Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku

Odsjek za kulturu, medije i menadžment

NOVINARSTVO I DRUŠTVENE MREŽE

Seminarski rad iz Osnova izvještavanja u medijima

Ime i prezime studenata: Danijel Stapić i Dragan Staparac

Email: dan.staph@gmail.com i staparac.dragan@gmail.com

Mentor: doc. dr. sc. Marina Đukić

 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Odsjek za kulturu, medije i menadžment

SADRŽAJ
1.UVOD........................................................................................................................................................1
2.MASOVNA KOMUNIKACIJA I NOVI MEDIJI................................................................................................2
3.DEFINICIJA NOVINARSTVA I DRUŠTVENIH MREŽA....................................................................................3
4.RASTUĆA SNAGA INTERNETA...................................................................................................................4
5.IMPLEMENTIRANJE PRAKSE NOVINARSTVA NA DRUŠTVENE MREŽE.......................................................5
6. DRUŠTVENE MREŽE U FUNKCIJI DIJELJENJA LAŽNIH VIJESTI....................................................................6
7.MULTIMEDIJALNOST VIJESTI NA DRUŠTVENIM MREŽAMA......................................................................7
8.OBRAZOVANJE ZA ONLINE NOVINARSTVO U HRVATSKOJ........................................................................8
9.ZAKLJUČAK...............................................................................................................................................9
 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Odsjek za kulturu, medije i menadžment

1.UVOD

Cilj je ovog seminara definirati same pojmove masovne komunikacije, novih medija i
novinarstva kao znanstvene discipline gdje se masovna komunikacija usko veže uz razvoj novih
medija te uvođenja novinarstva u društvene mreže. Osim toga, važno je objasniti rast snage
interneta i sve veću prisutnost samoga u svakodnevnom životu ljudi koji sve više u nekom obliku
koriste internet, bilo to zbog učenja, informiranja, zabave ili same komunikacije putem
društvenih mreža. Također je važno napomenuti da novinarstvo nije jedina profesija koja se
morala prilagoditi digitalizaciji, tako je i novinarstvo pronašlo društvene mreže kao medij kojim
će svoju profesiju prenijeti na internet. Još je jedan od ciljeva seminara objasniti kako i zašto se
implementiranjem prakse novinarstva na društvene mreže pojavila barijera između
profesionalnog i amaterskog novinarstva gdje dolazi do pojave lažnih vijesti na društvenim
mrežama koje ljudi svjesno ili nesvjesno dijele. Isto je tako vrlo važno istaknuti pojavu
multimedijalnosti gdje vijest više nije samo tekst, već se pojavljuje u obliku zvuka, slike te
videozapisa, a osim pojave multimedijalnosti pojavljuje se i obrazovanje kao temelj online
novinarstva kao profesije.

1
 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Odsjek za kulturu, medije i menadžment

2.MASOVNA KOMUNIKACIJA I NOVI MEDIJI

Kako bi pričali o samom novinarstvu i povezanosti novinarstva s društvenim mrežama moramo

shvatiti pojam masovne komunikacije i novih medija kao takvih koji su usko povezani s
komunikologijom i novinarstvom kao znanstvenom disciplinom. Nastanak masovne
komunikacije usko je povezan s nastankom novih medija, što je kasnije i dovelo do povezivanja i
implementiranja novinarstva u same društvene mreže. Zbog istog tog razloga od velike je
važnosti definirati masovnu komunikaciju i nove medije kao takve. Masovne komunikacija je
“Onaj oblik komunikacije koji se posreduje disperzivnoj publici putem javnih izjava (dakle
primatelji nisu ograničeni brojem niti su personalno definirani), tehničkim sredstvima (mediji),
indirektno (dakle među komunikacijskim partnerima postoji prostorna, vremenska ili prostorno-
vremenska distanca) i jednostrano (dakle, bez zamjene uloga između onoga tko odašilje i onoga
tko prima poruku). Pojam disperzivna publika obuhvaća pri tome raspršen veći broj recipijenata
koji medijske sadržaje ne konzumiraju zajedno nego u različitim uvjetima.” (Kunczik,
Zipfel,2006:24).

