Zadatak 241 (Lorena, maturantica)

Kolika je valna duljina prve linije Balmerove serije vodikovog spektra? (R = 1.097 · 107 m-1)
A. 456.3 nm B. 556.3 nm C . 656.3 nm D. 765.3 nm E. 865.3 nm
Rješenje 241
R = 1.097 · 107 m-1, n = 3, λ=?
Rydbergova formula za računanje svih spektralnih linija za atom vodika glasi:
1  1 1 
= R ⋅  za n = 3, 4, 5, ...,
2 
−
λ 2
2 n 
gdje je λ valna duljina apsorbiranog i emitiranog svjetla, R Rydbergova konstanta za vodik
R = 1.097 · 107 m-1.
Računamo valnu duljinu prve linije Balmerove serije vodikovog spektra.
1  1 1   n = 3, 4, 5, ...  1  1 1  1 1 1
= R ⋅ 
2
−
2  ⇒   ⇒ = R ⋅  2 − 2  ⇒ = R ⋅  −  ⇒
λ 2 n   n=3  λ 2 3  λ 4 9
1 9 −4 1 5 1 5⋅ R a c b d 
⇒ = R⋅ ⇒ = R⋅ ⇒ = ⇒  = ⇒ =  ⇒
λ 36 λ 36 λ 36 b d a c
36 36 −7 −9
⇒ λ= = = 6.563 ⋅ 10 m = 656.3 ⋅10 m = 656.3 nm.
5 ⋅ R 5 ⋅ 1.097 ⋅ 10 7 1
m
Odgovor je pod C.
Vježba 241
Odmor!
Rezultat: …

Zadatak 242 (Lorena, maturantica)

Vrijeme poluraspada radija 226Ra je 1590 godina. Koliko ostane od jednog grama čistog radija
nakon 3180 godina?
A. 0.10 g B. 0.15 g C. 0.20 g D. 0.25 g E. 0.30 g
Rješenje 242
T1/2 = 1590 god, m0 = 1 g, t = 3180 god, m=?
Zakon radioaktivnog raspada:
− t
T
N = N ⋅ 2 1/2 ,
gdje je N broj neraspadnutih atoma nakon vremena t, N0 broj atoma u vremenu t = 0, T1/2 polovično
vrijeme raspada (vrijeme u kojem se raspadne polovica prvobitnog broja atoma).
Zakon radioaktivnog raspada možemo zapisati i kao
− t
T
m = m ⋅ 2 1/2 .
Računamo koliko ostane od 1 g radija.
− t
T − 3180 god − 3180 god −2
1/2 1590 god 1590 god −2
m = m ⋅2 =1 g ⋅2 =1 g ⋅2 =1 g ⋅2 1 =1 g ⋅2 =
1 1
=1 g ⋅ = 1 g ⋅ = 0.25 g .
2 4
2
Odgovor je pod D.

1
Vježba 242
Vrijeme poluraspada radija 226Ra je 1590 godina. Koliko ostane od jednog grama čistog radija
nakon 4770 godina?
A. 0.105 g B. 0.115 g C. 0.121 g D. 0.125 g E. 0.135 g
Rezultat: D.

Zadatak 243 (Lorena, maturantica)

Koliko se atoma neona 20 Ne nalazi u plinu mase 15 kg? (NA = 6.022 · 1023 mol-1)
10
22 23 24
A. N = 4.52 ⋅10 B. N = 4.52 ⋅10 C. N = 4.52 ⋅10
25 26
D. N = 4.52 ⋅10 E. N = 4.52 ⋅10
Rješenje 243
m = 15 kg, NA = 6.022 · 1023 mol-1, N=?
Molna masa M je omjer mase m i množine tvari n. Izražava se u gramima po molu (g / mol) ili
kilogramima po molu (kg / mol).
m
M = .
n
Jedan mol bilo koje tvari sadrži jednak broj jedinki (molekula, atoma i sl.) i to 6.022 · 1023 što je
brojčana vrijednost Avogadrove konstante NA = 6.022 · 1023 mol-1.
Neon je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata ima simbol Ne, atomski (redni) broj mu
je 10, a atomska masa mu iznosi 20.1797(6). Neon je kemijski inertan, jednoatomni, nezapaljivi plin
bez boje i mirisa. Spada u skupinu plemenitih plinova.

20
Ne
10

Relativna molekulska masa može se odrediti kao zbroj atomskih masa iz kemijske formule spoja, a
obje veličine mogu se pronaći u periodnom sustavu u različitim tablicama.
Dakle, molna masa neona je M = 20 g / mol = 0.02 kg / mol. Sada odredimo množinu tvari:
m m n m
M = ⇒ M = /⋅ ⇒ n= .
n n M M
Broj atoma N iznosi:
m 15 kg 23 1 26
N = n⋅ NA ⇒ N = ⋅ NA = ⋅ 6.022 ⋅10 = 4.52 ⋅10 .
M kg mol
0.02
mol
Odgovor je pod E.
Vježba 243
Koliko se atoma neona 20 Ne nalazi u plinu mase 30 kg? (NA = 6.022 · 1023 mol-1)
10
22 23 24
A. N = 9.03 ⋅ 10 B. N = 9.03 ⋅ 10 C. N = 9.03 ⋅ 10
25 26
D. N = 9.03 ⋅ 10 E. N = 9.03 ⋅10
Rezultat: E.

