ANATOMIJA 1

DEFINICIJE
ANATOMIJA – Znanost koja proučava građu ljudskog
tijela i međusobni odnos pojedinih dijelova tijela.
FIZIOLOGIJA – Znanost koja proučava tjelesne funkcije i
nastoji objasniti kemijske i fizikalne procese koji
omogućuju obavljanje tih funkcija.

Ljudsko tijelo je cjelovit i nedjeljiv morfološko-funkcionalni

sustav
SEKCIJA
- sekcija je
osnovni način
proučavanja
anatomije
- znanja stečena
sekcijom se
bilježe
tekstualno i
slikovno, u formi
anatomskog
atlasa
Mortui vivos docent
(mrtvi poučavaju žive)

Hic locus est, ubi mors gaudet succurrere

vitae
(ovdje je mjesto gdje se smrt veseli pomoći
životu)
POVIJESNI PREGLED
Galen Srednji vijek
1315. g. prve sekcije na ljudskim truplima
POVIJESNI PREGLED
Andreas Vesalius (1514–64)
1543. (De humani corporis fabrica libri septem)
Leonardo da Vinci (1452–1529)
POVIJESNI PREGLED
William Harvey Claude Bernard
(1 April 1578 – 3 June 1657) (12 July 1813 – 10 February 1878)
PODJELA ANATOMIJE
1) sustavna anatomija – obrađuje građu pojedinih organskih sustava
1a) dinamička anatomija ili anatomija lokomotornog sustava: kosti
(osteologija), zglobovi i veze (sindezmologija) i mišići (miologija)
1b) splanhnologija ili anatomija unutarnjih organa: probavni sustav,
dišni sustav i sustav mokraćnih i spolnih organa
1c) angiološka anatomija ili anatomija krvožilnog sustava (srca, krvnih i
limfnih žila)
1d) neurološka anatomija ili anatomija živčanog sustava (središnji,
periferni i vegetativni) i osjetnih organa
PODJELA ANATOMIJE
2) topografska anatomija – prikazuje dijelove tijela u odnosu prema cjelini
2a) kirurška anatomija
3) radiološka anatomija – osobito proučava razne projekcije svjetla i sjene
pri prolasku zračenja kroz tkiva različite gustoće
4) plastična anatomija – proučava vanjske oblike i razmjere tijela, a
osobito je korisna umjetnicima
5) funkcionalna anatomija – proučava promjene oblika, položaja i
građe pojedinih dijelova tijela pri kretanju ili radu
• https://www.youtube.com/watch?v=8jn67tdEGY4
PODJELA
ČOVJEKOVA TIJELA
1) GLAVA – CAPUT
2) VRAT – COLLUM
3) TRUP – TRUNCUS
4) GORNJI UDOVI ILI RUKE –
EXTREMITATES SUPERIORES
5) DONJI UDOVI ILI NOGE –
EXTREMITATES INFERIORES
GLAVA – CAPUT
1) LICE – FACIES
2) LUBANJA –
CRANIUM
TRUP – TRUNCUS
1) PRSIŠTE – THORAX
2) TRBUH – ABDOMEN
3) ZDJELICA – PELVIS
GLAVA I TRUP IMAJU 2 ŠUPLJINE:
PREDNJU I STRAŽNJU
RUKA – EXTREMITAS
SUPERIOR
1) NADLAKTICA – BRACHIUM
2) PODLAKTICA – ANTEBRACHIUM
3) ŠAKA – MANUS
4) PRSTI – DIGITI
NOGE – EXTREMITAS
INFERIOR
1) BEDRO ILI NATKOLJENICA
– FEMUR
2) POTKOLJENICA – CRUS
3) STOPALO – PES
4) PRSTI – DIGITI
ANATOMSKI POLOŽAJ TIJELA
ORIJENTACIJSKE
RAVNINE
1) SREDIŠNJA ILI MEDIJANA
2) ČEONA ILI FRONTALNA
3) VODORAVNA, POPREČNA
ILI TRANSVERZALNA
PROSTORNO ANATOMSKO NAZIVLJE
- u odnosu na
medijanu ravninu:
1) LIJEVO – SINISTER
2) DESNO – DEXTER

