Mikroekonomija – Ispit

1) ANALIZA PONUDE I POTRAŽNJE / ELASTIČNOST

Vježbe 1.
1. Krivulja ponude prikazuje:
a) količinu dobara koju su potrošači spremni kupiti po određenoj cijeni.
b) razliku između ponuđene i tražene količine pri svakoj razini cijena.
c) maksimalnu količinu dobara koju industrija može ponuditi bez obzira na cijenu.
d) količinu dobara koju su proizvođači voljni prodati po određenoj cijeni.

2. Plastika i željezo su supstituti u proizvodnji automobila. Ako se cijena plastike poveća, uz ostale
stvari nepromijenjene, možemo očekivati:
a) da će cijena željeza pasti.
b) pomak krivulje potražnje za željezom udesno.
c) pomak krivulje potražnje za plastikom ulijevo.
d) ništa se neće dogoditi jer su plastika i željezo supstituti.

3. Pretpostavimo da cijena dobra A poraste i uslijed toga krivulja potražnje dobra B se pomakne
ulijevo. Iz navedenog možemo zaključiti:
a) dobro A se koristi u proizvodnji dobra B.
b) dobro B se koristi u proizvodnji dobra A.
c) dobro A i B su supstituti.
d) dobro A i B su komplementi.

4. Što od navedenog sigurno uzrokuje pad cijena DVD playera? str. 26

a) pomak ulijevo krivulje ponude i pomak udesno krivulje potražnje za DVD playerima.
b) pomak udesno krivulje ponude i pomak ulijevo krivulje potražnje za DVD playerima.
c) pomak ulijevo krivulje ponude i pomak ulijevo krivulje potražnje za DVD playerima.
d) pomak udesno krivulje ponude i pomak udesno krivulje potražnje za DVD playerima.

5. Kako će iznadprosječno vruće ljeto utjecati na krivulju potražnje za osvježavajućim pićima i

ravnotežnu cijenu? (pretpostavka savršeno neelastične krivulje ponude)
a) pomak ulijevo krivulje potražnje i pad cijene.
b) pomak udesno krivulje potražnje i porast cijene.
c) pomak ulijevo krivulje potražnje i porast cijene.
d) pomak udesno krivulje potražnje i porast cijene.

6. Cjenovna elastičnost potražnje krivulje potražnje s nagibom jednakim nula iznosi:

a) nula.
b) jedan.
c) negativan broj koji konvergira nuli kad se potražnja povećava.
d) beskonačno.
7. Unakrsna (križna) cjenovna elastičnost komplementarnih dobara je:
a) pozitivna.
b) negativna.
c) nula.
d) pozitivna ili jednaka nuli zavisno o jačini veze između komplementarnih dobara.

8. Zbog ograničenosti kapaciteta, cjenovna elastičnost ponude za većinu proizvoda je:

a) jednaka i u dugom i u kratkom roku.
b) veća u dugom roku, nego što je u kratkom roku.
c) veća u kratkom roku u usporedbi s dugim rokom.
d) ne može se odrediti.

9. Kada Vlada uvede kontrolu cijena proizvoda A, određujući nižu cijenu od ravnotežne tržišne
cijene:
a) neki potrošači profitiraju tim potezom, a neki gube. str. 54
b) svi potrošači profitiraju od takvog poteza.
c) i potrošači i proizvođači profitiraju time.
d) većina potrošača se nalazi u boljem položaju nego prije uvođenja kontrole cijena.

10. Uslijed 3%-tnog povećanja cijene kave dođe do 6%-tnog pada potražnje. Elastičnost potražnje
iznosi:
a) 1.
b) -1.
c) 2.
d) -2.

Jednadžba pravca
 Eksplicitni oblik jednadžbe pravca glasi:
𝑦 = 𝑎 + 𝑏𝑥
pri čemu su:
a – odsječak na osi y,
b – koeficijent smjera pravca (nagib pravca).

 Zadane su dvije različite točke:

A (𝑥1, 𝑦1) i B (𝑥2, 𝑦2).
Eksplicitni oblik jednadžbe pravca koji prolazi tim dvjema točkama glasi:
𝑦 – 𝑦1 = 𝑦2 – 𝑦1/𝑥2 – 𝑥1 (𝑥 – 𝑥1).

Ponuda
 Potražnja

Tržišna ravnoteža

Elastičnost
 ELASTIČNOST: Postotna promjena jedne varijable koja rezultira povećanjem druge varijable od 1%.
 CJENOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE (PONUDE): Postotna promjena tražene (nuđene) količine
koja se javlja uslijed povećanja cijene od 1%.
 DOHODOVNA ELASTIČNOST: Postotna promjena potražnje koja se javlja uslijed porasta dohotka od
1%.
 KRIŽNA (UNAKRSNA) ELASTIČNOST: Postotna promjena potražnje za jednim dobrom koja se javlja
uslijed porasta cijene drugog dobra od 1%.
Cjenovna elastičnost potražnje (ponude)
Cjenovna elastičnost potražnje (ponude): Postotna promjena tražene (nuđene) količine koja se javlja
uslijed povećanja cijene od 1%.

Cjenovna elastičnost potražnje

Cjenovna elastičnost i prihod

Dohodovna elastičnost
Dohodovna elastičnost: Postotna promjena potražnje koja se javlja uslijed porasta dohotka od 1%.

Križna (unakrsna) elastičnost

Križna (unakrsna) elastičnost: Postotna promjena potražnje za jednim dobrom koja se javlja uslijed
porasta cijene drugog dobra od 1%.

Nominalna cijena
 Apsolutna cijena određenog dobra.
 Cijena koja nije korigirana za inflaciju.
 Tekuća tržišna cijena izražena u valuti određene države.
 Npr. kruh: 6 kn, mlijeko: 5 kn, jogurt: 3 kn
 Realna cijena
 Cijena dobra u odnosu na pokazatelj agregatne razine cijena.
 Cijena korigirana za inflaciju.
 Stalna cijena dobra izražena u valuti neke zemlje.

Izračunavanje realnih cijena

 Izračunavanje realne cijene preko nominalne i indeksa potrošačkih cijena vrši se preko sljedeće
formule:

pri čemu su:

 𝑃real,t – realna cijena u godini t
 𝑃nom,t – nominalna cijena u godini t
 𝐶𝑃𝐼t – indeks potrošačkih cijena u godini t
 𝐶𝑃𝐼b – indeks potrošačkih cijena u baznoj godini

Indeks potrošačkih cijena

 Najčešće korišteni agregatni pokazatelj opće razine cijena.
 Mjeri kako se trošak tržišne košarice dobara široke potrošnje koju kupuje „tipični” potrošač mijenja
tijekom vremena.
 Postotna promjena CPI pokazuje stopu inflacije.

Izračunavanje stope inflacije

 Stopu inflacije možemo izračunati preko indeksa potrošačkih cijena.
 Računa se kao postotna promjena CPI-a:

CPI u Hrvatskoj
 Izračunava ga Državni zavod za statistiku.
 Obuhvaća 890 proizvoda.
 Računa se mjesečno na bazi 38 000 cijena.
 Podaci se prikupljaju na 9 geografskih područja (Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Sisak, Rijeka, Pula,
Split, Dubrovnik i Varaždin).
 Obuhvaćena su sva dobra i usluge koje kupuje referentno stanovništvo radi finalne potrošnje.

Optimizacija
Problem optimizacije
 OPTIMIZACIJA podrazumijeva pronalaženje maksimalne ili minimalne vrijednosti neke funkcije.
 Npr. poduzeće želi maksimizirati profit ili minimizirati troškove proizvodnje.
 Kod problema optimizacije tražimo ekstrem funkcije, odnosno maksimum ili minimum funkcije
y=f(x).
 Pritom je moguće da su zadana neka ograničenja (uvjeti) ili da tražimo optimum bez takvih
ograničenja, odnosno uvjeta.
 MAKSIMUM FUNKCIJE je ona točka funkcije, odnosno krivulje, u kojoj ordinata krivulje poprima
najveću vrijednost, što znači da takva točka krivulje u svojoj neposrednoj okolini nema viših točaka, tj.
točaka s većom ordinatom.
 MINIMUM FUNKCIJE je takva točka na krivulji koja u svojoj neposrednoj blizini nema manjih
točaka, odnosno točaka s manjom ordinatom od te minimalne točke.