2
Zadatak 244 (U2, gimnazija)
Koliki mora biti napon ubrzanja elektrona da mu valna duljina bude 0.1 nm? (naboj elektrona
e = 1.602 · 10-19 C, masa elektrona m = 9.11 · 10-31 kg)
Rješenje 244
λ = 0.1 nm = 10-10 m, Q = e = 1.602 · 10-19 C, m = 9.11 · 10-31 kg, U=?
Čestica je najčešće opisana svojom kinetičkom energijom Ek pa izraz za valnu duljinu čestice mase m,
koja se giba brzinom v, možemo predočiti i pomoću Ek:
h
λ= ,
2 ⋅ m ⋅ Ek
gdje je h Planckova konstanta
− 34
h = 6.626 ⋅10 J ⋅ s.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Prema zakonu očuvanja energije rad sile električnog polja jednak je promjeni kinetičke energije
čestice.
∆Ek = W  
 ⇒ ∆Ek = Q ⋅ U .
W = Q ⋅U 
Ek = Q ⋅ U  Ek = e ⋅ U 
  h
λ=
h  ⇒ λ= h  ⇒ λ= ⇒
  2 ⋅ m ⋅ e ⋅U
2⋅m⋅ E 2⋅m⋅ E
k  k 

2 ⋅ m ⋅ e ⋅U = h / 2 ⇒
h
⇒ λ= /⋅ 2 ⋅ m ⋅ e ⋅U ⇒ λ ⋅ 2 ⋅ m ⋅ e ⋅U = h ⇒ λ ⋅
2 ⋅ m ⋅ e ⋅U
2 2 2 2 2 2 2
(
⇒ λ⋅ 2 ⋅ m ⋅ e ⋅U ) =h ⇒ λ ⋅ ( 2 ⋅ m ⋅ e ⋅U ) =h ⇒ λ ⋅ 2 ⋅ m ⋅ e ⋅U = h ⇒
2 2
2 2 1 h 1 h
⇒ λ ⋅ 2 ⋅ m ⋅ e ⋅U = h /⋅ ⇒ U= ⇒ U =  ⋅ =
2  λ  2⋅m⋅e 2
λ ⋅2⋅m⋅e 2⋅λ ⋅m⋅e
2
 6.626 ⋅10 − 34 J ⋅ s  1
=  ⋅ = 150.4 V .
 − 10  2 ⋅ 9.11 ⋅10 − 31 kg ⋅1.602 ⋅ 10 − 19 C
 10 m 
Vježba 244
Odmor!
Rezultat: …

Zadatak 245 (Faks, maturant)

Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog elementa je 15 minuta. Nakon koliko će vremena
1
ostati od početnog broja radioaktivnih jezgara?
4
Rješenje 245
1
T1/2 = 15 min, N = ⋅N , t=?
4

3
Jezgra ili nukleus nekog elementa može se promijeniti spontano (radioaktivan raspad) ili umjetnim
putem (nuklearna reakcija). Prirodna je radioaktivnost pojava raspada jezgara nekih elemenata zbog
nestabilnosti jezgara atoma tih elemenata.
Zakon radioaktivnog raspada glasi:
− t
T
N = N ⋅ 2 1/2 ,
gdje je N0 broj atoma u vrijeme t = 0, N broj atoma koji se nakon vremena t nisu raspali, T1/2 vrijeme
poluraspada, tj. vremenski interval u kojem se raspadne polovica prvobitnog broja atoma.
1.inačica
Nakon vremena:
• t = 15 min
1
Od početnog broja N0 ostane ⋅ N neraspadnutih jezgara.
2
• t = 2 · 15 min = 30 min
1 1  1
Od početnog broja N0 ostane ⋅  ⋅ N  = ⋅ N neraspadnutih jezgara. Dakle, t = 30 min.
2 2  4
2.inačica
Vrijeme odredimo iz grafičkog prikaza radioaktivnog raspada.
N
N0

1
⋅ N0
2

1
⋅ N0
4

T1/2 2 ⋅ T1/2 t / min

t = 2 ⋅ T = 2 ⋅ 15 min = 30 min.
1/2
3.inačica
− t − t − t
T  1  1 T 1 T
N = N ⋅ 2 1/2 ⇒  N = ⋅ N  ⇒ 4 ⋅ N = N ⋅2
1/2 ⇒ ⋅ N = N ⋅ 2 1/2 /: N ⇒
 4  4
− t − t − t
1 T 1 T  1 − n  − 2 T
⇒ = 2 1/2 ⇒ = 2 1/2 ⇒  n = a  ⇒ 2 = 2 1/2 ⇒
4 2 a 
2
⇒  a ( ) = a ( ) ⇒ f ( x) = g ( x)  ⇒ − 2 = −
f x gx t t
  T
⇒ −2 = −
T
/ ⋅ −T
1/2 ( )
⇒ 2 ⋅T = t ⇒
1/2
1/ 2 1/ 2
⇒ t = 2 ⋅ T = 2 ⋅ 15 min = 30 min.
1/2
Vježba 245
Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog elementa je 15 minuta. Nakon koliko će vremena
1
ostati od početnog broja radioaktivnih jezgara?
8
Rezultat: 45 min.

