Monopol, monopson i

tržišna moć
Vježbe 9

1
1. Koja od sljedećih strategija se koristi
kako bi poduzeća preuzela potrošačev
višak?
a) Cjenovna diskriminacija.
b) Bundling (cijena paketa proizvoda).
c) Dvodijelne tarife.
d) Sve od navedenog.

2
2. Monopolska diskriminacija drugog
stupnja podrazumijeva naplatu:

a) rezervacijske cijene svakom potrošaču.

b) različite cijene za različite blokove istog proizvoda ili usluge.
c) različitim grupama potrošača različite cijene za isti proizvod.
d) maksimalnu cijenu koju je spreman platiti svaki potrošač individualno.

3
3. Što od sljedećeg nije uvjet za
cjenovnu diskriminaciju trećeg
stupnja?

a) Monopolska snaga.
b) Različite cjenovne elastičnosti potražnje.
c) Ekonomija obujma.
d) Separiranost tržišta.

4
4. Kod savršene cjenovne
diskriminacije, potrošačev višak je:

a) <0.
b) =0.
c) >0.
d) maksimalan.

5
5. Što od sljedećeg predstavlja mjeru
monopolske moći:

a) Hicksov indeks monopolske moći.

b) Lernerov indeks monopolske moći.
c) Bertrandov indeks monopolske moći.
d) Samuelsonov indeks monopolske moći.

6
6. Indeks monopolske moći računa se
kao:

a) P/AVC.
b) (P-MC)/P.
c) MC/(P+AVC).
d) AC/(P+MC).

7
7. Faktor koji određuje moć poduzeća
nije:

a) broj poduzeća na tržištu.

b) interakcija među potrošačima.
c) elastičnost tržišne potražnje.
d) međusobna suradnja poduzeća.

8
8. Za prirodni monopol vrijedi:

a) Poduzeće ne može ostvarivati ekonomiju obujma.

b) Poduzeće proizvodi manje efikasno nego nekoliko manjih poduzeća.
c) Postojanje prirodnog monopola može biti od poželjno državi.
d) Poduzeće zarađuje veći profit od klasičnog monopolista.

9
9. U izvore monopsonske moći se
ubraja:

a) interakcija između kupaca.

b) elastičnost tržišne ponude.
c) broj poduzeća na tržištu.
d) a) i b)

10
10. Ako je potražnja poduzeća
elastična, marža je ____________ i
poduzeće ima ____________
monopolsku moć:
a) visoka, veliku.
b) niska, veliku.
c) visoka, malu.
d) niska, malu.

11
Bitne oznake monopola i razlike u
odnosu na savršenu konkurenciju
 Savršena konkurencija je jedna krajnost mogućeg tržišnog stanja, druga
krajnost je monopol.
 Monopol je tržišna situacija u kojoj je jedan prodavač jedini u cijelom
proizvodnom sektoru, odnosno grani.
 Proizvođač proizvodi proizvod za kojeg nema dobrog supstituta.
 Moguć je otežan pristup u pojedinu granu, primjerice patenti, licence, velika
početna ulaganja, cjenovna politika i sl.

12
Bitne oznake monopola i razlike u
odnosu na savršenu konkurenciju
 U SK pojedinačna poduzeća ne mogu utjecati na cijenu svojih proizvoda
(„price takeri”), dok monopolističko poduzeće može određivati cijenu svom
proizvodu („price makeri”).
 U SK profit se maksimizira pri razini proizvodnje pri kojoj je P=MC, u
monopolu pri razini proizvodnje pri kojoj je MR=MC.
 Dok su u SK MR=AR=P, u monopolu vrijedi MR<AR, AR=P.

13
Granični i prosječni prihod monopola

 Prosječni prihod (AR) monopoliste

jednak je njegovoj krivulji
potražnje.
 Granični prihod monopoliste
predstavljen je krivuljom
dvostruko većeg nagiba.
 Npr.:
 D: P = 6-Q
 MR: MR = 6-2Q

14
Primjer određivanja količine proizvodnje
za maksimizaciju profita
kn Profit = (P - AC) x Q
40 MC = (30 - 15)(10) =
150

P=30

AC
Profit
20
AR
AC=15

10
MR

0 5 10 15 20 količina 15
Ravnoteža monopolističkog nasuprot
konkurentskom poduzeću
 U monopolu, ravnoteža se
ostvaruje pri jednakosti MR i MC,
odnosno pri q1 i p1.
 Kad bi vladala potpuna
konkurencija, ravnoteža bi se
ostvarivala pri jednakosti MC i
cijene.
 Ponuđena količina bila bi veća (q2)
a cijena niža (p2).