3) BLIŽE SREDINI –
MEDIALIS
4) POSTRANIČNO –
LATERALIS
PROSTORNO ANATOMSKO NAZIVLJE
- u odnosu na
transverzalnu
ravninu:
1) GORNJI –
SUPERIOR
2) DONJI –
INFERIOR
PROSTORNO
ANATOMSKO
NAZIVLJE
- u odnosu na
frontalnu ravninu:
1) PREDNJI –
ANTERIOR
2) STRAŽNJI –
POSTERIOR
PROSTORNO ANATOMSKO NAZIVLJE
- u odnosu na
blizinu trupu:
1) BLIŽI
TRUPU –
PROXIMALIS
2) UDALJENIJI
OD TRUPA –
DISTALIS
TOPOGRAFSKE REGIJE TIJELA SPRIJEDA
TOPOGRAFSKE REGIJE TIJELA STRAGA
PROSTORNO ANATOMSKO NAZIVLJE
- po dubini smještaja - po duljini
1) VANJSKI – EXTERNUS 1) KRATAK – BREVIS
2) POVRŠINSKI – 2) DUGAČAK – LONGUS
SUPERFICIALIS
3) UNUTARNJI – INTERNUS
4) DUBOKI – PROFUNDUS
Organski sustavi
• organizacijska jedinica koju medicina proučava, prema kojoj
grupira bolesti i planira liječenje
1. Koštano-zglobni sustav
2. Mišićni
3. Probavni
4. Dišni
5. Krvožilni
6. Živčani
7. Sustav osjetnih organa
8. Mokraćno-spolni
9. Sustav žlijezda s unutarnjim izlučivanjem
1. Koštano-zglobni sustav
2. Mišićni
3. Probavni
4. Dišni
5. Krvožilni
6. Živčani
 7. Sustav osjetnih organa
• VID
• SLUH
• NJUH
• OKUS
• KOŽNI OSJETI-dodir, toplo, hladno, bol
• KINESTETIČKI OSJETI (PROPRIOCEPCIJA)
• OSJET RAVNOTEŽE I UBRZANJA
8. Mokraćno-spolni
9. Sustav žlijezda s unutarnjim izlučivanjem
LOKOMOTORNI SUSTAV
• Koštano-zglobni sustav (kosti, ligamenti, tetive i hrskavice) s pripadajućim
mišićima
• Sustav organa za pokretanje
• Daje osnovnu strukturu i sposobnost kretanja
• Veće kosti sadrže koštanu srž (mjesto stavaranja krvnih stanica)
• Mjesto skladištenja kalcija i fosfata

Proučavanje skeleta – OSTEOLOGIJA

Disciplina koja se bavi bolestima koštano-zglobnog sustava - ORTOPEDIJA
OSTEOLOGIJA
- dio sustavne
anatomije koji se bavi
proučavanjem
normalne građe
koštanog sustava u
organizmu
- ljudsko tijelo 206
kostiju
- najveća kost: femur,
najmanja stremen
(stapes)
Najveća kost: femur
Najmanja kost: stremen ili stapes
OSNOVNE ULOGE KOSTIJU
1) predstavljaju glavni
oslonac čovjekovog tijela
2) podloga su za
vezivanje mišića
3) stvaraju koštane
obruče koji štite
unutrašnje organe (prsni
koš, lubanja, zdjelica)
OSNOVNE ULOGE
KOSTIJU
4) daju osnovni oblik tijelu tako
što se spajaju i čine osnovni
skelet
5) od razvijenosti koštanog
sistema zavisi rast i stas
čovjeka
6) u mladosti predstavljaju
hematopoetski organ, tj. organ
za stvaranje krvnih stanica
PODJELA KOSTIJU
1) duge ili cjevaste kosti; uglavnom kosti ekstremiteta;
imaju izgled cijevi, na oba kraja imaju zadebljanja
(epifize), koja nose zglobna tijela; središnji dio (dijafiza)
obložen je mišićima
2) kratke kosti; nalaze se na mjestima stalnog gibanja
(kralježnica, šaka, stopalo)
3) pločaste kosti; nalaze se u koštanim obručima (lubanja,
prsni koš i zdjelica); na njima se razlikuju unutrašnja i
vanjska strana i rubovi
DUGE ILI CJEVASTE KOSTI (ossa longa)
KRATKE KOSTI (ossa brevia)
PLOSNATE KOSTI (ossa plana)
GRAĐA KOSTIJU
- makroskopski, u građi kostiju
sudjeluju:
1) kompakta, kompaktna kost
(substantia compacta), koja
je homogena, glatka i čvrsta,
te se nalazi na površini
2) spongioza ili spongiozna
(spužvasta) tvar (substantia
spongiosa), koja se nalazi u
unutrašnjosti i spužvastog je
izgleda
Spužvasta kost je poredana u listiće: lamele u
smjerovima najvećeg opterećenja
Substantia compacta: najdeblja u području dijafiza dugih
kostiju gdje okružuje koštanu šupljinu ispunjenu košanom
srži te se stanjuje prema krajevima kosti
Spongiozni dio – najdeblji u području epifiza dugih kostiju
GRAĐA KOSTIJU
3) pokosnica, periost (periosteum)
nalazi se na površini kosti i predstavlja
tanku i čvrstu membranu (gusto
vezivno tkivo) bogatu živčanim
vlaknima; uloga joj je u regeneraciji (jer
njegove stanice mogu pod određenim
uvjetima regenerirati kost) i prehrani
(jer dovodi krvne žile do Volkmannovih
kanala) kostiju
GRAĐA KOSTIJU
4) koštana srž ili medulla
ossium izrazito je crvene
boje upravo zbog njene
uloge hematopoetskog
organa u mladosti,
starenjem gubi funkciju i u
njoj se stvara više masnog
tkiva; u dubokoj starosti
njena funkcija potpuno
prestaje
NAZIVLJE – IZDIGNUĆA
1) kvrga ili tuber
2) kvržica ili tuberculum
3) hrapavost ili tuberositas