Optimizacija pomoću diferencijalnog računa

 Ako funkcija raste njezina prva derivacija je pozitivna, odnosno y’>0.
 Ako funkcija pada njezina prva derivacija je negativna, odnosno y’.
 TOČKA INFLEKSIJE je točka u kojoj krivulja prelazi iz konveksnog u konkavni oblik.

 Kad je prva derivacija jednaka nuli, odnosno kad je y’=0, to je nužan uvjet za ekstrem, ali on nije i
dovoljan.
 Predznak druge derivacije određuje ima li funkcija u kojoj je y’=0 maksimum ili minimum.
 Naime, ako je druga derivacija u točki u kojoj je njezina prva derivacija jednaka nuli negativna, u toj
točki funkcija ima maksimum, a ako je pozitivna, funkcija ima minimum.

Znači:
 Da bi funkcija imala maksimum, nužno i dovoljno je da ima:
y’=0
y’’<0.
 Da bi funkcija imala minimum, nužno i dovoljno je da ima:
y’=0
y’’>0.

Optimizacija uz ograničenja
Problem se općenito može postaviti tako da je zadana funkcija cilja
Z = f(x,y)
uz funkciju ograničenja
g(x,y)=0.
Problem optimuma može se riješiti pomoću više metoda (metoda supstitucije, metoda Lagrangeova
multiplikatora, linearnim programiranjem…).

Rješavanje problema optimizacije metodom supstitucije

 Metoda supstitucije primjenjuje se kad se funkcija ograničenja izrazi u eksplicitnom obliku.
Koraci:
1. Iz funkcije ograničenja izraziti varijablu y i uvrstiti u funkciju cilja.
2. Derivirati funkciju cilja i izjednačiti ju s nulom. Tako se dobiva stacionarna točka (ili kandidat) za
ekstrem.
3. Provjeriti je li vrijednost druge derivacije 0 (radi se o minimumu).
4. Stacionarnu točku uvrstiti u funkciju ograničenja, te se dobiva ordinata ekstrema.
5. Dobivene x i y uvrstiti u funkciju cilja kako bi se dobio minimum ili maksimum funkcije, tj.
vrijednost optimuma.
Rješavanje problema optimizacije metodom Lagrangeova multiplikatora
 Metoda Lagrangeova multiplikatora primjenjuje se uglavnom kad je funkcija ograničenja složenija.
 Metoda se svodi na pronalaženje ekstrema funkcije cilja Z = f(x,y) s obzirom na ograničenje g(x,y) =
0. U ovom slučaju ekstremne točke (x,y) zadovoljavat će:
fx (x,y) = 0
fy (x,y) = 0
g(x,y) = 0.

 Iz prethodne tri jednadžbe treba odrediti dvije nepoznanice x i y, pa se zbog toga uvodi umjetna
varijabla (Lagrangeov multiplikator) i formira se Lagrangeova funkcija:

 Kako je funkcija ograničenja g(x,y)=0, dodavanjem izraza g ne mijenja se vrijednost funkcije, a tri
jednadžbe s tri nepoznanice čine sustav jednoznačno rješiv.
__________________________________________________________________________________

2) PONAŠANJE POTROŠAČA

Vježbe 2.
1. Kada standardni model ponašanja potrošača nije realan opis situacije:
a) impulsne kupovine.
b) praćenje mode umjesto vlastitih preferencija.
c) kompleksnosti izbora.
d) sve od navedenog.

2. Što od navedenog nije jedna od pretpostavki preferencija potrošača:

a) tranzitivnost.
b) potpunost.
c) indiferentnost.
d) „više je bolje“.

3. Pretpostavka kako su preferencije potrošača kompletne označava kako:

a) potrošač troši kompletan dohodak.
b) kompliciramo, jer je jedino bitna tranzitivnost.
c) imamo kompliciranu tržišnu situaciju.
d) potrošač može između dvije košare dobara jasno odrediti koju više preferira ili kako je
indiferentan s obzirom na obje.

4. Krivulja indiferencije s pozitivnim nagibom krši aksiom:

a) tranzitivnosti.
b) kompletnosti.
c) nezasitnosti. (više je bolje)
d) sve od navedenog.
5. Ako su dobra X i Y savršeni supstituti, koji od navedenih aksioma preferencija nije zadovoljen:
a) potpunost.
b) tranzitivnost.
c) nezasitnost.
d) opadajuća MRS. (4. aksiom)

6. Ako su dobra X i Y savršeni komplementi, koji od navedenih aksioma preferencija nije

zadovoljen:
a) potpunost.
b) tranzitivnost.
c) nezasitnost.
d) opadajuća MRS.
e) c) i d).

7. Petra ne zna koji smjer izabrati na diplomskom studiju. Konkretno, ona nije indiferentna prema
njima, jednostavno ne može izabrati. Ekonomist bi rekao kako je ovo tipičan primjer situacije u
kojoj preferencije:
a) nisu tranzitivne.
b) nisu potpune.
c) krše aksiom nezasitnosti.
d) sve od navedenog.

8. Krivulja indiferencije potrošača koji je vegetarijanac (na apscisi je količina mesa, a na ordinati
povrća):
a) vodoravna.
b) okomita.
c) rastuća.
d) opadajuća s konstantnim nagibom.
9. Mirko voli limunadu i čaj. Cijena limunade iznosi 2 EUR, a cijena čaja je 1 EUR. Mirko troši sav
svoj dohodak i kupuje 3 limunade i 4 čaja. Sada cijena čaja pada na 0,5 EUR. Mirko će sada kupiti:
a) više čaja, nepoznatu količinu limunade.
b) više limunade, manje čaja.
c) manje limunade, više čaja.
d) više limunade, više čaja.

10. Ako potrošač u točki maksimuma zadovoljstva primijetiti kako mu je MRSX,Y veći od omjera
relativnih cijena dobra x i dobra y, to upućuje na zaključak kako:
a) su mu preferencije nekompletne.
b) su mu preferencije iracionalne.
c) ne konzumira dobro x.
d) ne konzumira dobro y.

Teorije ponašanja potrošača

 Kardinalistički pristup
 Teorija granične korisnosti
 Ordinalistički pristup
 Teorija indiferencije
 Teorija otkrivene preferencije

TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI

 GRANIČNA KORISNOST predstavlja dodatnu korisnost koju ostvarujemo trošenjem dodatne
jedinice nekog dobra.

Zakon opadajuće granične korisnosti

 Prema zakonu opadajuće granične korisnosti što više potrošač konzumira neko dobro, dodatna
korisnost koju on dobiva od svake dodatne jedinice bit će sve manja.
 Ukupna korisnost će rasti, ali sve sporije.

Ravnoteža potrošača
 Potrošač maksimizira korisnost (nalazi se u ravnoteži) kada omjeri granične korisnosti i cijena budu
jednaki za sva dobra, te da se cjelokupni dohodak pritom utroši na kupnju tih dobara.
TEORIJA INDIFERENCIJE
 Tri koraka:
1. Preferencije
2. Budžetsko ograničenje
3. Ravnoteža potrošača

1. Preferencije
 Uređene
 Potrošači mogu rangirati sve košare dobara (kompletnost preferencija)
 Tranzitivne
 Ako potrošač preferira A u odnosu na B, i B u odnosu na C, onda preferira i A u odnosu na C
 Racionalne
 uređene + tranzitivne
 Monotone
 Potrošač uvijek preferira više u odnosu na manje

Krivulja indiferencije
 Ako potrošač odluči da je indiferentan između određenih kombinacija dobara, kroz te kombinacije
(točke) možemo ucrtati krivulju indiferencije.
 KRIVULJA INDIFERENCIJE je krivulja koja nam pokazuje različite kombinacije dobara jednako
poželjne za potrošača, odnosno kombinacije prema kojima je on indiferentan.
 Mapa krivulja indiferencije predstavlja skupinu takvih krivulja.

Krivulje indiferencije: primjer savršenih supstituta

Krivulje indiferencije: primjer savršenih komplemenata

Granična stopa supstitucije

 GRANIČNA STOPA SUPSTITUCIJE je odnos u kojem se jedno dobro zamjenjuje za drugo.

 Predstavlja nagib krivulje indiferencije.

