1.

Prema Pseudo-Aristotelu ilirski narodi AUTARIJATI I ARDIJEJCI sukobili su se oko

izvora SLANA VRELA na njihovoj granici u 4. st. pr. Kr.
2. Kelti ili Gali su iz Podunavlja poduzeli pohod prema Delfima 279. pr. Kr. (vodio ih
BRENOS, iako na internetu piše da je Brenos nakon napada na Delfe umro, a da ih je
u u Aziju vodio LEONORIJE), nisu ih uspjeli satrat, jedan dio se nije vratio nego su
se pod zapovjedništvom vojskovođe ? nastanili u GALACIJI gdje ih je zatekao SV.
PAVAO. Kelti i to narod ili savez imenom ? uspjeli su opljačkati Delfe tek 89. pr. Kr.
3. Glavni i gotovo jedini delmatski bogovi bili su SILVAN I DIJANA a pratilice su im
bile nimfe.

DOMORODAČKE ZAJEDNICE

HALŠTATSKI KRUG
- dijeli se na istočni i zapadni
- u istočnom je središte Hallstatt
- u zapadnom je središte je La Tene
- naslijedila ih je latenska kultura

KELTI
- nisu narod nego etnički krug - postoji puno jakih naroda unutar Kelta:
SKORDISCI i TAURISCI
- nisu donijeli željezo u hrvatske prostore (već postojalo) već kaljeno željezo, željezno
ralo, brzo lončarsko kolo i novac

HISTRI
- glavni grad Nesactium - Nezakcij
- od Raše do kraja Istre
- graniče s Liburnima
- gusari koji su ometali promet i trgovinu rimskih i grčkih brodova na sjevernom
Jadranu
- 183. pr. Kr. konzul Klaudije započinje pripreme za rat protiv Histra
- 181. pr. Kr. kod Akvileje izbija rat jer Histri sprječavaju Rimljanje u izgradnji novog
grada
- 178. pr. Kr. EPULON na čelu Histra u otporu protiv Rimljana
- 3. - 2. st. pr. Kr. dva ratna pohoda koja su pokrenuli Rimljani i 177. pr. Kr. im je
uspjelo i Histri su potpali pod Rim
- jaka povezanost i utjecaj Veneta preko onomastike
- Pseudo-skilaksov PERIPLUS u 20. poglavlju govori o Histrima
- Histarski bogovi:
Meloskok - jedini muški bog, itifalički jahač
Ajtika - boginja podzemnog svijeta i plodnosti - slično Demetri i Kori
Borija - božica sjevernog vjetra
Eia
Irija - u sinkretizmu s Venerom
Terra Histria
LIBURNI
- između Krke i Raše
- centar Ravni kotari i Bukovica, zaleđe Zadra
- orijentirani na more
- prvi spomen - 8. st. pr. Kr. (730) Grci morali protjerati liburnsku posadu s Krfa, Grci
tamo osnovali koloniju Corcyra
- talasokracija na jadranu
- Pseudo-skilaks piše o Liburnima u 21. poglavlju Periplusa
- gradovi: Alvona - Labin, Flamona - Plomin, Tarsatica - Rijeka, Crepsi - Cres,
Apsoros - Osor, Fulfinum - okladi kraj Omišlja na Krku, Skardona - Skradin,
Nedinum - Nadin, Varvarija - Bribir, Asseria - Podgrađe kod Benkovca,
Alveria - u blizini Aserije, Jader - Zadar
Njihov grad bio je i Senj - Senia
- Liburnski bogovi - svi su ženski - moguće da su predindoeuropljani, zbog
matrijarhata (pretpostavka)
- Latra, Sentona, Anzotika, Irija, Ika, Eja ili Heija, Jutosika, Aitika (Demetra, Cerera
ili Telus)
- Liburnsko brodovlje:
- Drakofor - desantni ratni brodovi
- Liburnae - dvoveslarke bojni brodovi koje su kasnije kopirali i rimljani
- Galaia - transportno trgovački brod, kasnije srednjovjekovne galije
- Lembul - manji i brzi ribarski brod, prototip i imenjak dalm. leuta
- Paros - manja brodica za prijevoz i lokalni ribolov - današnja barka

