USKRS U HRVATSKOJ

Običaji
Uskrs je najveći kršćanski blagdan, a za slavlje Uskrsa razvili su se brojni običaji poput
uskrsnih krijesova, bojanja pisanica, odlaska na uskrsnu misu i pjevanja uskrsnih pjesama.
Prije Uskrsa, vrijeme je korizme, u kojem se kršćani pripremaju za slavljenje Uskrsa
molitvom, postom, te dobrim djelima. Uz piliće, zečeve, brojne slatkiše i bojanje pisanica,
postoje i drugi uskrsni običaji koji su karakteristični za određene dijelove Hrvatske. U nekim
krajevima Hrvatske postoji običaj umivanja cvijećem, u nekim krajevima na Cvjetnicu, a
negdje na Veliku subotu.

Bojanje pisanica ima duboko korijenje u hrvatskoj tradiciji. Glinena jaja pronađena su u
grobovima starih naroda na našem prostoru, prije dolaska Hrvata. Za bojanje pisanica,
koristile su se prirodne boje, najčešće crvena dobivena kuhanjem ljuski crvenoga luka. Crne
pisanice karakteristične su za Međimurje gdje se koristila čađ. Motivi na pisanicama radili su
se iglama, skalpelima ili nožićima. Koristio se i vosak, tako da se na vrh tankoga drvenoga
štapića stavila kuglica voska. Kada se završilo crtanje voskom, jaje se stavilo u boju i kuhalo.
Na kraju se premazalo komadićem slanine zbog sjaja. Razni su se motivi crtali na pisanice, od
kršćanskih, do biljnih i životinjskih, a danas se na njima može naći i svašta nevezano uz
tradiciju.
Tucanje jajima - Tucanje jajima jedan je od najstarijih uskrsnih običaja. U nekim tekstovima
se navodi da se spominje još u 14. stoljeću u starom Zagrebu i okolici, a danas se prakticira u
svim dijelovima Hrvatske. 'Borba jajima' drugi je naziv. Pobjednik je onaj čije jaje ostane
neoštećeno nakon 'sudara' s jajem protivnika.

Uskrsne pjesme -Postoji mnogo crkvenih pjesama koje opjevavaju Isusovu muku, raspeće i
uskrsnuće. Poznato je preko stotinjak pjesama koje se na misama pjevaju za vrijeme Korizme
i na sam Uskrs, te Uskrsni ponedjeljak.

Razmjenjivanje pisanica- U skoro svim je područjima Hrvatske 'normalno' da nosite najljepše

pisanice u goste, kao što i kod istih birate i uzimate njihovu najljepšu pisanicu. Istu biste
trebali čuvati sve dok se ne pokvari.

Hrana
Na Uskrs svi prvo moraju jesti blagoslovljenu hranu. Uskrsni ručak uvijek je obilan. U
sjevernoj Hrvatskoj jede se kokoš ili purica, a južnije od Karlovca janjetina. Na moru se
poslužuje i najbolja bijela riba. Prilog je uvijek obilan, a tu su još i mladi luk i hren. Prije jela u
Slavoniji, obvezno je bilo prvo probati malo posvećene soli, pomoliti se, pa tek onda uživati u
drugoj hrani. U Slavoniji se obično na Uskrs ide na misu. Važan običaj na blagdan Uskrsa
nakon Svete mise i objeda je i tradicionalno tucanje jajima među djecom.

Zec kao simbol Uskrsa

Zec je jedan od simbola Uskrsa, no znate li zašto? Zec se ne pojavljuje nigdje u Bibliji, stoga je
malo neobično da je upravo on postao zaštitnim znakom Uskrsa. Legenda o zecu potječe iz
narodnih običaja, a s Uskrsom su ga prvi put počeli povezivati Nijemci krajem 17. stoljeća.
Uskrsni zec koji donosi čokoladu dobroj djeci prvi se put spominje 1682. godine u njemačkim
pripovijetkama. Također, mnogi povezuju Uskrsnog zeca s narodnim ritualima, odnosno
poganskim običajima.

Odatle kreće i legenda o njemačkoj božici plodnosti Eostre. Prema legendi, Eostre je spasila
pticu koja je umirala od hladnoće tako što ju je pretvorila u zeca, dajući joj krzno kako bi je
zaštitila od hladnoće. Eostre zecu također nudi i smještaj u dvorcu, a zec je iz zahvalnosti
svake godine božici, kao i djeci diljem svijeta, poklanjao jaja. Zec ujedno simbolizira i početak
proljeća, a znak je i plodnosti, kao i začetka novog života.

Kako se proslavlja Uskrs u vašoj zemlji?