osnyn w2po1po apponfou ns yoy 2uoyv: ssouep opr), % ‘woye: otuaposoud $ ofuasourp und a fuopoys wsowyntow por. 2fop zs nysmayouop vey, “Duope.d po 12a p 24 omaz0u O1r ree esa ROLL smu + ouafuofjdnyo ne ia npodau oyodnisod i yoy ‘punpo uod G07 Maca Ms uma a {allonzyowop - nsoupaid - tropoyd ns fox, °z joezyouap orp afonr apng 01 eyaU- pfloesyoup, goft ysidn mjgap eu 1 oxip FeUDeN “1 £39091 WZ IDVNZ WMDVIAOWIA OLS; SQMIVAOWIA WLIAB SPNWIBDTKO IMA VLAST? Vos jees opr pie rte, trie porn nse gan progae aton Eh ese Fo i koji gradi plaka ple benzinske 1 ripada i wan gradanima ii Wadi? ; 2 Je hi vit akon i nerakrit? C, OBLICI DEMOKRACLJE Paostoje dva temelna obika demokracije: neposredna i predstavnigka (posredna), a bismo bole razumjelirazike medu njima, upoznat éemo nekoliko prmjer. 1, NEPOSREDNA DEMOKRACIA eda od prvih neposrednih demotra cj bila je ona w Aten, a staroj Griko) nav neposred ‘nw vladavina naroda, Najet dio syakod: resnih poslova obavlalo je vijede (bute) sasavleno od $00 élanova, ali seo svim vainim pitanjima, éak ako je © wima dlucivalo i Vijeée, ottovala narodna stupitna (eldlesa), koju su nil svi ATenjani sari od 20 gona, U prosjeku Je svaki esti gradanin obnaiao neku od jvnih dunost, 5 trajanjem od najette Irasna demokracija godine dana, ito je omoguéavato svim gradanina da bud ukljageni w javne poslove. Takav je nagin raspodjele polo‘aja osiguravao da nitko ne bude oveden u moguénost dokopati se preve- like vlast, bor se 2a vecinw dugnosti obavljao kockom, Gréka neposredna demokracija sma- tralaseidealnim oblikom demokracije jer Je tahtjevala visokw razinw sudjelovanja svakog gradanina u politickom divotu Ipak, i taj je sustay bio daleko od svrsenog: fene, robovi i stranci bili su iskljuceni iz odluéivanja jer ih se nije smatralo gradanina, Osim toga, zbogDito koe amit emu naj razini mogla primie demokraciju. Da 0 had bi svaki bi gradani bi ave i danas imaju ele: vente neposredne demokracie. Katkad se Na prinier, wnovog ustava pric Ovatay natin glasanja, referendum je neposrednoj _ demokracif. ni oblici manjih ica takoder mogu glasatina takav To je isravna demokracija na U sustavu predsavnithe demokracije narod bira svoje predstaynite. Njihova je -adaéa obavljati svakodnevne poslove last i odlutivaio vainim pitanjima kao Sio su irada i primjena zakona, Prilkom odluéivanja, predstayniet zapravo irata- vaju voli naroda, U demokraciji su pred: Staynici narodu odgovorni kroz izbore na njima gradani mogu icraiti svoje slaganje ili neslaganje glasajuci za il prot tog handidara, eke predstaynicke demokracije imaju Avaljeve ili kraljice kao nasljedne Madare, Takve se drfave nazivau ustax nim monarhijama, Kralj onosno kralj- au takvoj zemji imaju samo protoko- larne ovlasti-t0 znav da samo predsta ‘hij zemiju w odredenim situacijama, ali zapravo imaju vrlo ogranigene ovlast Prinjeri ustavnih monarhija su Velika Britanija, Nizozemska i Japan.