BIOLOGIJA ISPIT EKOLOGIJA POPULACIJA

Populacija – skup jedinki iste vrste koja nastanjuje određeni prostor, može se razmnožavati i imati
potomke

Gustoća populacije – broj ili masa jedinki na jedinicu površine ili volumena

RAST

Eksp ->brzi rast populacije u kratkom vremenu (mušica , bakterije), kratak život, brzo razmnožavnje,
nebriga za potomstvo

Logistički -> varira unutar raspona, ograničen KAPACITETOM OKOLIŠA – maks veličina populacije koje
stanište može prihvatgiti, PLATO vrhunac, sporije razmn dulji životni vijek, manji broj potomaka,
briga za potomstvo

PROSTORAN RASPORED JEDINKI

Grupni – mravi termiti, pčele, ribe

Jednolik – pingvini, blune

Nasumičan – drveće u šumi

EKOLOŠKI ČIMBENICI

BIOTIČKI

Složena međusobna djelovanje između organizama

- Biljke životinje organizmi

INTRASPEKCIJSKI ODNOSI –

- Sposobnost razmnožavanja, najveća bakterije, najmanja ljudi

- Kompeticija za hranu - papučice

INTERSPEKCIJSKI ODNOSI

- Fitomimeza - Oponašanje biljaka (paličnjak) liče na okolinu, cijeli oponaša

- Mimikrija(bogomoljka) - Prilagodba da se stopi s okolinom, podsjeća na raslinje, dijelom
oponaša
- Oposemija (pjegavi daždevnjak, žabe) – znak za opasnost otrova

ABIOTIČKI

Sva svojstva neživog okoliša koja neposredno ili posredno utječu na žive organizme

- Zrak voda sunce Temp vlaga vrsta tla pH slanost minerali

KLIMATSKI ČIMBENICI – temp, svjetlost, voda, vlaga, vjetar

GEOLOŠKI ČIMBNENICI – struktura i kemijski sastav tla, pH vrijednost, temp

GEOGRAFSKI ČIMBENICI – izloženost suncu, nagib terena

Voda i vlaga – biljke vlažnih staništa (lopoč – ima puči, dug tanak korijen, mahovina), biljke suhih
staništa (kaktus, maslina kaktus, deva – zaliha masti u kvrgama)

Organizmi u slobodnoj vodi (som), organizmi u struji vode (pastrva, mali račići)

Svjetlost – duljina dana -> fotoperiod

Aktivni danju i noću (kukuruz, pšenica, djetelina)

Biljke dugog (, djetelina, ječam, zob ) i biljke kratkog dana ( kukuruz, božićna zvijezda)

Dnevne () i noćne životinje (sove, krtice, šišmiš, rakun)

Životinje podzemlja (krtica, čovječa ribica – opip, bez oči, nema pigment)

Temperatura

Homoiotermni – stalna temp tijela (sisavci, čovjek)

Poikilotermni – temp tijela ovisi o okolini (gmaz, ribe, zmije, vodozemci- osim krokodila)

Hibernacija – zimski san- smanjen metabolizam, spavnje (medvjed, jež)

Estivacija – ljetni san – jež

Brumacija- polusan (gušter)

EKOLOŠKA VALENCIJA

Areal – područje geografske rasprostranjenosti neke vrste ( populacije)

Endemi – ograničena rasprostranjenost – pojavljuju se na ogrničenom području (čovječa ribica,

iguana, velebitska degenija)

Kozmopoliti, široka rasprostranjenost, pojavljuju se gotovo po cijeloj površini zemlje (komarci, ljudi,
vrane)

Ekološka valencija – raspon tolerancije neke vrste za 1 ekološki čimbenik (široka ili uska)

Slika 1.

Uska ekološka valencija – STENOVALENTNA VRSTA (pastrva, gupi)

Široka ekološka valencija – EURIVALRNTNA VRSTA (šaran)