16
Promjena blagostanja uslijed monopola
(u odnosu na SK)
 Promjena potrošačevog probitka: -
A-B
 Promjena proizvođačevog probitka:
A-C
 Promjena ukupnog blagostanja:
 (-A-B)+(A-C) = -B-C

17
Regulacija (prirodnog) monopola

 Regulirana cijena: P=AC

 Poslovanje s nultom dobiti

 Idealno regulirana cijena: P=MC

 Poslovanje s gubitkom (rijetko
u praksi)

18
Monopson i neki pojmovi vezani uz
monopson
 Monopson – tržište sa samo jednim kupcem
 Oligopson – tržište s nekoliko kupaca
 Bilateralni monopol – tržište s jednim kupcem i jednim dobavljačem
 Moć monopsona – moć kupca da utječe na cijenu dobra (usluge)
 Granična vrijednost (MV) – dodatna vrijednost kupnje dodatne jedinice dobra
(usluge)
 Granični izdatak (ME) – dodatni trošak kupnje dodatne jedinice dobra
(usluge)
 Prosječni izdatak (AE) – cijena po jedinici dobra (usluge)

19
Monopson

 Dodatna vrijednost (MV)

predstavlja monopsonistovu
krivulju potražnje.
 Tržišna krivulja ponude predstavlja
krivulju prosječnog izdatka (AE)
monopsonista.
 Monopsonist kupuje količinu pri
kojoj je ME=MV (Qm*) i plaća
cijenu Pm*.
 Količina koju monopsonist pritom
kupuje je manja u odnosu na SK,
kao i cijena.
20
Monopol i monopson

 Monopol
 MR=MC
 AR>MR
 P>MC

 Monopson
 ME=MV
 AE<ME
 P<MV

21
Promjena blagostanja uslijed
monoposona
 Promjena potrošačevog probitka:
A-B
 Promjena proizvođačevog probitka:
-A-C
 Promjena ukupnog blagostanja:
(A-B)+(-A-C) = -B-C

22
Monopolska diskriminacija cijena 1.
stupnja

23
Monopolska diskriminacija cijena 2.
stupnja
 Monopolist određuje jednu cijenu
za određenu količinu proizvoda ili
usluga, a drugu cijenu za svaku
jedinicu iznad te količine.
 Potrošač količinu q1 plaća po p1,
daljnju količinu od q1 do q2 plaća
po p2, zatim q3 po p3.
 Na ovaj način se smanjuje
potrošačev višak za iznos sive
površine (prisvaja ga monopolist),
jer kad ne bi bilo diskriminacije
potrošač bi sve jedinice plaćao po
cijeni posljednje pa bi njegov višak
bio p3AF.
24
Monopolska diskriminacija cijena 3.
stupnja
 Monopolist prodaje određeni
proizvod po različitim cijenama na
različitim, odvojenim tržištima na
kojima je elastičnost potražnje za
tim proizvodom različita, a razlike
u cijeni ne mogu se opravdati
razlikom u troškovima
(proizvodnje, prometa ili drugim).
 Ključ za određivanje opsega
prodaje na različitim tržištima jest
izjednačavanje graničnih prihoda s
tih tržišta.
 Primjer: cijene zrakoplovnih karata
za poslovnu klasu.
25
Zadatak 1

Poznati su sljedeći podaci:

𝑄 = 320 − 8𝑃 𝑇𝐶 = 8𝑄

a) Odredite cijenu i količinu monopoliste.

b) Odredite profit monopoliste.
c) Odredite idealno reguliranu cijenu.

26
Rj.: Zadatak 1 a)

𝑄 = 320 − 8𝑃
𝑇𝐶 = 8𝑄
𝑃, 𝑄 =?
1 1
𝑃 = 40 − 𝑄 → 𝑀𝑅 = 40 − 𝑄
8 4
𝑀𝐶 = 8

𝑝𝑟𝑎𝑣𝑖𝑙𝑜 𝑧𝑎 𝑚𝑜𝑛𝑜𝑝𝑜𝑙: 𝑀𝑅 = 𝑀𝐶
1
40 − 𝑄 = 8
4
𝑃 = 24
𝑄 = 128

27
Rj.: Zadatak 1 b), c)

b) 𝜋 =?

