Aquae Iasae
Jasi su u trećem stoljeću prije Krista pali pod utjecaj kel-
Ostaci rimskih termi u Varaždinskim Toplicama
Aquae Iasae, je bilo rimsko naselje, na području današ-
njih Varaždinskih Toplica. Danas je to ime za arheološki
lokalitet.
1 Povijest naselja
U Panoniju, odnosno Ilirik, Rimljani su počeli prodirati
između 35. i 34. godine prije Krista pod vodstvom Ok-
tavijana. Nakon Velikog ilirskog ustanka (poznatog kao
Batonov ustanak), koje je Rimsko Carstvo vodilo protiv
panonsko-dalmatinskih plemena od 6. do 9. godine pod
vodstvom Tiberija i njegovg nećaka Germanika, Ilirik je
konačno osvojen. Podijeljen je u dvije provincije; Pan-
noniu i Dalmatiu. Pannonia je nešto kasnije, u 2. stolje-
ću, podijeljena na Pannoniu Superior (Gornju Panoniju
na zapadu) te na Pannoniu Inferior (Donju Panoniju na
istoku). Tada je počela intenzivna urbanizacija Panoni-
je.
Varaždisnke Toplice, u antičko doba poznate kao Aquae
Iasae, ime su dobile po plemenu Jasi [1] koje je nastanji-
valo to područje prije dolaska Rimljana. Pripadale su u
Pannoniju Superior, smještene na rijeci Bednji, u nepo-
srednoj blizini rijeke Drave. Nalazile su se na promet-
nici koja je spajala Poetovio, današnji Ptuj u Sloveniji,
i Ioviu-Botivo, današnji Ludbreg. Ta dva grada bila su
važna trgovačka središta u doba Rimskog Carstva. Ne
zna se točna godina gradnje Aquae Iasae, ali pretpostav-
lja se da je to bilo u vrijeme Flavijevske dinastije. Osim
Varaždinskih toplica, na području koje su nastanjivali Ja-
si, nalazilo se još nekoliko danas poznatih toplica poput
Krapinskih, Stubičkih, Tuheljskih, Čateških te Daruvar-
skih [2] .
1
tskih plemena i došlo je do miješanja njihove kulture. O
tome nam svjedoče mnogi epigrafski spomenici nađeni
na tom području. Prvi kontakt s Rimljanima ostvaren je
polovicom drugog stoljeća [2] , a poptuna integracija Jasa
u rimsku kulturu dogodila se relativno brzo, nakon već
spomenutog Batonovog ustanka.
Javni dio rimskog naselja nalazio se na najvišoj terasi bre-
žuljka Varaždinskih toplica, danas je tu park, i arheolo-
ški lokalitet. Stambeni dio Aquae Iasae bio je na terasa-
ma koje se spuštaju prema podnožju brijega, a u samom
podnožju ustanovljeni su obrtničko-trgovački i sajamski
objekti. Krajem III. st. n.e. Aquae Iasae su opustošene
u provali Gota, a početkom IV. st. obnavlja ih imperator
Konstantin Veliki. Naselje je potpuno propalo i opusto-
šeno u IV. st. za vrijeme provale naroda.
2 Religija i umjetnost
Aquae Iasae bilo je jedno od značajnijih trgovačkih, reli-
gijskih i lječilišnih centara Rimskog Carstva. Glavni raz-
log naseljavanja upravo ovog područja bila je termalna
sumporna voda kojoj je temperaturua na mjestu izvira-
nja dosezala čak 58 °C[1] . Zbog ljekovitosti vode, to-
plice su bile pogodne za liječenje bolesti i ozlijeda te su
ih često posjećivali i vojnici. Osim kupališnog dijela, uz
sklop se vezao i stambeni dio te dio vezan uz trgovinu i
promet. Tijekom četiri stoljeća postojanja, kompleks je
mijenjao svoj izgled, ali ne i sadržaj. Bio je obnavljan i
nadopunjavan, ali je zadržao svoj javni, kultni i kupališni
karakter [1] . Na sjeveru se nalaze tri hrama odvojena od
zgrade kupališta i kupališne bazalike na jugu termalnim
izvorom.
Veliku važnost Aquae Iasae, osim ostataka arhitekture
i skulptura, potvrđuju nađeni kameni natpisi putem ko-
jih su posjetioci toplica zahvaljivali raznim božanstvima
[1]
. Štovalo se uglavnom ona božanstva koja su bila zadu-
žena za očuvanje zdravlja, na primjer Minerva, Dijana i
Apolon, Eskulap i drugi. Među navedena božanstva spa-
daju i nimfe kao zaštitnice izvora vode, ali i Mitra, istoč-
njački bog uz kojeg vežemo misterijske kultove.
2.1 Dijana
Dijanin kult prisutan je u toplicama, a ona je, između os-
talog, bila zaštitnica žena i porođaja. Odgovara grčkoj
Artemidi, božici lova, Apolonovoj sestri blizanki. Pro-
2 3 ROMANIZACIJA
nađeni su natpisi upućeni njoj samoj ili u kombinaciji s
nimfama. Na jednoj nađenoj skulpturi prikazana je s po-
lumjesecom na glavi i poistovjećena s božicom mjeseca
Lunom. Analogno tome njezin brat Apolon, također što-
van u toplicama, postaje bog sunca, Sol. Prikazan je kao
mladić sa zrakastom krunom na glavi, a pored njega nala-
zi se tronožac oko kojeg je omotan piton, definirajući ga
tako kao Apolona Pitijskog. Ta dva primjera daju nas-
lutit da je sinkretizam igrao ulogu u religiji toga doba.
Pojava božanstava drugog imena, ali s istim karakteristi-
kama zapravo nije novost u rimskoj religiji. Gotovo sva
božanstva preuzeta su od Grka ili iz istočnjačkih i dru-
gih kulotva, no nadjenuta su im druga (ponekad čak i is-
ta) imena. Tek je nekolicina bogova izvorno rimska, na