Mapa krivulja indiferencije: primjer

2. Budžetsko ograničenje
 Preferencije same ne objašnjavaju ponašanje potrošača.
 Dohodak je taj koji ograničava mogućnosti potrošača.
BUDŽETSKI PRAVAC
 Predstavlja sve moguće kombinacije dvaju dobara na koje potrošač troši sav svoj raspoloživi
dohodak. Jednadžba budžetskog pravca:

Px = cijena jedinice dobra x

X = količina dobra x
Py = cijena jedinice dobra y
Y = količina dobra y
I = dohodak
 Nagib budžetskog pravca:

 Maksimalna količina dobra X kojeg potrošač može kupiti s dohotkom I:

 Maksimalna količina dobra Y kojeg potrošač može kupiti s dohotkom I:

Budžetski pravac: promjena dohotka

Budžetski pravac: promjena cijena

3. Ravnoteža potrošača
 Uz date preferencije i budžetska ograničenja, kako potrošači odlučuju što kupiti?
 Potrošači odabiru kombinaciju dobara koja će maksimizirati njihovu korisnost uz ograničenje
dohotka kojim raspolažu.
 Odabrana košara dobara mora zadovoljiti dva uvjeta:
1. Da je locirana na budžetskom ograničenju
• Potrošač troši sav dohodak
2. Da daje potrošaču najvišu razinu korisnosti
• Više je bolje

 U točki C budžetski pravac je tangenta na krivulju indiferencije.

 U toj točki nagib budžetskog pravca jednak je nagibu krivulje indiferencije.
 Korisnost je maksimalna kad je granična stopa supstitucije (MRS) jednaka omjeru cijena, a taj je
uvjet zadovoljen jedino u točki optimalne potrošnje.

__________________________________________________________________________________

3) INDIVIDUALNA I TRŽIŠNA POTRAŽNJA

1. Krivulja pojedinačne potražnje može biti izvedena iz krivulje:

a) Cijena – potrošnja. (PCC krivulja)
b) Cijena – dohodak.
c) Dohodak – potrošnja. (ICC)
d) Engelove krivulje.

2. Što od navedenog vrijedi za krivulju cijena – potrošnja?

a) Korisnost je maksimalizirana, ali dohodak nije u cijelosti potrošen.
b) Dohodak je u cijelosti potrošen, ali korisnost nije maksimalizirana.
c) Korisnost je maksimalizirana i dohodak je u cijelosti potrošen.
d) Korisnost je konstantna.

3. Nacrtajte graf na kojem je dobro Y smješteno na ordinati, a dobro X na apscisi. Na tom grafu
krivulja dohodak-potrošnja ima pozitivan nagib pri niskoj razini dohotka, zatim je nagib jednak nuli
pri većim razinama dohotka i na kraju ima negativan nagib pri najvišim razinama dohotka. Krivulja
pokazuje da pri svim razinama dohotka:
a) dobra Y i X su normalna.
b) dobro X je normalno.
c) dobra X i Y su inferiorna
d) dobro Y je normalno.

4. Giffenovo dobro je:

a) sinonim za inferiorno dobro.
b) podvrsta inferiornog dobra za koje vrijedi da efekt supstitucije nadjačava efekt dohotka.
c) dobro čija se krivulja potražnje savija prema gore jer je efekt dohotka veći od efekta supstitucije.
d) dobro koje ima rastuću krivulju potražnje.
5. Pretpostavite da je sapun inferiorno dobro. Ako cijena sapuna padne, potrošač će kupiti ____
sapuna uslijed efekta supstitucije. Uslijed efekta dohotka naš potrošač će kupiti ____ sapuna.
a) više, više.
b) manje, više.
c) više, manje.
d) manje, manje.

6. Razlika između cijene koju je potrošač spreman platiti za neko dobro i cijene koju je platio za isto
zove se:
a) Proizvođačev višak.
b) Potrošačev višak.
c) Neto korisnost.
d) Efekt snoba.

7. Uslijed pada cijene drvne građe (koja predstavlja input u proizvodnji namještaja), potrošačev
višak povezan sa potražnjom za namještajem _______.
a) pada.
b) raste.
c) ne mijenja se.
d) opada do neke razine.

8. Prilikom negativnih mrežnih eksternalija:

a) krivulja potražnje je manje elastična nego inače.
b) krivulja potražnje je elastičnija nego inače.
c) krivulja potražnje se pomiče udesno.
d) krivulja potražnje se pomiče ulijevo.

9. Efekt stampeda povezujemo s:

a) efektom snoba.
b) eksternim ekonomijama.
c) negativnim mrežnim ekonomijama
d) pozitivnim mrežnim ekonomijama. (eksternalijama)

10. Ako Engelova krivulja ima negativan nagib, možemo zaključiti da je dobro:
a) inferiorno.
b) normalno.
c) jedinstveno (nema supstituta).
d) jedinstveno (nema komplementa).

Pojedinačna i tržišna krivulja potražnje

 KRIVULJA POJEDINAČNE POTRAŽNJE prikazuje odnos količine dobra kojeg je potrošač spreman
kupiti i cijene tog dobra.
 Izvodi se iz potrošačevih preferencija.
 Ako su nam poznate krivulje indiferencije i budžetski pravac, za svaku cijenu možemo odrediti koju
će količinu kojeg dobra potrošač kupiti.
 KRIVULJA TRŽIŠNE POTRAŽNJE predstavlja horizontalni zbroj individualnih krivulja potražnje.
Definicije s predavanja…
 Krivulja CIJENA-POTROŠNJA povezuje sve kombinacije dvaju dobara koje maksimiziraju korisnost
dok se mijenja cijena jednog dobra.
 Krivulja DOHODAK-POTROŠNJA povezuje sve kombinacije dvaju dobara koje maksimiziraju
korisnost dok se mijenja dohodak potrošača.
 Krivulja dohodak-potrošnja za normalno i inferiorno dobro (graf).
 ENGELOVA KRIVULJA prikazuje odnos količine potrošnje i dohotka.

Tri iznimke općeg zakona potražnje

 Veća cijena, manja potraživana količina, i obratno, manja cijena, veća potraživana količina, opće je
pravilo. U literaturi se, međutim navode tri iznimke tog zakona:

Definicije s predavanja…
 Efekt supstitucije
 Efekt dohotka
 ES i ED kod normalnog dobra (graf)
 ES i ED kod inferiornog dobra (graf)
 Giffenovo dobro
 ES i ED kod Giffenovog dobra (graf)

Lučna elastičnost potražnje

KOEFICIJENT LUČNE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE mjeri prosječnu cjenovnu elastičnost na luku krivulje
potražnje (s obzirom da u izračunu koristi aritmetičke sredine).
Formula za izračun lučne elastičnosti potražnje:
 Mrežne eksternalije
 Do sada smo pretpostavljali da su potražnje potrošača bile međusobno nezavisne. No, za neka
dobra, potražnja jednog potrošača ovisi o potražnji drugih. U tom slučaju govorimo o mrežnim
eksternalijama.
 POZITIVNA MREŽNA EKSTERNALIJA postoji ako količina potražnje neke osobe raste pod utjecajem
rasta kupovina drugih potrošača.
 NEGATIVNA MREŽNA EKSTERNALIJA postoji ako količina potražnje neke osobe pada pod utjecajem
rasta kupovina drugih potrošača.

EFEKT STAMPEDA
 Proizlazi iz želje da se bude “cool”, da se posjeduje neko dobro zato jer ga skoro svatko ima ili da se
slijedi moda.
 To je glavni cilj mnogih marketinških napora (npr. igračke, odjeća).
 Ovaj efekt je primjer pozitivne mrežne eksternalije.

 Pretpostavimo da potrošači misle da je 20000 ljudi kupilo neki proizvod (potražnja D20).
 Pretpostavimo sada da potrošači misle da je 40000 ljudi kupilo neki proizvod (potražnja D40). Što je
raširenije uvjerenje o velikoj potražnji na tržištu potražnja će se pomicati više udesno.
 Ukoliko cijena padne s 30$ na 20$ (nalazimo se na D40) potraživana bi količina rasla s 40 na 48 i to
predstavlja čisti cjenovni efekt.
 Međutim, kako sve više ljudi kupuje to dobro i u trendu ga je posjedovati, potražnja se dodatno
podiže na 80000. Efekt stampeda dodatno pojačava reakciju potražnje (te ju čini elastičnijom).

EFEKT SNOBA
 Želja da se posjeduju ekskluzivne (ili čak unikatne) stvari.
 Potraživana količina “snobovskog” dobra je veća kada manje ljudi posjeduje isti proizvod.
 Snobovski efekt primjer je negativne mrežne eksternalije.