4
Zadatak 246 (Faks, maturant)
U prirodnom uranu nalazi se 0.7 % 235U, a ostatak je 238U. Oba se raspadaju u vremenima
poluraspada od 7.2 · 108 godina i 4.5 · 109 godina. Kolika je starost svemira ako je pri stvaranju
elemenata nastala ista množina 235U i 238U?
Rješenje 246
N1 = 0.7 % · N0, N2 = 99.3 % · N0, T1 = 7.2 · 108 god, T2 = 4.5 · 109 god, t=?
Stoti dio nekog broja naziva se postotak. Piše se kao razlomak s nazivnikom 100. Postotak p je broj
jedinica koji se uzima od 100 jedinica neke veličine.
Na primjer,
9 81 4.5 547 p
9%= , 81 % = , 4.5 % = , 547 % = , p%= .
100 100 100 100 100
Kako se računa ''... p% od x...''?
p
⋅ x.
100
Jezgra ili nukleus nekog elementa može se promijeniti spontano (radioaktivan raspad) ili umjetnim
putem (nuklearna reakcija). Prirodna je radioaktivnost pojava raspada jezgara nekih elemenata zbog
nestabilnosti jezgara atoma tih elemenata.
Zakon radioaktivnog raspada glasi:
− t
T
N = N ⋅ 2 1/2 ,
gdje je N0 broj atoma u vrijeme t = 0, N broj atoma koji se nakon vremena t nisu raspali, T1/2 vrijeme
poluraspada, tj. vremenski interval u kojem se raspadne polovica prvobitnog broja atoma.
U prirodnom uranu je
• urana 235U
0.7
N1 = 0.7 % ⋅ N = ⋅ N = 0.007 ⋅ N
100
• urana 238U
99.3
N 2 = 99.3% ⋅ N = ⋅ N = 0.993 ⋅ N .
100
Pri stvaranju elemenata nastala je ista množina N0.
−t  −t − t
T 
N = N ⋅2 1 N1 N ⋅ 2 1
T T
1   podijelimo  0.007 ⋅ N N ⋅2 1
 ⇒  jednadžbe  ⇒ = t ⇒ = t ⇒
− t    N
2 −
T
0.993 ⋅ N −
T
T
N = N ⋅2 2  N ⋅2 2 N ⋅2 2
2 
−t − t  
T T n − t −  − t 
0.007 ⋅ N N ⋅2 1 0.007 2 1  a n−m  0.007 T  T 
⇒ = t ⇒ = t ⇒  m =a  ⇒ =2 1  2 ⇒
0.993 ⋅ N − 0.993 −  a  0.993
T T
N ⋅2 2 2 2

−t + t −t + t
0.007 T T  logaritmiramo  0.007 T T
⇒ =2 1 2 ⇒   ⇒ = 2 1 2 / log ⇒
0.993  jednadžbu  0.993
−t + t
0.007 T T 0.007  t t  0.007  1 1 
⇒ log = log 2 1 2 ⇒ log =  − +  ⋅ log 2 ⇒ log = t ⋅  − +  ⋅ log 2 ⇒
0.993 0.993  T1 T2  0.993  
 T1 T2 

5
 0.007 −T + T 0.007 T −T
⇒ log = t ⋅ 2 1 ⋅ log 2 ⇒ log = t ⋅ 1 2 ⋅ log 2 ⇒
0.993 T1 ⋅ T2 0.993 T1 ⋅ T2

0.007
T −T T ⋅T T1 ⋅ T2 ⋅ log
0.007 0.993 = t ⇒
⇒ log = t ⋅ 1 2 ⋅ log 2 / ⋅ 1 2 ⇒
0.993 T1 ⋅ T2 (
T1 − T2 ⋅ log 2 ) (
T1 − T2 ⋅ log 2 )
0.007 8 9 0.007
T1 ⋅ T2 ⋅ log 7.2 ⋅ 10 god ⋅ 4.5 ⋅ 10 god ⋅ log
⇒ t= 0.993 = 0.993 = 6127109988 god ≈ 6.13 ⋅ 10 9 god .
8 9
(T1 − T2 ) ⋅ log 2 ( 7.2 ⋅ 10 god − 4.5 ⋅10 god ⋅ log 2 )
Vježba 246
Odmor!
Rezultat: …

Zadatak 247 (Lana, gimnazija)

