JE LI HRVATSKA

BOGATA ENERGIJOM?

VII. gimnazija

ime, prezime učenika: Iva Igrec, 2.c razred

ime, prezime mentora: prof. Marina Džidžić

ukupan broj riječi: 864

SADRŽAJ:
1
 UVOD................................................3
SKICA PROSTORA...........................................4
RAZRADA TEME............................................5-8
 KAKO HRVATSKA STOJI PO PITANJU PROIZVODNJE NEOBNOVJIVIH IZVORA
ENERGIJE?....................................................5,6
 KAKO HRVATSKA STOJI PO PITANJU PROIZVODNJE OBNOVLJIVIH IZVORA
ENERGIJE?.....................................................6,7
ZAKLJUČAK....................................................................9
SAMOVREDNOVANJE.............................................9
IZVORI I DODATNI MATERIJALI..................................................10

2
 UVOD

Moje ime je Iva Igrec i učenica sam 2.C razreda VII. gimnazije. Ovaj istraživački rad dio je
nastave geografije. Informacije potrebne za ovaj rad skupljala sam kroz cijelu školsku godinu,
a pisanje traje kroz drugu polovicu petog i početak šestog mjeseca 2021. godine. U ovom radu
koristit ću se metodom istraživanja, a područje promatranja jest cijela Republika Hrvatska.
Glavno pitanje ovoga rada jest „ Je li Hrvatska bogata energijom ? “. U ovo pitanje spadaju
i obnovljivi ( npr. hidroenergija, biomasa, Sunčevo zračenje, vjetar, geotermalna energija,... ) i
neobnovljivi ( fosilna goriva; nafta, zemni plin, ugljen, nuklearna goriva; uranij, plutonij,
torij,... ) izvori energije. Ova mi se tema činila zanimljivom i odmah mi je upala u oko jer
energija, zapravo, pokreće naš svijet. Moja hipoteza na postavljeno pitanje jest da Hrvatska
nema dovoljno energije za potrebe našeg gospodarstva i stanovništva.

3
 SKICA PROSTORA

Kao što je već prije navedeno, područje istraživanja biti će cijela Republika Hrvatska, ali
koristit ću i neke druge države Europe ili svijeta za usporedbu u proizvodnji električne
energije.

4
 RAZRADA TEME

Ključni pojmovi: primarna i sekundarna energija, obnovljivi i neobnovljivi izvori energije,

fosilna goriva, hidroenergetski potencijal
Prvo ću reći nešto malo o samom pojmu energije. Energija je sposobnost tijela ili sustava da
obavi neki rad. Dakle, to nam govori kako je ona nužna za preživljavanje. Postoji podijela na
primarnu i sekundarnu energiju. Većina se primarne energije, energije koju uzimamo iz
prirode bez ikakve pretvorbe, pretvara u sekundarnu energiju radi lakšeg korištenja.
Neobnovljive izvore energije karakteriziraju loše posljedice za okoliš. Njihovo izgaranje
omogućuje nastanak kiselih kiša, smoga, te smanjenje kvalitete zraka. Zašto onda koristiti ove
izvore energije? Oni su lako dostupni, lako se skladište, iskorištavaju i transportiraju po
potrebi, te je njihova cijena niska. S druge strane, obnovljivi izvori energije, iako višestruko
skuplji od neobnovljivih, se više isplate. Kako im samo ime kaže, s vremenom se ne mogu
iscrpiti.

KAKO HRVATSKA STOJI PO PITANJU PROIZVODNJE

NEOBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE?
Tablica 1. Usporedba Hrvatske i svijeta po proizvodnji nafte, ugljena i zemnog plina ( 2016. )
proizvođači milijuna proizvođači milijuna proizvođači milijardi m3
nafte barela ugljena tona plina
dnevno ekvivalenta
nafte
HRVATSKA 0,012 HRVATSKA 0 HRVATSK 1,7
A
SAD 13,1 INDIJA 294,2 KINA 149,2
RUSIJA 11,3 AUSTRALIJA 297,4 SAD 734,5
IRAN 4,9 KINA 1747,2 IRAN 223,9
SVIJET 92,6 SVIJET 3768,6 SVIJET 3680,4

Lagano je isčitati iz priložene tablice da Hrvatska nije na vrhu ljestvice po proizvodnji

fosilnih goriva. Hrvatska pada ispod prosjeka u proizvodnji i nafte i zemnog plina i ugljena.
Također možemo isčitati da je SAD vodeći proizvođač i nafte i zemnog plina u svijetu, dok je
Kina glavni proizvođač ugljena. Udio proizvodnje ugljena u Hrvatskoj je 0%, a udijeli i nafte
i zemnog plina padaju ispod 1; udio plina jest samo 0,05% !
Tablica 2. Usporedba Hrvatske i svijeta prema broju nuklearnih elektrana
država broj nuklearnih elektrana udio u ukupno proizvedenoj
energiji
HRVATSKA 1 20%
FRANCUSKA 58 71,6%
SLOVENIJA 1 39,1%

5
Nuklearna elektrana jest energetsko postrojenje u kojemu se toplinska energija pretvara u
električnu. Pritom nerijetko nastaje radioaktivan otpad štetan za okoliš. Iz priložene se tablice
može očitati kako Hrvatska također nije bogata nuklearnim gorivima. Slovenija i Hrvatska
suvlasnice su jedine nuklearne elektrane na našem području, a to jest nuklearna elektrana
Krško.