NAZIVLJE – UDUBLJENJA
1) jama ili fossa 5) pukotina ili fissura
2) jamica ili fovea 6) otvor ili foramen
3) urez ili incisura 7) kanal ili canalis
4) žlijeb ili sulcus
Ljudska lubanja (lat. cranium)
KOSTI GLAVE
(OSSA CRANII)
- lubanja (cranium):
1) neurocranium; gornja i stražnja
skupina kostiju glave, zatvara
lubanjsku šupljinu
2) viscerocranium; prednja
skupina kostiju glave, kostur lica;
sve kosti u dodiru s početnim
dijelom dišnog i probavnog
sustava
NEUROCRANIUM
- čine ga:
1) os frontale (1)
2) os parietale (2)
3) os temporale (2)
4) os occipitale (1)
5) os sphenoidale (1)
NEUROCRANIUM
- čine ga:
a) lubanjski svod
(calvaria)
b) baza lubanje
(basis cranii)
 ČEONA KOST
(OS FRONTALE)
- čine je:
a) orbitalni dijelovi (partes
orbitales)
b) ljuska (squama frontalis)
c) nosni dio (pars nasalis)
TJEMENA KOST (OS PARIETALE)
 SLJEPOOČNA KOST (OS TEMPORALE)
- čine ju:
a) pars squamosa (ljuska)
b) pars petrosa (stjenoviti dio ili
hridica)
c) pars tympanica (bubnjišni dio)
ZATILJNA KOST (OS OCCIPITALE)
- čine je:
a) ljuska (squama occipitalis)
b) postranični dijelovi (partes
laterales)
c) bazalni dio (pars basalis)
- okružuje veliki zatiljni otvor
(foramen occipitale magnum)
KLINASTA KOST (OS SPHENOIDALE)
- čini je:
a) tijelo (corpus)
b) velika i mala krila (alae
magnae, alae parvae)
c) krilni nastavci (processus
pterygoidei)
- čine ga 4 neparne kosti VISCEROCRANIUM
1. donja čeljust (mandibula)
2. raonik (vomer)
3. rešetnica (os ethmoidale)
4. podjezična kost (os hyoideum)

6 parnih kostiju
1. gornja čeljust (maxilla)
2. nepčana (os palatinum)
3. nosna (os nasale)
4. suzna (os lacrimale)
5. jagodična kost (os zygomaticum)
6. donja nosna školjka (concha nasalis inferior)
GORNJA ČELJUST (MAXILLA)
- čini je tijelo (corpus
maxillae), koje ima 4
nastavka:
a) čeoni (processus
frontalis)
b) zubni (processus
alveolaris)
c) jagodični (processus
zygomaticus)
d) nepčani (processus
palatinus)
NEPČANA
KOST (OS
PALATINUM)
REŠETNICA (OS ETHMOIDALE)
- čine je:
a) rešetkasta ploča
(lamina cribrosa)
b) okomita ploča
(lamina perpendicularis)
c) dvije postranične
ploče (laminae orbitales)
- tvori i gornju i srednju
nosnu školjku (concha
nasalis superior et
media)
NOSNA RAONIK
KOST (VOMER)
(OS
NASALE)