U jednom trenutku broj radioaktivnih jezgara nekog izotopa iznosi 16 milijuna. Koliko će
jezgara toga izotopa ostati neraspadnuto nakon jednog sata ako se za 15 minuta njihov broj smanji sa
16 milijuna na 8 milijuna?
A. 0 milijuna B. 0.5 milijuna C. 1 milijun D. 2 milijuna
Rješenje 247
N0 = 16 milijuna, t = 1 h = 60 min, T1/2 = 15 min (vrijeme za koje se broj neraspadnutih
jezgara smanji na polovicu od 16 na 8 milijuna), N = ?
Jezgra ili nukleus nekog elementa može se promijeniti spontano (radioaktivan raspad) ili umjetnim
putem (nuklearna reakcija). Prirodna je radioaktivnost pojava raspada jezgara nekih elemenata zbog
nestabilnosti jezgara atoma tih elemenata.
Zakon radioaktivnog raspada glasi:
− t
T
N = N ⋅ 2 1/2 ,
gdje je N0 broj atoma u vrijeme t = 0, N broj atoma koji se nakon vremena t nisu raspali, T1/2 vrijeme
poluraspada, tj. vremenski interval u kojem se raspadne polovica prvobitnog broja atoma.
1.inačica
− t
T − 60 min − 60 min
1/2 15 min 15 min −4
N = N ⋅2 = 16 milijuna ⋅ 2 = 16 milijuna ⋅ 2 = 16 milijuna ⋅ 2 =
1 1 1
= 16 milijuna ⋅ = 16 milijuna ⋅ = 16 milijuna ⋅ = 1 milijun.
4 16 16
2
Odgovor je pod C.

2.inačica
Budući da je vrijeme poluraspada T = 15 min, tijekom jednog sata, 60 minuta, bit će četiri puta
poluraspad jezgara.
1 1
t = T = 15 min ⇒ N = ⋅ N = ⋅ 16 milijuna = 8 milijuna,
2 2
1 1
t = 2 ⋅ T = 30 min ⇒ N = ⋅ N = ⋅ 16 milijuna = 4 milijuna,
4 4
1 1
t = 3 ⋅ T = 45 min ⇒ N = ⋅ N = ⋅16 milijuna = 2 milijuna,
8 8
6
 1 1
t = 4 ⋅ T = 60 min ⇒ N = ⋅ N = ⋅ 16 milijuna = 1 milijun.
16 16
Odgovor je pod C.
Vježba 247
U jednom trenutku broj radioaktivnih jezgara nekog izotopa iznosi 16 milijuna. Koliko će
jezgara toga izotopa ostati neraspadnuto nakon pola sata ako se za 15 minuta njihov broj smanji sa 16
milijuna na 8 milijuna?
A. 2 milijuna B. 3 milijuna C . 3.5 milijuna D. 4 milijuna
Rezultat: D.

Zadatak 248 (Mala sirena, gimnazija)

Odredite konstantu raspada ako od početnih 3.2 · 1024 jezgara nakon 15 sati ostane 1023
jezgara.
Rješenje 248
N0 = 3.2 · 1024, t = 15 h = [ 15 · 3600 ] = 54000 s, N = 1023, λ=?
Jezgra ili nukleus nekog elementa može se promijeniti spontano (radioaktivan raspad) ili umjetnim
putem (nuklearna reakcija). Prirodna je radioaktivnost pojava raspada jezgara nekih elemenata zbog
nestabilnosti jezgara atoma tih elemenata.
Zakon radioaktivnog raspada kaže da je broj jezgri ∆N radioaktivnog izotopa koji se raspadne u
vremenu ∆t proporcionalan ukupnom broju N:
∆N = − λ ⋅ N ⋅ ∆t .
Taj zakon može se pisati u obliku
− λ ⋅t
N = N ⋅e ,
gdje je N0 broj neraspadnutih radioaktivnih jezgri u trenutku t = 0, N broj neraspadnutih jezgri nakon
vremena t, e baza prirodnog logaritma.
− λ ⋅t − λ ⋅t 1 N − λ ⋅t  logaritmiramo jednadžbu 
N = N ⋅e ⇒ N = N ⋅e /⋅ ⇒ =e ⇒   ⇒
N N  prirodnim logaritmom 
N − λ ⋅t N − λ ⋅t N N
⇒ =e / ln ⇒ ln = ln e ⇒ ln = − λ ⋅ t ⋅ ln e ⇒ ln = − λ ⋅ t ⋅1 ⇒
N N N N
N N N 1 1 N
⇒ ln = − λ ⋅ t ⇒ λ ⋅ t = − ln ⇒ λ ⋅ t = − ln / ⋅ ⇒ λ = − ⋅ ln =
N N N t t N
23
1 10 −5 1
=− ⋅ ln = 6.42 ⋅10 .
54000 s 24 s
3.2 ⋅10
Vježba 248
Odredite konstantu raspada ako od početnih 6.4 · 1024 jezgara nakon 15 sati ostane 2 · 1023
jezgara.
Rezultat: 6.42 · 10-5 s-1.