primjer bog šume Silvan (kojeg opet možemo povezati s
grčkim bogom Panom, ali ne u potpunosti).
2.2 Nimfe
Najbrojniji spomenici su, bez sumnje, oni posvećeni
nimfama. Nimfe kao zaštitnice vode imaju svoju poseb-
nu ulogu u Varaždinskim Toplicama. Prikazivane kao
mlade ljepotice, bile su pratiteljice Apolona i Dijane [3] .
Najviše su se štovale lokalne nimfe Iasae [1] . Postoje dva
tipa prikazivanja nimfi u Varaždinskim Toplicama: u sto-
jećem stavu i u polusjedećem stavu. Na nađenim relje-
fima prikazane su po tri nimfe s atributima vezanim uz
vodu, primjerice školjke, razna morska bića (hipokamp,
dupin) ili trstike. Gornji dio tijela im je nag, a donji pre-
kriven nabranom tkaninom. Nimfa koja stoji u sredini
ističe se drugačijom pozom ili atributom u ruci. Osim
reljefnih prikaza, nađeno je preko deset kamenih natpisa
posvećenih njima [2] . Većinu natpisa posvetili su nimfa-
ma vojnici višeg položaja i legionari.
2.3 Minerva
Najveća i najbolje očuvana skulptura je ona posvećena
božici Minervi. Varaždinske Toplice prepoznatljive su po
njoj pa bi se moglo reći da je postala njihov simbol. Na-
lazila se u jednom od hramova posvećenih kapitolinskoj
trijadi, uz Jupitera i Junonu. Minerva, grčki pandan Ate-
ni, prikazana je sa svojim tipičnim atributima. Ima šljem
s perjanicom na glavi, egidu (štitnik za prsa) s likom Me-
duze, dugu nabranu togu, štit i zmiju pokraj lijeve noge.
Zanimljivo je što je skulptura nađena in situ tako da nije
bila uništena za vrijeme ranog kršćanstva, nego je upravo
suprotno, njen hram bio jedini poganski hram koji nije
bio srušen ili pretvoren u crkvu, već korišten u religijske
svrhe. Osim toga, važan je primjer kvalitetnog kiparskog
umijeća lokalnih majstora. Iako je dugo postojala teorija
da je kopija grčkog originala, neka recentna istraživanja
ističu kako ona spaja klasični prikaz s lokalnim elementi-
ma što bi trebalo značiti da nije nastala prema isključivo
grčkom predlošku [2] . Bila je božica ratnika i medicine,
idealno božanstvo za ove toplice.
Posebnost Aquae Iasae je i u tome što se voda dovodila
u kupalište sustavom kanala. Sličan sistem prisutan je i
u Aquae Sulis, rimskom naselju koje se nalazilo u pro-
vinciji Britaniji, smješteno u danjašnjem gradu Bathu, u
Engleskoj. Lječilišni kompleks i religiozno središte pri-
lično sličan Varaždinskim Toplicama i po tome što im je
glavno božanstvo bila Minerva. U Aquae Sulis štovala
se Minerva Sulis, jedan od najboljih primjera interpre-
tatio Romana, odnosno ranije spomenutog sinkretizma,
tumačenja lokalnih božanstava na rimski način. Tako je
Minerva Sulis spoj rimske božice Minerve, mudrosti, lje-
čilištva i rata, te lokalne keltske božice Sulis, za koju se
vjerovalo da živi ispod izvora i grije vodu.
2.4 Asklepije
Asklepije, bog liječništva, posve je logičan odabir bo-
žanstva za Varaždinske toplice. Nađeni reljef prikazuje
Eskulapa s kćeri Higijom i sinom Telesforom. Prema mi-
tu Eskulap, odnosno Asklepije, znao je liječiti sve boles-
ti i sve vrste ozlijeda, pa čak i oživaljvati mrtve. Njegov
atribut je zmija omotana oko štapa koji se i danas koristi
kao simbol za ljekarne i bolnice. Carevi su također po-
sjećivali toplice, pa tako upravo uz ovaj reljef Eskulapa
vežemo cara Karakalu koji mu je, da što prije ozdravi,
donosio votivne darove ili osobno ili preko svog delegata.
2.5 Mitra
Posebno je zanimljiva pojava natpisa posvećenog bogu
Mitri. On je bio perzijski bog svjetla, čiji se kult proširio
u Rimu i u manjoj mjeri u Grčkoj. Najveći procvat kulta
bio je u 3. stoljeću, a zatim je nestao ustupivši mjesto
kršćanstvu (uočene su mnoge sličnosti, na primjer Krist
i Mitra su prema predaji rođeni 25. prosinca…) [3] . Mi-
tra se dovodio u vezu s bogom sunca, a pronalazak jednog
natpisa posvećenog njemu ne iznenađuje budući da je ne-
daleko, u Ptuju, bilo veliko mitraičko središte [2] .
3 Romanizacija
Proces romanizacije prisutan je u gotovo svim rimskim
provincijama toga doba. Ne treba ga shvaćati ekstremno
(kako je često shvaćen), jer to nije jednostrani proces ko-
ji se događa samo od strane Rimljana. On je obostran i
uključuje ispreplitanje religija i običaja dvaju naroda. Is-
preplitanje poganskih religija nije neobična pojava s ob-
zirom na to da sve politeističke religije imaju slična bo-
žanstva i štuju ih na sličan način. Primjerice, bog sunca
obavezan je kod pogana, pa tako postoje Apolon, Heli-
je, Sol, Mitra, Ra i mnogi drugi. Još jedan problem kod
pojma romanizacija javlja se u samom imenu. Romani-
zirati znači učiniti nešto rimskim, ali ono što se zapravo
događa je to da se i rimska religija mijenja pod utjecajem
drugih religija. Znači rimska religija nije fiksna i statič-