JAPODI
- područje Like i G. kotara, rubna područja od Kvarnera i pozadine Rijeke do Bihaća i
porječja Une
- izvori ih u vrijeme Oktavijanskih ratova dijele na cisalpinske i transalpinske Japodi
- cisalpinski oni sa rimske strane, transalpinski oni SI od male kapele
- najvažnije uporište - Metulum kraj Josipdola
- pokojnike pokapali u zemlju bez spaljivanja - bogati grobni prilozi i razvijenost
likovnog jezika - japodske urne, nakit jantar
- hermafroditske figure

DEZITIJATI
- srednja Bosna
- Ništa posebno, samo znamo da je Baton koji je podigao Batonski ustanak (6.-9.g.)
protiv Rimljana bio Dezitijat
- Ćipuljići kod Bugojna, arheološko nalazište
- Područje bogato metalima
- Trgovina metalima
- Strabon ih ubraja u panonske zajednice
DELMATI
- Unutrašnjost srednje Dalmacije, zaleđe Splita, krška polja: Livanjsko, Duvanjsko,
Glamočko i Sinjsko polje.
- U Duvanjskom polju je glavno središte – Delminij
- 3.st. pr.Kr. spustili se na obalu i zauzeli prostor od ušća Krke do ušća Cetine.
- Delma (ovca), totem je Ovan
- Bogovi: Silvan i Diana (bogovi šume i lova), pratitelji Nimfe
- 14 ratova protiv Rimljana, 150 godina je Rimljanima trebalo da ih pokore
- Logobolon – štap za bacanje koji se koristio za lov, Periša kaže da Bog Silvan drži
upravo takav logobolon na reljefima.

ILIRI:

JUŽNA ILIRIJA: Dasareti ili Enhelejci, Partini, Taulanti

SJEVERNA ILIRIJA: Autarijati, Ardijejci, Labeati, možda Pirusti
MANJE ZAJEDNICE: Daorsi, Dokleati, Plereji, Dindari
NISU SIGURNI: Narensi

Iliri su skupina etnički i kulturno srodnih zajednica od kojih su one na jugu (Dasareti,
Partini i Taulanti) krajem 5. st. pr. Kr. stvorile antičko Ilirsko Kraljevstvo i to su Iliri u
užem smislu, a zatim one na sjeverozapadu koje su ušle u Ilirsko Kraljevstvo i preuzele
glavnu ulogu (Ardijejci i Labeati) ili nisu nikad ušle u tu državu a imale su važnu ulogu i
bili srodni (Autarijati) i to su Iliri u širem, smislu. Iliri se u željezno doba vezuju za
glasinačku kulturu željeznog doba

Glasinačku kulturu je proučavao Ćiro Truhelka

1200 tumula istraženo
- jedina populacija koja se još od brončanog doba u kontinuitetu pokapa kosturno u
tumulima
- Iliri su također išli u grčke hramove (npr. Delfi)

AUTARIJATI
- Vrijeme uspona: 7., 6., 5. Stoljeće pr. Kr.
- Oko rijeke Tare, Crna Gora, južna Srbija
- Bogati ukopi uglednika
- Ratnički narod, ratnička elita
- Sukob s Ardijejcima oko Slanih Vrela u 4.st. pr. Kr.(Strabon)
- Iza polovice 3.st. pr.kr. skroz nestaju s glasinačkog područja
 - Izvori govore da su im žabe zagadile izvore, a miševi pojeli urod
- Raselili se na istok (negdje ispod današnje Bugarske nešto takvo)

ARDIJEJCI
- Imali mornaricu u Risanskom zaljevu,
- Bave se gusarenjem

PANONCI

NE! keltske
- Mezeji (Sanski most)
- Oserijati (Donja dolina)
- Andizeti (gore iznad Osijeka)
- Amantini
- Jasi (Aquae Iassae, kod Varaždina)
- Kolapijani/Segestani (oko Kupe, Karlovca tamo negdje), 3 rimska pohoda na
Segestane, tek Oktavijan uspio doći do Segestike, nalazište Turska Kosa (neke
figurice koje jašu, izgledaju ko KKK), pokuplje
KELTSKE
- Taurisci (Slovenija)
- Skordisci (Vojvodina)

GRČKA KOLONIZACIJA

- prve kiklopske zidine na svijetu: na Braču, u Škripu.

