Kovnica novca Siscia 1

Kovnica novca Siscia

Kovnica novca u Sisciji (današnji Sisak) bila je jedna od službenih kovnica novca u Rimskom carstvu, a u jednom
trenutku i glavna kovnica rimskog carskog novca.
U III. stoljeću posebno nemirni dio Rimskoga carstva bilo je Podunavlje gdje su posljedično bile zbog čestih vojnih
operacija bile stacionirane znatne rimske vojne snage. Kako bi se vojsci osigurala redovita plaća, na odgovarajući se
mjestima, a koja nisu bila daleko od vojnih operacija osnivala rimske carske kovnice. U takvim uvjetima kovnicu je
utemeljio 262. godine car Galijen kako bi osigurao novac za financiranje vojno-obrambenih potreba ugroženih
rimskih granica. Tijekom samostalne vladavine cara Galijena (260 – 268) rimska je državna uprava uz pomoć
osoblja iz rimske kovnice otvorila kovnicu antoninijana. Kovnica je s (manjim prekidima) radila preko 160 godina.
U početku u kovnici Siscija rade dvije kovničke radionice (officine) kujući pretežito brončani novac (antoninijanus)
te nešto zlatnika (aureus) s natpisom SISCIA AVG (ili samo SI) i personifikacijom grada na reversu. Klaudije II
(gotski) (268-270) nastavio je s kovanjem antoninijana i zlatnika i otvorio još dvije oficine. Takvu praksu nastavlja i
car Aurelijan (270-275) te otvara još tri oficine (tako da se broj kovničkih radionica popeo na ukupno 7), kako bi
iskovao dovoljno novca za financiranje vojnih pohoda i obrane granica od napada barbarskih plemena.
Najveći tehnološki i umjetnički uspon kovnica u Sisciji je doživjela za cara Proba (276-281) koji je novcu dao
istočne karakteristike i grčke oznake. U tom periodu Siscija je bila glavna kovnica Rimskog Carstva pa u njoj i dalje
radi sedam officina. Nakon cara Proba broj officina se smanjuje, kao i veličina emisija i kvaliteta novca, a što je
najvjerojatnije posljedice ratnih prilika i razaranja tijekom građanskog rata početkom IV. stoljeća kada poslije
Dioklecijanove abdikacije često prelazi iz ruke u u ruku različitih pretendenata na njegovo prijestolje.
Reformom novčanog sustava koju je proveo car Dioklecijan, kovnica Siscija najviše kuje srebrne argenteuse i
posrebrene follise s preciznom oznakom kovnice u odsječku na zadnoj strani (egzerg). Novac iskovan u Sisciji može
se prepoznati po svom posebnom stilu a od 271. godine i po službenoj kovničarskoj oznaci SMS (lat. Sacra Moneta
Sisciensis) a kasnije i po oznaci SIS.
Siscia je jedna od rijetkih carskih kovnica koju je bilo moguće prilično točno locirati jer su arheološkim sondiranjima
u koritu rijeke Kupe (lat. Colapis) najvjerojatnije pronađeni njeni ostatci. Na tom su mjestu prije pronađeni kalupi za
kovanje i brojne kovne pločice.
Iz analize pojedinačnih i skupnih nalazaka antičkog novca može se zaključiti da je u svakodnevnom opticaju na
nekom području najveću ulogu imao novac iskovan u kovnici koja je bila u najvećoj blizini. Tako je i novac koji se
kovao u Sisciji bio vrlo značajan za financiranje fortifikacije i obrane istočnog limesa pa je zbog toga u to vrijeme
kovnica Siscija bila najvažnija, najkvalitetnija i najproduktivnija kovnica u carstvu. Njeni novci su gotovo redovito
bili znatno kvalitetniji od novaca kovanog u rimskoj kovnici. Novac koji je iskovan u kovnici Siscija kolao je po
cijelom Rimskom Carstvu, a siscijski zlatni novac je prodirao i daleko izvan granica carstva npr. do Skandinavije na
sjeveru i Indije na jugu.
Kovnica novca Siscia 2

Najveće su bile emisije velikog

brončanog novca koji su na legendama
stražnje strane imale natpise VENUS
VICTRIX, REPARATIO REIPUB,
PROVIDENTIAE AVG, GLORIA
ROMANORUM itd. Tijekom
vladavine cara Konstantina i njegovih
nasljednika, čest motiv na stražnjoj
strani bila su vrata vojnog logora i
natpis PROVIDENTIAE CAESS ili
AVG, sugerirajući kako se carska vlast Novčić cara Konstantina II (337-340) s motivom vrata vojnoga logora na zadnjoj strani i
s vojnom silom i utvrđenim vojnim natpisom PROVIDEN-TIAE CAESS

logorima i gradovima brine za

sigurnost stanovništva.
Takav novac kuje se u ime cara Konstantina Velikog (272 ili 273 - 337) i njegovih sinova Krispusa i Konstantina II.
Kovnica radi do početka V. stoljeća kada zbog borbi za vlast, barbarskih provala te nestašice zlata i srebra rad
siscijske kovnice godine 413. gotovo zamire da bi kao službena kovnica rimskoga carstva definitivno zatvorena za
vrijeme vladavine cara Honorija (393-423). Za sve kršćane je vrlo značajno da je baš na ovim novcima iz našeg
Siska 319. godine iskovan po prvi put kristogram kao ukras na kacigi Konstantina Velikog.
Valja napomenuti da je između 494/5 i 504/5 u Sisciji djelovala i istočnogotska kovnica novca u kojoj su kovane
tremise tijekom vladavine kralja Teodorika (489-526). Taj se novac kovnici Siscija pripisuje na osnovu stilskih
obilježja.

Literatura
• Marija Buzov. Siscijska kovnica. Dioklecijan, Tetrarhija i Dioklecijanova palača o 1700. obljetnici postojanja. Ur.
Nenad Cambi. Književni krug, str. 621-645; Split 2009.
• Peter Kos. Leksikon antičke numizmatike. Hrvatski bibliografski zavod, Zagreb 1998.
• Marina Hoti. Sisak u antičkim izvorima. Časopis: Opvscvla Archaeologica Radovi Arheološkog zavoda. sv. 16(1);
str. 133-163; Zagreb, 1992. (Hrčak) [1]
• Nikola Šipuš. "Brončani novci rimskog cara Honorija s oznakom SM". Časopis: Vjesnik arheološkog muzeja u
Zagrebu. vol. III; svezak XVIII, str. 77-80; 1985. (Hrčak) [2]
• RIC. Roman Imperial Coinage Vol. I-IX.

Vanjske poveznice
• Zbirka novca iz razdoblja kovnice Siscija u Gradskom muzeju u Sisku [3]

Izvori
[1] http:/ / hrcak. srce. hr/ index. php?show=clanak& id_clanak_jezik=8484
[2] http:/ / hrcak. srce. hr/ index. php?show=clanak& id_clanak_jezik=39668
[3] http:/ / www. muzej-sisak. hr/ article/ 43/ zbirka-novca-razdoblja-kovnice-siscija/
Izvori rabljeni u članku i suradnici 3

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Kovnica novca Siscia Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4246775 Doprinositelji: F karlo, Fraxinus, Jure Grm, Zdenko Franic

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Constantinus_II_RIC_VII_Siscia_216.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Constantinus_II_RIC_VII_Siscia_216.jpg Licencija: nepoznato Doprinositelji:
MaGa, Zdenko Franic

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/