Cyberbullyng (vrnjako nasilje preko interneta)

Kratki savjeti za roditelje 1. 2. 3. Prona ite vremena za djecu. Nemojte koristiti raunalo i Internet umjesto dadilje. Nauite vie o raunalima tako da moete razgovarati s djecom o njima zanimljivim temama. Ograniite koritenje raunala na jedan ili dva sata dnevno (dobro je uvesti jasna pravila, primjerice nema raunala prije kole, prije spavanja, za vrijeme obroka ili prije nego to je napravljena zadaa). Razgovarajte s djetetom o opasnostima interneta i pouite ga da ne daje osobne podatke ni fotografije na internetu te da ne dogovara susrete s nepoznatim ljudima. Ako se dijete jako eli susresti s osobom koju je upoznalo preko interneta, onda to mora biti na javnom mjestu i u prisutnosti roditelja. Stavite raunalo u dnevni boravak, ne u djeju sobu. Tako moete nadgledati djecu dok su na internetu i vidjeti koje stranice posjeuju. Pazite da vae dijete ne provodi previe vremena ispred raunala. Potiite koritenje raunala kao oru a za uenje i druenje, a ne iskljuivo za zabavu (npr. igrice). Upoznajte njihove internetske prijatelje onoliko koliko poznajete i ostale prijatelje. Naglasite svojoj djeci kako oni nisu krivi ako su rtve virtualnog nasilja. Recite da im neete zbog toga oduzeti pravo na koritenje raunala to je glavni razlog to djeca ne govore odraslima kad su rtve nasilja na internetu.

RODITELJI- ZAPAMTITE! Vaa djeca mogu znati vie od vas o tehnologiji, ali vi znate vie o ivotu. Doputeno vam je postaviti pravila i traiti njihovo potivanje. Vi ste jo uvijek roditelj!
Informirajte se i o programima koji filtriraju web stranice za koje ne elite da budu dostupne vaem djetetu. Veina tih programa mogu se kupiti preko interneta, a neki su i besplatni. Neki internet preglednici (Internet Explorer) imaju ugra ene filtre koji se mogu ukljuiti kako ne bi doputali pristup stranicama odre ena sadraja. Najee koriteni filtri su ContentProtect, CYBERsitter i NetNanny. Programi za filtriranje koristan su alat za roditelje kako bi mogli usmjeriti panju svoje djece na poune i primjerene sadraje umjesto nepoeljnih. Ni takvi programi, me utim, nisu savreni te ih treba koristiti samo kao pomono sredstvo. Najbolji filtar ipak su vaa nazonost, nadzor i podrka. GDJE POTRAITI SAVJET I POMO?

Internet je svjetska komunikacijska mrea. To znai da se na njemu sve odvija me usobnom komunikacijom. Kao to korisnici komuniciraju jedni s drugima putem elektronske pote ili chata, tako i raunala komuniciraju me usobno, to nam omoguuje posjeivanje stranica, slanje i primanje elektronske pote i sve ostalo to radimo na internetu. Chat sobe vrlo su popularan nain internetske komunikacije, osobito me u djecom i mladima. Predstavljaju neto poput soba za razgovor u kojima posjetitelji mogu me usobno razgovarati, upoznavati se, raspravljati o odre enoj temi Korisnici mogu razgovarati me usobno, ali se i izdvojiti te komunicirati privatnim porukama, koje su vidljive samo tim osobama. Na chatu je mogue susresti i korisnike iz drugih zemalja, pa i s drugih kontinenata, te doznati vie o njima, njihovoj zemlji i obiajima. FORUMI ili stranice za diskusiju su internetske stranice na kojima se okupljaju korisnici interneta kako bi dali svoje miljenje o nekoj temi ili zatraili miljenje i savjet drugih. Vrlo su popularni i okupljaju mnogo korisnika razliitih dobi i interesa. Postoje forumi o mnogim temama, kao to su politika, zdravlje, sport, glazba, kole, pomo oko raunala. Za razliku od chata, gdje se sadraj brie jednom kad osoba iza e iz chat sobe, zapisi na forumu su trajni, odnosno mogue ih je vidjeti i komentirati rasprave otprije nekoliko mjeseci. BLOG je skraenica od engleske rijei weblog, to u doslovnom prijevodu znai "internetski dnevnik". To je internetska stranica na kojoj pojedinac, obino kronolokim redom, biljei svoja razmiljanja i stavove. Pomou bloga svaki korisnik interneta moe, jednostavno i potpuno besplatno, pisati vlastitu kolumnu, pa ga se zato esto uspore uje s internetskim novinarstvom. Autor bloga moe komentirati aktualne teme, izvjetavati o doga ajima na kojima je sudjelovao, ili pak objavljivati vlastite umjetnike radove pjesme, prie, eseje, pa ak i fotografije koje je snimio. Posebna je mogunost da posjetitelji bloga mogu upisati javni komentar pojedinih lanaka. Zato se kae da je blog interaktivan jer omoguuje izravnu komunikaciju autora i njegovih itatelja. Mnoge poznate osobe piu svoj blog, od politiara i sportaa do pjevaa i glumaca. Ono to je zajedniko chatu, blogu i forumu jest koritenje nadimaka koje posjetitelji sami izaberu, to im prua anonimnost.Anonimnost moe biti i otvorena pozivnica svima koji ele zloporabiti takav nain komunikacije. Netko na chatu, forumu ili blogu moe vrije ati, prijetiti i/ili pisati o drugima stvari koje nisu istinite ili koje su privatne i tajne.