Zadatak 249 (Mala sirena, gimnazija)

Uzorak se sastoji od dva radioaktivna elementa X i Y koji se raspadaju u stabilne elemente.
Vrijeme poluraspada elementa X je dva dana, a elementa Y četiri dana. U trenutku t = 0 broj prisutnih
neraspadnutih jezgara tih dvaju elemenata je jednak. Odredite omjer broja jezgara tih elemenata nakon
osam dana.
A. 1 : 4 B. 4 : 1 C. 1 : 2 D. 8 : 1
Rješenje 249
Tx = 2 d, Ty = 4 d, t = 8 d, Nx : Ny = ?

7
Jezgra ili nukleus nekog elementa može se promijeniti spontano (radioaktivan raspad) ili umjetnim
putem (nuklearna reakcija). Prirodna je radioaktivnost pojava raspada jezgara nekih elemenata zbog
nestabilnosti jezgara atoma tih elemenata.
Zakon radioaktivnog raspada glasi:
− t
T
N = N ⋅ 2 1/2 ,
gdje je N0 broj atoma u vrijeme t = 0, N broj atoma koji se nakon vremena t nisu raspali, T1/2 vrijeme
poluraspada, tj. vremenski interval u kojem se raspadne polovica prvobitnog broja atoma.
− t − t − t −8 d
Tx Tx Tx 2d
Nx N ⋅ 2 Nx N ⋅ 2 Nx 2 Nx 2
= ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒
Ny − t Ny − t Ny − t Ny − 8d
Ty Ty Ty 4d
N ⋅2 N ⋅2 2 2
−8 d
2d −4 2
N 2 N 2 N 2 N 4 N 4
⇒ x = ⇒ x = ⇒ x = ⇒ x = ⇒ x = ⇒
Ny −8 d Ny 2 −2 Ny 24 N y 16 N y 16
4d
2
N 1
⇒ x = ⇒ N x : N y = 1 : 4.
Ny 4
Odgovor je pod A.
Vježba 249
Uzorak se sastoji od dva radioaktivna elementa X i Y koji se raspadaju u stabilne elemente.
Vrijeme poluraspada elementa X je tri dana, a elementa Y šest dana. U trenutku t = 0 broj prisutnih
neraspadnutih jezgara tih dvaju elemenata je jednak. Odredite omjer broja jezgara tih elemenata nakon
12 dana.
A. 1 : 4 B. 4 : 1 C. 1 : 2 D. 8 : 1
Rezultat: A.

Zadatak 250 (Mala sirena, gimnazija)

Uzorak se sastoji od dva radioaktivna elementa X i Y koji se raspadaju u stabilne elemente.
Vrijeme poluraspada elementa X je dva dana, a elementa Y četiri dana. U trenutku t = 0 broj prisutnih
neraspadnutih jezgara tih dvaju elemenata je jednak. Što možete zaključiti o broju jezgara tih
elemenata nakon 2 dana?
A. N x > N y B. N x < N y C. N x = N y
Rješenje 250
Tx = 2 d, Ty = 4 d, t=2d
Jezgra ili nukleus nekog elementa može se promijeniti spontano (radioaktivan raspad) ili umjetnim
putem (nuklearna reakcija). Prirodna je radioaktivnost pojava raspada jezgara nekih elemenata zbog
nestabilnosti jezgara atoma tih elemenata.
Zakon radioaktivnog raspada glasi:
− t
T
N = N ⋅ 2 1/2 ,
gdje je N0 broj atoma u vrijeme t = 0, N broj atoma koji se nakon vremena t nisu raspali, T1/2 vrijeme
poluraspada, tj. vremenski interval u kojem se raspadne polovica prvobitnog broja atoma.
− t − t − t −2 d
Tx Tx Tx 2d
Nx N ⋅ 2 Nx N ⋅ 2 Nx 2 Nx 2
= ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒
Ny − t Ny − t Ny − t Ny − 2d
Ty Ty Ty 4d
N ⋅2 N ⋅2 2 2

8
 −2 d 1
2d −1
Nx 2 N 2 N N 2 22
N
⇒ = ⇒ x = ⇒ x = ⇒ x = ⇒ x <1 ⇒ Nx < N y.
Ny − 2 d N y − 1 N y 2 N y 2 N y
2
4d 2 2
Odgovor je pod B.
Vježba 250
Odmor!
Rezultat: …

Zadatak 251 (Mala sirena, gimnazija)

U trenutku t = 0 posuda sadrži N0 molekula radioaktivne tvari vremena poluraspada T. Koliko
molekula radioaktivne tvari će se raspasti nakon što prođe 0.5 · T?
A. 0.707 ⋅ N B. 1.414 ⋅ N C . 0.29 ⋅ N D. 0.5 ⋅ N
Rješenje 251
N0, t = 0.5 · T, Nr = ?
Jezgra ili nukleus nekog elementa može se promijeniti spontano (radioaktivan raspad) ili umjetnim
putem (nuklearna reakcija). Prirodna je radioaktivnost pojava raspada jezgara nekih elemenata zbog
nestabilnosti jezgara atoma tih elemenata.
Zakon radioaktivnog raspada glasi:
− t
T
N = N ⋅ 2 1/2 ,
gdje je N0 broj atoma u vrijeme t = 0, N broj atoma koji se nakon vremena t nisu raspali, T1/2 vrijeme
poluraspada, tj. vremenski interval u kojem se raspadne polovica prvobitnog broja atoma.
−t  −t   − 0.5 ⋅T 
N r = N − N ⇒ Nr = N − N ⋅ 2 T ⇒ N r = N ⋅ 1 − 2 T  ⇒ N r = N ⋅ 1 − 2 T  ⇒
   