na, nego fleksibilna. U svakom slučaju dominira, ali ne
ostaje nepromijenjena. Prema tome, trebalo bi koristiti
pojam integracija, koja je, prema znanstvenicima, naj-
bolja metoda akulturacije [2] . Radi se o spajanju kultura
čiji rezultat nije nastajanje neke nove kulture, nego uvo-
đenje novih elemenata u već postojeće. Jedini uvijet za
integraciju jest taj da narodi budu otvoreni prema novim
i drugačijim običajima, a Rimljani su to svakako bili [2] .
4 Arheološka istraživanja
Aquae Iasae je sigurno jedan od najvažnijih lokaliteta na
području Hrvatske. Istraživanje je započelo još 1953.
godine pod vodstvom Arheološkog muzeja u Zagrebu
pod vodstvom profesora Marcela Gorenca, a istraženo je
čak 6000 m². Mnogo toga je sačuvano zbog naslaga se-
dre koje su se godinama nakupljale i “štitile” kompleks
od propadanja. Najbolje očuvani su dijelovi nastali u 4.
stoljeću, za vrijeme cara Konstantina koji je obnovio to-
plice. Iz tog razdoblja sačuvani su zidovi visine i do 3
metra, freske na zidovima, sustav za grijanje prostora te
žbukani pod. Posljednje istraživanje vođeno je u razdob-
lju između 2011. i 2013. godine. Rezultati istraživanja
pokazali su da je u 1. stoljeću cijelo svetište bilo posveće-
no nimfama, otuda i toliko zapisa posvećenih njima. U 2.
stoljeću svetište se proširilo u vidu foruma sa svetištem,
te su shodno tome uvedeni novi kultovi. Skulptura Mi-
nerve i njoj odgovarajući zapis pronađeni su još krajem
1960-ih, nađen je i zapis posvećen Junoni, bez skulpture,
dok za treće božanstvo kapitolinske trijade, Jupitera, još
uvijek nije nađena niti jedna potvrda. To dovodi u pi-
tanje definiranje nađenog hrama kao svetišta posvećenog
vrhovnoj trijadi. Ništa se ne može sa sigurnošću tvrditi,
no vjerojatno je treća prostorija bila posvećena Jupiteru,
iako još uvijek nema nikakvih materijalnih dokaza za to.
Prilikom istraživanja iz 1953.godine u kupališnom parku
otkriven kompleks rimske javne arhitekture iz I. - IV.st.
Ovaj sklop sastojao se od; kupališnog dijela, koji čine
zgrade kupališta s bazenima i bazilikom, foruma s tri-
jemovima smještenog oko glavnog termalnog izvora, te
kapitolija s hramovima Jupitera, Junone i Minerve. Za
iskapanja na lokalitetu su pronađeni brojni ostatci, pri-
mjerice dijelovi mačeva, štitova, noževa, britvi, carskog
novca (koji su bacani u bazen za sreću), puno kipova nim-
fi (nymfus salutaris, božice ozdravljenja) i odlično sačuvan
pločnik (većina ploča od mramora) iz II. stoljeća.
Najvredniji nalaz kip božice Minerve s postamentom,
pronađen je tek 1967. godine na samom ulazu u hram.
Minerva na glavi ima legionarski šljem, bakreno koplje i
štit, a umjesto kose ima zmije (znak ljekarništva). Ovaj
kip je nastao je u 2. stoljeću u Ptuju, a dao ga je izraditi
vijećnik kao zavjetni dar za ozdravljenje.
Istraživanjima u novije vrijeme, na forumu je otkriven
stari rimski bazen, koji se nekada nalazio, a i danas se
nalazi na prirodnom izvoru termalne vode. Ovaj rimski
3
bazen ima dimenzije 8x13.5 metara i dubine je 2.6 me-
tara. Njime je bilo ograđeno prirodno izvorište termalne
vode, građen je od velikih kamenih blokova, a voda se
odvodila u kupalište sustavom kanala. Dosad je jedini
sličan primjer takvog bazena poznat u Engleskoj - u rim-
skom naselju Aquae Sulis (Bath, Engleska).
5 Galerija djela
• Tlocrt Aquae Iasae
• Skulptura; prikaz božice Dijane - Lune
• Skulptura; prikaz Apolona - Sola
• Reljefi posvećeni nimfama
• Reljefi posvećeni nimfama
• Reljef posvećen Eskulapu, Higiji i Telesforu
6 Izvori
• Istraživanja antiknog kupališta u Varaždinskim To-
plicama od 1956. do 1959. godine (1962), Vikić-
Belančić, Marcel Gorenc, Vjesnik Arheološkog mu-
zeja u Zagrebu, Vol.1 No.1 Veljača 1958.
• Završna istraživanja antičkog kupališnog kompleksa
u Varaždinskim Toplicama, Branka Vikić-Belančić,
Marcel Gorenc, Vjesnik Arheološkog muzeja u Za-
grebu, Vol. 4 No. 1, 1970.
• Varaždinske toplice - Aquae Iasae u antičko doba /
M. Gorenc, B. Vikić, Varaždinske Toplice : Zavi-
čajni muzej Varaždinske Toplice , 1980.
• Minerva iz Varaždinskih Toplica i njen majstor
(1984). Varaždinske Toplice, Marcel Gorenc, Vjes-
nik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol.16-17 No.1
Listopad 1984.
7 Literatura
1. Blanka Misic, Cults and Religious Integration in the
Roman Cities of the Drava Valley (Southern Panno-
nia), Doktorska disertacija, Royal Holloway, Uni-
versity of London, 2013
2. Katalog izložbe “Klasični Rim na tlu Hrvatske: arhi-
tektura, urbanizam, skulptura”, Galerija Klovićevi
dvori, Zagreb, 2014.
3. Vojtech Zamarovsky, Junaci antičkih mitova, Škol-
ska knjiga, Zagreb, 1985.
4 7 LITERATURA