𝜋 = 𝑇𝑅 − 𝑇𝐶 = 𝑃𝑄 − 8𝑄 = 24 ∗ 128 − 8 ∗ 128 = 2.048

c) 𝑃 =?
𝑃 = 𝑀𝐶 = 8

𝐼𝑑𝑒𝑎𝑙𝑛𝑜 𝑟𝑒𝑔𝑢𝑙𝑖𝑟𝑎𝑛𝑎 𝑐𝑖𝑗𝑒𝑛𝑎 𝑗𝑒𝑑𝑛𝑎𝑘𝑎 𝑗𝑒 𝑐𝑖𝑗𝑒𝑛𝑖 𝑘𝑜𝑗𝑎 𝑏𝑖 𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑑𝑖𝑙𝑎

𝑢 𝑠𝑎𝑣𝑟š𝑒𝑛𝑜𝑗 𝑘𝑜𝑛𝑘𝑢𝑟𝑒𝑛𝑐𝑖𝑗𝑖 𝑖 𝑜𝑧𝑛𝑎č𝑎𝑣𝑎 𝑠𝑒 𝑠 𝑃 .

28
Zadatak 2

Croatia Airlines leti na relaciji Zagreb-Zadar. Potražnja za pojedinim letom je

𝑄 = 500 − 𝑃. Poduzeće je suočeno s 30.000 kuna troška po letu uvećanih za
dodatnih 100 kn po putniku.

a) Koja je cijena pri kojoj se maksimizira profit i koliko putnika leti pri toj
cijeni? Koliko iznosi profit?
b) Na navedenoj lokaciji putnici lete u poslovnoj i ekonomskoj klasi. Potražnja
za poslovnom klasom iznosi 𝑄 = 260 − 0,4𝑃 , a za ekonomskom 𝑄 = 240 −
0,6𝑃 . Koliko putnika leti pri različitim cijenama? Koliko iznosi profit pri
cjenovnoj diskriminaciji?

29
Rj.: Zadatak 2 a)

𝑄 = 500 − 𝑃
𝑇𝐶 = 30.000 + 100𝑄
𝑃, 𝑄, 𝜋 =?

𝑃 = 500 − 𝑄
𝑀𝑅 = 500 − 2𝑄

𝑀𝑅 = 𝑀𝐶
500 − 2𝑄 = 100
𝑄 = 200
𝑃 = 500 − 200 = 300

𝜋 = 𝑇𝑅 − 𝑇𝐶 = 300 200 − 30.000 + 100 200 = 10.000

30
Rj.: Zadatak 2 b)

𝑄 = 260 − 0,4𝑃 𝑍𝑎 𝑑𝑜𝑏𝑖𝑣𝑎𝑛𝑗𝑒 𝑓𝑢𝑛𝑘𝑐𝑖𝑗𝑒 𝑀𝑅,

𝑄 = 240 − 0,6𝑃 𝑝𝑜𝑡𝑟𝑒𝑏𝑛𝑎 𝑛𝑎𝑚 𝑗𝑒 𝑓𝑢𝑛𝑘𝑐𝑖𝑗𝑎
𝑄 , 𝑄 , 𝑃 , 𝑃 , 𝜋 =? 𝑖𝑧𝑟𝑎ž𝑒𝑛𝑎 𝑠 𝑃.