 Pretpostavimo da potrošači misle da je 2000 ljudi kupilo neki proizvod (potražnja D2).
 Pretpostavimo sada da potrošači misle da je 4000 ljudi kupilo neki proizvod (potražnja D4). Što je
raširenije uvjerenje o velikoj potražnji na tržištu potražnja će se pomicati više ulijevo.
 Ukoliko cijena padne s 30000$ na 15000$ (vratimo se na D2) potraživana bi količina rasla s 2 na 14 i
to predstavlja čisti cjenovni efekt.
 Međutim, kako sve više ljudi kupuje to dobro njegova „snobovska” vrijednost je smanjena pa će se
potraživati svega 6 jedinica (efekt snoba). NETO EFEKT predstavlja razliku cjenovnog i snobovskog
efekta.
__________________________________________________________________________________

4) NEIZVJESNOST I PONAŠANJE POTROŠAČA

Grafički prikaz (ne)sklonosti riziku

__________________________________________________________________________________

5) ANALIZA PONAŠANJA PROIZVOĐAČA

1. Funkcija proizvodnje definira razinu proizvodnje (outputa) koja može biti proizvedena:
a) uz najmanje troškove uz dane inpute.
b) uz najmanje moguće angažiranih inputa.
c) uz efikasno korištenje tehnologije.
d) u danom vremenskom periodu ako dodatni inputi nisu angažirani.

2. Nagib krivulje ukupnog proizvoda je: (1. derivacija f-je TP)

a) prosječni proizvod.
b) nagib krivulje iz ishodišta do te određene točke.
c) granični proizvod.
d) granična stopa tehničke supstitucije.

3. Pretpostavite kako prosječni proizvod 6 radnika iznosi 15. Ako je granični proizvod sedmog
radnika 18:
a) MP raste.
b) AP pada.
c) MP pada.
d) AP raste.
4. Što od navedenog ne povećava produktivnost rada:
a) povećanje broja radnika.
b) povećanja količine kapitala.
c) povećanje kvalitete kapitala.
d) povećanje tehnologije.

5. Poduzeće koristi 2 inputa koji, neovisno o količini upotrebe inputa, uvijek imaju pozitivnu
vrijednost MP. Navedeno implicira:
a) izokvante su važne samo u dugom roku.
b) izokvante imaju negativan nagib.
c) izokvante su konveksne.
d) ništa od navedenog.

6. Izokvanta u obliku pravca sugerira kako je MRTS konstantan ____________ i _____________.

a) u svim točkama; nemoguća je.
b) u svim točkama osim u točkama odsječka na osima koordinatnog sustava; ukazuje na to da su
rad i kapital savršeni supstituti u proizvodnji.
c) u svim točkama osim u točkama odsječka na osima koordinatnog sustava; ukazuje na to da se
poduzeće ne može prebaciti s korištenja jednog na korištenje drugog inputa.
d) u svim točkama; ukazuje na to da se rad i kapital ne mogu zamjenjivati u proizvodnji.

7. Izokvanta L-oblika:
a) je nemoguća.
b) pokazuje kako se poduzeće može bez troškova prebaciti s korištenja jednog na korištenje drugog
inputa.
c) pokazuje kako se rad i kapital ne mogu zamjenjivati u proizvodnji.
d) pokazuje kako su rad i kapital savršeni supstituti u proizvodnji.

8. Opadajući prinosi na opseg u proizvodnji znače da je potrebno:

a) više od 10% više svih inputa kako bi se output povećao 10%.
b) manje nego dvostruko povećanje korištenja svih inputa kako bi se output udvostručio.
c) više nego dvostruko povećanje korištenja jednog inputa kako bi se output udvostručio.
d) da izokvante bude linearne.

9. Funkcija ukazuje na postojanje _____________ prinosa na opseg na svim razinama:

a) konstantnih.
b) rastućih.
c) opadajućih.
d) eksponencijalnih.
10. Ako su cijene inputa konstantne, poduzeće koje pokazuje rastuće prinose na opseg može
očekivati:
a) povećanje troškova za 2x ako se inputi povećaju za 2x.
b) povećanje troškova za više od 2x ako se inputi povećaju za 2x.
c) kako nikad neće dosegnuti točku u kojoj je MP rada jednak nadnici.
d) povećanje troškova za manje od 2x ako se inputi povećaju za 2x.

Proizvodne odluke poduzeća

 Analiza potrošača u 3 koraka
 Proizvodne odluke poduzeća slične su odlukama potrošača
 Mogu se rastaviti u 3 koraka
1. Proizvodna tehnologija
 Opisuje kako se inputi transformiraju u outpute.
 Inputi: zemlja, rad, kapital
 Outputi: automobili, stolovi, knjige, itd.
 Proizvođači mogu proizvesti različite količine outputa koristeći različite kombinacije inputa.
2. Ograničenja troškova
 Poduzeća moraju uzeti u obzir cijene rada, kapitala i drugih inputa.
 Poduzeća žele minimizirati ukupne troškove proizvodnje koji su djelomično određeni cijenama
inputa.
 Potrošači – budžetsko ograničenje; Proizvođači – troškovi proizvodnje.
3. Odabir inputa
 Kada su zadane cijene i proizvodna tehnologija, poduzeće mora odabrati koliko svakog inputa
upotrijebiti u proizvodnji.
 Različite kombinacije inputa mogu minimizirati troškove.

Kratki i dugi rok

 Kratki rok
 Period vremena u kojem je barem jedan proizvodni faktor fiksan.
 Dugi rok
 Vrijeme u kojem su svi faktori proizvodnje varijabilni, odnosno sve ih je moguće zamijeniti.
Definicije s predavanja…
 Ukupni proizvod
 Prosječni proizvod
 Granični proizvod
 Funkcija proizvodnje
 Zakon opadajućih graničnih prinosa
 Prinosi na opseg (rastući, konstantni, opadajući)

Ekonomski opravdana zona

 I. zona: MP>AP
 II. zona: MP<AP, MP>0
 III. zona: MP<AP, MP<0
__________________________________________________________________________________

6) TROŠKOVI PROIZVODNJE

1. Ukupni trošak (TC) proizvodnje jabuka (Q) je dan sljedećom funkcijom: TC = 200 + 5Q. Koliki je
granični trošak?
a) 200.
b) -5.
c) 5Q.
d) 5.

2. Viktor zna prosječne troškove i prosječne varijabilne troškove za određenu razinu proizvodnje.
Koje od sljedećih troškova ne može utvrditi temeljem ovih informacija?
a) Ukupni trošak.
b) Prosječni fiksni trošak.
c) Fiksni trošak.
d) Viktor može odrediti sve troškove.

3. U kratkom roku proizvodnog procesa, granični trošak raste, a prosječni trošak pada kako se
povećava output. Shodno tome, granični trošak je:
a) manji od AC.
b) veći od AC.
c) između AVC i AC.
d) manji od AFC.
4. Izokosta prikazuje:
a) trošak inputa potrebnih za proizvodnju duž izokvante.
b) trošak inputa potrebnih za proizvodnju duž krivulje ekspanzije.
c) kombinaciju inputa koji mogu biti kupljeni uzimajući u obzir dani budžet.
d) kombinaciju outputa koji može biti proizveden uz dani budžet.

5. Ukupni trošak proizvodnje određene razine outputa je:

a) maksimiziran kad postoji kutno rješenje.
b) minimiziran kad je omjer MP i P inputa jednak za sve inpute.
c) minimiziran kada je MP svih inputa jednak.
d) minimiziran kad je umnožak MP i cijena inputa jednak za sve inpute.

6. Tamo gdje postoje ekonomije razmjera (rastući prinosi na opseg):

a) MC > AC, i elastičnost “trošak-output” je veći od AC.
b) MC < AC, i elastičnost “trošak-output” je manji od AC.
c) MC < AC, i elastičnost “trošak-output” je veća od 1.
d) MC < AC, i elastičnost “trošak-output” je manja od 1.

7. Stvarni troškovi uvećani za troškove amortizacije kapitalne opreme zovu se:

a) oportunitetni troškovi.
b) nominalni troškovi.
c) računovodstveni troškovi.
d) implicitni troškovi.

8. Zbroj godišnjeg troška posjedovanja i korištenja imovine, jednak ekonomskoj amortizaciji, i

propuštenim kamatama je:
a) kapitalni trošak.
b) uporabni trošak kapitala.
c) financijska poluga.
d) kamatni rashod.

9. Kako se proizvodnja povećava, prosječni troškovi padaju iz ovog razloga:

a) Veći razmjeri smanjuju fleksibilnost budući da menadžeri ne mogu organizirati proizvodnju
efikasnije.
b) Kada se radi o većoj proizvodnji, radnici se mogu specijalizirati u aktivnostima u kojima su
najproduktivniji.
c) Kako se radi o kupovini male količine inputa, poduzeće može lako dogovoriti niže cijene.
d) Sve od navedenog.