   
 − 0.5 ⋅T 
T  ⇒ N = N ⋅ 1 − 2 − 0.5 ⇒ N = N ⋅ 1 − 1  ⇒
⇒ N r = N ⋅ 1 − 2
  r ( r ) 
 2
0.5 

 
 1  2 −1
⇒ N r = N ⋅ 1 −  ⇒ N r = N ⋅ ⇒ N r = 0.29 ⋅ N .
 2 2

Odgovor je pod C.
Vježba 251
Odmor!
Rezultat: …

Zadatak 252 (Mala sirena, gimnazija)

Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog elementa je 15 minuta. Za koliko sati se početni
1
broj radioaktivnih jezgara smanji na ?
256
A. 0.5 B. 1 C. 1.5 D. 2
Rješenje 252
1 1 −8
T = 15 min = h, N= ⋅N =2 ⋅N , t=?
4 256
Jezgra ili nukleus nekog elementa može se promijeniti spontano (radioaktivan raspad) ili umjetnim
putem (nuklearna reakcija). Prirodna je radioaktivnost pojava raspada jezgara nekih elemenata zbog

9
nestabilnosti jezgara atoma tih elemenata.
Zakon radioaktivnog raspada glasi:
− t
T
N = N ⋅ 2 1/2 ,
gdje je N0 broj atoma u vrijeme t = 0, N broj atoma koji se nakon vremena t nisu raspali, T1/2 vrijeme
poluraspada, tj. vremenski interval u kojem se raspadne polovica prvobitnog broja atoma.
−t −8 −t −8 −t 1 −8 −t
N = N ⋅2 T ⇒ 2 ⋅ N = N ⋅2 T ⇒ 2 ⋅ N = N ⋅ 2 T /⋅ ⇒ 2 =2 T ⇒
N
t t t 1 1
⇒ − 8 = − ⇒ = 8 ⇒ = 8 / ⋅ T ⇒ t = 8 ⋅ T = 8 ⋅ h = 8 ⋅ h = 2 h.
T T T 4 4
Odgovor je pod D.
Vježba 252
Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog elementa je 15 minuta. Za koliko sati se početni
1
broj radioaktivnih jezgara smanji na ?
16
A. 0.5 B. 1 C. 1.5 D. 2
Rezultat: B.

Zadatak 253 (Danijel, maturant)

Aktivnost uzorka nekoga radioaktivnog elementa iznosi 400 Bq. Nakon 6 sati aktivnost istoga
uzorka iznosi 25 Bq. Koliko je vrijeme poluraspada toga uzorka?
Rješenje 253
A0 = 400 Bq, t = 6 h, A = 25 Bq, T1/2 = ?
Aktivnost radioaktivne tvari je
− t
T
A = A ⋅ 2 1/2 ,
gdje je A0 aktivnost u vremenu t = 0, t vrijeme, T1/2 vrijeme poluraspada radioaktivnog izotopa.
− t − t − t −6h
T T A T 25 Bq T
A = A ⋅ 2 1/2 ⇒ A = A ⋅ 2 1/2 /: A ⇒ = 2 1/2 ⇒ = 2 1/2 ⇒
A 400 Bq

−6h −6h −6h

25 Bq T 1 T −4 T
= 2 1/2 ⇒  a ( ) = a ( ) ⇒ f ( x ) = g ( x )  ⇒
f x gx
⇒ = 2 1/2 ⇒ = 2 1/2 ⇒ 2
400 Bq 16  

6h 6 h  T1/2 
⇒ −4 = − ⇒ −4 = − /⋅ − ⇒ T = 1.5 h.
T T  4  1/2
1/2 1/2  
Vježba 253
Aktivnost uzorka nekoga radioaktivnog elementa iznosi 800 Bq. Nakon 6 sati aktivnost istoga
uzorka iznosi 50 Bq. Koliko je vrijeme poluraspada toga uzorka?
Rezultat: 1.5 h.