Nakon shvaćanja i razumijevanja definicije masovne komunikacije lakše je shvatiti i razlučiti

povezanost novinarstva i društvenih mreža, no do toga potreban je još jedan korak, novi mediji
(multimediji). “Multimediji i novi mediji široko su rasprostranjeni pojmovi, ali najčešće nisu
definirani. Termin multimediji od početka osamdesetih godina zauzima istaknuto mjesto u opisu
novih medijskih tehnologija. Od tada ta etiketa obećava korisniku univerzalnu dodanu vrijednost,
pri čemu se rijetko objašnjava od čega se zapravo sastoji ta dodana vrijednost. Ako se na
televizijske uređaje mogu prenijeti signali iz kompjutora, a čak i na internet, onda se oni mogu
nazvati multimedijalnim; ako PC ima DVD, onda korisnik može gledati igrane filmove na PC-u
pa je riječ o multimedijalnim PC-ima.” (Kunczik, Zipfel,2006:30). Kako su i same društvene
mreže neka vrsta novih medija od velike je važnosti shvatiti njihove korijene, a tako i njihovu
definiciju zbog boljeg razumijevanja same srži teme novinarstva i društvenih mreža.

2
 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Odsjek za kulturu, medije i menadžment

3.DEFINICIJA NOVINARSTVA I DRUŠTVENIH MREŽA

Iako na prvi pogled izgleda kao vrlo jednostavan pojam kojeg se neprestano koristi u
svakodnevnom životu novinarstvo je ustvari vrlo složen i kompleksan pojam kojega je potrebno
razlučiti i razjediniti kako bi se došlo do njegova potupuna shvaćanja. “U aktualnom opisu
zanimanju novinarka/novinar Njemačke udruge novinara iz 1996. (DJV 1999, 64id) piše:
Novinarka/novinar onaj je koji prema sljedećim kriterijima profesionalno sudjeluje u izradi
odnosno širenju informacija, mišljenja i zabave u medijima koristeći riječ, sliku, ton ili
kombinaciju tih sredstava prikazivanja.” (Kunczik, Zipfel,2006:69).

Prema Kuneziku i Zipfelu: “Unutar zanimanja novinar može se nabrojiti cijeli niz zanimanja
različitih obilježja. Velika je razlika radi li netko kao glavni urednik, novinar, reporter,
korespondent, agencijski novinar, foto-reporter ili je u nekom odjelu za tisak osoba za rad s
javnošću. Glavni urednik npr. obavlja prije svega administrativne zadaće (organizacija, kontrola,
podjela poslova), u nekim novinama odlučuje npr. o plasmanu tema i naslovima, te zastupa
redakciju prema van. Nasuprot tome, reporteri se bave istraživanjima i pišu članke, tj. mogu biti
mnogo kreativniji. Ovisno o položaju u nekoj određenoj medijskoj organizaciji, o vrsti medija
(dnevne novine, tjednik, radio, televizija, on-line mediji itd) i prema području, zadaće novinara
kao i odnos prema njima znatno variraju.” (Kunczik, Zipfel,2006:69,70). Uz bliže razumijevanje
novinarstva i novinara kao takvog, kako bi se sve to povezalo u cijelinu sa društvenim mrežama
od velike je važnosti razumijeti i definirati same društvene mreže. S toga društvene
mreže(mediji) su: “Palmer i Koenig- Lewis u svom članku „An experiential, social network-
based approach to direct marketing“ iz 2009., definiraju društvene medije kao skup internet
aplikacija, platformi i medija kojima je cilj omogućiti suradnju između ljudi i zajedničko
stvaranje i razmjenu sadržaja. Njihov značaj je u interakciji između korisnika i zajednice, tj. u
omogućavanju vođenja asinkrone, trenutne i interaktivne komunikacije, uz niske troškove.2
Društveni mediji su demokratizirali informacije na način da su promijenili ponašanje ljudi- iz

3
 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Odsjek za kulturu, medije i menadžment
onih koji čitaju sadržaj, u one koji stvaraju sadržaj čime je ostvaren pomak u mehanizmu
prenošenja informacija s modela „jedan prema mnogima“ (one to many) na model „mnogi prema
mnogima“ (many to many).”(Borovac,2014:7).