DONJA NOSNA ŠKOLJKA

(CONCHA NASALIS
SUZNA INFERIOR)
KOST
(OS
LACRIMALE)
JAGODIČNA KOST (OS ZYGOMATICUM)
DONJA ČELJUST (MANDIBULA)
- jedina pomična kost
lubanje, čine ju:
a) trup (corpus
mandibularis)
b) grane (ramus)
c) nastavci:
c.1 zubni (p. alveolaris)
c.2 mišićni (p.
coronoideus)
c.3 zglobni (p. condylaris)
PODJEZIČNA
KOST (OS
HYOIDEUM)
- samostalna
SLUŠNE
KOŠČICE
- kostima glave
pripadaju i slušne
koščice:
a) čekić (malleus)
b) nakovanj (incus)
c) stremen (stapes)
ŠUPLJINE
- kosti glave i lica zatvaraju nekoliko šupljina:
1) lubanjska šupljina (cavitas cranii)
2) očnice (orbite)
3) nosna šupljina (cavitas nasi)
4) usna šupljina (cavitas oris)
5) bubnjišta (cavitas tympanicae)
KRALJEŽNICA (columna vertebralis)
- kralježnica, hrptenjača ili
kičma je glavni koštani
oslonac trupa nužan za
pokretanje, potporu gornjeg
trupa i glave, stabilizaciju zdjelice,
stav tijela i zaštitu osjetljivih
struktura kralježnične moždine
- ona čini temeljni dio kostura te
povezuje kosti udova, glave i
trupa
- lordoza, kifoza
KRALJEŽNICA
- kralježnica, columna vertebralis, se kod odraslih obično
sastoji od 33 ili 34 kralješka raspoređena u pet regija: 7
cervikalnih,12 torakalnih,5 lumbalnih, 5 sakralnih i 4
kokcigealna
- značajni pokreti događaju se samo između 25 gornjih
kralježaka; od 9 donjih kralježaka, 5 sakralnih kralježaka su
stopljeni kod odraslih kako bi se stvorila križna kost, os
sacrum, a poslije približno tridesete godine, 5 kokcigealnih
kralješka se stapaju u trtičnu kost, os coccygis
• Vertebrae cervicales
• Vertebrae thoracicae
• Vertebrae lumbales
• Vertebrae sacrales (os sacrum)
• Vertebrae coccygeae (os coccygis)