10
Zadatak 254 (Matrix, maturant)
Kolika je valna duljina elektrona ubrzanoga iz stanja mirovanja razlikom potencijala 120 V?
(masa elektrona m = 9.11 · 10-31 kg, naboj elektrona e = 1.602 · 10-19 C, Planckova konstanta
h = 6.626 · 10-34 J · s)
Rješenje 254
U = 120 V, m = 9.11 · 10-31 kg, Q = e = 1.602 · 10-19 C, h = 6.626 · 10-34 J · s,
λ=?
Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju
1 2
E = ⋅m⋅v .
k 2
Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Rad sile električnog polja
W = Q ⋅U .
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
De Broglie teorijski je došao do zaključka da svaka čestica koja se giba mora imati valna svojstva.
Čestici mase m u gibanju brzinom v odgovara valna duljina
h h
λ= ⇒ m⋅v = .
m⋅v λ
Prema zakonu očuvanja energije rad sile električnog polja W = Q · U jednak je promjeni kinetičke
energije elektrona. Ako je brzina elektrona u električnom polju porasla od 0 do v, možemo pisati
1 2 1 2 1 2 1 2 2
⋅ m ⋅ v = Q ⋅U ⇒ ⋅ m ⋅ v = e ⋅U ⇒ ⋅ m ⋅ v = e ⋅U / ⋅ m ⇒ ⋅ m ⋅ v = e ⋅U ⇒
2 2 2 2
2 2
1 2  h 1 h 1 h
⇒ ⋅ ( m ⋅ v) = m ⋅ e ⋅U ⇒  m ⋅ v =  ⇒ ⋅   = m ⋅ e ⋅U ⇒ ⋅   = m ⋅ e ⋅U / ⋅ 2 ⇒
2  λ 2 λ 2 λ
2 2
h h h
⇒   = 2 ⋅ m ⋅ e ⋅U ⇒   = 2 ⋅ m ⋅ e ⋅U / ⇒ = 2 ⋅ m ⋅ e ⋅U ⇒
λ λ λ
a c b d λ 1 λ 1 h
⇒  = ⇒ =  ⇒ = ⇒ = /⋅ h ⇒ λ = =
b d a c h 2 ⋅ m ⋅ e ⋅U h 2 ⋅ m ⋅ e ⋅U 2 ⋅ m ⋅ e ⋅U
− 34
6.626 ⋅ 10 J ⋅s −10
= = 1.12 ⋅10 m
− 31 −19
2 ⋅ 9.11 ⋅10 kg ⋅1.602 ⋅ 10 C ⋅ 120 V
Vježba 254
Odmor!
Rezultat: …

Zadatak 255 (Katarina, srednja škola)

Količina radioaktivnog izotopa smanji se na jednu četvrtinu početne vrijednosti za godinu
dana. Izračunajte i izrazite u mjesecima vrijeme poluraspada!
A. 2 B. 3 C. 4 D. 6
Rješenje 255

11
 1
N= ⋅N , t = 1 godina = 12 mjeseci, T1/2 = ?
4
Jezgra ili nukleus nekog elementa može se promijeniti spontano (radioaktivan raspad) ili umjetnim
putem (nuklearna reakcija). Prirodna je radioaktivnost pojava raspada jezgara nekih elemenata zbog
nestabilnosti jezgara atoma tih elemenata.
Zakon radioaktivnog raspada glasi:
− t
T
N = N ⋅ 2 1/2 ,
gdje je N0 broj atoma u vrijeme t = 0, N broj atoma koji se nakon vremena t nisu raspali, T1/2 vrijeme
poluraspada, tj. vremenski interval u kojem se raspadne polovica prvobitnog broja atoma.
1.inačica
− t − t − t
T 1 T 1 T
N = N ⋅2 1/2 ⇒ ⋅ N = N ⋅2 1/2 ⇒ ⋅ N = N ⋅ 2 1/2 / : N ⇒
4 4
− t − t
1 T 2 T t t  T  t
/ ⋅  − 1/2  ⇒ T = =
−
⇒ = 2 1/2 ⇒ 2 = 2 1/2 ⇒ − 2 = − ⇒ −2 = −
4 T T  2  1/2 2
1/ 2 1/2  
12 mjeseci
= = 6 mjeseci.
2
Odgovor je pod D.
2.inačica
U trenutku:
• t = 0 količina radioaktivnog izotopa je N0
1
• t = T1/2 količina radioaktivnog izotopa je ⋅N
2
1
• t = 2 · T1/2 količina radioaktivnog izotopa je ⋅ N .
4
Dakle,
t = 12 mjeseci ⇒ 2 ⋅ T = 12 mjeseci ⇒ T = 6 mjeseci.
1/2 1/2
Odgovor je pod D.
Vježba 255
Odmor!
Rezultat: …

Zadatak 256 (Dubravko, srednja škola)

Element ima vrijeme poluraspada jedan dan. Koliki se postotak početnog broja njegovih
čestica raspadne nakon dva dana?
A. 25% B. 50% C. 75% D. 100%
Rješenje 256
T1/2 = 1 d t = 2 d, p=?
Jezgra ili nukleus nekog elementa može se promijeniti spontano (radioaktivan raspad) ili umjetnim
putem (nuklearna reakcija). Prirodna je radioaktivnost pojava raspada jezgara nekih elemenata zbog
nestabilnosti jezgara atoma tih elemenata.
Zakon radioaktivnog raspada glasi:
− t
T
N = N ⋅ 2 1/2 ,
gdje je N0 broj atoma u vrijeme t = 0, N broj atoma koji se nakon vremena t nisu raspali, T1/2 vrijeme