4.

5. 6. 7. 8. 9.

Ako roditelji doznaju da im je dijete rtva nasilja preko interneta, trebaju poduzeti sljedee:

pouiti dijete da ne odgovara na nasilne, prijetee ili na bilo kakav nain sumnjive poruke ne brisati poruke ili slike, jer mogu posluiti kao dokaz pokuati otkriti identitet nasilnika kako bi se mogle poduzeti adekvatne mjere za sprjeavanje nasilja kontaktirati internet providera kontaktirati kolu ako je identitet nasilnika poznat, pokuati kontaktirati njegove roditelje (jer postoji velika vjerojatnost da oni ne znaju kako se njihovo dijete nasilno ponaa) kontaktirati policiju ako poruke preko interneta sadre prijetnje nasiljem, uho enje, napastovanje, djeju pornografiju i sl.

HRABRI TELEFON: 0800 0800 info@hrabritelefon.hr POLIKLINIKA ZA ZATITU DJECE GRADA ZAGREBA: info@poliklinika-djeca.hr (01/34 57 518) POLICIJSKA UPRAVA ZAGREBAKA: pu-zg@mup.hr (01/63 33 333) Ergonet Internet centar: info@ergonet.hr (01/36 89 417) www.blog.hr LITERATURA: 1. Buljan Flander, G., Kocijan Hercigonja, D. (2003). Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Marko M, Zagreb 4. Buljan Flander, G., Bili, V., Karlovi, A. (2004). Nasilje me u djecom. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba 3. Magid, L. (2006). Safe blogging advice for parents. www.blogsafety.com/parentsguide.htm 4. Olweus, D. (1996). Nasilje me u djecom u koli, kolska knjiga, Zagreb O Velika Mlaka, roditeljski sastanak, 6.razredi,travanj 2007. pripremila pedagoginja Mihaela uni, prof

Cyberbullying -nasilje preko interneta, opi je pojam za svaku

komunikacijsku aktivnost cyber tehnologijom koja se moe smatrati tetnom kako za pojedinca, tako i za ope dobro. Tim oblikom nasilja me u vrnjacima obuhvaene su situacije kad je dijete ili tinejder izloeno napadu drugog djeteta, tinejdera ili grupe djece, putem interneta ili mobilnog telefona. Odnosno i poinitelj(i) i rtva(e) su maloljetnici.

Nasilje na internetu ukljuuje i "provaljivanje" u tu e e-mail adrese te slanje zlobnih i neugodnih sadraja drugima. Nasilje me u vrnjacima sve ee se odnosi na nekoliko oblika komunikacije, ukljuujui zvuk, slike, animacije i fotografije.

NASILJE PUTEM BLOGA OPASNOSTI BLOGA (ukratko)

Strunjaciistiu da internet brie drutvene konice. Doputa djeci da govore i ine stvari koje ne bi mogli napraviti u interakciji "licem u lice", i ona imaju osjeaj da nee morati odgovarati za takva ponaanja na nain na koji bi inae odgovarali za, primjerice, javno izreene rijei. To im daje laan osjeaj sigurnosti i moi. OBJAVLJIVANJE PRIVATNIH INFORMACIJA Ako djeca objavljivaju informacije o sebi i svojoj obitelji, to moe navesti osobe s loim namjerama da pokuaju uspostaviti kontakt s njima. PROFILI neke blog stranice sadre mogunost objavljivanja profila informacija o autoru bloga, poput biljeke o piscu, to je u obliku linka dostupno svim posjetiteljima bloga. Djeca esto upisuju svoje prave podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu kole i sl.) ili objavljuju vlastite fotografije, nesvjesni opasnosti koje to povlai za sobom. Na najpoznatijoj hrvatskoj stranici Blog.hr, blogovi nemaju profile, ali opasnost svejedno postoji jer djeca unutar bloga mogu odati svoje podatke ili staviti fotografije. NEODGOVARAJUI SADRAJI - Djeca mogu pretraivati blogove drugih ljudi i nai sadraje ili rasprave neprikladne za njihovu dob. NASILJE PREKO INTERNETA - Djeca mogu koristiti blogove kao put do nasilja ili zastraivanje druge djece. NACIONALNA, VJERSKA I RASNA MRNJA - Djeca mogu koristiti blogove za poticanje mrnje na temelju nacionalne, vjerske ili rasne pripadnosti. OBJAVA NEPOUZDANIH INFORMACIJA - Nepouzdane informacije moe objaviti i kreirati bilo tko, upravo kao to svatko moe kreirati stranicu na internetu. Djeca trebaju biti paljiva s tim to itaju i publiciraju.

