 06.00 Nel, 12.00 Rokerka Rita, reality Frikovi, serija 10.10 za po~etnike II, serija 7. ep. igrani film 11.45 Bo`ji sin,
k}eri, serija 07.20 Voker, igrani film 08.00 Podizanje show 12.20 Privatna Policajci iz Detroita, serija 08.25 U kraljevstvu divljih igrani film 13.30 Istina o
teksa{ki rend`er, serija Arizone, igrani film 10.00 praksa, serija 13.20 Dr 10.55 Kasl, serija 11.40 stvorenja, film 10.05 ljubavi, igrani film 15.30
08.20 Ne{ Brid`is, serija Ogi Rouz, igrani film Haus, serija 14.10 Sestra Red i zakon, serija 12.30 Moderna obitelj III,serija Nelly, igrani film 17.30
09.20 Ubistva u 12.00 Purpurna ru`a D`eki, serija 15.00 Da, Ubistvo sa pogledom, 12. ep. 10.40 Legenda o Tajanstvene du{e, igrani
Midsommeru, serija 11.20 Kaira, igrani film 14.00 draga, serija 15.50 serija 13.20 Pisac i medvjedu, film 12.05 film 19.45 Igra `ivota,
Voker, teksa{ki rend`er, Robin Hud, princ lopova, Knji`arka, serija 16.20 detektiv, serija 14.10 Nagrade Orange britanske igrani film 21.45 Stolje}e
serija 12.20 Pomorska igrani film 16.20 Rokerka Rita, show 16.45 Nepoznati, serija 15.00 filmske Akademije 2012 ljubavi i mr`nje, igrani film
patrola, serija 13.20 Eksplozivna misija, igrani Sudije za stil, show 17.40 Jedinica, serija 15.50 [ark, (snimka) 14.10 Pod 01.00 Bo`ji sin, igrani film
Dijagnoza: Ubistvo, serija film 18.00 Jedina prava Vill i Grejs, serija 18.10 serija 16.40 Dojlova suncem Toskane 16.00 02.45 Stranac u raju,
14.20 Monk, serija 15.20 stvar, igrani film 20.10 Melisa i D`oi, serija 18.35 Republika, serija 17.30 Rocknroll brod, film 18.15 igrani film
Voker, teksa{ki rend`er, Kad budan sanja{, igrani Semafor, serija 19.05 Da, D`ordan, serija 18.20 ^ovjek od papira, film
serija 16.20 Ubistva u film 22.00 Mrtav ~ovek draga, serija 20.00 Privatna An|eline o~i, serija 19.10 20.05 Bloodworth, film
Midsommeru, serija 18.20 hoda, igrani film 00.00 praksa, serija 20.55 Uvod u Frikovi, serija 20.00 Kasl, 21.40 Ljubavni zlo~ini u
Pomorska patrola, serija Seksi Azija, igrani film anatomiju, serija 22.00 serija 20.55 Bouns, serija Kabulu, film 22.55 Djevojka
19.20 Monk, serija 20.20 02.00 Izgubljen me|u Osveta, serija 22.55 Vill i 21.45 Bouns, serija 22.35 koja se igra vatrom, film
Havaji 5-0, serija 21.20 zvezdama, igrani film Grejs, serija 23.25 Ulica Policajci iz Detroita, serija 01.05 Iza neprijateljskih
Zavjet, film 23.20 Te{ka sje}anja, serija 00.20 [apat 23.25 Dekster, serija 00.15 linija 3 02.40 Pravi pravcati
meta, film duhova, serija 01.10 Ulica Red i zakon, serija 01.05 frajeri, film 04.15 Mali veliki
sje}anja, serija Dojlova Republika, serija vojnik, film
 Pred susret bh. zmajeva i Brazilaca
St. Gallen spreman
za 15.000 bh. navija~a
Humanitarna
akcija za bh.
novinara
Nisveta
D`anku
D`anki je nedavno
dijagnosticirana ciroza
jetre te ga ~eka put u
Italiju, kako bi bila
ura|ena transplantacija
Gora`danski borci
poma`u prijatelju
Nisvetu D`anki, jednom od najpoznati-
jih TV lica u na{oj zemlji i voditelju “Pozi-
tivne geografije”, ciroza jetre je dijagnos-
ticirana prije ne{to manje od dva mjeseca.
Kao i mnoge bh. gra|ane do sada, ~eka
ga put u Italiju kako bi bila ura|ena tran-
splantacija. Tro{kovi odlaska u Padovu i
operacije }e iznositi oko 200.000 KM, a sa-
mo jedna no} u klinici ko{ta 150 eura.