10. Situacija u kojoj je ukupni output jednog poduzeća manji nego output koji bi se mogao
proizvesti od strane dva različita poduzeća predstavlja:
a) disekonomiju obujma.
b) ekonomiju obuhvata.
c) disekonomiju obuhvata.
d) ekonomiju obujma.
 Eksplicitni troškovi
 Poduzeće mora kupiti ili unajmiti inpute za proizvodnju. Troškovi koji pritom nastaju zovu se
EKSPLICITNI TROŠKOVI.
 Npr. kupovina materijala, kupovina opreme, unajmljivanje prostorija...
Implicitni troškovi
 U proizvodnji se mogu koristiti inputi koji su već u vlasništvu poduzeća. Trošak njihovog korištenja
zove se IMPLICITNI TROŠAK.
 Npr. proizvodnja u vlastitoj zgradi.
Računovodstveni i ekonomski troškovi
 RAČUNOVODSTVENI TROŠAK
 Stvarni izdaci uvećani za troškove amortizacije kapitalne opreme.
 Obuhvaća eksplicitne troškove.
 EKONOMSKI TROŠAK
 Trošak tvrtke nastao upotrebom ekonomskih resursa uključuje i oportunitetni trošak.
 Obuhvaća eksplicitne i implicitne troškove.

Troškovi u kratkom roku

 Barem jedan proizvodni input je fiksan.
 Trošak tog inputa je fiksan (FC).
 Ostali troškovi su varijabilni (VC).
 Ukupni trošak u kratkom roku nastaje kao zbroj fiksnog i varijabilnog troška:
 𝑇𝐶 = 𝐹𝐶 + 𝑉𝐶
 NEPOVRATNI TROŠAK – trošak koji je učinjen i ne može se promijeniti sadašnjim ili budućim
odlukama.

Prosječni i granični troškovi

 Prosječni trošak:

 Granični trošak:

Troškovi u dugom roku

 Svi proizvodni inputi su varijabilni.
 Zato u dugom roku postoje samo varijabilni troškovi.
 Krivulja ukupnog troška u dugom roku polazi iz ishodišta.
 Dugi rok iz perspektive poduzeća: mogu se mijenjati količine svih resursa, kapaciteti, tehnologija…
 Dugi rok iz perspektive grane: likvidacija starih i osnivanje novih poduzeća u grani…
 Opadajući segment AC, EKONOMIJA OBUJMA (vladavina rastućih prinosa).
 Rastući segment AC, DISEKONOMIJA OBUJMA (opadajući prinosi).

Ekonomija obujma
 Veća tehnička podjela i specijalizacija rada.
 Mogućnost primjene efikasnije proizvodne opreme.
 Npr. tanker za prijevoz nafte (veći tanker je skuplji, ali troškovi nabave rastu sporije od porasta
kapaciteta, pa AC opadaju).
Disekonomija obujma
 Javlja se tek nakon neke određene vrijednosti outputa:
 Tzv. piramida upravljanja
 Birokracija
 Poteškoće u komuniciranju između dijelova poduzeća i razina odlučivanja.

Troškovi u dugom roku i ekonomija obujma

Troškovno-proizvodna elastičnost
 Ekonomija obujma mjeri se u terminima TROŠKOVNO-PROIZVODNE ELASTIČNOSTI, ETC.
 ETC je postotna promjena u troškovima proizvodnje koja je rezultat povećanja proizvodnje od 1%.

 ETC = 1, MC = AC
Ne postoji niti ekonomija niti disekonomija obujma
 ETC < 1 kada je MC < AC
Ekonomija obujma
 ETC > 1 kada je MC > AC
Disekonomija obujma

Ekonomija i disekonomija obuhvata

 EKONOMIJA OBUHVATA – zajednička proizvodnja jednog poduzeća je veća od proizvodnje koju bi
mogla postići dva odvojena poduzeća od kojih svako proizvodi samo jedan proizvod.
 DISEKONOMIJA OBUHVATA – zajednička proizvodnja jednog poduzeća je manja od razine
proizvodnje koju bi mogla postići dva odvojena poduzeća od kojih svako poduzeće proizvodi samo
jedan proizvod.

Proizvodnja s dva outputa – ekonomija obuhvata

 Stupanj ekonomije obuhvata (SC) može se mjeriti kao postotak ušteđenih troškova zbog
proizvodnje dva ili više proizvoda zajedno, a ne zasebno:

 TC(q1) je trošak proizvodnje q1

 TC(q2) je trošak proizvodnje q2
 TC(q1,q2) je zajednički trošak proizvodnje oba proizvoda zajedno
 S ekonomijom obuhvata, zajednički trošak je manji od sume pojedinačnih troškova.
 Interpretacija:
 Ako je SC > 0 -> ekonomija obuhvata
 Ako je SC < 0 -> disekonomija obuhvata
 Što je veća vrijednost SC, veća je ekonomija obuhvata.
__________________________________________________________________________________

7) MAKSIMIZACIJA PROFITA I FUNKCIJA PONUDE

1. Vaš udžbenik iz mikroekonomije nije proizveden na savršeno konkurentnom tržištu zbog

sljedećega:
a) Na tom tržištu posluje nekoliko poduzeća sa značajnim tržišnim udjelima i njihove odluke utječu na
tržišne cijene.
b) Kvalitetniji udžbenici iz mikroekonomije nisu svi isti.
c) Ulaz i izlaz s tržišta izdavaštva sveučilišnih udžbenika nije besplatan.
d) Sve od navedenog.

2. Pojam price taker označava:

a) poduzeće koje prihvaća različite cijene od različitih kupaca.
b) potrošača koji prihvaća različite cijene od različitih poduzeća.
c) poduzeće koje ne može utjecati na tržišne cijene.
d) a) i c).

3. Što od navedenog vrijedi kada je trenutna razina proizvodnje niža od razine na kojoj se
maksimizira profit:
a) TR je niži od TC.
b) MR je viši od MC.
c) AR je niži od AC.
d) AR je viši od AC.

4. U kratkom roku, poduzeće u savršenoj konkurenciji koje nije prekinulo proizvodnju i ostvaruje
negativan ekonomski profit:
a) posluje na opadajućem dijelu AVC krivulje.
b) posluje u točki minimuma AVC krivulje.
c) posluje na rastućem dijelu AVC krivulje.
d) posluje na opadajućem dijelu AC krivulje.
5. Krivulja ponude savršeno konkurentnog poduzeća u kratkom roku je:
a) njegova kompletna krivulja MC.
b) rastući dio krivulje MC.
c) dio krivulje MC iznad sjecišta s krivuljom AVC.
d) dio krivulje MC iznad sjecišta s AC.

6. Proizvođačev višak jednak je ekonomskom profitu kad su:

a) AVC minimalni.
b) AFC minimalni.
c) MC jednaki MR.
d) FC jednaki nuli.

7. Ukoliko MC raste s povećanjem razine proizvodnje, onda je proizvođačev višak:

a) jednak nuli jer vrijedi MC = MR.
b) jednak nuli jer vrijedi P = MC.
c) pozitivan jer vrijedi P > AVC.
d) pozitivan jer vrijedi P > AC.

8. U točki ravnoteže, u dugom roku, poduzeće koje je vlasnik svih faktora proizvodnje bilježi:
a) ekonomski profit = 0 i računovodstveni profit > 0.
b) ekonomski profit > 0 i računovodstveni profit = 0.
c) ekonomski i računovodstveni profit = 0.
d) ekonomski i računovodstveni profit > 0.

9. U industriji konstantnih troškova, cijena je uvijek jednaka:

a) LRMC i minimumu LRAC.
b) LRMC i LRAC, ali ne nužno minimumu LRAC.
c) minimumu LRAC, ali ne i LRMC.
d) minimumu LRMC i minimumu LRAC.

10. U industriji rastućih troškova, povećanje proizvodnje:

a) rezultira povećanjem cijene inputa, uslijed rasta potražnje za njima.
b) ne utječe na cijene inputa uslijed povećanja potražnje za njima.
c) uzrokuje disekonomije obujma.
d) javlja se uslijed rastućih prinosa na opseg.

Pravilo za maksimizaciju profita savršeno konkurentnog poduzeća glasi: P=MR=MC.