1. vratni kralješak – atlas

2. vratni kralješak - axis
KRALJEŽNICA
- kralježnica postupno postaje veća
kako se spušta prema križima, a
zatim postaje progresivno manja
prema vrhu trtice; promjena u
veličini je povezana s činjenicom da
naizmjenični kralješci nose povećane
količine težine tijela kako se
kralješnica spušta; maksimum
težine doseže se odmah iznad križa,
gdje se težina prebacuje na zdjelični
obruč u sakroilijačnim zglobovima
KRALJEŽNIČNI ZAVOJI
- u odraslog čovjeka se opisuju četiri zavoja
(kurvature)
- vratni i slabinski zavoj su konveksni prema
naprijed, dok su prsni i križni konveksni
prema natrag; zavoji nastaju
opterećivanjem pri stajanju i sjedenju, a u
ovisnosti o okoštalosti kralježaka
- prisutni su od 10. mjeseca života, no konačni
oblik kralježnica dobije tek nakon puberteta
KRALJEŠCI
- kralježnica čovjeka, columna vertebralis, sastoji se od 33 ili
34 kralježaka, vertebrae
- kralješci se dijele u 5 skupina:
1) vratni kralješci (7), vertebrae cervicales
2) prsni kralješci (12), vertebrae thoracicae
3) slabinski kralješci (5), vertebrae lumbales
4) križnu kost (5), os sacrum
5) trtičnu kost (4-5), os coccygis
KRALJEŠCI
- svi kralješci, osim prvog vratnog, imaju određena zajednička obilježja
- sastoje se od trupa (corpus vertebrae), na koji se sa stražnje strane te
lateralno nadovezuje korijen luka (pediculus arcus vertebrae), a na njega
sam luk (lamina arcus vertebrae)
KRALJEŠCI
- na stražnjoj strani luka nalazi se trnasti nastavak (processus
spinosus), dok se na korijenu luka prema lateralno nalaze
poprečni nastavci (processus transversus sin. et dex.)
- na prijelazu korijena u luk (pediculusa u arcus) nalaze se dva para
zglobnih nastavaka (processi articulares superiores et
inferiores), jedan par s gornje, a drugi s donje strane; služe
uzglobljavanju sa susjednim kralješcima
NASTAVCI KRALJEŽAKA
- ukupno sedam nastavaka pruža se s vertebralnog luka tipičnog
kralješka:
1) trnasti nastavak (processus spinosus), strši prema natrag (i najčešće
prema dolje, preklapajući kralježak ispod njega) s vertebralnog luka
2-3) dva poprečna nastavka, processus transversus sinister et dexter,
pružaju se posterolateralno sa spoja korijenova i pločica
4-7) četiri zglobna nastavka, processus articulares superiores et
inferiores, dva gore i dva dolje, također se pružaju sa spoja korijenova i
pločice; svaki od njih nosi zglobnu plohu za spoj sa susjednim kralješcima
OTVORI KRALJEŽNICE
- na gornjoj i donjoj strani
korijena luka nalazi se urez
(incisura vertebralis inferior et
superior); donji urez gornjeg
kralješka zajedno sa gornjim
urezom donjeg kralješka čini
koštani otvor, foramen
intervertebrale, kroz koji
prolaze korjenovi spinalnih
živaca te krvne žile
OTVORI KRALJEŽNICE
- trup kralješka, zajedno sa
korijenom luka te samim
lukom omeđuje otvor
kralješka (foramen
vertebrale); svi otvori
kralježaka zajedno čine
kralježnični kanal (canalis
vertebralis), kojim prolazi
kralježnična moždina
1. VRATNI KRALJEŽAK ili ATLAS
- ima dva luka, prednji i stražnji, a nema tijelo niti trnasti
nastavak
2. VRATNI KRALJEŽAK ili AXIS
- na gornjoj strani trupa ima jaki koštani izdanak nalik na zub
(dens axis)
OSTALI VRATNI KRALJEŠCI
- vratni kralješci se razlikuju
od ostalih po tome što se
na poprečnim nastavcima
nalazi otvor (foramen
transversum)
- 7. vratni kralježak se
naziva vertebra
prominens jer ima vrlo dug
trnasti nastavak
PRSNI KRALJEŠCI
- specifični su po zglobnim
udubljenjima (foveae costales
superiores et inferiores) gdje se
uzglobljuju s glavom rebra, koja su
smještena na lateralnoj strani trupa
- uz iznimku prvog, desetog,
jedanaestog i dvanaestog
kralješka, svi se kralješci gornjom
udubinom vežu za istobrojno rebro,
a donjom za prvo niže rebro
SLABINSKI KRALJEŠCI
- specifičnost su im rebrasti (poprečni) nastavci, koji su
zapravo zakržljala rebra
KRIŽNI KRALJEŠCI
- velika trokutasta križna kost (sacrum) je sastavljena od pet sraštenih
križnih kralježaka kod odraslih osoba; nalazi se između zdjeličnih
kostiju te tvori krovnu i posterosuperiornu stijenku stražnje zdjelične
šupljine
- križna kost pruža snagu i stabilnost zdjelici te prenosi težinu tijela na
zdjelični obruč, koštani prsten kojega tvore zdjelične kosti i križna kost,
prema kojemu su pripojene kosti donjih udova
KRIŽNI KRALJEŠCI
- pelvična strana (facies pelvina) križne
kosti je glatka i konkavna prema sprijeda
- dorzalna površina (facies dorsalis)
TRTIČNI KRALJEŠCI
- trtična kost (os
coccygis) je mala
trokutasta kost koja
obično nastaje
spajanjem četiriju ili
pet rudimentarnih
trtičnih (kokcigealnih)
kralježaka; prvi trtični
kralježak (Co1) može
biti zaseban
PRSNI KOŠ
- uloga torakalnog zida je zaštita
sadržaja torakalne šupljine,
omogućavanje mehanike disanje i
učvršćivanje vrata, leđa, gornjih udova
i abdominalne muskulature
- prsni koš pruža potrebnu zaštitu, ali
je zbog koštano-hrskavičnih
elemenata dovoljno fleksibilan da
omogući pokrete potrebne za disanje
REBRA
- rebra (costae) su jedan od
sastavnih dijelova stijenke
prsnog koša; čine lateralni
dio njenog anteriornog i
posteriornog zida te u
potpunosti grade lateralne
dijelove stijenke
- dvanaest ih je pari te se
označuju rimskim
brojevima, I-XII
 REBRA
- dijele se na prava rebra (costae verae) (I-VII), te
na lažna rebra (costae spuriae) (VIII-XII)
- prava rebra su svojom hrskavicom (cartilago
costalis) izravno spojena na prsnu kost (sternum)
dok se lažna spajaju neizravno, preko hrskavice VII.
rebra, ili nisu uopće spojena s prsnom kosti - to su
XI. i XII. rebro te se nazivaju lebdećim rebrima
(costae fluctuantes)
- rebrena hrskavica VIII., IX. i X. rebra zavija prema
gore i spaja se s hrskavicom susjednog gornjeg
rebra, a nakon toga zajedno i s hrskavicom VII.
rebra te tako nastaje rebreni luk (arcus costarum)
REBRO
- sastoji se od
nekoliko djelova:
1) glava, caput
costae
2) vrat, collum
costae
3) trup, corpus
costae
4) prednji dio rebra
PRSNA KOST
- prsna kost ili sternum je spljoštena,
izdužena kost koja tvori sredinu
anteriornog dijela prsnog koša
- sastoji od tri dijela:
1) drška: manubrium sterni
2) tijela: corpus sterni
3) vršak: processus xyphoideus
PRSNI
KOŠ
- kostur
prsnog
koša čine
rebra i
prsna kost
KOSTI GORNJIH UDOVA