4.RASTUĆA SNAGA INTERNETA

Prema Voleriću i Bebiću rastuća snaga interneta i društvenih mreža nezaobilazan je faktor i
činjenica u današnjoj komunikaciji. Broj korisnika interneta u svijetu obuhvaća više od 40%
cjelokupne svjetske populacije. S time se dolazi do zaključka da većina stanovnika koristi
internet u nekoj formi. “Internet je sveprisutan, a nove tehnologije i koncepti stalno se razvijaju.
Stranice za društveno umrežavanje postaju sve važnije platforme u svakodnevnom korištenju
interneta, a time postaju i važan faktor načina komuniciranja. U samo nekoliko godina društvene
su mreže zahvatile preko 50 % internetske populacije i postale neizostavna stavka u
svakodnevnoj komunikaciji. Sadržaj koji na internetu kreiraju korisnici postaje sve važniji i u
digitalnoj medijskoj konzumaciji. Taj novi oblik promocije zamjenjuje dosadašnje načine
komuniciranja kako s novinarima tako i sa samim korisnicima. Danas u Hrvatskoj preko 60 %
stanovnika koristi internet. Kada govorimo o društvenim mrežama, građani Hrvatske najaktivniji
su na dvjema društvenim mrežama – Facebooku i Twitteru. Aktivnih Facebook-korisnika u
Hrvatskoj je milijun i 600 tisuća, odnosno 35,86 % građana , dok je na Twitteru aktivno 52 tisuće
građana .” (Volerić,Bebić,2013:3)

Sa sve većom popularnosti korištenja internet i društvenih mreža u sve svrhe, mnoge profesije
morale su se uklopiti pa čak na neki način prilagoditi svoje profesije novom “digitalnom” dobu.
Kao sve profesije, tako je i novinarstvo moralo pronaći određeni medij s kojim bi svoju profesiju
prenijeli na internet i to su bile društvene mreže. “Revolucija društvenih mreža dovela je i do
brojnih promjena u komunikaciji u svim sektorima. Nakon što su uslijedile promjene u
korporativnom poslovanju, marketingu i odnosima s javnošću, uslijedile su i u novinarstvu.
Primjerice, jedan od prvih koraka nove hrvatske vlade bio je otvaranje Facebook-profila i
Twitter-profila koje aktivno vodi. Također, veliki broj ministara aktualne vlade svakodnevno
komunicira na svojim društvenim profilima” (Volerić,Bebić,2013:62).

4
 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Odsjek za kulturu, medije i menadžment
“Nora Paul s instituta The Poynter Institute razlikuje dvije osnovne vrste novinarskih izvora na
internetu: primarne i sekundarne. U prvu skupinu izvora idu mrežni izvori koji omogućuju
kontakte s osobama, odnosno omogućuju davanje komentara, diskusiju i izražavanje stavova. U
tu se skupinu ubrajaju: elektronička pošta, news-grupe, diskusijske liste, forumi, chat, online
društvene mreže, blogovi, online baze podataka… S druge strane, u skupinu sekundarnih izvora
ubrajamo mrežne stranice koje sadrže članke, izvještaje, studije” (Brautović, 2011a: 16).