𝑃 = 650 − 2,5𝑄
𝑃 = 400 − 1,67𝑄

𝑀𝑅 = 650 − 5𝑄
𝑀𝑅 = 400 − 3,33𝑄

31
Rj.: Zadatak 2 b)

𝑀𝑅 = 𝑀𝐶 𝑆 𝑜𝑏𝑧𝑖𝑟𝑜𝑚 𝑑𝑎 𝑗𝑒 𝑒𝑙𝑎𝑠𝑡𝑖č𝑛𝑜𝑠𝑡
650 − 5𝑄 = 100 𝑝𝑜𝑡𝑟𝑎ž𝑛𝑗𝑒 𝑧𝑎 𝑎𝑣𝑖𝑜𝑛𝑠𝑘𝑖𝑚 𝑘𝑎𝑟𝑡𝑎𝑚𝑎
𝑄 = 110 𝑟𝑎𝑧𝑙𝑖č𝑖𝑡𝑎, 𝐶𝑟𝑜𝑎𝑡𝑖𝑎 𝐴𝑖𝑟𝑙𝑖𝑛𝑒𝑠 𝑚𝑜ž𝑒
𝑝𝑟𝑜𝑣𝑜𝑑𝑖𝑡𝑖 𝑚𝑜𝑛𝑜𝑝𝑜𝑙𝑠𝑘𝑢
𝑑𝑖𝑠𝑘𝑟𝑖𝑚𝑖𝑛𝑎𝑐𝑖𝑗𝑢 𝑐𝑖𝑗𝑒𝑛𝑎 3. 𝑠𝑡𝑢𝑝𝑛𝑗𝑎.
𝑀𝑅 = 𝑀𝐶
400 − 3,33𝑄 = 100
𝑄 = 90

𝑃 = 650 − 2,5𝑄 = 650 − 2,5 110 = 375

𝑃 = 400 − 1,67𝑄 = 400 − 1,67 90 = 250

𝜋 = 𝑇𝑅 − 𝑇𝐶 = 375 110 + 250 90 − 30.000 + 100 110 + 90 = 13.750

32
Zadatak 3

Kraš proizvodi čokolade u Hrvatskoj i BiH, pri čemu su 𝑀C = 15, a 𝐹𝐶 = 20.000.

Potražnje su dane sa:

𝑄 = 20.000 − 500𝑃
𝑄 = 5.000 − 200𝑃

a) Odredite koju količinu i po kojoj cijeni se proizvodi u svakoj zemlji?

b) Odredite količinu profita u obje zemlje.
c) Što bi se dogodilo da se odredi jedinstvena cijena?

33
Rj.: Zadatak 3 a)

𝑀C = 15 𝑍𝑎 𝑑𝑜𝑏𝑖𝑣𝑎𝑛𝑗𝑒 𝑓𝑢𝑛𝑘𝑐𝑖𝑗𝑒 𝑀𝑅,

𝐹𝐶 = 20.000 𝑝𝑜𝑡𝑟𝑒𝑏𝑛𝑎 𝑛𝑎𝑚 𝑗𝑒 𝑓𝑢𝑛𝑘𝑐𝑖𝑗𝑎
𝑄 = 20.000 − 500𝑃 𝑖𝑧𝑟𝑎ž𝑒𝑛𝑎 𝑠 𝑃.
𝑄 = 5.000 − 200𝑃
𝑃 ,𝑄 ,𝑃 ,𝑄 =?
----------------------------------
𝑇𝐶 = 20.000 + 15𝑄
1 1
𝑃 = 40 − 𝑄 → 𝑀𝑅 = 40 − 𝑄
500 250
1 1
𝑃 = 25 − 𝑄 → 𝑀𝑅 = 25 − 𝑄
200 100

34
Rj.: Zadatak 3 a)

𝑃𝑟𝑎𝑣𝑖𝑙𝑜 𝑀𝑅 = 𝑀𝐶 𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑑𝑖 𝑧𝑎 𝑜𝑏𝑎

a) 𝑃 i 𝑄 u svakoj zemlji? 𝑡𝑟ž𝑖š𝑡𝑎. 𝐾𝑎𝑘𝑜 𝑠𝑒 𝑟𝑎𝑧𝑙𝑖𝑘𝑢𝑗𝑢 𝑓𝑢𝑛𝑘𝑐𝑖𝑗𝑒
𝑝𝑜𝑡𝑟𝑎ž𝑛𝑗𝑒, 𝑟𝑎𝑧𝑙𝑖𝑘𝑢𝑗𝑢 𝑠𝑒 𝑖 𝑓𝑢𝑛𝑘𝑐𝑖𝑗𝑒
𝑀𝑅 = 𝑀𝐶 𝑀𝑅, 𝑑𝑜𝑘 𝑗𝑒 𝑀𝐶 𝑗𝑒𝑑𝑛𝑎𝑘 𝑗𝑒𝑟 𝑗𝑒 𝑑𝑜𝑏𝑖𝑣𝑒𝑛
1 𝑖𝑧 𝑇𝐶 𝐾𝑟𝑎š𝑎 𝑘𝑜𝑗𝑖 𝑛𝑒 𝑜𝑣𝑖𝑠𝑒 𝑜 𝑡𝑟ž𝑖š𝑡𝑢 𝑛𝑎
40 − 𝑄 = 15 𝑘𝑜𝑗𝑒𝑚 𝑠𝑒 𝑝𝑟𝑜𝑑𝑎𝑗𝑢 č𝑜𝑘𝑜𝑙𝑎𝑑𝑒.
250
𝑄 = 6.250
𝑃 = 27,5

