DINAMIČNOST U STABILNOSTI: RELIGIOZNOST U HRVATSKOJ 1999. I 2008.

GODINE
(Gordan Črpić, Siniša Zrinščak)

SAŽETAK
UVOD
Rad se temelji na podacima (EIV) provedenog u Hr 1999. i 2008. godine. Radi se o kvantitativnom
istraživanju koje nastoji mjeriti vrijednosne stavove i orijentacije ljudskih odnosa i djelovanja. Podaci
nam daju mogućnost da vidimo religijske promjene 2000ih. Osnovni cilj rada: usporediti sociološke
indikatore religioznosti 1999. I 2008., ustanoviti promjene.U analizi ćemo se služiti osnovnim
sociodemografskim varijablama. Drugi cilj rada: interpretirati rezultate bez obzira ima li promjene ili ne.
U kojem smjeru se kreću indikatori religioznosti? -> Porast religioznosti, pad religioznosti,stabilnost
religijske situacije te miješani scenarij. Intepretirat ćemo rezultate iz perspektive dr komparativnih
istraživanja te suvremenih teorijskih orijentacija unutar soc.religije. Struktura rada: ocrtavanje teorijsko
hipotetskog okvira, kratke napomene o metodologiji EIV-a, predočavanje rezultata prema prema
temeljnim soc.dimenzijama religioznosti, konfesionalna identifikacija,religioznost, crkvena participacija,
religijsko vjerovanje, alternativno vjerovanje te javna uloga Crkve. Nakon toga podaci iz dr istraživanja
religioznosti u Hr te zaključak : zbraja rezultate i daje noguće odgovore na pitanje o kretanju religioznosti
u Hr
TEORIJSKO HIPOTETIČKI OKVIR: RELIGIOZNOST U POSTKOMUNISTIČKO-
TRANZICIJSKOM KONTEKSTU
Analiza religioznosti 1999. Istraživanje -> 6 hipoteza: 1.Hr u usporedbi s dr zemljama zemlja s visokom
religioznosti 2.U Hr slično kao i u drugim trad.kat.zemljama stupanj sekularizacije niži nego nego u
zemljama s protestantskom kulturom ili u zemljama s komunističkim nasljeđem 3. Slično s drugim
postkomunističkim zemljama na religiozni identitet utjeve tranzicijaki proces 4. Visoka razina
religioznosti nije konzistentna osobito u moralnim stavovima i ponašanjima i kombinaciji raznih
religijskih tradicija 5. U strukturi Hr religioznosti: tenzija između 2 dominantne javne uloge: a)
simbolično identitetski okvir većine st. Neovisno o relogijskoj identifikaciji i crkvenoj participaciji b)
snažna povijesna povezanost nacionalnog i vjerskog, veza između religijskog opredjeljena i političkog
6. Dominantni sociodemografski profil vjernika iz razdoblja komunizma ( neobrazovaniji na nižoj dr
ljestvici, potom žene i stariji) doživio je velike promjene obzirom na revitalizaciju religije u 1990.ima.
 Hipoteze potvrđene osik 2 točke: Hipoteza 3 na temelju podataka nije mogla biti prihvaćena bi
odbačenaa hipoteza 6 je odbačena- primjećene male promjene, dob se nije pokazala pouzdanim
prediktorom a veliika proširenost religioznosti zamjećena je i kod obrazovanijih premda su bili
povezani i s nižim stupnjem religioznosti
Iz perspektive rada provedenog 9 god kasnije: ponovno propitati postavljene temeljne hipoteze.
1. Je li Hr i dalje zemlja visoke religioznostin ,niskog stupnja sekularizacije?
2. Je li visoka religioznost i dalje nekonzistentna u nizu dimenzija?
3. Je li i dalje prisutna dominantna javna uloga religije kao simboličko- identitetskog okvira većine
st.?
4. Opstaje li sociodemografski profil vjernika zatečen 1999.?
Postavljene hipoteze reflektiraju šire pitanje o društveno religijskim promjenama u Europi a posebno
u postkomunističkim zemljama. Mnogi radovi o religioznosti u postkomunističkim zemljama se dijele
u 2 skupine: prva-1990 ih i 2000ih- generalna povećana religioznost u postkomunizmu i
novooblikovana javna uloga vjerskih zajednica-> izaziva niz dr sukoba i prilagodbu na demokratske
okolnosti u drugom- jesu li nakon radzoblja tranzicijskiih okolnosti na redu sekularizacijsko
modernizacijski procesi kao što su u većini zapadne Europe?
Religija igra važnu ulogu u kulturnoj obrani u slučaju Hr.- Bruce naveo kao primjer. Na temelju
kvantitativnih podataka-miguće sekularizacijske tendencije u hr.dr.
NAPOMENE O METODOLOGIJI EIV-A
Ciljana populacija istraživanja: sve osobe 18+sa stalnim prebivalištem u RH. Pri uzorkovanju odabran je
troetapni uzorak. Izabrano 130 lokacija. Stratifikacija po zupanijama, općinama i veličina naselja. U
drogoj etapi: stambene jedinice: random walk i u trećoj etapi: stambene jedinice po metodi zadnjeg
rođendana..Izabrano 2600 stambenih jedinica i 2600 ispitanika na kraju uz odaziv od 60,11% u uzorku na
kraju bilo 1525 st..
RELIGIJSKI PROFIL HRVATSKE
2 Promatrane točke istraživanja 1999.i 2008.- promatrali statističke značajnosti razlika. Želimo dobiti
opći uvid u moguće promjene religioznosti i faktore stabilnosti.
Konfesionalna identifikacija
Religioznost
Crkvena participacija
Religijsko vjerovanje
Alternativno vjerovanje
Javna uloga Crkve
KOMPARATIVNA ANALIZA EIV REZULTATA
ZAKLJUČAK