1) kosti ramenog obruča: 3) kosti podlaktice

a) lopatica (scapula) a) palčana kost (radius)
b) ključna kost (clavicula) b) lakatna kost (ulna)
c) nadlaktična kost (humerus) 4) kosti šake
 LOPATICA
- trokutasta plosnata kost koja leži na
posterolateralnom dijelu toraksa, u razini od 2. do
7. rebra
a) facies dorsalis: jaki koštani greben, spina
scapulae, neravnomjerno dijeli stražnju površinu
na manju gornju udubinu, fossa supraspinata i
mnogo veću donju udubinu, fossa infraspinata
- konkavna površina, facies costalis, lopatice
oblikuje veliku subskapularnu udubinu, fossa
subscapularis
- u lateralnom kutu lopatice: plitka zglobna čašica
cavitas glenoidalis
LOPATICA
- široke koštane površine triju
udubina osiguravaju hvatišta za
mišiće
- greben se lateralno proširuje i
završava širokom izbočinom
(acromion), koja predstavlja
najvišu točku ramena i uzglobljuje
se s ključnom kosti
-
KLJUČNA KOST (clavicula)
- tijelo klavikule ima dvostruki zavoj (oblik slova S) u
horizontalnoj ravnini
- njena medijalna polovina je konveksna anteriorno,
dok je sternalni kraj povećan i trokutast na mjestu
gdje pravi zglob s manubrijem sternuma u
sternoklavikularnom zglobu
- njena lateralna polovina je konkavna anteriorno, a
akromijalni kraj je ravan na mjestu gdje pravi zglob s
akromionom skapule u akromioklavikularnom
zglobu
NADLAKTIČNA KOST
- najveća je kost gornjeg ekstremiteta;
uzglobljena je s lopaticom u glenohumeralnom
zglobu (art. glenohumerale) i s palčanom i
lakatnom kosti u lakatnom zglobu
- proksimalni kraj humerusa ima glavu, caput
humeri, dva vrata, collum anatomicum et
collum chirurgicum, i na prednjoj strani velika i
mala kvržica, tuberculum majus et minus, a
između kvržica je žlijeb sulcus intertubercularis
- okrugla glava humerusa uzglobljuje se sa
zglobnom površinom lopatice, cavitas
glenoidalis
NADLAKTIČNA KOST
- anatomski vrat humerusa oblikuje plitka brazda
koja okružuje glavu i odvaja ju od velike i male
izbočine; vrat označava mjesto vezanja
glenohumeralne zglobne čahure
- kirurški vrat humerusa, često mjesto prijeloma, je
usko područje distalno od glave i izbočina
- veliki tuberkul smješten je na lateralnoj strani
humerusa, dok je mali tuberkul smješten medijalno i
sprijeda
NADLAKTIČNA KOST
- donji dio trupa humerusa proširuje se postranično i distalno završava
sa svake strane izbočinom, epicondylus lateralis et medialis, na koje
se hvataju mišići