- Još su mikenski Grci (1650. – 1150. g. pr. Kr.) počeli s kolonizacijom
- Grčko mračno doba (11. – 8. st. pr. Kr. )
- Nakon toga u arhajsko doba ponovno kreće kolonizacija
- Rein zaljev => Jonski zaljev => Jadransko more je zaobilaženo do 4. st. pr. Kr.
3 kriterija za biti GRK:
- jezik
- gradovi (moraš imati zidine)
- novac (svaki polis kuje svoj novac)

Kolonizacija – zidine ograničavaju broj stanovnika => Grci posežu ili za ubijanjem
stanovništva ili za kolonizacijskim ekspedicijama.
- Skupina muškaraca ode u proročište u Delfe, odaberu gdje će ići
- oikos u koloniji dodjeljuje zemlju kolonistima
- kolonisti stupaju u kontakt s domorocima – ženama, miješanje

Sve kolonije na našem području su DORSKOG dijalekta

Samo Pharos – JONSKI dijalekt

734./733. pr. Kr. – Korint osniva 2 kolonije

- Sirakuza (na Siciliji)
- Korkyra (Krf) – od tamo otjerali Liburne
627. pr. Kr. – Korinćani osnivaju Epidamnos / Dyrrachion (Drač)
588. pr. Kr. – Korinćani osnivaju Apoloniju (u vrijeme tiranina Perijandra)

6. st. pr. Kr.

KNIDOS (Mala Azija) => Korčula (Korkyra Melaina)

Izvori:
- Pseudo Skimno (cca 120.pr.Kr.)
- Strabon
- Plinije
Korintski tiranin PERIJANDER (vladao 627. – 585. pr. Kr.) – bitan za dataciju
- zarobio 300 dječaka iz Korkyre (Krfa)
- na intervenciju Kniđana dječaci su oslobođeni
- Korkyrani (Krf) iz zahvalnosti puštaju Kniđane da plove u Jadran i tamo osnuju
koloniju
- Kniđani nazivaju koloniju KORKYRA
- pronađena serija novčića (4), maloazijska obilježja
Korkyra se spominje i u Argonautici

LISTA KOLONIJA:
KORKYRA (Melaina) – 6. st. pr. Kr.
ISSA – 4. st. pr. Kr. (emporiji u Tragurionu, Epetionu, Siculiu?)
PHAROS – 4. st. pr. Kr.
NARONA?
HERAKLEJA (kraj 4. st. pr. Kr., nakon 300. g. pr. Kr. je nema)
ISSA
- Prije grčke kolonizacije – Liburni
- Osnutak kolonije 4. st. pr. Kr., Dionizije Sirakuški
- Jonijev otok (mitološka ličnost, vjerojatno utemeljen u stvarnoj osobi)
- U starijim izvorima se spominje neki Jonije (ne zna se tko je)

naselje Talež, zapad Visa

- tragovi željezne rude
- veliki humak (možda Jonijev grob, iz starijeg je doba pa je moguće da je neki Liburn)

ekonomija:
- Viško polje: 1000 hektara
- proizvodili cca 2 milijuna litara vina godišnje (Branko Kirigin)
- Isejsko vino poznato kao najbolje u grčkom svijetu (prema Agatarhidu)
- bugava/vugava, endemska sorta
- Isejske amfore: 26 L (jednako jednom talentu), pronađene i u Južnoj Italiji
- Issa zarađuje cca 83 talenta godišnje (4 puta više od Pharosa)
- Artemidina glava (kip je koštao ½ talenta, tj. 3000 drahmi)

vlast:
- na čelu države HIJEROMNAMON
- Isejci imaju svoj kalendar, datiraju po hijeromnamonima
-
neka ploča nađena u Saloni kao poklopac od kanalizacije:
„Za konzula Gneja Lentula Marcelina i Lucija Marcija Filipa, pet dana prije martovskih
nona, kad je (u Isi) hijeramnon bio Zapir, sin (...) , početkom mjeseca artemitija ... “

Issa je imala i svoje kolonije (ne zna se jesu li ih Isejci osnovali, ali su bili u savezu):
- Tragurion
- Epetion
- Siculi (?) – Kaštela, ne zna se kome je pripadao, nastao polovicom 2. st. pr. Kr.,
urbanizam sličan isejskom, uništen u građanskom ratu Cezara i Pompeja (pol 1. st.
pr. Kr. )

i emporije:
- u Saloni (epigrafika na grčkom)
- u Naroni (nema grčkih natpisa, ali ima isejska stela s latinskim natpisima)

Lumbardska psefizma: (Korčula)