5.IMPLEMENTIRANJE PRAKSE NOVINARSTVA NA

DRUŠTVENE MREŽE

Pojavom interneta i razvitkom društvenih mreža nestala je barijera između profesionalnog i

amaterskog novinarstva. Svaki pojedinac putem društvenih mreža u mogućnosti je iznijeti svoje
mišljenje ili čak objaviti neke informacije u formi same vijesti odnosno u njegovoj ulozi
“novinara”. Uz to događa se još jedna stvar, ali iz druge perspektive, perspektive samog
novinara.Prema Brautoviću: “Korisnici danas imaju pristup milijunima novosti koje su
objavljene na internetu, što im omogućava da odaberu novosti i izdavača. U takvu okruženju u
kojem je korisnicima dostupan velik broj izvora model jednosmjernog komuniciranja izgubio je
svoju ulogu, a kontrolu su preuzeli korisnici. Urednici tako nisu više gatekeepers (urednici koji
kontroliraju sadržaj), nego su sada gatewatchers (korisnici koji kontroliraju sadržaj)” (Brautović,
2011b: 153)

“Time se ne umanjuje uloga novinara kao „psa čuvara“, nego se samo mijenja njegova zadaća
unutar procesa proizvodnje i odabira vijesti. I dok je prije zadaća urednika i novinara bila
oblikovanje i selekcija informacija za masovne medije, danas se oni moraju nositi s nizom novih
izazova. Pojava društvenih mreža u samo nekoliko godina promijenila je način komuniciranja i
informiranja. Korisnici su navikli dobiti informaciju odmah i biti dio novinarskog procesa, čime
se dinamika izvještavanja uvelike promijenila. Brzina i stalna umreženost postale su ključne
stavke u novinarskom poslu. Kanali, kao što je primjerice Twitter, postali su brži i interaktivniji
od portala, a posebno od televizije, radija i tiska. Mogućnost dijeljenja, komentiranja i stvaranja
sadržaja korisnicima je puno zanimljivija od pasivnog primanja informacija putem mainstream

5
 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Odsjek za kulturu, medije i menadžment
medija. Društvene mreže novinarima služe prije svega kao filtar vijesti te kao servis za
pretraživanje informacija i osoba. No, najznačajnija uloga društvenih mreža u novinarstvu jest ta
da služe za otkrivanje i praćenje važnih događaja, jer se u online sferi daje dojam izvještavanja
uživo.” (Volerić,Bebić,2013:63).

6. DRUŠTVENE MREŽE U FUNKCIJI DIJELJENJA LAŽNIH

VIJESTI
Uz samu činjenicu da vijest po svojoj prirodi mora biti istinita i točna dolazi i ta stavka da se u
brdu točnih i istinitih vijesti pronađe i pokoja lažna. Sa sve većim razvitkom interneta, a uz to i
društvenih mreža pojavljuju se i lažne vijesti. “Fenomen lažnih vijesti i neprovjerenih
informacija vrlo je ozbiljan izazov suvremenih, osobito online medija u kojima je etički
relativizam postao općeprihvaćena kategorija, a istina vrlo često izložena pritisku komercijalnih
vrijednosti. U 2016. godini politički se establishment Sjedinjenih Država kao i Europske unije po
prvi put suočio s činjenicom da komunikacijska revolucija ubrzava širenje laži i dezinformacija,
ali i da dominantni liberalni sustav društvenih vrijednosti, nekritički podržan od strane
mainstream medija, zapravo gubi podršku.”(Polović,2019:1) Razlog tome prvobitno je sloboda
izražavanja vlastitog pogleda na određene stvari, događanja ili pak pojave koje se dešavaju oko
nas, a to su nam dozvolile društvene mreže kao takve. Kako su Siniša Kovačić i Tanja Baran
istakli u svom članku “Novi mediji-generator tehnika manipulacije” Facebook ne razlikuje
ozbiljne medije od tisuća stranica s lažnim i nategnutim vijestima – on korisnicima nudi sadržaj
nalik onomu koji su već prije čitali te sadržaj koji dijele i lajkaju njihovi prijatelji. U moru lažnih
vijesti ugledni mediji poput New York Timesa samo su jedan od milijuna mogućih izvora.
Članci koje su pisali profesionalni novinari, u kojima su provjerene činjenice i koji su prošli
strogu uredničku selekciju, Facebooku jednako vrijede kao i članci nastali u nečijoj mašti.