- distalni kraj humerusa uključuje zglobni valjak, trochlea humeri,

glavicu, capitulum humeri

- sa stražnje strane donjeg kraja nadlaktične kosti nalazi se udubina

fossa olecrani
LAKATNA KOST
- kost koja stabilizira podlakticu, te je medijalna i duža od dvije kosti
podlaktice; masivnija je na proksimalnom kraju i specijalizirana je za
uzglobljenje sa humerusom proksimalno i sa glavom radiusa lateralno
- u proks. dijelu dva izdanka: olecranon i processus coronoideus
- na distalnom kraju caput ulnae koji se uzglobljuje s palčanom kosti i
mali šiljasti (stiloidni) nastavak ulne (processus styloideus ulnae)
LAKATNA KOST
- tijelo ulne, corpus ulnae, je debelo i
gotovo cilindrično; ali se sužava u
promjeru distalno; ima tri strane i tri
ruba
- na distalnom kraju ulne je malo
povećanje - diskolika glava ulne, caput
ulnae, s malim processusom
styloideusom ulnae
- ulna ne doseže zapešće, stoga ne
sudjeluje u stvaranju radiokarpalnog
zgloba
PALČANA KOST
- lateralna (na strani palca) i kraća kost od dvije kosti
podlaktice
- njezin proksimalni kraj sastoji se od kratke glave,
caput radii koji se s gornje strane uzglobljuje s
humerusom; vrat (collum radii )- suženje distalno
od glave
- srednji dio ili trup (corpus)
- distalni kraj: šiljasti (stiloidni) nastavak
(processus styloideus radii) s lat. strane te
udubljenu zglobnu plohu (facies articularis
carpalis) s donje strane za zglob sa kostima šake
KOSTI ŠAKE
- dijele se na:
1) kosti pešća (ossa
carpi)
2) kosti zapešća
(ossa metacarpi)
3) članke prstiju
(phalanges
digitorum manus)
ZDJELICA (pelvis)
- koštani obruč na spoju kralježnice i donjih ekstremiteta
- grade ju četiri kosti: dvije zdjelične, križna i trtična kost; kosti koje
grade zdjelicu međusobno su spojene zglobovima i vezama
- pored toga što se na zdjelicu naniže nastavljaju donji ekstremiteti,
ona sa donje strane i pozadi ograničava jedan dio trbušne šupljine i
u njoj su smješteni organi trbušne šupljine i male zdjelice
- preko zdjelice se teret kralježničnog stupa, odnosno trupa, prenosi
na donje udove
1. peti slabinski kralježak, 2. križna kost, 3. trtična kost, 4. simfiza stidnih kostiju, 5. sjedna kost,
6. bedrena kost, 7. zglob kuka, 8. bočna kost
ZDJELICA (pelvis)
- zdjelica je podjeljena na
veliku (pelvis major) i malu
zdjelicu (pelvis minor)
terminalnom prugom
(linea terminalis)
ZDJELIČNA KOST (os coxae)
- velika, plosnata kost, oblika elise, sa
središtem koje odgovara zglobnoj
čašici (acetabulum)
- nastala spajanjem (srastanjem) 3
prvobitno samostalnih kosti: bočne
(os ilium), sjedne (os ischium) i
preponske (os pubis)
BOČNA KOST (os ilium)
- gornji, plosnati dio zdjelične kosti
- većim dijelom gradi bočni zid velike zdjelice, a manjim
donjim dijelom, ispod lučne linije ulazi u sastav male
zdjelice
- gornji dio bočne kosti koji se palpira ispod kože-bočni
greben (crista iliaca); na prednjem kraju grebena nalazi
se prednji gornji trn (spina iliaca anterior superior ) i
najizbočenija je točka s prednje strane zdjelice, a straga
stražnji bočni trn (spina iliaca posterior superior), a
ispod svakog od njih je jedan manji donji trn (spina iliaca
anterior inferior et spina iliaca posterior inferior)
- najveći dio bočne kosti čini široka ploča – krilo bočne
koszti (ala ossis ilei)
SJEDNA KOST (os ischii)
- ima oblik slova L čiji okomiti dio čini tijelo kosti (corpus ossis ischii), a
vodoravni je grana (ramus ossis ischii)
- tijelo sjedne kosti u sastavu je zglobne čašice i svojim donjim dijelom
formira sjednu kvrgu (tuber ischiadicum)
- sjedna kvrga (tuber ischiadicum) najizbočeniji je dio i oslonac zdjelice s