𝑀𝑅 = 𝑀𝐶
1
25 − 𝑄 = 15
100
𝑄 = 1.000
𝑃 = 20 35
 Rj.: Zadatak 3 b) i c)
b) 𝜋 u svakoj zemlji?
𝜋 = 𝑇𝑅 − 𝑇𝐶 =𝑃 ∗𝑄 − 20.000 + 15𝑄 = 58.125
𝜋 = 𝑇𝑅 − 𝑇𝐶 =𝑃 ∗𝑄 − 20.000 + 15𝑄 = −15.000

c) Jedinstvena cijena
𝑄 = 25.000 − 700𝑃 (zajednička potražnja)
250 1 250 1
𝑃= − 𝑄 → 𝑀𝑅 = − 𝑄
7 700 7 350
𝑀𝑅 = 𝑀𝐶
𝑂𝑣𝑑𝑗𝑒 𝑠𝑒 𝑖𝑠𝑝𝑖𝑡𝑢𝑗𝑒 𝑘𝑎𝑘𝑣𝑎 𝑏𝑖 250 1
𝑏𝑖𝑙𝑎 𝑐𝑖𝑗𝑒𝑛𝑎 𝑑𝑎 𝐾𝑟𝑎š 𝑛𝑒 𝑝𝑟𝑜𝑣𝑜𝑑𝑖 − 𝑄 = 15
7 350
𝑑𝑖𝑠𝑘𝑟𝑖𝑚𝑖𝑛𝑎𝑐𝑖𝑗𝑢 𝑐𝑖𝑗𝑒𝑛𝑎.
𝑃𝑟𝑖𝑚𝑖𝑗𝑒𝑡𝑖𝑡𝑒 𝑑𝑎 𝑗𝑒 𝑃 𝑖𝑧𝑚𝑒đ𝑢
𝑃 = 25,35 𝑃 𝑖 𝑃 , 𝑑𝑜𝑘 𝑗𝑒 𝑄 𝑗𝑒𝑑𝑛𝑎𝑘
𝑄 = 7.250 𝑧𝑏𝑟𝑜𝑗𝑢 𝑄 𝑖𝑄 .
𝜋 = 𝑇𝑅 − 𝑇𝐶 = 𝑃𝑄 − 20.000 + 15𝑄 = 55.037,50
36
Zadatak 4
𝑃𝑟𝑎𝑣𝑖𝑙𝑜: 𝑘𝑎𝑑𝑎 𝑠𝑢 𝑑𝑢𝑔𝑜𝑟𝑜č𝑛𝑖
𝐴𝐶 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡𝑎𝑛𝑡𝑛𝑖, 𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑑𝑖
Krivulja potražnje industrije dana je s: 𝑀𝐶 = 𝐴𝐶.
𝑄 = 1.000 − 200𝑃

Industrija se suočava s konstantnim 𝐿𝑅𝐴𝐶 za sve 𝑄 bez obzira na tržišnu strukturu

i oni iznose 2 kn po jedinici proizvoda. Izračunajte tržišnu cijenu, tržišni output
te potrošačev i proizvođačev probitak u svakoj od sljedećih situacija:

a) Savršena konkurencija
b) Monopol
c) Savršena diskriminacija prvog stupnja

37
Rj.: Zadatak 4 a)

𝑄 = 1.000 − 200𝑃
1 1
𝑃 = 5− 𝑄 → 𝑀𝑅 = 5 − 𝑄
200 100
𝑀𝐶 = 2

a) Savršena konkurencija
𝑃 = 𝑀𝐶
1
5− 𝑄=2
200
𝑄 = 600
𝑃=2

𝑈 𝑆𝐾, 𝐶𝑆 𝑗𝑒 𝑚𝑎𝑘𝑠𝑖𝑚𝑎𝑙𝑎𝑛,
𝐶𝑆 = 900 𝑎 𝑃𝑆 = 0.
𝑃𝑆 = 0
38
Rj.: Zadatak 4 b)