__________________________________________________________________________________
8) SAVRŠENA KONKURENCIJA I ANALIZA KONKURENTSKIH TRŽIŠTA

 Riješite pitalice od 1. do 5. uz pomoć Slike 1.

1. O kojem obliku državne intervencije se radi:

a) Uvođenje poreza na potrošnju.
b) Kontrola cijena.
c) Zabrana izvoza.
d) Uvođenje kvota.

2. Razlika između Q1 i Q2 na lijevom grafikonu (slovo E) predstavlja:

a) manjak zbog cjenovnog plafona.
b) višak zbog cjenovnog poda.
c) manjak zbog cjenovnog poda.
d) višak zbog cjenovnog plafona.

3. Površina F predstavlja ____________ i veća je na desnom grafikonu prvenstveno zbog

____________:
a) gubitak tržišnog probitka, manje elastičnosti krivulje potražnje.
b) gubitak potrošačevog probitka, veće elastičnosti krivulje ponude.
c) neto izvoz, veće elastičnosti krivulje potražnje.
d) gubitak proizvođačevog probitka, manje elastičnosti krivulje ponude.

4. Proizvođačev gubitak je prikazan površinom:

a) A+B.
b) B+C.
c) A+C.
d) C.
5. Potrošačev višak prikazan je razlikom:
a) A-C.
b) B-A.
c) A-B.
d) C-B.

 Riješite pitalice od 6. do 10. uz pomoć Slike 2. Ovaj dio nalazi se na stranicama 313-320 u
udžbeniku.

6. Gornja cijena Pb (buyers) je cijena koju plaćaju ____________, a donja cijena Ps (suppliers) je
cijena koju dobivaju ____________:
a) uvoznici, izvoznici.
b) potrošači, proizvođači.
c) potrošači, porezne vlasti.
d) proizvođači, porezne vlasti.

7. Što od navedenog vrijedi za poreznu incidenciju u ovom slučaju:

a) potrošač i proizvođač snose jednak teret poreza.
b) potrošač snosi veći iznos poreznog tereta.
c) proizvođač snosi veći iznos poreznog tereta.
d) država snosi cijeli teret poreza.
*prevaljivanje poreza = tko snosi teret

8. Površina B+C predstavlja:

a) gubitak tržišnog probitka. (ukupnog -> CS + PS)
b) porezni prihod.
c) gubitak proizvođačevog probitka.
d) razliku između troškova proizvodnje i maloprodajne cijene.
9. Iznos poreza računa se kao razlika između:
a) Pb-Ps.
b) A-D.
c) A-B.
d) D-C.

10. Potrošači bi snosili relativno veći teret poreza od proizvođača kada bi:
a) krivulja potražnje bila više elastična.
b) krivulja ponude bila više elastična.
c) cijena Ps bila niža.
d) količina Q1 bila jednaka Q0.

 Riješite pitalice od 11. do 15. uz pomoć Slike 3. Ovaj dio nalazi se na stranicama 309-313 u
udžbeniku.

11. Koja je ravnotežna cijena proizvoda na tržištu bez postojanja međunarodne razmjene, a koja
nakon što se zemlja uključila u međunarodnu razmjenu?
a) 12, 15.
b) 2, 12.
c) 2, 15.
d) 15, 12.

12. Hoće li zemlja izvoziti ili uvoziti proizvod i u kojoj količini?

a) uvoziti, 35.
b) izvoziti, 30.
c) uvoziti, 65.
d) izvoziti, 35.

13. Koliki je iznos potrošačeva probitka nakon ulaska zemlje u međunarodnu razmjenu?
a) 150.
b) 250.
c) 122,50.
d) 125,25.
14. Koliki je iznos proizvođačeva probitka prije ulaska zemlje u međunarodnu razmjenu?
a) 500.
b) 422,50.
c) 150.
d) 250.

15. Kolika je promjena ukupnog probitka od razmjene zbog uključivanja zemlje u međunarodnu
trgovinu?
a) 750.
b) 45.
c) 150.
d) 650.

Karakteristike potpune konkurencije

 Proizvodi se homogeni proizvod (sva poduzeća u grani proizvode identični proizvod).
 Poduzeća ne mogu utjecati na cijenu – „price takers” (svako poduzeće je tako malo da je
zanemarivog značaja).
 Postoji sloboda ulaska i izlaska iz grane.
 Ostvarena je puna mobilnost faktora.
 Svi sudionici raspolažu svim relevantnim informacijama (savršena informiranost i predviđanje).

TR, AR i MR u potpunoj konkurenciji

 Kriterij maksimizacije dobiti poduzeća u potpunoj konkurenciji
 Problem: pri kojoj razini proizvodnje poduzeće postiže svoj cilj.
 max (TR – TC)
 Najveća vertikalna udaljenost između krivulja TR i TC.

Kriteriji maksimizacije dobiti u kratkom roku

 MC = p
 MC rastući
 P ≥ AVC
 min AVC = MC i dalje po MC: krivulja ponude poduzeća u kratkom roku.
 Kratkoročna ponuda grane = horizontalno zbrojene individualne krivulje kratkoročne ponude
poduzeća.
- Ravnoteža poduzeća u kratkom roku u uvjetima savršene konkurencije
 U kratkom roku poduzeće u savršenoj konkurenciji maksimizira dobit izjednačavanjem graničnog
troška i cijene, uz uvjet da je granični trošak rastući i da cijena pokriva prosječni varijabilni troška,
odnosno kriterij je MC=p, uz uvjet da je 𝑝 ≥ 𝐴𝑉𝐶.

- Ravnoteža poduzeća u dugom roku u uvjetima savršene konkurencije

 Poduzeće u dugom roku ne može poslovati s gubitkom pa su uvjeti ravnoteže 𝑝 = 𝐿𝑅𝑀𝐶 i 𝑝 ≥
𝐿𝑅𝐴𝐶.
 Za razliku od kratkog roka, zbog mogućnosti ulaska poduzeća u granu i izlaska iz grane, nema
ekstra-dobiti.
 U dugom roku, cijena je na razini prosječne cijene, pa je ravnoteža poduzeća dugog roka ujedno i
ravnoteža poduzeća kratkog roka, odnosno: p=MR=AR=d=LRAC=SRAC=LRMC= SRMC.
 Ravnoteža na razini grane u kratkom i dugom roku u uvjetima savršene konkurencije
 Ravnoteža na razini grane u kratkom roku.
 Kratki rok: rok u kojem su omogućene promjene u proizvodnju (ponudi) samo u granicama
postojećih fiksnih kapaciteta.
 Povećanje potražnje s D na D1 vodi privremenom porastu cijene s p na p1 i ravnoteži u točki R1.
Povećanje cijene stimulira povećanje proizvodnje i rast ponude sa S na S1 što vodi novoj ravnoteži u
točki R2, odnosno cijeni p2.

 Ravnoteža na razini grane u dugom roku.

 Dugi rok: rok u kojem su svi činitelji varijabilni.
 U dugom roku dolazi do optimalnog prilagođavanja proizvodnje.
 Krivulja ponude u dugom roku je najelastičnijeg oblika, odnosno približava se pravcu paralelnom s
apscisom.
 Ako se pretpostavi opadanje troškova proizvodnje u dugom roku, krivulja ponude bit će negativnog
nagiba, pa će u slučaju povećanja potražnje dugoročna cijena biti niža od početne.

__________________________________________________________________________________

9) MONOPOL, MONOPSON I TRŽIŠNA MOĆ

1. Koja od sljedećih strategija se koristi kako bi poduzeća preuzela potrošačev višak?

a) Cjenovna diskriminacija.
b) Bundling (cijena paketa proizvoda).
c) Dvodijelne tarife.
d) Sve od navedenog.

2. Monopolska diskriminacija drugog stupnja podrazumijeva naplatu:

a) rezervacijske cijene svakom potrošaču.
b) različite cijene za različite blokove istog proizvoda ili usluge. (pakete (pakiranja))
c) različitim grupama potrošača različite cijene za isti proizvod.
d) maksimalnu cijenu koju je spreman platiti svaki potrošač individualno.

3. Što od sljedećeg nije uvjet za cjenovnu diskriminaciju trećeg stupnja?

a) Monopolska snaga.
b) Različite cjenovne elastičnosti potražnje.
c) Ekonomija obujma.
d) Separiranost tržišta.
4. Kod savršene cjenovne diskriminacije, potrošačev višak je: (1. stupnja)
a) 0.
b) =0.
c) >0.
d) maksimalan.