- dokument o osnivanju kolonije
- Brunšmid smjestio u 4. st. pr. Kr., Duje Rendić-Miočević u 1. pol. 3. st. pr. Kr.
- domoroci daju suglasnost za osnivanje kolonije
 - dakle, Isejci osnivaju kolonije mirnim putem
- zapisano 200 imena kolonizatora
- podijeljeni u 3 dorske file (nekakvi rodovi, više politički, uz pozivanje na mitologiju):
Dimani, Hili, Pamfili)
- Mario Lombardi smatra da je vojna ispostava, a ne klasična kolonija
- Lumbarda nije dugo živjela

u Lumbardi pronađen novčić,

- iste težine kao isejski (3.st.pr.Kr.)
- natpis KORKYRION
- N. Cambi kaže da je lik Apolona na novčiću arhajskog stila

PHAROS:

u ranijem razbolju se otok možda zvao Dyskelados ili Pitijeja

također su ga vjerojatno držali Liburni koji su u defenzivi, prvo gube Korkyru (Krf), pa
Lastovo, pa Issu, pa Pharos, ...

Osnutak:
Diodor Sicilski (1. st. pr. Kr.) – pisani izvor Bibliotheca historica
- piše o Dioniziju Sirakuškom koji kolonizira Issu malo prije nego je Pharos osnovan
- piše da je Pharos osnovan 99. olimpijade, kada je u Ateni bio arhont Diotef, a u Rimu
konzuli ? ?
- => 384./3. g. pr. Kr.
- piše da su Parani pokrenuli kolonizaciju uz pomoć Dionizija Sirakuškog
- nakon iskrcavanja sukob kolonizatora s lokalcima (bježe u brda)
- lokalci zovu Ilire u pomoć
- dolazi 10 000 Ilira
- pomorska bitka, Issa (u izvorima Lissa, možda se misli i na Lyssos u Albaniji)
pomaže Paranima
- kolonija osnovana 384./3.

tropej (tropaion)
- spomenik koji Grci ostavljaju nakon bitke
- svjedoči o pobjedi nad Iadasinima
- datiran u prvu pol. 4. st. pr. Kr.
- Iadasini se spominju i 56. g. pr. Kr. na natpisu u Saloni
- Duje Rendić-Miočević povezuje oba natpisa, kaže da su Iadastini domoroci na
području srednje Dalmacije (Split, Makarska ...)
- Mate Suić kaže da su Iadastini ugledna liburnska zajednica (jaka pomorska tradicija,
Iader)
- u ratu Cezar vs. Pompej Isejci stali na krivu stranu, uništeni
- Iadastini stali na Cezarovu stranu, uz Salonu, to objašnjava natpis u Saloni.
Arheološka istraživanja (Branimir Gabričević) upućuju na domorodački sloj ispod grčkog
(6./5. st. pr. Kr.), 2 paljevinska sloja (sukobi s domorocima) => pokušaji naseljavanja Grka
prije 384./3.

ekonomija:
- Starigradsko polje (najbolje očuvana parcelacija neke grčke kolonije UOPĆE)
- 73 parcele, 1350 hektara polja
- Marin Zaninović zaključio da je grčka, a ne rimska parcelacija
- 1 stadij x 5 stadija (pravokutnici)
- uzgoj pšenice
- višak od 600 do 977 tona godišnje
- => 9 – 27 talenata godišnje
- kuju i srebrni i brončani novac, nekad je koza simbol, zeusova glava

kula TOR (iznad Jelse):

- starija brončanodobna/željeznodobna kula
- Branko Kirigin se puno bavio njom
- neupitno grčka kula
- Grci moraju štititi svoja polja
kula u MASLINOVIKU

Kalijin natpis (4. st. pr. Kr.) - kenotaf

– nađen na Visu, pisan jonskim dijalektom
– Kalija isplovio i udario na Ilire, junački poginuo, Harmo ostao siroče
– najstariji spomen Ilirskog imena na epigrafskom natpisu
Farska psefizma (kraj 3. st. pr. Kr.)
- Demetrije Farski vodi Ilire u ratu protiv Rimljana
- Rimljani pobjeđuju, Pharos uništen
- Grad se obnavlja, Farani šalju izaslanike u matični Paros i traže pomoć u obnovi od
Parana