Prema temeljnom istraživanju i zapažanju Siniše Kovačića i Tanje Baran u istom tom članku
zbog same kontraverzije koja je izbila 2016. godine u kojoj se pričalo o tome kako je Facebook
utjecao na rezultate presjedničkih izbora u SAD-u zapazilo se: “Početkom 2016. godine
Facebook je pokrenuo akciju revizije svih svojih proizvoda kako bi uklonili bilo kakav dojam
političke pristranosti. Programeri su obavijestili kako se radi na promjenama koje bi uklonile

6
 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Odsjek za kulturu, medije i menadžment
lažne vijesti, ali su planirane promjene otkazane kako ih nitko ne bi optužio za aktivnu pomoć u
američkoj predsjedničkoj kampanji. Iako nisu otvoreno priznali odgovornost za svoj utjecaj na
izbore, Google i Facebook ipak su obećali temeljite promjene. Facebook će objave za koje se
posumnja da bi mogle biti neistinite označiti sumnjivim pa bi korisnicima čitanje vijesti moglo
postati nešto transparentnije, s manjom vjerojatnošću „nasjedanja“ na pogrešne informacije
izmišljene kako bi oblikovale njihovo mišljenje.”

7.MULTIMEDIJALNOST VIJESTI NA DRUŠTVENIM

MREŽAMA

Kako je struka novinarstva morala preći sa tradicionalnog načina objavljivanja vijesti (koji je
većinskim djelom uključivao novine), na nešto zahtjevniji format kao što su društvene mreže
tako je morala i uveliko promjeniti način prezentiranja tih vijesti. Tako u novoj eri novinarstva
dolazi do pojave multimedijalnosti, vijest više ne sadrži samo tekst već se ona sada izražava i
kroz nove medije prenošenja informacija, odnosno zvuk, video i sliku. Kako Slađana
Stamenković ističe: “Novinarstvo se nalazi u epohalnoj transformaciji, važnoj koliko i
pronalazak telegrafa i televizije i pred novim izazovom izbora i kreiranja vlastitog identiteta i
načina konstruiranja realnosti. Jedna od perspektiva je sadržana u navedenom citatu u kojem se
sugerira da je news business, isto što i svaki drugi biznis, i da je to dobro za kvalitetno i
objektivno novinarstvo. Novinarstvo je već doživjelo revolucionarne promjene pod utjecajem
razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija od procesa prikupljanja, produkcije,
skladištenja, uređivanja i distribucije. Najčešće se u prvi plan stavlja multimedijalni karakter
vijesti do kojeg je dovela promjena osnovnih obrazaca proizvodnje i
distribucije.”(Stamenković,2015:840). Isto tako ističe: “Mediji i novinarstvo su u stalnoj
neizvjesnosti uzrokovanoj utjecajem online zajednice. Izvjesna je promjena: načina distribucije
sadržaja konzumentima, medijskog sadržaja i njegove produkcije. Digitalizacija produkcije,
distribucije i izlaganja promijenila je sveukupnost medijskog sustava, digitalna konvergencija je
uvjetovala konvergenciju medija. Razlog je sasvim jednostavan: jednom kada su masmedijski
materijali digitalizirani lako ih je pretvarati u bilo koji oblik.” (Stamenković,2015:841).

7
 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Odsjek za kulturu, medije i menadžment

8.OBRAZOVANJE ZA ONLINE NOVINARSTVO U

HRVATSKOJ

Sa samom kolaboracijom novinarstva i novih medija i prelaskom sa tradicionalnih na nove

medije, ostala je velika “rupa” u samom znanju novinara, kako i na koji način pisati vijesti na
novoj platformi. U Hrvatskoj ovaj problem se ustvari prepoznao u dosta ranoj vazi prelaska
novinara u online svijet: “Prva znanja iz područja interneta novinari su mogli steći u
Međunarodnom centru za obrazovanje novinara koji je djelovao u sklopu Hrvatskog novinarskog
društva. Prvi mjesečni tečajevi odvijali su se u njihovom središtu u Opatiji 1997. godine, kada je
opremljena računalna učionica. Obrazovanje novinara financirale su Otvoreno društvo, Europska
unija i drugi donator.”(Brautović,2010:37).