5. Što od sljedećeg predstavlja mjeru monopolske moći:

a) Hicksov indeks monopolske moći.
b) Lernerov indeks monopolske moći.
c) Bertrandov indeks monopolske moći.
d) Samuelsonov indeks monopolske moći.

6. Indeks monopolske moći računa se kao:

a) P/AVC.
b) (P-MC)/P.
c) MC/(P+AVC).
d) AC/(P+MC).

7. Faktor koji određuje moć poduzeća nije:

a) broj poduzeća na tržištu.
b) interakcija među potrošačima.
c) elastičnost tržišne potražnje.
d) međusobna suradnja poduzeća.

8. Za prirodni monopol vrijedi:

a) Poduzeće ne može ostvarivati ekonomiju obujma.
b) Poduzeće proizvodi manje efikasno nego nekoliko manjih poduzeća.
c) Postojanje prirodnog monopola može biti od poželjno državi.
d) Poduzeće zarađuje veći profit od klasičnog monopolista.

9. U izvore monopsonske moći se ubraja:

a) interakcija između kupaca.
b) elastičnost tržišne ponude.
c) broj poduzeća na tržištu.
d) a) i b).

10. Ako je potražnja poduzeća elastična, marža je ____________ i poduzeće ima ____________
monopolsku moć:
a) visoka, veliku.
b) niska, veliku.
c) visoka, malu.
d) niska, malu.

Bitne oznake monopola i razlike u odnosu na savršenu konkurenciju

 Savršena konkurencija je jedna krajnost mogućeg tržišnog stanja, druga krajnost je monopol.
 MONOPOL je tržišna situacija u kojoj je jedan prodavač jedini u cijelom proizvodnom sektoru,
odnosno grani.
 Proizvođač proizvodi proizvod za kojeg nema dobrog supstituta.
 Moguć je otežan pristup u pojedinu granu, primjerice patenti, licence, velika početna ulaganja,
cjenovna politika i sl.
 U SK pojedinačna poduzeća ne mogu utjecati na cijenu svojih proizvoda („price takeri”), dok
monopolističko poduzeće može određivati cijenu svom proizvodu („price makeri”).
 U SK profit se maksimizira pri razini proizvodnje pri kojoj je P=MC, u monopolu pri razini
proizvodnje pri kojoj je MR=MC.
 Dok su u SK MR=AR=P, u monopolu vrijedi MR<AR, AR=P.

Granični i prosječni prihod monopola

 Prosječni prihod (AR) monopoliste jednak je njegovoj krivulji potražnje.
 Granični prihod monopoliste predstavljen je krivuljom dvostruko većeg nagiba.
 Npr.:
 D: P = 6-Q
 MR: MR = 6-2Q

Primjer određivanja količine proizvodnje za maksimizaciju profita

Ravnoteža monopolističkog nasuprot konkurentskom poduzeću

 U monopolu, ravnoteža se ostvaruje pri jednakosti MR i MC, odnosno pri q1 i p1.
 Kad bi vladala potpuna konkurencija, ravnoteža bi se ostvarivala pri jednakosti MC i cijene.
 Ponuđena količina bila bi veća (q2), a cijena niža (p2).
 Promjena blagostanja uslijed monopola (u odnosu na SK)
 Promjena potrošačevog probitka: -A-B
 Promjena proizvođačevog probitka: A-C
 Promjena ukupnog blagostanja:
 (-A-B)+(A-C) = -B-C

Regulacija (prirodnog) monopola

 Regulirana cijena: P=AC
 Poslovanje s nultom dobiti.
 Idealno regulirana cijena: P=MC
 Poslovanje s gubitkom (rijetko u praksi).

Monopson i neki pojmovi vezani uz monopson

 MONOPSON – tržište sa samo jednim kupcem
 OLIGOPSON – tržište s nekoliko kupaca
 BILATERALNI MONOPOL – tržište s jednim kupcem i jednim dobavljačem
 Moć monopsona – moć kupca da utječe na cijenu dobra (usluge)
 Granična vrijednost (MV) – dodatna vrijednost kupnje dodatne jedinice dobra (usluge)
 Granični izdatak (ME) – dodatni trošak kupnje dodatne jedinice dobra (usluge)
 Prosječni izdatak (AE) – cijena po jedinici dobra (usluge)

Monopson
 Dodatna vrijednost (MV) predstavlja monopsonistovu krivulju potražnje.
 Tržišna krivulja ponude predstavlja krivulju prosječnog izdatka (AE) monopsonista.
 Monopsonist kupuje količinu pri kojoj je ME=MV (Qm*) i plaća cijenu Pm*.
 Količina koju monopsonist pritom kupuje je manja u odnosu na SK, kao i cijena.
Monopol i monopson
 Monopol
 MR=MC
 AR>MR
 P>MC
 Monopson
 ME=MV
 AE<MV
 P<MV

Promjena blagostanja uslijed monoposona

 Promjena potrošačevog probitka: A-B
 Promjena proizvođačevog probitka: -A-C
 Promjena ukupnog blagostanja: (A-B)+(-A-C) = -B-C
 Monopolska diskriminacija cijena 1. stupnja

Monopolska diskriminacija cijena 2. stupnja

 Monopolist određuje jednu cijenu za određenu količinu proizvoda ili usluga, a drugu cijenu za
svaku jedinicu iznad te količine.
 Potrošač količinu q1 plaća po p1, daljnju količinu od q1 do q2 plaća po p2, zatim q3 po p3.
 Na ovaj način se smanjuje potrošačev višak za iznos sive površine (prisvaja ga monopolist), jer kad
ne bi bilo diskriminacije potrošač bi sve jedinice plaćao po cijeni posljednje, pa bi njegov višak bio
p3AF.

Monopolska diskriminacija cijena 3. stupnja

 Monopolist prodaje određeni proizvod po različitim cijenama na različitim, odvojenim tržištima na
kojima je elastičnost potražnje za tim proizvodom različita, a razlike u cijeni ne mogu se opravdati
razlikom u troškovima (proizvodnje, prometa ili drugim).
 Ključ za određivanje opsega prodaje na različitim tržištima jest izjednačavanje graničnih prihoda s
tih tržišta.
 Primjer: cijene zrakoplovnih karata za poslovnu klasu.

__________________________________________________________________________________
10) MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

1. Višak kapaciteta koji se javlja u monopolističkoj konkurenciji rezultat je toga što je u ravnoteži:
a) proizvodnja svakog poduzeća prevelika i stoga nije moguće minimizirati AC.
b) proizvodnja svakog poduzeća premala i stoga nije moguće minimizirati AC.
c) poduzeća posluju u točki pozitivnog ekonomskog profita.
d) cijena jednaka graničnom trošku.

2. Što od navedenog predstavlja barijeru ulasku?

a) Ekonomije opsega.
b) Patenti.
c) Strateška interakcija.
d) Sve od navedenog.

3. Koji od ovih pojmova ne povezujemo s monopolističkom konkurencijom?

a) Diferencijacija proizvoda.
b) Oglašavanje.
c) Preuzimanje cijena.
d) Maksimizacija profita.

4. Ukoliko je funkcija graničnog prihoda oblika , kako glasi funkcija potražnje?

a) 𝑃 = 350– 12𝑄.
b) 𝑃 = 350– 24𝑄.
c) 𝑃 = 175– 6𝑄.
d) 𝑃 = 175– 24𝑄.

5. Za razliku od savršene konkurencije, kod monopolističke konkurencije:

a) dugoročni profit je jednak nuli.
b) postoji puno sudionika na tržištu.
c) ravnotežna cijena premašuje granični trošak. P>MC
d) ne postoje barijere izlasku s tržišta.

6. Kod koje od navedenih tržišnih struktura krivulja potražnje nije opadajuća:

a) monopolističke konkurencije.
b) savršene konkurencije.
c) oligopola.
d) monopola.

7. Za razliku od monopola, kod monopolističke konkurencije:

a) tržišna moć je mala.
b) gubitak ukupnog blagostanja je neznatan.
c) krivulja potražnje poduzeća je prilično elastična.
d) sve od navedenog.
8. Važna korist koju pruža monopolistička konkurencija je:
a) nemogućnost državne intervencije.
b) raznovrsnost proizvoda.
c) niže cijene u usporedbi sa savršenom konkurencijom.
d) poboljšavanje položaja kupaca u usporedbi sa savršenom konkurencijom.

9. Nova poduzeća će ulaziti na tržište monopolističke konkurencije kada:

a) postoji duga tradicija proizvodnje postojećih poduzeća.
b) je moguće poslovati bez varijabilnih troškova.
c) postoji pozitivan profit.
d) je cijena jednaka graničnom trošku.