12
poluraspada, tj. vremenski interval u kojem se raspadne polovica prvobitnog broja atoma.
Stoti dio nekog broja naziva se postotak. Piše se kao razlomak s nazivnikom 100.
9 81 4.5 0.3 p
Na primjer, 9 % = , 81 % = , 4.5 % = , 0.3 % = , p %= .
100 100 100 100 100
Kako se računa ''... p% od x...''?
p
⋅ x.
100
1.inačica
Najprije izračunamo broj neraspadnutih čestica nakon dva dana.
− t
T −2 d
1/2 1d −2 1 1
N = N ⋅2 ⇒ N = N ⋅2 ⇒ N = N ⋅2 ⇒ N=N ⋅ ⇒ N = ⋅N ⇒
2 4
2
25
⇒ N = 0.25 ⋅ N ⇒ N= ⋅N ⇒ N = 25 % ⋅ N .
100
Postotak raspadnutih čestica iznosi:
p = 100 % − 25 % ⇒ p = 75 %.
Odgovor je pod C.
2.inačica
− t  − t 
T  T 
∆N = N − N ⇒ ∆N = N − N ⋅ 2 1/2 ⇒ ∆N = N ⋅  1 − 2 1/2  ⇒
 
 
 −2 d  
 1d  −2 1 
⇒ ∆N = N ⋅ 1 − 2

 ⇒ ∆N = N ⋅ 1 − 2

( )
⇒ ∆N = N ⋅ 1 −
 2 
2 
⇒
 
 1 3 75
⇒ ∆N = N ⋅ 1 −  ⇒ ∆N = ⋅ N ⇒ ∆N = 0.75 ⋅ N ⇒ ∆N = ⋅N ⇒ ∆N = 75 % ⋅ N .
 4 4 100
Odgovor je pod C.
3.inačica
Vrijeme poluraspada je 1 dan.
Nakon prvog dana raspadne se polovina čestica.
1
= 50 %.
2
Nakon drugog dana raspadne se polovina od ostatka neraspadnutih čestica.
1 1 1 50 50 25
⋅ = = 25 % ili ⋅ = = 25 %.
2 2 4 100 100 100
Nakon 2 dana raspalo se
p = 50 % + 25 % = 75 %.
Odgovor je pod C.
Vježba 256
Element ima vrijeme poluraspada jedan dan. Koliki se postotak početnog broja njegovih
čestica raspadne nakon tri dana?
A. 80.5% B. 83.4% C. 87.5% D. 99.5%
Rezultat: C.

13
Zadatak 257 (Nino, maturant)
Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog elementa je 15 minuta. Za koliko sati se početni
1
broj radioaktivnih jezgara smanji na ?
256
A. 0.5 B. 1 C. 1.5 D. 2
Rješenje 257
1 1
T1/2 = 15 min = [ 15 : 60 ] = 0.25 h = h, N = ⋅N , t=?
4 256
Jezgra ili nukleus nekog elementa može se promijeniti spontano (radioaktivan raspad) ili umjetnim
putem (nuklearna reakcija). Prirodna je radioaktivnost pojava raspada jezgara nekih elemenata zbog
nestabilnosti jezgara atoma tih elemenata.
Zakon radioaktivnog raspada glasi:
− t
T
N = N ⋅ 2 1/2 ,
gdje je N0 broj atoma u vrijeme t = 0, N broj atoma koji se nakon vremena t nisu raspali, T1/2 vrijeme
poluraspada, tj. vremenski interval u kojem se raspadne polovica prvobitnog broja atoma.
1.inačica
− t − t − t
T 1 T 1 T
N = N ⋅ 2 1/2 ⇒ ⋅ N = N ⋅ 2 1/2 ⇒ ⋅ N = N ⋅ 2 1/2 /: N ⇒
256 256
− t − t − t
1 T 1 T −8 T t t
1/2 1/2 = 2 1/2 ⇒ − 8 = −
⇒
256
=2 ⇒
2
8
=2 ⇒ 2
T
⇒ −8 = −
T
(
/ ⋅ −T )
1/2
⇒
1/2 1/2
1
⇒ 8 ⋅ T = t ⇒ t = 8 ⋅ T = 8 ⋅ h = 2 h.
1/2 1/2 4
Odgovor je pod D.
2.inačica
Budući da je vrijeme poluraspada jednako 15 minuta, početni broj radioaktivnih jezgara smanji se:
1
• za t = 15 min na
2
1 1 1
• za t = 30 min na ⋅ =
2 2 4
1 1 1
• za t = 45 min na ⋅ =
2 4 8
1 1 1
• za t = 60 min na ⋅ =
2 8 16
1 1 1
• za t = 75 min na ⋅ =
2 16 32
1 1 1
• za t = 90 min na ⋅ =
2 32 64
1 1 1
• za t = 105 min na ⋅ =
2 64 128
1 1 1
• za t = 120 min = 2 h na ⋅ = .
2 128 256
Odgovor je pod D.

14
Vježba 257
Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog elementa je 15 minuta. Za koliko sati se početni
1
broj radioaktivnih jezgara smanji na ?
64
A. 0.5 B. 1 C. 1.5 D. 2
Rezultat: C.

15