Postoje dvije vrste nasilja preko interneta: izravan napad i napad preko posrednika.

Izravan napad doga a se kad maloljetnikalje uznemirujue poruke mobitelom, e-mailom ili na chatu ukrade ili promijeni lozinku za e-mail ili nadimak na chatu objavljuje privatne podatke ili neistine na chatu, blogu ili internetskoj stranici alje uznemirujue slike putem e-maila ili MMS poruka na mobitelu postavlja internetske ankete o rtvi alje viruse na e-mail ili mobitel alje pornografiju i neeljenu potu na e-mail ili mobitel lano se predstavlja kao drugo dijete.

Djecase s time slau. "E-mailovi i blogovi mnogo su manje osobni", rekla je jedna 18-godinjakinja. "Toliko su neformalni i neposredni da je ljudima lake biti iskreniji i ak bezobrazniji zbog toga. Ljudi mogu biti bezobrazni i okrutni koliko ele jer se ne suoavaju izravno s osobom. Isto kao kod komunikacije telefonom. No, ovo je jo jedan korak dalje. Ne samo da ne mora vidjeti reakciju osobe, ne mora ni uti njezin glas."

Nasilje mobitelom
SAVJETI KOJE RODITELJI MOGU DATI SVOJOJ DJECI

Nasilje preko posrednika doga a se kad poinitelj napada rtvu preko tree osobe, koja toga najee nije svjesna.

to obuhvaa nasilje preko interneta?

poticanje grupne mrnje, napade na privatnost, uznemiravanje, uho enje, vrije anje, nesavjestan pristup tetnim sadrajima te irenje nasilnih i uvredljivih komentara. slanje okrutnih, zlobnih, katkad i prijeteih poruka, kreiranje internetskih stranica koje sadre prie, crtee, slike i ale na raun vrnjaka. slanje fotografija svojih kolega te traenje ostalih da ih procjenjuju po odre enim karakteristikama, odnosno da glasaju za osobu koja je, primjerice, najrunija, najnepopularnija ili najdeblja u koli. Djeca katkad na odre enoj popularnoj internetskoj stranici trae od ostalih da navedu osobu koju najvie mrze te da o njoj napiu nekoliko rijei, a sve s ciljem da rtvu osramote pred to veim brojem ljudi.

Naglasite im da budu paljivi kome daju broj mobitela. Neka paljivo koriste neku od chat usluga preko mobitela. Ako dobiju poruku s nepoznatog broja, neka ne odgovaraju. Ne trebaju odgovarati ni na poznate brojeve ako se zbog sadraja poruke osjeaju loe ili neugodno. Objasnite djeci kako ala moe lako od smijene postati uvredljivom, i to da, ako su ljuti, mogu uiniti neto zbog ega poslije mogu poaliti. Istaknite im da budu paljivi kad alju poruke drugima. Potaknite ih da se prije slanja poruke zapitaju moe li ona uvrijediti ili na bilo koji nain natetiti primatelju? Postavite pravilo prema kojem nije doputeno slati fotografije ili videozapise drugih ljudi bez njihova doputenja, kao ni slati sadraje koji mogu uvrijediti druge ljude. Ako dijete dobije neprimjerenu poruku, poziv ili je izloeno nasilju, dajte mu podrku i potaknite ga da odmah razgovara s vama ili nekom drugom odraslom osobom u koju ima povjerenja (poput nastavnika, kolskog pedagoga), kako se problem ne bi pogorao. Ako je rije o ozbiljnijim oblicima nasilja, osobito zastraujuim prijetnjama, razmislite o tome da sve prijavite policiji. U takvim sluajevima dobro je sauvati poruke u mobitelu, ili negdje drugdje zapisati podatke o datumu, vremenu i sadraju poruke ili poziva.