b) Monopol

𝑀𝑅 = 𝑀𝐶
1
5− 𝑄=2
100
𝑃 = 3,5
𝑄 = 300

𝐶𝑆 = 225
𝑃𝑆 = 450 𝑍𝑎 𝑖𝑧𝑟𝑎č𝑢𝑛 𝐶𝑆 𝑖 𝑃𝑆 𝑝𝑜𝑡𝑟𝑒𝑏𝑛𝑎 𝑗𝑒
𝑠𝑘𝑖𝑐𝑎 𝑚𝑜𝑛𝑜𝑝𝑜𝑙𝑠𝑘𝑜𝑔 𝑡𝑟ž𝑖š𝑡𝑎 −
𝑝𝑜𝑘𝑢š𝑎𝑗𝑡𝑒 𝑧𝑎 𝐷𝑍!

39
Rj.: Zadatak 4 c)

c) Savršena diskriminacija prvog stupnja

𝑃 = 𝑀𝐶
1
5− 𝑄=2
200
𝑄 = 600
𝑃=2

𝐵𝑢𝑑𝑢ć𝑖 𝑑𝑎 𝑗𝑒 𝑐𝑖𝑙𝑗 𝑑𝑖𝑠𝑘𝑟𝑖𝑚𝑖𝑛𝑎𝑐𝑖𝑗𝑒

𝐶𝑆 = 0
1. 𝑠𝑡𝑢𝑝𝑛𝑗𝑎 𝑜𝑑𝑢𝑧𝑒𝑡𝑖 𝑐𝑖𝑗𝑒𝑙𝑖 𝐶𝑆, 𝐶𝑆
𝑃𝑆 = 900
𝑖𝑧 𝑎) 𝑑𝑖𝑗𝑒𝑙𝑎 𝑝𝑜𝑠𝑡𝑎𝑗𝑒 𝑃𝑆, 𝑎 𝑛𝑜𝑣𝑖
𝐶𝑆 = 0.

40
Zadatak 5
𝑃𝑟𝑎𝑣𝑖𝑙𝑜: 𝑘𝑎𝑑𝑎 𝑠𝑢 𝑑𝑢𝑔𝑜𝑟𝑜č𝑛𝑖
𝐴𝐶 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡𝑎𝑛𝑡𝑛𝑖, 𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑑𝑖
𝑀𝐶 = 𝐴𝐶.
Monopolist se suočava s krivuljom potražnje 𝑃 = 11 − 𝑄 i s konstantnim
prosječnim troškom od 6 kn po jedinici.
a) Pri kojoj količini i cijeni monopolist maksimizira profit?
b) Koliko tada iznosi profit?
c) Skicirajte.
d) Pomoću Lernerovog indeksa izračunajte monopolsku moć poduzeća.

41
Rj.: Zadatak 5 a)

𝑃 = 11 − 𝑄
𝐴𝐶 = 6

𝑀𝑅 = 11 − 2𝑄
𝑀𝐶 = 6

𝑀𝑅 = 𝑀𝐶
11 − 2𝑄 = 6

𝑄 = 2,5
𝑃 = 11 − 2,5 = 8,5

42
Rj.: Zadatak 5 b)

π=?

π = 𝑇𝑅 − 𝑇𝐶 = 𝑃𝑄 − 𝐴𝐶 𝑄

π = 8,5 2,5 − 6 2,5 = 6,25

43
Rj.: Zadatak 5 c)
Cijena

Profit

44
Količina
Rj.: Zadatak 5 d)
𝐿𝑒𝑟𝑛𝑒𝑟𝑜𝑣 𝑖𝑛𝑑𝑒𝑘𝑠 𝑚𝑜𝑛𝑜𝑝𝑜𝑙𝑠𝑘𝑒
𝑚𝑜ć𝑖 𝑜𝑧𝑛𝑎č𝑎𝑣𝑎 𝑠𝑒 𝑠 𝐿 𝑖 𝑟𝑎č𝑢𝑛𝑎
𝑝𝑟𝑒𝑚𝑎 𝑛𝑎𝑣𝑒𝑑𝑒𝑛𝑜𝑗 𝑓𝑜𝑟𝑚𝑢𝑙𝑖:
𝐿 =?

𝑃 − 𝑀𝐶 8,5 − 6
𝐿= = = 0,294
𝑃 8,5

45
Zadatak 6

Aukcijska kuća prodaje srebrne žlice. Potražnja za tim žlicama je dana s 𝑃 =

400 − 0,5𝑄. Proizvodnja svake dodatne žlice iznosi 100 kuna (𝑀𝐶 = 100), a
fiksni troškovi su 𝐹𝐶 = 5.000.

