2.

ISTRAŽIVANJE DAROVITOSTI

Opća inteligencija je bila kao glavna reprezentacija intelektualne sposobnosti tokom skoro cijelog dvadesetog vijeka.
Terston i Gliford su, takođe, unijeli kreativnost u domen inteligencije: Terston sa „fluidnošću“ i Gliford sa dugim
nizom divergentnih faktora razmišljanja.
Hallahan i Kofman (1982) tvrde da su razlozi nepreciznosti oko definiranja darovitosti, uglavnom, metodološke
prirode, te da su posljedica razlika koje se odnse na sljedeće:
-mjerenja vještina i ponašanja na koje termin darovitosti može da se primjeni,
-mjerenja darovitosti,
-tačke iznad koje se neko dijete smatra darovitim, i
-prirode upoređivačke grupe.

3.
* Osobine darovitih

Za darovitost su pored kognitivnih, tj.intelektualnih faktora, od posebnog značaja socijalni i emocionalni apekti
razvoja. Iz same činjenice da su „drugačija“, darovita djeca se mogu susresti s određenim, vrlo ozbiljnim problemima
soocijalne i emocionalne naravi. Tako neki autori govore o tzv. preosjetljivosti koju daroviti mogu manifestirati,
između ostalog na emocionalnom planu.
Često se događa da u skupini darovite djece imamo dijete koje se vrlo emocionalno uznemiri na socijalnu nepravdu ili
je vrlo zabrinuto vezano za neke ekološke krize.
Kao skupina, darovita su djeca sklona preuzimanju rizika, osjetljivija su na očekivanja i osjećaje drugih, često vrlo
rano izražavaju idealizam i smisao za pravdu, nezavisni su.
Problemi koji u većoj ili manjoj mjeri utiču na razvoj darovitosti:
1) Problemi okruženja vezani za školu i nastavni proces
2) Interpersonalni problemi vezani za druge
3) Interpersonalni problemi su vezani uz pojam o sebi, samopoštovanje, samopouzdanje, te samoprihvatanje.
Razvoj ovih koncepata može dovesti ili do zdravih, odgovarajućih strategia suočavanja ili pa do onih disfunkcionalnih.

* Razvojni rad darovitosti

Da bi se uopće sistematski radilo na razvoju darovitosti u našim školama i predškolkim ustanovama nužno je kao prvi
zadatak staviti pred odgajatelja i učitelja da prate i otkrivaju potencijalno darovitu djecu u različitim oblicima
aktivnosti. Sve to treba biti u skladu sa planom rada na nivou škole. Nužn je da svaka škola ima tim za otkrivanje
darovite djece, a na čelo tog tima trebao bi biti školski pedagog, a u timu bi bili predstavnici darovitih nastavnika,
zainteresiranih roditelja i članova zajednice.
Psiholog bi trebao da uradi psihodijagnostički pregled koristeći testove intelektualnih i dr. Sposobnosti. Uz to
psiholog bi trebao zajedno sa učiteljima, nastavnicima, pedagogom i drugim članovima tima trebao da vrši različite
opservacije talentiranog djeteta u različitim aktivnostima.

* Pojmovi vezani za darovitost ( 120-131

Pojam darovitosti u praksi označava pojedinca koji ima visoko razvijene određene sposobnosti (jednu ili više njih), a
pojam talentiranosti označavaju pojedinca koji postiže visoka postignuć u nekoj specifičnoj djelatnosti s kojom se
bavi. Pojam talentiranostije vezan za manifestnu i visoko iskazanu darovitost u određenom području ljudske
djelatnosti koja se vježbom ili praksom razvila iz potencijalne, genetski determinirane darovitosti. Dakle, pojam
talenat se definira kao visoko postignuće pojedinca u određenoj djelatnosti.