KAKO HRVATSKA STOJI PO PITANJU OBNOVLJIVIH IZVORA

ENERGIJE?
Kružni dijagram 1., podatci iz 2016. godine

proizvodnja električne energije u Hrvatskoj

HIDROELEKTRANE 55,1% TERMOELEKTRANE 36,5%

VJETROELEKTRANE 7,9% FOTONAPONSKE ĆELIJE 0,5%

Hidroelektrane proizvode više od 50% električne energije u Hrvatskoj. Uz hidroelektrane

povezan je i pojam hidroenergetskog potencijala.
Tablica 3. hidroenergetski potencijal hrvatskih tekućica
tekućica iskoristivo ( TWh / iskorišteno ( % )
god )
Cetina 3,70 74,3
Drava 2,60 47,3
Lika i Gacka 1,40 71,4
Trebišnjica 0,50 100
ukupno 12,45 49,2

Iz Tablice 3. možemo očitati da najveći dio hidroenergetskog potencijala odnosi na rijeku

Cetinu. Jedina tekućica čiji je potencijal u potpunosti iskorišten jest Trebišnjica. Najveća
hrvatska hidroelektrana jest HE Zakučac i ona isporučuje oko trećinu ukupne hidroenergije u
cijeloj Hrvatskoj.
Termoelektrane donose nešto manje od 40% električne energije u Hrvatskoj. Najpoznatija je
termoelektrana-toplana Zagreb koja se nalazi na istočnom dijelu Zagreba. Elektranom
upravlja HEP proizvodnja.

6
 slika 1. TE-TO Zagreb

Iako je njihov postotak proizvodnje električne energije tek 0,5%, fotonaponske ćelije ili bolje
poznatije kao solarne ćelije postaju sve popularnije. Ako bi što više ljudi koristilo ovakve
ploče, umanjile bi se potrebe za uvođenje električne energije u Hrvatsku. Negativna strana
solarnih ploča jest njihova cijena. Za prosječnu hrvatsku plaću, njihova je cijena vrtoglavo
visoka, iako su odlične za budućnost, okoliš i naše zdravlje.

slika 2. solarne ploče

7
slika 3. smještaj elektrana po Hrvatskoj

8
 ZAKLJUČAK

Ako se vratimo na početak rada i prisjetimo se početnog pitanja, zaključit ćemo da iako
Hrvatska posjeduje raznolike izvore energija, od vrlo lako iskoristive hidroenergije pa sve do
kompliciranijih nuklearnih elektrana i solarnih ploča, te energije nema dovoljno da pokrije sve
potrebe i troškove gospodarstva i stanovništva države. Prisjetimo li se još jednom moje
početne hipoteze, koja govori da nema dovoljno energije, zaključujemo da je hipoteza bila
ispravna. U nazad par godina, interest za elektrane na obnovljive izvore sve je veći. Pogotovo
se ovdje ističu elektrane na biomasu koje istodobno proizvode znatne količine toplinske
energije i korisne nusproizvode kao što je aktivni biougljen.

slika 4. biougljen

SAMOVREDNOVANJE

Mislim da je tema koju sam izabrala zanimljiva i voljela bih naučiti još o njoj. Mislim da bi
mi bilo lakše organizirati informacije i činjenice da sam se fokusirala na samo jedan dio
Hrvatske. Podatci koje sam pronašla na interntu i u udžbeniku geografije malo su stariji, pa
istraživanje možda nije u potpunosti točno. Informacije koje su mi bile dostupne su iz,
najčešće 2016. godine, a voljela bih da sam pronašla prošlogodišnje ili podatke iz 2019.
godine. Sve u svemu, ja sam zadovoljna svojim radom, drago mi je da sam uložila svoje
vrijeme istraživajući o ovoj temi jer je energija nešto o čemu ne čujem toliko često, a zapravo
naši svakodnevni zadatci toliko ovise o njoj.

9
 IZVORI I DODATNI MATERIJALI

kartografske podloge, Hrvatska

https://d-maps.com/carte.php?num_car=2168&lang=en 9.6.2021.
Gradski ured za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša
https://eko.zagreb.hr/fotonaponske-celije/87 9.6.2021.
Elektro mreža u Hrvatskoj
https://sites.google.com/site/elektromrezauhrvatskoj/home/termoelektrane 9.6.2021.
HEP Proizvodnja
https://www.hep.hr/proizvodnja/termoelektrane-1560/termoelektrane-toplane/te-to-zagreb/
1565 9.6.2021.
Drvenkar H., Godinić M., Jukić J., Migles D., 2020. ; Geografija 2 Naklada ALFA d. d.
Zagreb

10