Bora~ka udru`enja sa prostora BPK-a
inicirala su akciju prikupljanja sredsta-
va za pomo} u lije~enju te su se na taj na-
~in priklju~ili mnogim Bosancima i Her-
cegovcima u humanoj misiji, koja je po-
krenuta putem brojnih medija u zemlji.
Kako isti~u, `ele pomo}i ~ovjeku koji je
uvijek bio prijatelj Gora`da. Tako }e
Udru`enje porodica {ehida i poginulih
boraca, RVIBPK Sinovi Drine, Udru`enje
demobilisanih boraca, dobitnika najve-
}ih ratnih priznanja Zlatni ljiljan te Udru-
`enje veterana rata, zelenih beretki i pa-
POSLJEDNJE VIJESTI
IZRAEL ODOBRIO IZGRADNJU 500 STANOVA -
Izrael je ju~er dao zeleno svjetlo za izgradnju 500
novih stanova u jevrejskoj koloniji Shilo izme|u
palestinskih gradova Ramallah i Nablus na Za-
padnoj obali, doznaje se iz ministarstva odbrane.
Osim toga, bit }e legalizirano 200 stanova ilegal-
no izgra|enih u Shilu, kao i u divljoj koloniji
Shvout Rachel u blizini, precizirao je vojni radio.
Me|unarodna zajednica smatra nelegalnim sve
kolonije na palestinskim teritorijima, na Zapa-
dnoj obali i u isto~nom Jerusalemu.
SAD: POGINULO PET OSOBA U PUCNJAVI - U
pucnjavi u banjskom lje~ili{tu u Atlanti poginulo
je pet osoba, saop}ila je policija. Identiteti `rtava
i zlo~inca nisu poznati, a policija je saop}ila da
se napada~ ubio nakon napada. Pi{tolj kojim je
izvr{en napad prona|en je na mjestu zlo~ina.
MILITANTI EL-[AHABA IZGUBILI KLJU^NI
GRAD BAIDOA - Etiopski i somalski vojnici os-
vojili su ju~er strate{ko upori{te islamskih mil-
itanata u jugozapadnoj Somaliji. O~evici su iz-
javili za BBC da je 50-ak vozila, me|u kojima i
20 tenkova, u{lo u grad Baidoa. Dopisnik
BBC-ja iz somalijske prijestonice Mogadi{ Mu-
hamed Dore tvrdi da je Baidoa najva`nija baza
El-[ahaba nakon ju`nog grada Kismajo.
46. strana
triotske lige BPK-a Gora`de kao i Udru-
`enje Svjetlost Drine, u okviru svojih
mogu}nosti, izdvojiti po 100 maraka. To
su simboli~na sredstva, ali kako su ista-
Evropska komisija
ACTA na Sudu pravde EU
Evropska komisija je sao-
p}ila ju~er kako namjerava da
se obrati Sudu pravde Evrop-
ske unije u Strasbourgu kako
bi provjerila da li me|unaro-
dni sporazum o za{titi autor-
skih prava (ACTA), koji ospo-
ravaju korisnici interneta,
kr{i temeljna prava.
- Namjeravamo zatra`iti
od najvi{eg suda u Evropi
ocjenu da li je ACTA inkopa-
tibilna s temeljnim pravima i
slobodama Evropske unije,
kao {to su sloboda izra`ava-
nja, informiranja i za{tite po-
dataka, izjavio je povjerenik
za trgovinu Karel de Gucht.
Nekoliko evropskih zema-
lja osporava tekst sporazuma
i blokira ratifikaciju u i{~eki-
vanju poja{njenja, a u neko-
liko zemalja su odr`ane de-
monstracije radi osude tog
sporazuma.
OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 23. februar/velja~a 2012.
Humanitarni ra~uni
Za uplate iz inostranstva:
UNICREDIT BANK
Ra~un broj: SJ0840020674000
IBAN BA 393389002575037767
SWIFT UNCRBA22.
Za uplate u BiH:
UNICREDIT BANK
Ra~un u KM, broj:
SJ0840020674005
@iro-ra~un: 3387202114957993
Za uplate iz BiH u EUR
Broj ra~una: 40020674101
Humanitarni telefon HT Eronet:
092 890 805.
kli predstavnici ovih udru`enja, `elja im
je da poku{aju animirati i omladinska
udru`enja u Gora`du, kako bi i oni po-
dr`ali humanu akciju. A. H.