a) Koliko bi zaradila kuća ako je sama na tržištu i prodaje sve žlice po istoj
cijeni?
b) Aukcijska kuća odlučuje održati aukciju, prodajući jednu po jednu žlicu,
svakome po najvišoj cijeni koju je spreman platiti. Kupci ne znaju količinu
koja se prodaje. Koliki je profit kuće?

46
Rj.: Zadatak 6 a)

U tom bi slučaju aukcijska kuća bila klasični monopolist.

𝑀𝑅 = 𝑀𝐶
𝑀𝑅 = 400 − 𝑄
400 − 𝑄 = 100 ⇒ 𝑄 = 300
𝑃 = 400 − 150 = 250

𝜋 = 300 250 − 300 100 − 5.000 = 40.000

47
Rj.: Zadatak 6 b)

Prosječni prihod, odnosno potražnja, postaje granični prihod jer se svakome

naplaćuje najviša moguća cijena:
𝐴𝑅 = 𝑀𝐶 (𝑖𝑙𝑖 𝑃 = 𝑀𝐶)
400 − 0,5𝑄 = 100 ⇒ 𝑄 = 600

Cijena je varijabilna, tj. drugačija je za svakog kupca. Profit je površina između

potražnje i graničnog troška, umanjena za fiksni trošak (podsjetnik: oduzima se
cijeli CS!)
600
𝜋 = 400 − 100 − 5.000 = 85.000
2

48
Zadatak 7 𝑂𝑣𝑎𝑗 𝑧𝑎𝑑𝑎𝑡𝑎𝑘 𝑟𝑗𝑒š𝑎𝑣𝑎𝑗𝑡𝑒
𝑔𝑙𝑒𝑑𝑎𝑗𝑢ć𝑖 𝑔𝑟𝑎𝑓 𝑠 20. 𝑠𝑙𝑖𝑑𝑒𝑎.

Ukupna dodatna vrijednost neke tvrtke je 𝑇𝑉 = 100𝐾 − 1,5𝐾 , a ukupni izdaci su

𝑇𝐸 = 𝐾 . Poduzeće koristi samo kapital.
a) Kolika je cijena koju plaća monopsonist? Kolika je količina koju kupuje?
Koliki je profit?
b) Kolika bi bila cijena i količina u savršenoj konkurenciji? Koliki je profit?

49
Rj.: Zadatak 7 a)
𝑇𝑉 = 100𝐾 − 1,5𝐾
𝑇𝐸 = 𝐾

𝐴𝐸 = 𝑇𝐸/𝐾 = 𝐾 (prosječni izdatak je cijena)

𝑀𝐸 = 2𝐾
𝑀𝑉 = 100 − 3𝐾

a) cijena, količina = ? (monopson) 𝑃𝑟𝑎𝑣𝑖𝑙𝑜 𝑧𝑎 𝑚𝑜𝑛𝑜𝑝𝑠𝑜𝑛: 𝑀𝑉 = 𝑀𝐸

𝑀𝐸 = 𝑀𝑉
100 − 3𝐾 = 2𝐾 → 𝐾 = 20
𝐴𝐸 = 𝑃 = 20
𝜋 = 𝑇𝑉 − 𝑇𝐸 = 100 ∗ 20 − 1,5 ∗ 20 − 20 = 1.000

50
Rj.: Zadatak 7 b)

b) cijena, količina = ? (savršena konkurencija)

𝑃𝑟𝑎𝑣𝑖𝑙𝑜 𝑧𝑎 𝑆𝐾 𝑘𝑢𝑝𝑐𝑖 :
𝑀𝑉 = 𝐴𝐸
𝑀𝑉 = 𝐴𝐸
100 − 3𝐾 = 𝐾
𝐾 = 25

𝜋 = 𝑇𝑉 − 𝑇𝐸 = 100 ∗ 25 − 1,5 ∗ 25 − 25 = 937,50

51