4. https://www.academia.edu/1138685/What_
do_votive_offerings_and_inscriptions_from_
Romano-British_sites_tell_us_about_religious_
worship_and_life_in_general_in_Roman_Britain
5. https://www.academia.edu/6372196/
UNDERGRADUATE_Archaeological_
Placement_Report_Roman_Baths_2013_

[1] Katalog izložbe “Klasični Rim na tlu Hrvatske: arhitektu-

ra, urbanizam, skulptura”, Galerija Klovićevi dvori, Za-
greb, 2014., str. 133.

[2] Blanka Misic, Cults and Religious Integration in the Ro-

man Cities of the Drava Valley (Southern Pannonia),
Doktorska disertacija, Royal Holloway, University of
London, 2013, str. 52.

[3] Vojtech Zamarovsky, Junaci antičkih mitova, Školska

knjiga, Zagreb, 1985., str. 233.
 5

8 Text and image sources, contributors, and licenses

8.1 Text
• Aquae Iasae Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Aquae_Iasae?oldid=4422325 Suradnici: Argo Navis, BodhisattvaBot, Vitek, Luckas-bot,
Xqbot, EmausBot, VodomarBot, Pumovci, Addbot i Anonimno: 1

8.2 Images
• Datoteka:Terme_Varaždinske_Toplice.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d3/Terme_Vara%C5%
BEdinske_Toplice.jpg Licencija: CC BY-SA 3.0 Prinositelji: Vlastito djelo postavljača Originalni umjetnik: Fraxinus

8.3 Content license

• Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0