Prema zapažanju Brautovića: “Osnovo mjesto akademskog razmatranja problematike novih

medija i online novinarstva je znanstvena konferencija „Informacijska tehnologija i novinarstvo“
koja se već 14 godina održava u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Direktori te
konferencije su prof.dr.sc. Nenad Prelog s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu,
prof.dr.sc. Damir Boras s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof.dr.sc. Robert M.
Hayes s University of California, Los Angeles. Na toj konferenciji su predstavljene mnoge
inovacije i ideje na području internetske komunikacije i online novinarstva. Početkom 2009.
godine osnovan je Institut za nove medije i e-demokraciju (www.edemokracija.hr), u sklopu
kojega se izvodi prva škola online novinarstva.” (Brautović,2010:37).

Sa promjenom u format vijesti i prelaskom novinarstva na online svijet, promjenila su se i

očekivanja poduzetnika i novinarskih agencija koji zapošljavaju te iste novinare. Kako je
Stamenković primjetio: “Obrazovanje je temelj svake profesije koja će očuvati povjerenje
onoliko koliko je spremna prihvatiti odgovornost, pridržavati se pravila struke i etičkih kodeksa.
Prema istraživanju koje je provela Heather Prudey 30% anketiranih poslodavaca traži da se u

8
 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Odsjek za kulturu, medije i menadžment
obrazovanju naglasak stavi na vještinu, a samo 7% traži znanje. U istom istraživanju 60% onih
koji zapošljavaju od novinara očekuje da će biti: znatiželjni, pozitivni, entuzijasti, sposobni raditi
pod pritiskom i brzo učiti.” (Stamenković,2015:852).

9.ZAKLJUČAK

Svrha je ovoga seminara bila prikupiti i istražiti informacije vezane uz masovnu komunikaciju
kao oblik komunikacije koja se posreduje disperzivnoj publici putem javnih izjava, tehničkim
sredstvima, indirektno i jednostrano. Osim toga, istraženi su novi mediji u koje spadaju
društvene mreže koje je novinarstvo odabralo kao prostor za digitalizaciju zbog rastuće snage
interneta i sve veće prisutnosti u svakodnevnom životu ljudi. Svrha je, također, bila istaknuti
kako se implementiranjem prakse novinarstva na društvenim mrežama pojavljuju barijere
između profesionalnog i amaterskog novinarstva koje dovodi do širenja lažnih vijesti te
obrazovanja novinara za online novinarstvo zbog važnosti obrazovanja svake profesije pa tako i
samoga novinarstva.

9
 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Odsjek za kulturu, medije i menadžment

LITERATURA

ČLANCI

Jadranka Polović(2019), ”Lažne vijesti” kao politički alat sistemske krize liberalne demokracije i
korporativnih medija, UMAS

Brautović, Mato (2011) Internet kao novinarski izvor. Dubrovnik: Lulu

Brautović, Mato(2010) Razvoj hrvatskog online novinarstva 1993-2010.: Medianali

Marija Volarević, Domagoj Bebić(2013), Društvene mreže kao izvor vijesti u najgledanijim
središnjim informativnim emisijama u Hrvatskoj,Media studies

Siniša Kovačić, Tanja Baran(2018), Novi mediji – generator novih tehnika manipulacija

Slađana Stamenković(2015), Novinarstvo i mediji budućnosti – kreiranje identiteta i stvarnosti,

Fakultet za sport, Beograd

Blanka Jergović i Ifigenija Račić(2010), Uloga interneta kao izvora informacija u medijskom
izvještavanju o znanosti: iskustva hrvatskih znanstvenih novinara

DIPLOMSKI RAD

Nikolina Borovac(2014), Strategije očuvanja privatnosti u okviru modernih društvenih medija,

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

KNJIGA

Michael Kunczik, Astrid Zipfel (2006), Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zaklada
Friedrich Ebert

10