donje strane pri sjedenju
PREPONSKA KOST (os pubis)
- sastoji se iz tijela (corpus ossis pubis) i dvije grane:
gornje (horizontalne) (ramus superior) i donje (silazne)
(ramus inferior ossis pubis)
- tijelo je vrlo kratko i ulazi u sastav acetabuluma
- gornja grana ide od acetabuluma naprijed do simfize
- donja grana preponske kosti od simfize se spušta
naniže i ususret grani sjedne kosti (ramus ossis ischii) s
kojom se spaja; međusobni vezivno-hrskavični spoj
lijeve i desne preponske kosti koji grade njihove
horizontalne i donje silazne grane naziva se stidni most
ili preponska simfiza (symphisis pubica)
KOSTI DONJIH
UDOVA
1) bedrena ili
natkoljenična kost
(femur)
2) kosti potkoljenice
- goljenična kost
(tibia)
- lisna kost (fibula)
3) kosti stopala
BEDRENA KOST
- bedrena kost (femur) jedina je
natkoljenična kost i pripada skupini
dugih cjevastih kostiju; to je najjača
i najduža kost u ljudskom tijelu;
duljina kosti je između 43 i 53 cm i
time čini skoro jednu četvrtinu
visine čovjeka
BEDRENA KOST (femur)
- proksimalni dio bedrene kosti započinje njenom glavom (caput
femoris) koja je usmjerena superomedijalno; ima oblik polukugle te
na sebi ima zglobnu plohu za zglob s acetabulumom
- odmah ispod glave nalazi se vrat (collum femoris) i on je mjesto
prijelaza proksimalnog dijela kosti u trup kosti; os vrata s osi trupa
zatvara kut od oko 120° do 130°; na tom se mjestu nalaze još i
koštane izbočine, veliki i mali obrtač, trochanter major et minor
- distalni dio kosti sastavljen je od dva kondila, condylus medialis et
lateralis; s prednje strane se nalazi zglobna ploha za uzglobljavanje
sa patelom: facies patellaris, sa stražnje se strane nalazi
udubina, fossa poplitea
- Između kodila se nalazi međučvorna (interkondilarna) udubina
(fosa intercondylaris)
IVER (patella)
- nalazi se ispred zgloba koljena; to je ravna,
trokutasta kost
- najveća sezamska kost; tj. kost koja se nalazi
unutar tetive
- sezamske kosti se obično nalaze na mjestima gdje
tetiva prelazi preko zgloba; služe za zaštitu tetive i
povećanje njenog mehaničkog učinka; drži tetivu
udaljenu od središta zgloba te tako
povećava moment sile kojom djeluje tetiva, ali i
omogućuje održavanje momenta sile kod različitih
opterećenja
GOLJENIČNA KOST
- duga, masivnija i medijalna kost potkoljenice
- na proksimalnom dijelu nalaze se dva zglobna
tijela: vanjski (condylus lateralis) i unutarnji
zglobni čvor (condylus medialis)
- Srednji dio ili trup (corpus) tibije ima izbočinu na
prednjoj strani (tuberositas tibiae)
- distalni kraj je manji od proksimalnog; u obliku je
piramide; medijalni dio ovog kraja produžava se u
gležanj goljenice (malleolus medialis seu tibialis);
donja strana kraja i vanjska strana gležnja služe za
uzglobljavanje sa gležanjskom kosti
LISNA KOST (fibula)
- manja od dvije kosti potkoljenice i u
odnosu na svoje duljinu, najvitkija od svih
dugih kostiju
- njen proksimalni dio, glava ili caput
fibulae, je malen, okrenut prema natrag,
smješten uz glavu tibije, ispod
nivoa zgloba koljena i isključen je iz
formiranja ovog zgloba
- distalni kraj fibule tvori lateralni gležanj,
malleolus lateralis seu fibularis
KOSTI STOPALA
- dijelimo ih u:
1) kosti nožja ili stopalja (tarsus)
- gležanjska kost (talus)
- petna kost (calcaneus)
2) kosti donožja ili zastopalja (metatarsus
- metatarzalne kosti, ossa metatarsi)
3) kosti prstiju (phalanges digitorum pedis)
-najveća gležanjska kost (talus) i petna kost (calcaneus)
- članci prstiju, phalanges; ima ih po tri u svakom prstu;
palac stopala naziva se hallux i ima dvije falange