10. Višak kapaciteta je neefikasan jer:

a) dolazi do disekonomije obuhvata.
b) bi prosječni trošak bio niži u slučaju postojanja manjeg broja poduzeća.
c) povećava tržišnu moć kupaca.
d) je tada cijena jednaka prosječnom varijabilnom trošku.

Obilježja monopolističke konkurencije

 Vrlo često tržišno stanje s više elemenata savršene konkurencije i manje elemenata monopola.
 Relativno velik broj prodavača.
 Svaki od prodavača ima relativno malu ekonomsku snagu.
 Poduzeća nude sličan (ali ipak diferenciran proizvod).
 Cjenovna elastičnost potražnje je veća što je više konkurenata i manja diferenciranost proizvoda.
 Unakrsna elastičnost potražnje je veća od nule jer promjene u cijeni proizvoda jednog proizvođača
utječu na obujam prodaja njegovih konkurenata (iako diferenciran, proizvod im je sličan).
 Relativno lak ulazak u granu i izlazak iz grane.
Monopolistička konkurencija u kratkom roku
 Poduzeće u monopolističkoj konkurenciji ostvaruje ekstra profit u kratkom roku.
 Cijena je veća od prosječnih troškova te od graničnih troškova (poduzeće zbog diferenciranosti
proizvoda posjeduje određenu moć).

Monopolistička konkurencija u dugom roku

 MR=LRMC, P=LRAC
 U dugom roku, ekstra dobit privlači nova poduzeća u granu, što postepeno smanjuje udio
poduzeća koje se promatra.
 To će se događati sve dok se ne izjednače nagibi krivulja potražnje i prosječnog troška, odnosno
dok krivulja potražnje ne postane tangenta na krivulju prosječnog troška.
 U toj točki nema ekstra dobiti.
 Napomena: krivulja potražnje ne tangira AC u točki minimuma što uzrokuje manju proizvodnju i
više cijene nego što bi ostvarilo poduzeće u uvjetima savršene konkurencije.

__________________________________________________________________________________

11) OLIGOPOL I TEORIJA IGARA

1. Poduzeće A je jednostrano smanjilo cijenu svog proizvoda. Ostala poduzeća na tržištu su ubrzo
reagirala i odgovorila jednakim smanjenjem cijena za svoje proizvode. Navedene akcije su primjer:
a) Kooperativne igre.
b) Konkurencijske igre.
c) Igre pozitivne sume.
d) Nekooperativne igre.

2. U Nashovoj ravnoteži:
a) Svaki igrač ima dominantnu strategiju.
b) Igrači mogu, ali ne moraju imati dominantne strategije.
c) Niti jedan od igrača ima dominantnu strategiju.
d) Barem jedan igrač ima dominantnu strategiju.

3. Kod Cournotovog modela:

a) Poduzeće tretira cijenu konkurenta fiksnom prilikom odluke o cijeni.
b) Poduzeće tretira cijenu konkurenta fiksnom prilikom odluke o proizvodnji.
c) Poduzeće tretira količinu konkurenta fiksnom prilikom odluke o proizvodnji.
d) Poduzeće tretira količinu konkurenta fiksnom prilikom odluke o cijeni.

4. Koji model oligopola je najpoželjniji s aspekta potrošača:

a) Bertrandov model.
b) Cournotov model.
c) Sporazumni monopol.
d) Stackelbergov model.

5. Nedostatak Stackelbergovog modela je:

a) Oba poduzeća se ponašaju naivno, a ne strateški.
b) Jedno poduzeće se ponaša naivno, a drugo strateški.
c) Oba poduzeća se ponašaju strateški.
d) Ništa od navedenog.
6. Model izlomljene krivulje potražnje:
a) Objašnjava kako se određuju oligopolističke cijene, ali ne i kako se mijenjaju ovisno o troškovima.
b) Objašnjava zašto su oligopolističke cijene padale čak i ako su potražnje rasle.
c) Počiva na pretpostavci da će poduzeća slijediti potez konkurenta kojim ovaj snižava cijenu, ali da
neće slijediti povećanje cijena.
d) Objašnjava zašto su oligopolističke cijene nestabilne u odnosu na savršenu konkurenciju.

7. Ocjene studenata iz kolegija Mikroekonomija ne ovise o ocjenama drugih studenata. Temeljem

toga, odlučujete učiti mikroekonomiju 3 sata dnevno, neovisno o tome koliko će učiti ostali
studenti. Jezikom teorije igara, Vaša odluka da učite 3 sata dnevno je:
a) minimaks strategija.
b) maksimin strategija.
c) zatvorenikova dilema.
d) dominantna strategija.

8. Tablica koja pokazuje isplate svakog poduzeća, uzevši u obzir njegovu odluku i odluku njegovog
konkurenta, naziva se:
a) matrica profita.
b) matrica ishoda.
c) matrica isplata.
d) zaključna matrica.

9. Igra u kojoj pregovaranje i provođenje obvezujućih ugovora nisu mogući zove se:
a) nekooperativna igra.
b) zatvorenikova dilema.
c) ograničena igra.
d) igra pozitivne sume.

10. Nashova ravnoteža je zapravo _______________ ravnoteža.

a) dogovorena
b) nekooperativna
c) Pareto efikasna
d) b) i c)

Obilježja oligopola
 Postoji nekoliko proizvođača.
 Proizvođači su međusobno povezani i ponašanje jednog utječe na ostale.
 Ulazak na tržište je ograničen, kao i izlazak s tržišta.
 Proizvodi mogu biti homogeni (čisti oligopol) ili diferencirani (diferencirani oligopol).
 Mali broj proizvođača znači da svaki od njih ima određenu tržišnu moć, pa može djelomično
utjecati na cijenu.
 Potezi jednog proizvođača imaju direktan utjecaj na druge i uzrokuju reakcije konkurenata.
 KARTEL – udruženje oligopolista radi zajedničkog djelovanja i određivanja cijene i količine s ciljem
maksimizacije profita.
Cournotov model
 Model proučava reakcije na tržištu na kojem posluju dva poduzeća (duopol).
 Ta poduzeća proizvode homogen proizvod.
 Svako poduzeće nastoji proizvoditi što više u granicama koje ostaju uz proizvodnju konkurenta.
 Količina proizvodnje jednog poduzeća ovisi o očekivanoj količini proizvodnje drugog poduzeća.
 Primjerice:
 Ako jedno poduzeće pretpostavlja da drugo neće proizvesti ništa, onda je krivulja potražnje tog
poduzeća ujedno i tržišna krivulja potražnje.
 S porastom očekivane proizvodnje drugog poduzeća, prvo poduzeće proizvodi manje i krivulja
potražnje pomiče se ulijevo.
 REAKCIJSKA KRIVULJA – pokazuje odnos između količine proizvodnje koja osigurava maksimalni
profit i količine za koju se očekuje da će proizvesti konkurentsko poduzeće.
 Sjecište reakcijskih krivulja daje Cournotovu točku koja pokazuje ravnotežnu količinu koju će
proizvoditi svako poduzeće.

Bertrandov model
 Na tržištu postoje 2 poduzeća.
 Poduzeća proizvode homogen proizvod.
 Za razliku od Cournotovog modela poduzeća odabiru cijene umjesto količina.
 Svako poduzeće uzima cijenu svojih konkurenata kao fiksnu.
 Konkurenti odlučuju o cijeni proizvoda želeći pritom ostvariti maksimalan profit.

Stackelbergov model
 Na tržištu djeluju 2 poduzeća.
 Jedno poduzeće maksimizira svoj profit znajući reakcijsku krivulju drugog poduzeća.

Primjena teorije igara u analizi oligopola

 TEORIJA IGARA analizira način na koji dvojica ili više igrača izabiru strategije koje zajednički utječu
na obojicu.
 Svi se rezultati bilježe u isplatnoj tablici, a poduzeća ne biraju ishode, već opcije.
 DOMINANTNA STRATEGIJA je strategija koju igrač bira bez obzira na odabir drugog igrača.
 NASHOVA RAVNOTEŽA je situacija u kojoj nijedan igrač ne može poboljšati svoj položaj
promjenom vlastite opcije, osim ako i drugi igrač ne promijeni svoju opciju.
 SURADNIČKA RAVNOTEŽA je dogovorena ravnoteža pri kojoj poduzeća biraju opciju koja im nosi
najveći zajednički profit.