ACTA, o kojoj se pregova- Napada~i ACTA smatraju
ralo izme|u Evropske unije, da je ona neprecizna i da
SAD-a, Japana, Kanade, No- otvara put zloupotrebama
vog Zelanda, Australije, Sin- od vlasnika autorskih pra-
gapura, Ju`ne Koreje, Maro- va. Dr`ave imaju pravo da
ka, Meksika i [vicarske, ima pojedina~no usvoje spora-
za cilja da se bori protiv ko- zum ACTA, ali on mora pro-
piranja u {irem smislu, od }i i na nivou EU da bi po~e-
kopiranja lijekova i druge la njegova primjena. Ovaj
robe do ilegalnog objavlji- sporazum do sada su potpi-
vanja na internetu. sale 22 zemlje EU.
U Concordiji
prona|ena ~etiri tijela
Ronioci su otkrili ~etiri tijela nastrada-
lih u kruzeru Costa Concordia, koji se 13.
januara nasukao na stijene kod italijanskog
ostrva Giglio. “Tijela `rtava su locirana. Mi-
slimo da su ~etiri tijela u pitanju. U toku
je operacija njihovog izvla~enja”, rekla je
za AFP zvani~nica Francesca Maf fini.
“Tijela su u stanju raspadanja poslije to-
liko dugo vremena u vodi. Zato je te{ko re-
}i koliko je ta~no tijela otkriveno”, doda-
la je Maf fini. Na Costa Concordiji se na-
lazilo 4.229 putnika i ~lanova posade ka-
da je do{lo do nesre}e. Pretpostavlja se
da se u olupini nalaze tijela jo{ 11 osoba,
od 32, koliko je nastradalo u brodolomu.
Mladi}: “Potukli smo
Turke u Podrinju”
Tu`ioci Ha{kog tribunala prikazali su u sri-
jedu na su|enju Radovanu Karad`i}u video-
zapis, na~injen u ljeto 1994. godine, na ko-
jem komandant Vojske RS-a Ratko Mladi}
ka`e da je Vojska RS-a “potukla” Bo{njake
u Podrinju i da bi oni “nestali” s tog podru-
~ja da ih u Srebrenici ne {titi UNPROFOR.
- Potukli smo Turke u Podrinju. Da ih u
Srebrenici ne ~uvaju Englezi, Ukrajinci i sa-
da Holan|ani, nestali bi odavno iz ovog po-
dru~ja, ka`e Mladi} na snimku, dok se auto-
mobilom u okolini Han Pijeska vozi s Kana-
|aninom srpskog porijekla Milanom Le{i}em,
koji je u RS donio nov~anu i materijalnu po-
mo}. Le{i}, koji je svjedo~io na ovom su|e-
nju kao svjedok optu`be, redovno je snimao
Mladi}a, Karad`i}a i druge zvani~nike RS-
a tokom desetak susreta s njima izme|u
1992. i 1995. godine u BiH i u Srbiji. Tu`i-
oci su prikazali i film koji je 17. jula 1995, Le-
{i} snimio u komandi VRS-a u Crnoj Rijeci
kod Han Pijeska. Zahvaljuju}i se Srbima iz
Kanade na pomo}i, Mladi} im ka`e: - Do-
lazite u te{kom trenutku kada na{a vojska
vodi `estoke borbe oko @epe. Nadam se da
}e prostor @epe biti rije{en na isti na~in kao
i Srebrenica. ^estitam vam osloba|anje Sre-
brenice, koje je va`no za srpski narod jo{
iz doba Bune na dahije, kada su srebreni-
~ki Turci pobili Srbe u Ma~vi.
Kim se brani sa slobode
Kim Dotcom Schmitz, vlasnik Megauplo-
ada, pu{ten je ju~er iz zatvora uz pla}anje ja-
m~evine nakon {to je novozelandski sudac
odbacio strahove tu`iteljstva da }e internet-
ski tajkun napustiti zemlju u bijegu od ame-
ri~kih optu`bi za kr{enje autorskih prava. Op-
tu`nica ka`e da je Dotcom vlasnike autorskih
prava o{tetio za gotovo pola milijarde dola-
ra, a da je pritom zaradio vi{e od 200 miliona
dolara, uglavnom prodaju}i reklame na svo-
jim hiperpopularnim i hiperilegalnim sajtovi-
ma. Ameri~ko tu`iteljstvo }e tra`iti maksimal-
nu kaznu od 20 godina zatvora.
4. KOLO
5 13 24 27 35 43
JOKER 5 7 3 4 3 5
Super Jackpot za 5 kolo: 1.000.000 KM
Joker Jackpot: 137.000 KM