RAZLIKE PHAROS vs. ISSA

ISSA PHAROS

dorski dijalekt jonski dijalekt

vinogradarstvo (upućenost na izvoz, uzgoj žita (zatvorenija ekonomija, okrenuta

trgovinu) sebi i svojim potrebama)

ima svoje kolonije (naselja ovisna o Issi) nema svoje kolonije

staju uz Rimljane staju uz Ilirsko kraljevstvo

nastaje mirnim putem (vjv.) nastaje nasilnim putem

pronađen samo brončani novac i srebrni i brončani novac

Issa i Pharos nisu bili u dobrim odnosima
U ratu na suprotnim stranama (Rimljani vs. Iliri)
Isejski novac nije pronađen na Pharosu, ni obrnuto

HERAKLEJA:
- spominje je Pseudo Skilak
- ne zna se kad je utemeljena
- 330. pr. Kr. postoji, 300. pr. Kr. nestaje

SICULI:
- kolonija u Resniku (kraj aerodroma u Kaštelima)
- grad utemeljen pol. 2. st. pr. Kr.
- propao pol. 1. st. pr. Kr. (Cezar vs. Pompej)
- urbanizam identičan južnoitalskim gradovima (Sicilija)
- Plinije navodi da je na tom mjestu „Siculi“
- moguće da je najmlađa grčka kolonija uopće

GRČKA SVETIŠTA NA NAŠEM PODRUČJU:

(Diomedov kult):

PALAGRUŽA
- grč. pelagos – otvoreno more
- 90ih nađeni ulomci keramike s imenom Diomeda
- keramika atenske proizvodnje
- nađeno Diomedovo svetište
- imena Aristotel, Simos, Soleos
- posuđe gotovo isključivo za pijenje (vino)
rt PLOČE (punta Planka)
pećina u NAKOVANI (na Pelješcu)

Diomed – junak iz Trojanskog rata

- iz Eneide znamo da se sukobio s Enejom, umiješala se Enejeva majka Afrodita,
Diomed ju ranio
- Diomed bježi i dolazi u Dauniju (južna italija, kralj Daun, japigijski rt)
- Pokopan na Diomedovim otocima (2 otoka)
- njegovi prijatelji održavali spomen dok ih Iliri nisu otjerali
- Zeus pretvorio Ilire u ptice koje napadaju sve osim Grka.

POSEBNOST NAŠEG PODRUČJA:

- područje najkasnije grčke kolonizacije
- Najdulje održan polis neovisan od Rima => Issa
ILIRSKO KRALJEVSTVO

OPĆENITO, KONTEKST
- samo južni iliri su osnivali kraljevstva (Taulanti, Partini, Dasareti
- kralj Ilira =/= ilirski kralj
-

ILIRSKI VLADARI:

GRABO I. (cca. 440. – 415. pr. Kr.)

- Spominje se u ukazu o prokseniji na jednom atenskom natpisu iz 5. st. pr. Kr.
- ne navodi se kao kralj, ali zahvaljuje mu se kao dobročinitelju grada => važna osoba
- natpis treba datirati ili u vrijeme događaja u Epidamnu (prije 431.) ili poslije pohoda
Brazide i Perdike Makedonskog protiv Arabeja Linkestskog (423.)
- Moguće da je Atena potakla Graba da napadne Perdiku
- vjerojatno vladar DASARETA, jer su najbliži Linkestima
- vjerojatno djed od GRABA II. koji se spominje na dva natpisa iz 357/6.
BARDILEJ (448. – 357.)
- AMINTA III. (makedonski kralj, otac Filipa II.) plaća Ilirima danak početkom 4. st.
pr. Kr.
- 385. pr. Kr. sklopio savez s Dionizijem Sirakuškim – htjeli su vratiti na prijestolje
Alketa Mološkog koji je kao izbjeglica živio na Dionizijevom dvoru. Željeli su
oslabiti utjecaj Spartanaca i Makedonaca u Epiru.
- Dionizije je Ilirima poslao 2000 ratnika i 500 hoplitskih oklopa.
- BARDILEJ je napao Epir i ubio 15 000 Mološana (385.???)
- Intervenirali su Spartanci pod AGESILAJEM i otjerali Ilire
- 360./59. makedonski kralj PERDIKA III. (brat od Filipa II.) poginuo s 4000 vojnika u
bitki s Ilirima, u graničnoj zoni gornje Makedonije.
- prema Lukijanu umro poslije 359/8., sa 90 god.
- 360. pr. Kr. – još jedan ilirski napad na Mološane
- njihov kralj Arimba evakuira civile u Etoliju, Iliri pljačkaju
- Arimba ih poražuje dok pljačkaju
- Iste godine Iliri pljačkaju Epir (360.), opet ih Arimba porazio