Crveni luk

Autor: objavljeno u broju 41 (4/05)

dipl. ing. Iva Alebić

Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će
opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. Allium cepa) je povrće okruglasta oblika,
bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od
davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta.
Luk i zdravlje
Većinu aktivnih komponentala luka čine sumporne komponente, primjerice alil-propil disulfid
(APSD), kojoj možemo zahvaliti karakterističan miris i okus luka te flavonoidi, posebno kvercetin, a
dobar je izvor i kroma te vitamina C. Upravo tim komponentama možemo zahvaliti njegovo
blagotvorno djelovanje na zdravlje.
Kao i češnjak, luk se najčešće spominje u kontekstu održavanja zdravlja srca i krvožilja. Ta
poželjna osobina rezultat je djelovanja aktivnih tvari za koje se vjeruje da pomažu u smanjenju
povišene razine kolesterola i homocisteina u krvi te u smanjenju povišena krvnog tlaka - vodećih
čimbenika rizika za razvoj bolesti srca i krvožilja.
Luk je od davnine poznat i priznat prirodni antibiotik i antipiretik. Ta svojstva rezultat su
sinergijskog djelovanja vitamina C, kvercetina i izotiocijanata. Luk je stoga posebno poželjna
namirnica u razdoblju prehlada i gripe, a nekoliko studija ta je svojstva luka dovelo u pozitivnu
vezu s olakšavanjem simptoma osteo i reumatoidnog artritisa te alergijskog rinitisa i astme.
Rezultati eksperimentalnih i kliničkih pokusa sugeriraju da je luk poželjna namirnica i na
dijabetičkom jelovniku. Pretpostavlja se da APSD uzrokuje smanjenje razine glukoze u krvi
povećavajući količinu dostuśpnoga slobodnog inzulina. Naime, APSD i inzulin imaju izvjesnu sličnost
u kemijskoj strukturi pa se natječu za aktivno mjesto u jetri, gdje se inzulin inaktivira. Rezultat je
više slobodnog inzulina koji prenosi glukozu u stanice i posljedično smanjenje razine glukoze u krvi.
Nadalje, krom kojim je luk bogat pomaže u održavanju normalne razine glukoze u krvi.
Kontinuiran unos luka, barem dva puta tjedno, povezan je sa znatnim smanjenjem rizika za
razvoj raka crijeva. Flavonoidi luka, prije svega kvercetin, u pokusima provedenim na
životinjama, zaustavili su rast tumora te spriječili oštećenja stanica crijeva koja vode k razvoju
lezija tkiva i tumora.
Kako odabrati i čuvati luk?
Jak zadah po luku zasigurno neće obogatiti vaš društveni život, no konzumacija luka obogatit
će vaš organizam snažnim antioksidansima. I, kako izvještavaju američki istraživači, što je
luk jači, a zadah nepodnošljiviji, za zdravlje je bolji jer je bogatiji antioksidansima. Ispitivanje
ekstrakata 10 vrsta oguljenoga, svježega crvenog luka pokazalo je da one vrste luka koje
imaju najjači okus imaju i najjaču ukupnu antioksidativnu aktivnost, a time i najbolju
sposobnost uništavanja slobodnih radikala za koje se drži da povećavaju rizik od različitih
bolesti, posebice karcinogenih (Journal of Agricultural and Food Chemistry, November
2004). Prema tome, snažan miris ne bi vas trebao odbiti nego privući luku.
Luk koji kupujete treba biti čist, dobro oblikovan, bez oštećenja i plijesni, suhe vanjske
kožice. Treba ga čuvati na sobnoj temperaturi, u dobro prozračenoj prostoriji izvan dosega
svjetlosti. Savjet - ako rezanje luka iritira vaše oči i tjera vas na plač, sat vremena prije nego
što ga namjeravate rezati stavite ga u hladnjak. Niska temperatura usporit će aktivnost enzima
koji proizvodi alil-sulfat, supstanciju koja nadražuje oči.
Nutritivna vrijednost svježega nasjeckanog luka - jedna šalica, 61 kcal

Nutrijent Količina RDA(%)

krom 24.80 mcg 20.7

vitamin C 10.24 mg 17.1

prehrambena vlakna 2.88 g 11.5

mangan 0.22 mg 11.0

molibden 8.00 mcg 10.7

vitamin B6 0.19 mg 9.5

triptofan 0.03 g 9.4

folna kiselina 30.40 mcg 7.6

kalij 251.20 mg 7.2

fosfor 52.80 mg 5.3

bakar 0.10 mg 5.0